Održali smo interaktivnu raspravu „Mali obnovljivi izvori energije - prilika za građane i poduzetnike?“

Održali smo interaktivnu raspravu „Mali obnovljivi izvori energije - prilika za građane i poduzetnike?“  koja se održala u sklopu projekta RMPPI - Sustainable cross-border Renewable Micro Power Plant Initiative. Projekt provode Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba i INTERA Tehnološki Park iz Mostara.

Nakon prezentacije Ivane Rogulj o navedenoj temi, raspravljali smo o različitim iskustvima i potencijalnim mogućnostima za upotrebu obnovljivih izvora na lokalnoj razini s naglaskom na edukaciju i povećanje svijesti javnosti o koristima obnovljivih izvora energije.

Razvoj obnovljivih izvora energije nije samo jedan od ciljeva Republike Hrvatske, u skladu s klimatskim zakonodavnim okvirom Europske unije, nego i mogućnost za razvoj vlastite proizvodnje energije koja dokazano pozitivno utječe na opću dobrobit građana, a važna je i kao poluga razvoja gospodarstva. Stoga je važno definirati i raspraviti eventualne prepreke bržem i učinkovitom razvoju obnovljivih izvora energije.

Projekt „RMPPI“ ima za cilj doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na području Hrvatske i BiH. Riječ je o prekograničnom projektu, financiranom iz programa IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).


DOOR ima novu predsjednicu Upravnog odbora

Ana-Maria Boromisa nova je predsjednica Upravnog odbora DOOR-a. Rođena je 1969. u Zagrebu, diplomirala je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1994.  godine, magistrirala europske studije na College of Europe u Natolinu (Varšava) 1995. godine, a doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2004. godine. Radi kao znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), gdje obnaša i dužnost predstojnice Odjela za međunarodne i političke odnose, te zamjenice predsjednice Znanstvenog vijeća. Od 2001. do 2005. bila je članica Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti, a prije toga je radila u IRMO-u i u Zračnoj luci Zagreb. Uz istraživanja, radi i na konzultantskim projektima za različite domaće i strane naručitelje (uključujući npr. Svjetsku banku, Europsku komisiju i Parlament, Svjetsku trgovinsku organizaciju) te predaje na poslijediplomskim programima Sveučilišta u Zagrebu (Advanced Master of European Studies, Priprema i provedba EU projekata). Govori i piše hrvatski i engleski, a služi se njemačkim i francuskim jezikom.


Održali smo konferenciju: Lokalni razvoj za bolju klimu

Održana je on-line konferencija „Lokalni razvoj za bolju klimu: Planiranje i provedba SECAP-a – Akcijskih planova za energetski i klimatski održiv razvitak i prilagodba na klimatske promjene“. Konferenciju su za vas organizirali Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever), s idejom približavanja važnosti energetske i klimatske politike Europske unije i novog paketa mjera „Europski zeleni plan“ (engl. European Green Deal), čime EU nastavlja biti predvodnica održive energetike u svijetu. Cilj je pravedna tranzicija prema ugljično-neutralnim gospodarstvima, te svaka zemlja članica, regija, grad, općina i osoba treba tome doprinijeti.

Konferencija se sastojala od tri dijela – koja su sadržavala izlaganja i panel-diskusije:
I. dio: Sustavno energetsko-klimatsko planiranje, održan 17. lipnja – od 10:00 do 12:00, snimku rasprave potražite ovdje.
U sklopu prvog dijela programa Tomislav Novosel iz REGE-e prezentirao je alate za energetsko i klimatsko planiranje gradova, raspravljalo se o temi „Sustavno energetsko-klimatsko planiranje“ i odgovaralo se na pitanja „Koje mjere provodimo u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i područne samouprave?“ te „Da li sustavno gospodarimo energijom u gradovima te možemo li i kako bolje?“. U panel raspravi sudjelovali su: Nives Mornar, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Ivan Ivanković, Grad Zagreb, UO za energetiku, Ana Lovrak, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Matijana Jergović, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • S obzirom na to da prostorno planiranje i urbanistički planovi pokrivaju sve segmente u prostoru, potrebno ih je razmatrati i povezati s energetsko-klimatskim planiranjem na lokalnoj razini.
  • Multidisciplinarnost je naglašena više puta kao temeljni pristup sustavnom planiranju, što znači uključiti što više dionika u izradu planova da bi se mogla dobiti što šira slika. Ovaj princip naročito vrijedi za planiranje mjera prilagodbe u nizu sektora, od energetike do zdravstva, prometa, turizma, komunalne infrastrukture, zgradarstva itd.
  • Dok se u sektorima poput zgradarstva i javne rasvjete smanjuje relativna potrošnja energije i sukladno tome emisije, postoji očiti problem u sektoru prometa s aspekta emisija stakleničkih plinova (na primjer: u Gradu Zagrebu), jer se potrošnja energije povećava zbog sve većeg broja vozila i veće prosječne kilometraže po vozilu. Elektrifikacija i alternativna goriva poput bioplina su rješenje, ali nisu još u dovoljnoj mjeri primijenjena.
  • Naglašena je i potreba uključivanja zdravstvenog sektora u prilagodbu klimatskim promjenama, a kao primjer postoji IT alat - Ekokarta Zagreba s meteorološkim i ostalim podacima koji utječu na zdravlje poput kvalitete zraka, ispravnosti vode u javnoj vodoopskrbnoj mreži, količine peludi u zraku i sl.

II. dio: Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju, održan 24. lipnja – od 9:00 do 11:00, snimku rasprave potražite ovdje.

Tijekom drugog dijela programa Ana Lovrak s FSB-a prezentirala je potencijalne izvore financiranja. Drugi dio programa donosi novu temu za raspravu „Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju“ i odgovaralo se na pitanje „Kako se pripremiti na novi ciklus financiranja i koje mjere će biti aktualne?“. U panel raspravi sudjelovali su: Ines Androić Brajčić, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Goran Čačić, Zelena energetska zadruga, Ljerka Golubić Bregant, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Miljenka Kuhar, Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • Prezentiran je velik broj potencijalnih izvora potenciranja energetskih i klimatskih mjera. Posebni naglasak bio je stavljen na NextGeneration EU, koji predstavlja proračun EU-a namijenjen isključivo za odgovor na ekonomsku krizu uzrokovanu COVID-19, a čiji prioriteti su zeleni oporavak i ulaganja u digitalizaciju.
  • Programom energetske obnove zgrada u Hrvatskoj, koji je započeo u 2014. godini i traje do 2020. godine, obnovljeno je više od 980 višestambenih zgrada, više od 9300 obiteljskih kuća i više od 1100 zgrada, pri čemu obnovljene zgrade i kuće ostvaruju prosječnu uštedu od 60 %. Natječaj za obnovu obiteljskih kuća je trenutno u tijeku. U novom programskom razdoblju, fokus je stavljen na holistički pristup obnovi zgrada, što ima za cilj produljenje životnog vijeka zgrada, smanjenje građevinskog otpada, smanjenje potrošnje energije i osiguranje sigurnog i zdravog okruženja.
  • Jedan od zaključaka je i da je interes građana za grupno investiranje u projekte obnovljivih izvora energije izuzetno velik, što dokazuje primjer Križevačkih sunčanih krovova, za koji su u drugoj kampanji prikupljena sredstva u samo 48 sati.
  • Dodatno, zaključeno je kako je potrebno uvesti definiciju Građanske energetske zajednice, budući da to pruža priliku jedinici lokalne samouprave i građanima da sudjeluju u energetskoj tranziciji. Isto tako, potrebno je stvoriti povoljnije zakonodavno i političko okruženje za nove poslovne modele.

III. dio: Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene, održan 1. srpnja – od 10:00 do 12:00, snimku rasprave potražite ovdje.
Treći dio programa sastoji se od prezentacije Prilagodba na klimatske promjene - strategije i mjere – izvolite! koju je održala Branka Pivčević Novak, voditeljica Službe za održivi razvoj, u Upravi za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka i tla od svjetlosnog onečišćenja u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, rasprave na temu „Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene“, i odgovaranje na pitanja „Koji učinci klimatskih promjena su najznačajniji u Hrvatskoj i koji će biti u budućnosti?“ te „Što činimo da se prilagodimo na postojeće učinke klimatskih promjena?“. U panel raspravi sudjelovali su: Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod, Sanja Slavica Matešić, Šibensko-kninska županija, UO za zaštitu okoliša i komunalne poslove, Miljenko Sedlar, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Tanja Herr, FIbran proizvodnja izolacijskih materialov d.o.o.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • Prilagodba klimatskim promjenama je pristup kojim priznajemo ireverzibilnost promjena, ali to ne znači prestanak mjera ublažavanja već njezina nadopuna, drugim riječima naši napori za smanjivanje emisija i očuvanje okoliša i dalje trebaju biti okosnica budućeg „zelenog“ razvoja.
  • Praćenje klimatskih podataka i modeliranje koje provodi Državni Hidrometeorološki Zavod pokazuje da se pojavljuju sve veće anomalije klimatskih pokazatelja, najviše periodi sa iznadprosječnom temperaturom, a izravno su povezane sa ljudskim djelovanjem kroz emisije stakleničkih plinova i smanjenjem sposobnosti upijanja CO2 (npr. deforestacija). Jedinice lokalne mogu za potrebe planiranja mjera koristiti javno dostupne podatke klimatskog modeliranja na repozitoriju Dabar (digitalni akademski arhivi i repozitorij) https://repozitorij.meteo.hr/, na web stranicama http://prilagodba-klimi.hr/ ili izravno kontaktirati DHMZ, Sektor za meteorološka istraživanja i razvoj, https://meteo.hr/.
  • Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj donesena je za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu sa nizom sektorski podijeljenih mjera, te horizontalnim mjerama. Zadaci nadležnih tijela su da se dio obaveza prenese na jedinice lokalne i područne samouprave u smislu planiranja, provedbe i izvještavanja, ali istovremeno da se osigura sufinanciranje mjera prilagodbe.
  • Participativni pristup planiranju mjera prilagodbe je važan kao i kod planiranja mjera ublažavanja, npr. pri izradi SECAP-a, Akcijskog plana za energetski održiv razvoj i prilagodbu klimatskim promjenama. Mjere prilagodbe, te prethodna analiza ranjivosti i rizika obuhvaćaju široko područje i niz sektora (npr. poljoprivreda i šumarstvo, turizam, vodoopskrba i odvodnja, promet, energetika što znači da za kvalitetan dokument treba obuhvatiti niz dionika iz upravnih tijela,  javnih institucija, poduzeća, udruga itd.

On-line konferencija je održana u okviru projekata Compete4SECAP, PentaHelix, IMPLEMENT i C-track 50 koje u Hrvatskoj provode Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).


Zapošljavamo na dvije pozicije: Senior Expert (Stariji stručni suradnik m/ž) i Finance Manager (Voditelj financija m/ž)

Tražimo motivirane i ambiciozne suradnike da budu pojačanje našem timu!

U DOOR-u:

  • potičemo i cijenimo osobni i profesionalni razvoj te zajedno osmišljavamo nove projektne ideje
  • nudimo raznovrstan posao i mogućnost upoznavanja brojnih stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva,
  • nagrađujemo postignute rezultate rada i omogućavamo napredovanje,
  • uvijek smo spremni prilagoditi se i potruditi se osigurati uvjete rada za svakog pojedinca, uključujući i fleksibilno radno vrijeme
  • nudimo konkurentne plaće i uvjete rada te potičemo kreativnosti, individualnost i samostalnost.

Pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom tekstu jednako se odnose na muški i na ženski rod bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

 

Natječaj za posao: Senior Expert (Stariji stručni suradnik m/ž)

Senior Expert sudjelovat će u svim fazama realizacije projekata, od razrade projektne ideje do finalizacije projekta. To uključuje i  sudjelovanje u izradi stručnih studija te predstavljanje organizacije i naših projekata na domaćim i međunarodnim događanjima.

Idealna osoba za naš tim:

  • komunikativna, fleksibilna, samostalna, analitična i odgovorna,
  • spremna na rad u multidisciplinarnim i multikulturnim timovima,
  • spretno barata brojkama i slovima te razumije stručnu pozadinu tema kojima se bavimo,
  • brzo uči i usvaja nova znanja i vještine.

Očekivana plaća:

→ ca. 7.500 – 14.000 HRK ovisno o iskustvu i kvalifikacijama (neto za Zagreb bez olakšica),

→ naknada za prijevoz,

→ mogućnost stimulacija i nagrada.

Rok prijave: 14. srpnja 2020. do 12:00 sati

Mjesto rada: Zagreb

Opis posla:

  • rad na projektima financiranim putem programa Obzor 2020 (ENPOOR i POWERPOOR koji kreću s provedbom 1. rujna 2020.),
  • vođenje novih projekata (koji su trenutno u procesu evaluacije),
  • odlasci na službena putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu,
  • izrada novih projektnih ideja i prijava,
  • rad na stručnim i znanstvenim studijama i radovima te prijedlozima politika iz područja energetike i klime,
  • koordiniranje tima suradnika unutar DOOR-a (u slučaju vođenja projekta to podrazumijeva i koordiniranje tima partnera),
  • samostalno predstavljanje projekata i organizacije na raznim domaćim i međunarodnim događanjima.

Ukoliko se prepoznaješ u ovim predispozicijama i u području rada, onda je DOOR pravo mjesto za tebe!

Uvjeti zaposlenja:

  • VSS tehničkog ili prirodoslovnog smjera,
  • minimalno 5 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima,
  • dobro poznavanje DOOR-ovih ključnih područja rada: klimatske promjene, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, energetsko siromaštvo i zaštita okoliša,
  • izvrsno poznavanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu,
  • rad na određeno u trajanju od 2 godine, s probnim rokom od 6 mjeseci i mogućnošću produženja ugovora na neodređeno,
  • predviđeni početak rada 1. rujna 2020. godine (mogućnost dogovora oko točnog datuma početka rada).

Prednost će se dati kandidatima s:

  • iskustvom u radu na EU projektima,
  • vozačkom dozvolom B kategorije.

Za prijavu na ovo radno mjesto potrebno je poslati životopis u Europass formatu na hrvatskom jeziku, motivacijsko pismo (najviše 2000 znakova s razmacima) na hrvatskom i engleskom jeziku, te 2 reference poslodavaca i/ili suradnika koje moraju sadržavati ime i prezime, poziciju i kontakt referentne osobe. Kandidati koji uđu u uži krug morat će na uvid dostaviti original diplome.

Prijave se mogu dostaviti putem e-maila prijave@door.hr najkasnije do 12:00 sati, 14. srpnja 2020. s naznakom „Prijava Senior Expert“.

 

Natječaj za posao: Finance Manager (Voditelj financija m/ž)

Finance Manager vodeća je pozicija za upravljanje svim financijama u DOOR-u. Finance Manager savjetuje izvršnu direktoricu prilikom donošenju financijskih odluka, vodi financijsko planiranje i izvještavanje koje osim izvještavanje zakonskih obveza uključuje izvještaje prema EU i drugim donatorima provodi postupke nabave te nadzire rad računovodstva. Godišnji prihodi i rashodi DOOR-a prelaze 3 milijuna kuna s trendom rasta kroz godine.

 

Idealna osoba za naš tim:

  • komunikativna, fleksibilna, samostalna, analitična i odgovorna,
  • izvrsno i intuitivno razumije financije,
  • spremna na rad u multidisciplinarnim i multikulturnim timovima,
  • posvećena detaljima, iskusna te predana zadatku i rokovima,
  • spretno i precizno barata brojkama,
  • brzo uči i usvaja nova znanja i vještine,

Očekivana plaća:

→ ca. 8.500 – 12.200 HRK ovisno o iskustvu i kvalifikacijama (neto za Zagreb bez olakšica),

→ naknada za prijevoz,

→ mogućnost stimulacija i nagrada.

Rok prijave: 14. srpnja 2020. do 12:00 sati

Mjesto rada: Zagreb

Opis posla:

  • financijsko vođenje projekata i organizacije,
  • priprema organizacijskih i projektnih financijskih izvještaja, predaja izvještaja tijelima javne uprave (Porezna uprava, FINA itd.) i donatorima (EU, međunarodnim i nacionalnim),
  • priprema financijskih planova (polugodišnji, godišnji, projekcije, cash flow) te savjetovanje izvršne direktorice za donošenje financijskih odluka,
  • nadzor nad bankovnim prometom i transakcijama: uplate / isplate / kontrola računa,
  • koordiniranje i nadzor na suradnicima uključenim u dijelove financijskog vođenja niže razine odgovornosti,
  • provedba nabave, analiza i briga o optimizaciji troškova nabave
  • samostalni odlasci na službena putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ukoliko se prepoznaješ u ovim predispozicijama i u području rada, onda je DOOR pravo mjesto za tebe!

Uvjeti zaposlenja:

  • VSS ekonomskog usmjerenja (u slučaju dokazanog iskustva spremni smo razmotriti i druge struke),
  • minimalno 5 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima,
  • izvrsno poznavanje financijskog upravljanja, računovodstva i financijskog planiranja,
  • izvrsno poznavanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu,
  • rad na određeno u trajanju od 2 godine, s probnim rokom od 6 mjeseci i mogućnošću produženja ugovora na neodređeno,
  • predviđeni početak rada 1. rujna 2020. godine (mogućnost dogovora oko točnog datuma početka rada).

Prednost će se dati kandidatima s:

  • iskustvom u radu na EU projektima,
  • vozačkom dozvolom B kategorije,
  • iskustvom u provedbi postupaka nabave

Za prijavu na ovo radno mjesto potrebno je poslati životopis u Europass formatu na hrvatskom jeziku, motivacijsko pismo (najviše 2000 znakova s razmacima) na hrvatskom i engleskom jeziku te 2 reference poslodavaca i/ili suradnika koje moraju sadržavati ime i prezime, poziciju i kontakt referentne osobe.

Prijave se mogu dostaviti putem e-maila prijave@door.hr najkasnije do 12:00 sati, 14. srpnja 2020. s naznakom „Prijava Finance Manager“.


Riječki odjel gradske uprave za poduzetništvo - pobjednik natjecanja u uštedi energije

Četiri hrvatska grada - Zadar, Rijeka, Osijek i Velika Gorica su tijekom 2019. godine sudjelovala u europskom natjecanju u uštedi energije, u sklopu projekta Compete4SECAP. Svaki grad je u natjecanje uključio 3 zgrade javne namjene, s pretežno uredskom namjenom, pa su se tako natjecali gradski odjeli, uprave vrtića i zgrade javnih gradskih poduzeća, a njihov cilj je bio uštedjeti što više energije u godini dana.

Nakon obrade svih podataka, stručni žiri, sastavljen od članova organizacija uključenih u projekt, objavio je da je Odjel gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke postigao najbolje rezultate od 12 zgrada u Hrvatskoj, s uštedom od čak 24 % energije u odnosu na 2018. godinu. Predstavnici Društva za oblikovanje održivog razvoja danas su uručili i simbolične nagrade višoj savjetnici gradonačelnika i specijalistici za energetiku Tajani Jukić Neznanović i Ileani Linić iz Odjela za poduzetništvo simbolične nagrade - sadnice limuna i promotivne kišobrane.

Uštede energije pratile su se na mjesečnoj razini, putem ISGE (informatički sustav gospodarenja energijom) platforme, a svaka zgrada ostvarila je relativne uštede u odnosu na odabranu godinu prije natjecanja. Tijekom natjecanja u zgradama se nisu provodile mjere renovacije, npr. energetske obnove, kako bi osnovu ušteda činila promjena ponašanja zaposlenika. Da bi osigurali uključenost što većeg broja zaposlenika, gradovi su odabrali energetske timove u pojedinim zgradama, a uz pomoć DOOR-a održane su edukacije o mjerama uštede energije. Energetski timovi motivirali su svoje kolege da jednostavnim mjerama poput gašenja uredskih uređaja i rasvjete, snižavanja temperature grijanja i hlađenja i sl. postignu energetske uštede na razini ureda ili zgrade.

Natjecanje je organizirano u okviru projekta Compete4SECAP, financiranog putem EU programa Obzor 2020, kojeg u Hrvatskoj provodi Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).


Glasajte za projekt FER rješenja za bolju zajednicu u sklopu EUSEW2020!

Projekt FER rješenja za bolju zajednicu je u finalu najuspješnijih projekata u sklopu Europskog tjedna održive energije EUSEW2020! Izabrani su najuspješniji projekti za čistu, sigurnu i učinkovitu energiju, a nagrade će se dijeliti u tri kategorije: Angažman, Inovacije i Mladi. Među finalistima u kategoriji Mladi je i projekt FER rješenja za bolju zajednicu (Fair (FER) solutions for better community).

Kroz projekt studentice i studenti FER-a upoznali su se s problemom energetskog siromaštva i obavili energetske jednostavne preglede u više od 100 energetski siromašnih kućanstava u Zagrebu, pomažući im da identificiraju i zatim primijene jednostavne mjere učinkovitosti u svome domu. Na temelju rezultata terenskog rada, studenti su izradili model za procjenu energetskih potreba kućanstava temeljem rezultata energetskog pregleda. Rezultati istog koristili su se u razvoju prijedloga politika za Grad Zagreb.

Pomognite da njihov rad bude prepoznat i na razini Europske unije i glasajte za naš projekt na poveznici: https://eusew.eu/awards-public-vote.

Više informacija o projektu koji je DOOR proveo u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Gradom Zagrebom možete pronaći ovdje.


Održali smo webinar "Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a"

Prošlu smo srijedu (12.5.2020.) u sklopu projekta ClimAlt održali webinar "Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a" - snimka je dostupna na Facebook-u i Youtube-u.

Tema webinara se sastojala od razgovora o iskorištenosti sredstava dostupnih putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova za klimatske i energetske ciljeve u Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014-2020. S obzirom da je Republika Hrvatska 2019. godine usvojila nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje 2021.-2030 u kojem je predvidjela financiranje niza mjera iz europskih sredstava, tijekom webinara analizirala se mogućnost financiranja tih mjera s obzirom na najavljenu izmjenu višegodišenjeg plana

Projekt ClimAlt financira se iz Erasmus+ programa, a provodimo ga s partnerima Asud i Navdanjainternational iz Italije, Za Zamiate iz Bugarske te Play agency iz Danske.

Cilj projekta je osnažiti mlade i ojačati njihovo kritičko mišljenje prema različitim aspektima klimatskih promjena na način da ih se potiče na razmišljanje o uzrocima, učincima i realističnim rješenjima za probleme današnjice. Imajući na umu cilj projekta, ideja webinara bila je edukacija mladih i zainteresiranih o tome kako Hrvatska ulaže financijsku pomoć Europske unije u energiju i klimu, a kako bi sudionici bili informirani te lakše sudjelovati u raspravama i borbi protiv klimatskih promjena.