Ozonska rupa se smanjuje, globalna temperatura i dalje raste

Međunarodni je dan zaštite ozonskog omotača. Obilježavamo ga u sjećanje na potpisivanje Montrealskog sporazuma kojim je 1987. godine stavljena točka na sve prijepore između znanstvenika koji su ukazivali na štetan utjecaj takozvanih freona na atmosferu i industrije koja je freone ugrađivala u hladnjake i klima uređaje.

Inače, Freon je zapravo trademark američke biotehnološke korporacije DuPont Company, a pod tim imenom podrazumijevamo zapravo klorofluorougljike, hidroklorofluorougljike i hidrofluorougljike te njihove sastojke. Za razliku od Kalodonta i Digitrona, robne marke čija imena koristimo za sve zubne paste i kalkulatore zbog mentalne lijenosti, nazivanje ovih kemijskih spojeva freonima čini se svakako opravdanim. Malčice je teže reći klorofluorougljik, hidroklorofluorougljik ili hidrofluorougljik, nego pasta ili kalkulator, zar ne?

Istraživanja o štetnosti ovih plinova počela su u 70-im godinama prošlog stoljeća kada je pokazano da se, 50 do 100 godina nakon dolaska ovih opakih plinova u srednju stratosferu, iz ultraljubičastim zračenjem razbijene molekule oslobađaju klor ili brom koji mogu razoriti velike količine stratosferskog ozona. Ozon je za ljude otrovan plin i kad ga se nakupi previše ovdje gdje živimo, izdajemo upozorenja da djeca i ostali osjetljivci ne dišu taj zagađeni zrak. Volimo ga, ipak, imati na visinama od 10 do 50 kilometara jer tamo predstavlja prirodnu zaštitu Zemlje od štetnog UV zračenja. Inače, ozonska rupa nije baš prava rupa. Naime, 1979. godine znanstvenici su prvi put primijetili da je debljina ozonskog sloja pala ispod 220 takozvanih Dobsonovih jedinica, a početkom osamdesetih primijetili su da se taj dramatični pad ponavlja svakoga proljeća. Ta je vrijednost proglašena kritičnim pragom, a sve ispod toga naziva se rupom.

Sve je ovo zapravo samo maleni dio priče o štetnom utjecaju antropogenih plinova na Zemljinu atmosferu što uzrokuje njezino pretjerano zagrijavanje iz čega opet proizlazi sve više i više posljedica na sve oblike života na plavom planetu. Ozonski sloj i klimatske promjene nalaze se, uostalom, rukom u ruci u zajedničkom Zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a budući da neki od plinova koji su koristili kao zamjena za plinove uništavače ozonskog sloja djeluju i kao staklenički plinovi, tako ih i treba tretirati. Kao i ozonska, klimatska kriza imala je neki povijesni znanstveni moment, odnosno nekoliko njih. Prve teze o tome da bi emitirani CO2 u atmosferi mogao imati štetne posljedice datiraju još iz 19. stoljeća, a znanstvena istraživanja o tome gomilaju se u posljednjih pedesetak godina. I klimatska kriza ima neke granice koje ne bismo smjeli prijeći da bismo sačuvali život ovakvim kakvoga danas poznajemo. Manje-više.

Samo 14 godina prošlo je od objava prvih znanstvenih rezultata koji dokazuju da freoni razaraju ozonski omotač do potpisivanja sporazuma kojim je dogovoreno da se ovi štetni plinovi postupno izbace iz upotrebe. Kofi Annan, tadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda, proglasio je to najuspješnijim međunarodnim dogovorom u povijesti. Iz perspektive klimatskih promjena i današnje borbe, to je zaista impresivno kratak rok!

Dakako, bila je i ta borba dosta burna. Znanstvenoj tezi kemičara Rowlanda i Moline suprotstavili su se, logično, predstavnici aerosolne industrije nazivajući je znanstvenom fantastikom, hrpom smeća i potpunom besmislicom. Zvuči vam poznato? U zagovaranju borbe s klimatskom krizom s takvim se etiketama svakodnevno susrećemo, a predstavnicima fosilne industriji u napadima na znanstvenike pridružuju se i nebrojeni trolovi s titulama stečenim u par minuta skrolanja. Budući da su klimatske promjene višestruko složeniji problem od problema ozonskog omotača, i znanost je znatno kompleksnija, a studije brojnije.

Nakon zakonske regulacije kojom je utvrđen redoslijed i rokovi za izbacivanje freona iz sprejeva, a s obzirom na životni vijek vijek razarača u visokim slojevima atmosfere, tadašnja znanstvena predviđanja upućivala su na to da će se količina ozona u stratosferi vratiti na staro između 2050. i 2070. godine. Danas je NASA desetak godina opreznija.

Prvo privremeno zatvaranje ozonske rupe zabilježeno je 30 godina nakon potpisivanja Montrealskog protokola. Skoro 30 godina prošlo je i između govora koje su u Ujedinjenim narodima održale dvije djevojčice, dvanaestogodišnja Severn Cullis-Suzuki i šesnaestogodišnja Greta Thunberg, obje s bogatog sjevera, slučajno ili ne, upravo nasuprot područja nad kojim se nalazi ozonska rupa.

Odlučna, ali blaga, Severn je u lipnju 1992. jasno dala do znanja da je došla reći odraslima da moraju promijeniti način života. Naglasila je da se bori za budućnost svih generacija koje dolaze. Spomenula je izumiranje životinjskih vrsta i pitala UN-ovce jesu li se i oni u djetinjstvu brinuli o tome hoće li njihova djeca imati prilike vidjeti sve te organizme koje su oni poznavali. Rekla je da noću plače zbog onoga što odrasli rade zajedničkom planetu. Prozvala ih je i za to što ne znaju kako ukloniti kemikalije iz atmosfere.

Ozon su odrasli ipak spasili, no sve ostalo je i dalje neriješeno. I iako se Severn i danas bori za okoliš, nova su vremena donijela novu heroinu. I nove načine borbe i komunikacije. Tužna i ljuta Greta, kako se sama opisuje, u rujnu 2019. proziva neke druge odrasle kako se usuđuju pričati nam bajke. Namrštena i bijesna, kako su je neki drugi okarakterizirali, optužuje ih za prazne riječi kojima su ukrali njezine snove. Optužuje ih za sve aktivnosti kojima i dalje uništavaju planet i zrak koji ga okružuje. Jer, ako smo mogli provesti ono što je potpisano u Montrealu i imamo jasne dokaze da je znanost bila u pravu, krajnje je vrijeme da se uhvatimo onoga što je potpisano u Parizu.

Za razliku od ozonske rupe, globalna temperatura sve brže raste.

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr


Pozivamo građane Zadarske županije da se prijave za besplatan energetski pregled svojih domova

Pozivamo građane Zadarske županije da se prijave za besplatan energetski pregled svojih domova u okviru projekta EmpowerMed.

Ako je odgovor na većinu sljedećih tvrdnji DA, prijavite se za energetski pregled svojeg doma.
- Čini vam se da ne razumijete račune za električnu energiju, grijanje i vodu?
- Čini vam se da su vaši računi za električnu energiju, grijanje i vodu previsoki?
- Zimi i/ili ljeti imate problema s udobnošću svojeg doma; zimi vam je temperatura u domu preniska, a ljeti previsoka, prostorije su vam vlažne ili imate plijesan?
- Čini vam se da imate poteškoća s plaćanjem mjesečnih računa za energiju?

Prilikom posjeta vašem domu energetki savjetnik će napraviti analizu potrošene energije i vode te će vam ukazati na koje načine se mogu ostvariti uštede. Dobit ćete upute za razumijevanje računa za električnu energiju, grijanje i vodu. Također ćete dobiti savjete vezane uz korištenje kućanskih uređaja, promjenu navika u korištenju energije i prijedloge kako možete živjeti ugodnije, a trošiti manje. Prilikom posjeta bit će identificirani strukturni problemi, kao npr. loša izolacija vanjskih zidova i prozora, stari sustav grijanja i sl.

Energetski savjetnici će vam pomoći instalirati besplatan paket opreme, jednostavnih mjera, za štednju vode i energije, ali i dati vodič s općim savjetima za smanjenje potrošnje energije i vode te kontakte od institucija koje vam mogu pružiti podršku u daljnjim koracima. Ciljana skupina na projektu su kućanstva u kojima žive žene: samohrane majke, samačka kućanstva, majke višečlane obitelji, umirovljenice, udovice odnosno kućanstva u kojima su žene među primarnim skrbnicima obitelji, ali i sva kućanstva koja osjećaju da izdvajaju značajan iznos za pokrivanje mjesečnih računa za režije.

Više o projektu možete pročitati u našem letku koji je dostupan ovdje.

Prijaviti se možete ovdje.


EmpowerMed – Osnaživanje žena u borbi s energetskim siromaštvom na Mediteranu

U sklopu EmpowerMed projekta napravljen je edukativni video o energetskom siromaštvu koji možete pogledati ovdje ili klikom na sliku.

© Video su napravili Louise Coste & Arthur Bonniel.

Energetsko siromaštvo se pojavljuje u kućanstvima koje si ne mogu priuštiti pokrivanje troškova energije potrebne za stvaranje osnovne ugode u domu. Energetskim siromaštvom najviše su pogođene obitelji samohranih roditelja, samačka kućanstva, osobe starije životne dobi, kućanstva s nižim ekonomskim primanjima, studenti, nezaposleni. Među kućanstvima koji su posebno pogođeni energetskim siromaštvom – posebno se ističu kućanstva u kojima primarnu skrb o kućanstvu vode žene, s obzirom da upravo žene često imaju niži socio-ekonomski status, zarađuju manje i ranjivije su na pojavu siromaštva.

U fokusu projekta je problem energetskog siromaštva na Mediteranu s naglaskom na javno zdravlje i žene.

Projektom će se implementirati mjere za sprečavanje energetskog siromaštva: posjeti kućanstvima, energetsko savjetovanje, radionice o uštedi energije i dr.

Projekt će doprinijeti razvoju preporuka za daljnju borbu protiv energetskog siromaštva na razini donositelja odluka i stručnjaka na području energetike i zdravlja.

9 partnera iz 7 zemalja povezano je u zajedničkoj borbi protiv energetskog siromaštva na Mediteranu.


Održana je završna konferencija RMPPI projekta u Splitu

Na projektu RMPPI - Sustainable cross-border Renewable Micro Power Plant Initiative provedena je završna konferencija u Splitu, na kojoj smo predstavili tehničke rezultate (elektranu koju možete pogledati u galeriji slika niže), rezultate analize troškova i koristi te zakonodavnih i provedbenih prepreka većem razvoju malih obnovljivih izvora energije i preporuka za donositelje odluka.

Projekt „RMPPI“ ima za cilj doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na području Hrvatske i BiH. Riječ je o prekograničnom projektu, financiranom iz programa IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Projekt su proveli Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba i INTERA Tehnološki Park iz Mostara.

 


Održali smo interaktivnu raspravu „Mali obnovljivi izvori energije - prilika za građane i poduzetnike?“

Održali smo interaktivnu raspravu „Mali obnovljivi izvori energije - prilika za građane i poduzetnike?“  koja se održala u sklopu projekta RMPPI - Sustainable cross-border Renewable Micro Power Plant Initiative. Projekt provode Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba i INTERA Tehnološki Park iz Mostara.

Nakon prezentacije Ivane Rogulj o navedenoj temi, raspravljali smo o različitim iskustvima i potencijalnim mogućnostima za upotrebu obnovljivih izvora na lokalnoj razini s naglaskom na edukaciju i povećanje svijesti javnosti o koristima obnovljivih izvora energije.

Razvoj obnovljivih izvora energije nije samo jedan od ciljeva Republike Hrvatske, u skladu s klimatskim zakonodavnim okvirom Europske unije, nego i mogućnost za razvoj vlastite proizvodnje energije koja dokazano pozitivno utječe na opću dobrobit građana, a važna je i kao poluga razvoja gospodarstva. Stoga je važno definirati i raspraviti eventualne prepreke bržem i učinkovitom razvoju obnovljivih izvora energije.

Projekt „RMPPI“ ima za cilj doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na području Hrvatske i BiH. Riječ je o prekograničnom projektu, financiranom iz programa IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).


DOOR ima novu predsjednicu Upravnog odbora

Ana-Maria Boromisa nova je predsjednica Upravnog odbora DOOR-a. Rođena je 1969. u Zagrebu, diplomirala je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1994.  godine, magistrirala europske studije na College of Europe u Natolinu (Varšava) 1995. godine, a doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2004. godine. Radi kao znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), gdje obnaša i dužnost predstojnice Odjela za međunarodne i političke odnose, te zamjenice predsjednice Znanstvenog vijeća. Od 2001. do 2005. bila je članica Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti, a prije toga je radila u IRMO-u i u Zračnoj luci Zagreb. Uz istraživanja, radi i na konzultantskim projektima za različite domaće i strane naručitelje (uključujući npr. Svjetsku banku, Europsku komisiju i Parlament, Svjetsku trgovinsku organizaciju) te predaje na poslijediplomskim programima Sveučilišta u Zagrebu (Advanced Master of European Studies, Priprema i provedba EU projekata). Govori i piše hrvatski i engleski, a služi se njemačkim i francuskim jezikom.


Održali smo konferenciju: Lokalni razvoj za bolju klimu

Održana je on-line konferencija „Lokalni razvoj za bolju klimu: Planiranje i provedba SECAP-a – Akcijskih planova za energetski i klimatski održiv razvitak i prilagodba na klimatske promjene“. Konferenciju su za vas organizirali Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever), s idejom približavanja važnosti energetske i klimatske politike Europske unije i novog paketa mjera „Europski zeleni plan“ (engl. European Green Deal), čime EU nastavlja biti predvodnica održive energetike u svijetu. Cilj je pravedna tranzicija prema ugljično-neutralnim gospodarstvima, te svaka zemlja članica, regija, grad, općina i osoba treba tome doprinijeti.

Konferencija se sastojala od tri dijela – koja su sadržavala izlaganja i panel-diskusije:
I. dio: Sustavno energetsko-klimatsko planiranje, održan 17. lipnja – od 10:00 do 12:00, snimku rasprave potražite ovdje.
U sklopu prvog dijela programa Tomislav Novosel iz REGE-e prezentirao je alate za energetsko i klimatsko planiranje gradova, raspravljalo se o temi „Sustavno energetsko-klimatsko planiranje“ i odgovaralo se na pitanja „Koje mjere provodimo u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i područne samouprave?“ te „Da li sustavno gospodarimo energijom u gradovima te možemo li i kako bolje?“. U panel raspravi sudjelovali su: Nives Mornar, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Ivan Ivanković, Grad Zagreb, UO za energetiku, Ana Lovrak, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Matijana Jergović, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • S obzirom na to da prostorno planiranje i urbanistički planovi pokrivaju sve segmente u prostoru, potrebno ih je razmatrati i povezati s energetsko-klimatskim planiranjem na lokalnoj razini.
  • Multidisciplinarnost je naglašena više puta kao temeljni pristup sustavnom planiranju, što znači uključiti što više dionika u izradu planova da bi se mogla dobiti što šira slika. Ovaj princip naročito vrijedi za planiranje mjera prilagodbe u nizu sektora, od energetike do zdravstva, prometa, turizma, komunalne infrastrukture, zgradarstva itd.
  • Dok se u sektorima poput zgradarstva i javne rasvjete smanjuje relativna potrošnja energije i sukladno tome emisije, postoji očiti problem u sektoru prometa s aspekta emisija stakleničkih plinova (na primjer: u Gradu Zagrebu), jer se potrošnja energije povećava zbog sve većeg broja vozila i veće prosječne kilometraže po vozilu. Elektrifikacija i alternativna goriva poput bioplina su rješenje, ali nisu još u dovoljnoj mjeri primijenjena.
  • Naglašena je i potreba uključivanja zdravstvenog sektora u prilagodbu klimatskim promjenama, a kao primjer postoji IT alat - Ekokarta Zagreba s meteorološkim i ostalim podacima koji utječu na zdravlje poput kvalitete zraka, ispravnosti vode u javnoj vodoopskrbnoj mreži, količine peludi u zraku i sl.

II. dio: Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju, održan 24. lipnja – od 9:00 do 11:00, snimku rasprave potražite ovdje.

Tijekom drugog dijela programa Ana Lovrak s FSB-a prezentirala je potencijalne izvore financiranja. Drugi dio programa donosi novu temu za raspravu „Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju“ i odgovaralo se na pitanje „Kako se pripremiti na novi ciklus financiranja i koje mjere će biti aktualne?“. U panel raspravi sudjelovali su: Ines Androić Brajčić, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Goran Čačić, Zelena energetska zadruga, Ljerka Golubić Bregant, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Miljenka Kuhar, Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • Prezentiran je velik broj potencijalnih izvora potenciranja energetskih i klimatskih mjera. Posebni naglasak bio je stavljen na NextGeneration EU, koji predstavlja proračun EU-a namijenjen isključivo za odgovor na ekonomsku krizu uzrokovanu COVID-19, a čiji prioriteti su zeleni oporavak i ulaganja u digitalizaciju.
  • Programom energetske obnove zgrada u Hrvatskoj, koji je započeo u 2014. godini i traje do 2020. godine, obnovljeno je više od 980 višestambenih zgrada, više od 9300 obiteljskih kuća i više od 1100 zgrada, pri čemu obnovljene zgrade i kuće ostvaruju prosječnu uštedu od 60 %. Natječaj za obnovu obiteljskih kuća je trenutno u tijeku. U novom programskom razdoblju, fokus je stavljen na holistički pristup obnovi zgrada, što ima za cilj produljenje životnog vijeka zgrada, smanjenje građevinskog otpada, smanjenje potrošnje energije i osiguranje sigurnog i zdravog okruženja.
  • Jedan od zaključaka je i da je interes građana za grupno investiranje u projekte obnovljivih izvora energije izuzetno velik, što dokazuje primjer Križevačkih sunčanih krovova, za koji su u drugoj kampanji prikupljena sredstva u samo 48 sati.
  • Dodatno, zaključeno je kako je potrebno uvesti definiciju Građanske energetske zajednice, budući da to pruža priliku jedinici lokalne samouprave i građanima da sudjeluju u energetskoj tranziciji. Isto tako, potrebno je stvoriti povoljnije zakonodavno i političko okruženje za nove poslovne modele.

III. dio: Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene, održan 1. srpnja – od 10:00 do 12:00, snimku rasprave potražite ovdje.
Treći dio programa sastoji se od prezentacije Prilagodba na klimatske promjene - strategije i mjere – izvolite! koju je održala Branka Pivčević Novak, voditeljica Službe za održivi razvoj, u Upravi za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka i tla od svjetlosnog onečišćenja u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, rasprave na temu „Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene“, i odgovaranje na pitanja „Koji učinci klimatskih promjena su najznačajniji u Hrvatskoj i koji će biti u budućnosti?“ te „Što činimo da se prilagodimo na postojeće učinke klimatskih promjena?“. U panel raspravi sudjelovali su: Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod, Sanja Slavica Matešić, Šibensko-kninska županija, UO za zaštitu okoliša i komunalne poslove, Miljenko Sedlar, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Tanja Herr, FIbran proizvodnja izolacijskih materialov d.o.o.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • Prilagodba klimatskim promjenama je pristup kojim priznajemo ireverzibilnost promjena, ali to ne znači prestanak mjera ublažavanja već njezina nadopuna, drugim riječima naši napori za smanjivanje emisija i očuvanje okoliša i dalje trebaju biti okosnica budućeg „zelenog“ razvoja.
  • Praćenje klimatskih podataka i modeliranje koje provodi Državni Hidrometeorološki Zavod pokazuje da se pojavljuju sve veće anomalije klimatskih pokazatelja, najviše periodi sa iznadprosječnom temperaturom, a izravno su povezane sa ljudskim djelovanjem kroz emisije stakleničkih plinova i smanjenjem sposobnosti upijanja CO2 (npr. deforestacija). Jedinice lokalne mogu za potrebe planiranja mjera koristiti javno dostupne podatke klimatskog modeliranja na repozitoriju Dabar (digitalni akademski arhivi i repozitorij) https://repozitorij.meteo.hr/, na web stranicama http://prilagodba-klimi.hr/ ili izravno kontaktirati DHMZ, Sektor za meteorološka istraživanja i razvoj, https://meteo.hr/.
  • Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj donesena je za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu sa nizom sektorski podijeljenih mjera, te horizontalnim mjerama. Zadaci nadležnih tijela su da se dio obaveza prenese na jedinice lokalne i područne samouprave u smislu planiranja, provedbe i izvještavanja, ali istovremeno da se osigura sufinanciranje mjera prilagodbe.
  • Participativni pristup planiranju mjera prilagodbe je važan kao i kod planiranja mjera ublažavanja, npr. pri izradi SECAP-a, Akcijskog plana za energetski održiv razvoj i prilagodbu klimatskim promjenama. Mjere prilagodbe, te prethodna analiza ranjivosti i rizika obuhvaćaju široko područje i niz sektora (npr. poljoprivreda i šumarstvo, turizam, vodoopskrba i odvodnja, promet, energetika što znači da za kvalitetan dokument treba obuhvatiti niz dionika iz upravnih tijela,  javnih institucija, poduzeća, udruga itd.

On-line konferencija je održana u okviru projekata Compete4SECAP, PentaHelix, IMPLEMENT i C-track 50 koje u Hrvatskoj provode Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).


Zapošljavamo na dvije pozicije: Senior Expert (Stariji stručni suradnik m/ž) i Finance Manager (Voditelj financija m/ž)

Tražimo motivirane i ambiciozne suradnike da budu pojačanje našem timu!

U DOOR-u:

  • potičemo i cijenimo osobni i profesionalni razvoj te zajedno osmišljavamo nove projektne ideje
  • nudimo raznovrstan posao i mogućnost upoznavanja brojnih stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva,
  • nagrađujemo postignute rezultate rada i omogućavamo napredovanje,
  • uvijek smo spremni prilagoditi se i potruditi se osigurati uvjete rada za svakog pojedinca, uključujući i fleksibilno radno vrijeme
  • nudimo konkurentne plaće i uvjete rada te potičemo kreativnosti, individualnost i samostalnost.

Pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom tekstu jednako se odnose na muški i na ženski rod bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

 

Natječaj za posao: Senior Expert (Stariji stručni suradnik m/ž)

Senior Expert sudjelovat će u svim fazama realizacije projekata, od razrade projektne ideje do finalizacije projekta. To uključuje i  sudjelovanje u izradi stručnih studija te predstavljanje organizacije i naših projekata na domaćim i međunarodnim događanjima.

Idealna osoba za naš tim:

  • komunikativna, fleksibilna, samostalna, analitična i odgovorna,
  • spremna na rad u multidisciplinarnim i multikulturnim timovima,
  • spretno barata brojkama i slovima te razumije stručnu pozadinu tema kojima se bavimo,
  • brzo uči i usvaja nova znanja i vještine.

Očekivana plaća:

→ ca. 7.500 – 14.000 HRK ovisno o iskustvu i kvalifikacijama (neto za Zagreb bez olakšica),

→ naknada za prijevoz,

→ mogućnost stimulacija i nagrada.

Rok prijave: 14. srpnja 2020. do 12:00 sati

Mjesto rada: Zagreb

Opis posla:

  • rad na projektima financiranim putem programa Obzor 2020 (ENPOOR i POWERPOOR koji kreću s provedbom 1. rujna 2020.),
  • vođenje novih projekata (koji su trenutno u procesu evaluacije),
  • odlasci na službena putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu,
  • izrada novih projektnih ideja i prijava,
  • rad na stručnim i znanstvenim studijama i radovima te prijedlozima politika iz područja energetike i klime,
  • koordiniranje tima suradnika unutar DOOR-a (u slučaju vođenja projekta to podrazumijeva i koordiniranje tima partnera),
  • samostalno predstavljanje projekata i organizacije na raznim domaćim i međunarodnim događanjima.

Ukoliko se prepoznaješ u ovim predispozicijama i u području rada, onda je DOOR pravo mjesto za tebe!

Uvjeti zaposlenja:

  • VSS tehničkog ili prirodoslovnog smjera,
  • minimalno 5 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima,
  • dobro poznavanje DOOR-ovih ključnih područja rada: klimatske promjene, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, energetsko siromaštvo i zaštita okoliša,
  • izvrsno poznavanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu,
  • rad na određeno u trajanju od 2 godine, s probnim rokom od 6 mjeseci i mogućnošću produženja ugovora na neodređeno,
  • predviđeni početak rada 1. rujna 2020. godine (mogućnost dogovora oko točnog datuma početka rada).

Prednost će se dati kandidatima s:

  • iskustvom u radu na EU projektima,
  • vozačkom dozvolom B kategorije.

Za prijavu na ovo radno mjesto potrebno je poslati životopis u Europass formatu na hrvatskom jeziku, motivacijsko pismo (najviše 2000 znakova s razmacima) na hrvatskom i engleskom jeziku, te 2 reference poslodavaca i/ili suradnika koje moraju sadržavati ime i prezime, poziciju i kontakt referentne osobe. Kandidati koji uđu u uži krug morat će na uvid dostaviti original diplome.

Prijave se mogu dostaviti putem e-maila prijave@door.hr najkasnije do 12:00 sati, 14. srpnja 2020. s naznakom „Prijava Senior Expert“.

 

Natječaj za posao: Finance Manager (Voditelj financija m/ž)

Finance Manager vodeća je pozicija za upravljanje svim financijama u DOOR-u. Finance Manager savjetuje izvršnu direktoricu prilikom donošenju financijskih odluka, vodi financijsko planiranje i izvještavanje koje osim izvještavanje zakonskih obveza uključuje izvještaje prema EU i drugim donatorima provodi postupke nabave te nadzire rad računovodstva. Godišnji prihodi i rashodi DOOR-a prelaze 3 milijuna kuna s trendom rasta kroz godine.

 

Idealna osoba za naš tim:

  • komunikativna, fleksibilna, samostalna, analitična i odgovorna,
  • izvrsno i intuitivno razumije financije,
  • spremna na rad u multidisciplinarnim i multikulturnim timovima,
  • posvećena detaljima, iskusna te predana zadatku i rokovima,
  • spretno i precizno barata brojkama,
  • brzo uči i usvaja nova znanja i vještine,

Očekivana plaća:

→ ca. 8.500 – 12.200 HRK ovisno o iskustvu i kvalifikacijama (neto za Zagreb bez olakšica),

→ naknada za prijevoz,

→ mogućnost stimulacija i nagrada.

Rok prijave: 17. srpnja 2020.

Mjesto rada: Zagreb

Opis posla:

  • financijsko vođenje projekata i organizacije,
  • priprema organizacijskih i projektnih financijskih izvještaja, predaja izvještaja tijelima javne uprave (Porezna uprava, FINA itd.) i donatorima (EU, međunarodnim i nacionalnim),
  • priprema financijskih planova (polugodišnji, godišnji, projekcije, cash flow) te savjetovanje izvršne direktorice za donošenje financijskih odluka,
  • nadzor nad bankovnim prometom i transakcijama: uplate / isplate / kontrola računa,
  • koordiniranje i nadzor na suradnicima uključenim u dijelove financijskog vođenja niže razine odgovornosti,
  • provedba nabave, analiza i briga o optimizaciji troškova nabave
  • samostalni odlasci na službena putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ukoliko se prepoznaješ u ovim predispozicijama i u području rada, onda je DOOR pravo mjesto za tebe!

Uvjeti zaposlenja:

  • VSS ekonomskog usmjerenja (u slučaju dokazanog iskustva spremni smo razmotriti i druge struke),
  • minimalno 5 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima,
  • izvrsno poznavanje financijskog upravljanja, računovodstva i financijskog planiranja,
  • izvrsno poznavanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu,
  • rad na određeno u trajanju od 2 godine, s probnim rokom od 6 mjeseci i mogućnošću produženja ugovora na neodređeno,
  • predviđeni početak rada 1. rujna 2020. godine (mogućnost dogovora oko točnog datuma početka rada).

Prednost će se dati kandidatima s:

  • iskustvom u radu na EU projektima,
  • vozačkom dozvolom B kategorije,
  • iskustvom u provedbi postupaka nabave

Za prijavu na ovo radno mjesto potrebno je poslati životopis u Europass formatu na hrvatskom jeziku, motivacijsko pismo (najviše 2000 znakova s razmacima) na hrvatskom i engleskom jeziku te 2 reference poslodavaca i/ili suradnika koje moraju sadržavati ime i prezime, poziciju i kontakt referentne osobe.

Prijave se mogu dostaviti putem e-maila prijave@door.hr najkasnije do 17. srpnja 2020. s naznakom „Prijava Finance Manager“.


Riječki odjel gradske uprave za poduzetništvo - pobjednik natjecanja u uštedi energije

Četiri hrvatska grada - Zadar, Rijeka, Osijek i Velika Gorica su tijekom 2019. godine sudjelovala u europskom natjecanju u uštedi energije, u sklopu projekta Compete4SECAP. Svaki grad je u natjecanje uključio 3 zgrade javne namjene, s pretežno uredskom namjenom, pa su se tako natjecali gradski odjeli, uprave vrtića i zgrade javnih gradskih poduzeća, a njihov cilj je bio uštedjeti što više energije u godini dana.

Nakon obrade svih podataka, stručni žiri, sastavljen od članova organizacija uključenih u projekt, objavio je da je Odjel gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke postigao najbolje rezultate od 12 zgrada u Hrvatskoj, s uštedom od čak 24 % energije u odnosu na 2018. godinu. Predstavnici Društva za oblikovanje održivog razvoja danas su uručili i simbolične nagrade višoj savjetnici gradonačelnika i specijalistici za energetiku Tajani Jukić Neznanović i Ileani Linić iz Odjela za poduzetništvo simbolične nagrade - sadnice limuna i promotivne kišobrane.

Uštede energije pratile su se na mjesečnoj razini, putem ISGE (informatički sustav gospodarenja energijom) platforme, a svaka zgrada ostvarila je relativne uštede u odnosu na odabranu godinu prije natjecanja. Tijekom natjecanja u zgradama se nisu provodile mjere renovacije, npr. energetske obnove, kako bi osnovu ušteda činila promjena ponašanja zaposlenika. Da bi osigurali uključenost što većeg broja zaposlenika, gradovi su odabrali energetske timove u pojedinim zgradama, a uz pomoć DOOR-a održane su edukacije o mjerama uštede energije. Energetski timovi motivirali su svoje kolege da jednostavnim mjerama poput gašenja uredskih uređaja i rasvjete, snižavanja temperature grijanja i hlađenja i sl. postignu energetske uštede na razini ureda ili zgrade.

Natjecanje je organizirano u okviru projekta Compete4SECAP, financiranog putem EU programa Obzor 2020, kojeg u Hrvatskoj provodi Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).


Glasajte za projekt FER rješenja za bolju zajednicu u sklopu EUSEW2020!

Projekt FER rješenja za bolju zajednicu je u finalu najuspješnijih projekata u sklopu Europskog tjedna održive energije EUSEW2020! Izabrani su najuspješniji projekti za čistu, sigurnu i učinkovitu energiju, a nagrade će se dijeliti u tri kategorije: Angažman, Inovacije i Mladi. Među finalistima u kategoriji Mladi je i projekt FER rješenja za bolju zajednicu (Fair (FER) solutions for better community).

Kroz projekt studentice i studenti FER-a upoznali su se s problemom energetskog siromaštva i obavili energetske jednostavne preglede u više od 100 energetski siromašnih kućanstava u Zagrebu, pomažući im da identificiraju i zatim primijene jednostavne mjere učinkovitosti u svome domu. Na temelju rezultata terenskog rada, studenti su izradili model za procjenu energetskih potreba kućanstava temeljem rezultata energetskog pregleda. Rezultati istog koristili su se u razvoju prijedloga politika za Grad Zagreb.

Pomognite da njihov rad bude prepoznat i na razini Europske unije i glasajte za naš projekt na poveznici: https://eusew.eu/awards-public-vote.

Više informacija o projektu koji je DOOR proveo u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Gradom Zagrebom možete pronaći ovdje.


Održali smo webinar "Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a"

Prošlu smo srijedu (12.5.2020.) u sklopu projekta ClimAlt održali webinar "Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a" - snimka je dostupna na Facebook-u i Youtube-u.

Tema webinara se sastojala od razgovora o iskorištenosti sredstava dostupnih putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova za klimatske i energetske ciljeve u Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014-2020. S obzirom da je Republika Hrvatska 2019. godine usvojila nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje 2021.-2030 u kojem je predvidjela financiranje niza mjera iz europskih sredstava, tijekom webinara analizirala se mogućnost financiranja tih mjera s obzirom na najavljenu izmjenu višegodišenjeg plana

Projekt ClimAlt financira se iz Erasmus+ programa, a provodimo ga s partnerima Asud i Navdanjainternational iz Italije, Za Zamiate iz Bugarske te Play agency iz Danske.

Cilj projekta je osnažiti mlade i ojačati njihovo kritičko mišljenje prema različitim aspektima klimatskih promjena na način da ih se potiče na razmišljanje o uzrocima, učincima i realističnim rješenjima za probleme današnjice. Imajući na umu cilj projekta, ideja webinara bila je edukacija mladih i zainteresiranih o tome kako Hrvatska ulaže financijsku pomoć Europske unije u energiju i klimu, a kako bi sudionici bili informirani te lakše sudjelovati u raspravama i borbi protiv klimatskih promjena.