Mehanizam za oporavak i otpornost

U srpnju 2020. čelnici EU-a su se složili oko prijedloga sveobuhvatnog proračuna Europske unije za novo sedmogodišnje razdoblje u iznosu od 1824,3 milijarde eura, a koji u okviru višegodišnjeg financijskog okvira vrijednosti 1074,3 milijarde eura predviđa i izvanredni proračun za oporavak od 750 milijardi eura kroz novi financijski instrument Next Generation EU (NGEU).

Dio sredstava potrebnih za rješavanje izazova uzrokovanih pandemijom COVID-19, do 750 milijardi eura, EU će osigurati  posuđivanjem na tržištu kapitala, a Europska komisija će biti ovlaštena u ime Unije djelovati na financijskim tržištima.

EU će posuđena sredstva koristiti isključivo u svrhu rješavanja posljedica krize uzrokovane COVID-19, putem Next Generation EU (NGEU). Dio sredstva iz NGEU, državama članicama će biti dostupan kroz u obliku zajmova (360 milijardi eura) a dio u  obliku bespovratnih sredstava (390 milijardi eura) i to kroz sedam programa. Jedan od programa je Mehanizam za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility). S financijskom omotnicom od 672,5 milijardi eura navedeni je mehanizam okosnica instrumenta za oporavak „Next Generation EU.

Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost će se državama članicama pomoći u prevladavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije COVID-19. Mehanizam bi trebao osigurati zelenu i digitalnu tranziciju te izgradnju održivijih i otpornijih gospodarstva država članica. Zelena tranzicija će se poticati ulaganjima u reforme i ulaganjima u zelene tehnologije i izgradnju kapaciteta, uključujući biološku raznolikost, energetsku učinkovitost, obnovu zgrada i kružno gospodarstvo, istodobno doprinoseći klimatskim ciljevima Unije, promičući održivi rast, otvaranje radnih mjesta i očuvanje energetske sigurnosti.

Kako bi dobile potporu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice moraju izraditi nacionalne planove za oporavak i otpornost u kojima se utvrđuju njihovi programi reformi i ulaganja do 2026. Pri tome je ključno naglasiti da će se napredak i implementacija mjera pratiti u okvir Europskog semestra, a kako bi se osigurala koordinacija i komplementarnost nacionalnih ciljeva razvoja s načelima Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Infografiku možete pogledati ovdje.


Poslali smo pakete s opremom za uštedu energije sudionicima projekta „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“

Projekt „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“ nastavak je istoimenih projekata na temu energetskog siromaštva koji za cilj ima utvrđivanje specifičnih energetskih potreba i uvjeta stanovanja osoba s invaliditetom te shodno rezultatima potaknuti donošenje adekvatnih lokalnih politika i mjera. Projekt se provodi uz financijsku podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Projekt stavlja naglasak na potrebu za jednakim mogućnostima svih stanovnika Grada Zagreba podizanjem kvalitete života ranjivih skupina, ovdje se referirajući na osobe s invaliditetom. Kako bi bolje razumjeli njihove potrebe razgovarali smo s osobama koje se skrbe za osobe s invaliditetom. Prema njihovim odgovorima pripremili smo i poslali personalizirane pakete koji su obuhvaćali energetski učinkovitu opremu koja će im pomoći u uštedi energije (štedne led žarulje, perlatore za vodu, štedne glave za tuš, refleksijske folije za postavljanje iza radijatora i sl.).

 


Kraj najtoplijeg desetljeća u Europi s rekordnom 2020. godinom

Europska organizacija Copernicus Climate Change Service (C3S) objavila je podatke koji pokazuju da je globalno, 2020. godina izjednačena s prethodno rekordnom najtoplijom 2016. godinom. Time je 2020. godina zasjela na sami vrh ljestvice najtoplijih godina u Europi otkako postoje službena mjerenja i to kao 0.4°C toplija od 2019., prethodno najtoplije godine.

Temperatura zraka na visini od dva metra u 2020-toj u usporedbi s prosjekom razdoblja 1981-2010. Izvor: ERA5. Izvor: Copernicus Služba za klimatske promjene/ECMWF

Gotovo cijela sjeverna hemisfera imala je iznadprosječne temperature. Dijelovi Arktika i sjevernog Sibira zabilježili su u 2020. godini neka od najvećih godišnjih temperaturnih odstupanja od prosjeka, s amplitudom od 3°C, pa čak i preko 6°C za cijelu godinu. Osim toga, u drugoj polovici godine arktički led bio je znatno niži od prosjeka u to doba godine, s tim da su u srpnju i listopadu zabilježene najniže razine morskog leda za te mjesece.

C3S također izvještava da su koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi nastavile rasti do 2.3 ppm godišnje dosežući do sada neviđeni globalni maksimum od 413 ppm tijekom svibnja 2020. Maksimum je dosegnut unatoč izvanrednoj situaciji pandemijskog lockdowna, koji je rezultirao smanjenjem CO2 emisija iz fosilnih goriva od 7%.

Izvor: Sveučilište u Bremenu za Službu za klimatske promjene Copernicus (C3S) i Službu za nadzor atmosfere Copernicus (CAMS) koju provodi ECMWF

Slažemo se s voditeljem Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S), Carlo Buontempo: „Nije iznenađenje da je posljednje desetljeće bilo najtoplije zabilježeno te je još jedan podsjetnik na hitnost ambicioznog smanjenja emisija kako bi se spriječili negativni klimatski utjecaji u budućnosti." Podatci nam pokazuju da nemamo više vremena za neaktivnost i dok se neto globalne emisije ne smanje na nulu ne možemo ublažiti utjecaj klimatske krize.

Više informacija o 2020. godini, mogu se pronaći ovdje: https://climate.copernicus.eu/sites/default/files/2021-01/C3S-Annualtempdata-2020.pdf


Usvojen Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe na klimatske promjene (SECAP) za Grad Rijeku

Na 31. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke koja se održavala 17. 18. i 19. prosinca 2020., vijeće je usvojilo i Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Rijeke (SECAP) koji donosi ukupno 24 mjera ublažavanja klimatskih promjena i 16 mjera prilagodbe na klimatske promjene. Mjere ublažavanja provedene do 2030. godine rezultirat će smanjenjem emisije CO2 u 2030. godini od 47,32 % u odnosu na referentnu godinu 2008., čime se zadovoljava cilj od 40 % prema Sporazumu gradonačelnika.

Usvojeni plan je jedan od rezultata projekta Compete4SECAP s ciljem implementiranja sustavnog gospodarenja energijom u SECAP i doprinosa smanjenju emisija CO2 do 2030. godine.

SECAP je plod suradnje DOOR-a i tima za energetsku učinkovitost Grada Rijeke.


Nova platforma za učenje o klimatskim promjenama

Platforma za e-učenje projekta ClimAlt sada je online!

Platforma za e-učenje je besplatna i dostupna na 4 jezika (bugarski, hrvatski, engleski i talijanski). Što se tiče e-kolegija, pronaći ćete 3 glavna poglavlja (Uzroci-Utjecaji-Alternative) podijeljena u 7 modula i 14 predavanja. Svaki modul uključuje video predavanja (10 sati), kvizove predloženo štivo. Također ćete pronaći i snimke 4 webinara realiziranih na kraju kolegija u kojima su stručnjaci i predstavnici udruga prezentirali neke primjere organizacija koje proaktivno doprinose rješavanju problema klimatskih promjena. Ta 4 webinara usredotočena su na: međusobne veze između Covid19 i klimatskih promjena; agroekologiju i klimatske promjene; EU sredstva za postizanje energetskih ciljeva i praktična rješenja za kućanske sustave grijanja i hlađenja.

Pregledajte različite module o znanostima o klimatskim promjenama, posljedicama i utjecajima globalnog zatopljenja na okoliš i društvo, pokretima klimatske pravde - od uvida u međunarodne i europske politike do radnji koje mi kao građani možemo prakticirati.

Platformi za e-učenje možete pristupiti ovdje.


DOOR ima novog člana Upravnog odbora

Novi član našeg Upravnog odbora je Marko Delimar. Redoviti je profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Voditelj je Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku (dislociranog sveučilišnog preddiplomskog studija Sveučilišta u Zagrebu). Sudjelovao je u brojnim projektima održive/zelene energetike. Član je međunarodne organizacije IEEE, najveće svjetske tehničke profesionalne udruge, u kojoj je četiri godine bio član Upravnog odbora i dvije godine glavni tajnik, a trenutačno je predsjednik IEEE Odbora za Europske javne politike te član Upravnog odbora IEEE Zaklade.


Vijeće EU je donijelo konačno stajalište o paketu Obzor Europa te je postignut dogovor predsjedništva Vijeća s Europskim parlamentom

Obzor Europa okvirni je program EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. Njime se utvrđuju ciljevi, proračun, oblici financiranja EU-a i pravila za osiguravanje takvih sredstava u području istraživanja i inovacija. Vijeće je 29.09.2020. donijelo konačnu odluku o predloženoj Uredbi o uspostavi Obzor Europa paketa (Uredba o Obzoru Europe) i o predloženoj odluci o posebnom programu za provedbu Obzora Europe (Odluka o posebnom programu za provedbu Obzora Europa).  U okviru Njemačkog predsjedanja Vijećem, 11. prosinca 2020. postignut je privremeni politički dogovor s Europskim parlamentom  o predloženoj Uredbi o uspostavljanju Obzor Europa programa, okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Usuglašene su i odredbe koje reguliraju međunarodnu suradnju i pridruživanje trećih zemalja Obzoru Europa, kao i o odredbe o sinergijama s drugim programima financiranim iz  proračuna EU.

Glavni elementi sadržani u privremeno dogovorenom tekstu 11.prosinca 2020. uključuju:

  • Proračunska pitanja: odnose se na unutarnju raščlambu cjelokupnog proračuna programa, uključujući dodatna sredstva koja proizlaze iz marži prema gornjim granicama Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) i na novčane kazne za konkurenciju.
  • Sinergije s drugim programima EU-a: postignut je dogovor da će se većina odredbi povezanih sa sinergijom povezati u jedan članak, te je usuglašeno kako bi različiti drugi EU- programi trebali podržavati i dopunjavati program Obzor Europa;
  • Međunarodna suradnja i udruživanje trećih zemalja: privremeni sporazum uspostavlja ravnotežu između otvorenosti i atraktivnosti u odnosu na međunarodne partnere, s jedne strane, i uzajamnosti i zaštite strateških interesa EU, s druge strane. Pri čemu je poštovanje ljudskih prava jedan od specifičnih kriterija za pridruživanje trećih zemalja programu.

Sporazumom o dva zakonodavna akta dogovorena  u rujnu otvoreni je put finalizaciji pregovora s Europskim parlamentom  i za  brzo usvajanje paketa do kraja godine. Privremeno dogovoreni tekst s Europskim parlamentom dostavit će se odboru stalnih predstavnika Vijeća na analizu 18. prosinca 2020. Nakon političke potpore Vijeća i Europskog parlamenta, on će biti osnova za buduće usvajanje predložene uredbe u drugom čitanju.

Naslovna fotografija je preuzeta s web stranice Obzor 2020

Preliminarna struktura Obzor Europa programa, izvor slike: https://ec.europa.eu/info/horizon-europe_en#proposal.

Prije točno pet godina počela je najmiroljubivija revolucija u povijesti

Stjecajem okolnosti, nikad nisam pošteno naučila povijest. Miješaju mi se davno naštrebani mirovi i ugovori, paktovi i sporazumi, Aachen, Versaille, Rapallo, München… Ne znam više ni kojim je od njih počeo neki rat, ni kojim je završio. Ali, jednu stvar jako dobro znam. Nijedan od njih nije donesen jednoglasno podignutim rukama predstavnika 195 zemalja. Ovaj presedan dogodio se na današnji dan prije 5 godina prihvaćanjem Pariškog sporazuma. Bilo je to na 21. Konferenciji stranaka (zapravo država), točno dvadeset godina nakon prve konferencije Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i otprilike 130 godina nakon objave prvih dokaza o tome da bismo spaljivanjem fosilnih goriva mogli promijeniti sastav atmosfere i naškoditi živim bićima na plavom planetu. Taman je toliko godina i trebalo da ga unakazimo do te mjere da to sad jasno vidimo.

Sjećate li se gdje ste bili 12. prosinca 2015. godine? Nije baš neki upečatljiv datum, priznajem. Bilo je hladno, bez snijega naravno, na kopnu magluština, na moru sunce. Meni doduše i nije bilo odveć bitno kakvo je vrijeme jer sam dan provela u redakciji nosa zalijepljenog za ekran čekajući objavu da je Pariški sporazum prihvaćen. I unatoč mojoj savršenoj  sposobnosti da zaboravim važne povijesne ličnosti i izjave, riječi predsjednika Hollanda neću zaboraviti. „Imali smo u Parizu kroz povijest mnogo revolucija. Ova danas je najljepša i najmiroljubivija koju smo ikad proveli – revolucija za klimatske promjene!“

Pariškim sporazumom 195 zemalja svijeta obvezalo se da će se početi ozbiljno baviti klimatskom krizom, da će osjetno smanjiti emisiju stakleničkih plinova i time zadržati porast globalne temperature značajno ispod 2 Celzijeva stupnja, po mogućnosti na 1,5. Neprecizne riječi kao što je značajno i osjetno namjerno su ovdje. Sporazum je, naime, poseban po tome što ni jednu zemlju ne obvezuje da učini nešto što nije u skladu s njezinim mogućnostima i željama.

Na konferenciju u Parizu brojne su zemlje došle s već pripremljenim obećanjima za doprinos zajedničkom cilju, a neke od njih odnose se već na 2020. ili 2021. godinu. Island se, na primjer, obvezao da će smanjiti emisiju CO2 za 30 %, Maršalovi otoci ta čak 40 %. Maldivi su se obvezali na ugljičnu neutralnost, a Peru na prestanak krčenja šuma, a Togo na povećanje šumske površine za 30%. A sve je to tek početak.

U članku 22. sporazuma, dogovoreno je da će potpisivanje započeti, simbolično, na Dan planeta Zemlje sljedeće godine u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku i da će trajati 365 dana. 175 zemlja, a među njima i Hrvatska, učinilo je to već toga dana, još 19 do kraja 2016. godine, a posljednji Uzbekistan nekoliko dana prije sljedećeg Dana planete Zemlje.

Pariški sporazum, dogovoreno  je, ne može stupiti na snagu sve dok ne bude zadovoljen takozvani „dvostruki prag“ odnosno dok mu se formalno ne pridruži 55 zemalja koje čine 55 % globalnih emisija. To se dogodilo 5. listopada 2016. godine, a Sporazum je službeno stupio na snagu 30 dana kasnije. Prva zemlja koja je ratificirala sporazum je Fiji, 12. veljače 2016., jedna od otočnih zemalja najpogođenijih klimatskim promjenama, suočena s katastrofalnim poplavama, strahovitim tropskim olujama i gubicima ogromnih količina ribe. Hrvatska je u proljeće 2017. donijela Zakon o potvrđivanju Pariškog sporazuma kojega je izglasala 24. svibnja iste godine. Posljednja je to učinila Angola, ljetos.

Za razliku od Kyotskog protokola koji je donesen 18 godina i 1 dan ranije, Pariškom sporazumu pristupila je i Amerika koja je 2015. godine još imala razumnog predsjednika. Zemlja koja ispušta u atmosferu najveće količine stakleničkih plinova po stanovniku, u međuvremenu je najavila napuštanje sporazuma. Formalnom procedurom sporazum je u Sjedinjenim državama ratificiran 3. studenog 2019. godine, no već je tada prošlo dvije godine otkad je onaj riđokosi klaun najavio da Amerika neće imati ništa s tim. Ako se želite dobro nasmijati, potražite njegov govor od 1. lipnja 2017. u kojem je nadrobio toliko gluposti da to jednostavno nema smisla ovdje navoditi. Već sljedećeg dana, 4. studenog 2019. godine američka vlada je formalno istupila iz sporazuma kojega je dan prije ratificirala, a istupanje je stupilo na snagu 4. studenog ove godine. Srećom, u međuvremenu je Amerika izabrala novog predsjednika dovoljno starog da je i sam itekako svjestan klimatskih promjena, dovoljno pametnog da zna da u ovakvim stvarima treba slušati znanstvenike, a ne Facebook-proroke, i dovoljno dalekovidnog da ponovno priključivanje sporazumu najavi već za svoj prvi dan u ovalnom uredu.

Unatoč hladnoći toga dana, 12. prosinca, 2015. godina bila je u Hrvatskoj jedna od pet najtoplijih, a na svijetu najtoplija do tada. Sljedeća je bila još toplija. U međuvremenu je koncentracija CO2 porasla s 404 na 417 ppm jer smo odaslali u atmosferu novih 180 milijardi tona CO2. Krenuo je najveći val migracija u povijesti, Nemo je u odumirućem koraljnom okolišu tropskog Pacifika uspio pronaći Dori, Hrvatska je postala viceprvakom nogometnog svijeta, otplovio je Oliver, Greta je doplovila preko Atlantika u Ujedinjene narode, a David Attenborough napravio je najljepši i najpotresniji film o klimatskim promjenama kojega ste ikad vidjeli. Uz film je izašla je i knjiga koju se nadam nositi na 26. COP koji će se u studenom sljedeće godine održati u Glasgowu. Zamolit ću Sir Davida da mi je potpiše. No to je samo jedan od ciljeva zacrtanih za novu klimatsku konferenciju.

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr.


Čelnici Europske unije postigli dogovor o povećanju klimatskog cilja EU 2030 za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Čelnici EU-a na sastanku u Bruxellesu složili su se oko prijedloga Europske komisije o povećanju klimatskog cilja za 2030. godinu za smanjenje emisija stakleničkih plinova na 55%, u odnosu na prethodno usuglašeni cilj od 40%. Ovo povećanje dolazi u trenutku približavanja pete godišnjice Pariškog sporazuma 12.12., ali nažalost ni njime se ne doseže razina smanjenja emisija potrebnih da bi EU pridonijela ograničavanju porasta temperature na 1,5 ° C.

U rujnu 2020. godine  Europska komisija je u svom Planu za klimatske ciljeve predložila najmanje 55% smanjenje neto emisija do 2030. godine,  kao prijeko potreban korak za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine.

Iako ovaj pomak predstavlja značajan korak naprijed u odnosu na prethodni cilj, novi cilj također nije u skladu s najnovijim dostupnim rezultatima znanstvenih istraživanja i načelima Ujedinjenih naroda o pravičnosti koji zahtijevaju da se EU obveže na najmanje 65% smanjenja emisija do 2030. godine.

Također, suprotno prethodnom cilju, novi cilj je zapravo „neto“ i uključuje ponore ugljika iz sektora korištenja zemljišta i šumarstva. To znači da će se veliki emiteri, uključujući i promet u kojem emisije još uvijek rastu, morati manje dekarbonizirati kako bi se postigao dogovoreni cilj. Kao što je Komisija naznačila u svom Planu za klimatske ciljeve za 2030., ako EU bude uspješna u provedbi ciljeva vezanih uz biološku raznolikost, uklanjanje ugljika moglo bi predstavljati i do 5% emisija. U tom slučaju novi postavljeni cilj smanjenja emisija iznosi zapravo samo 50%.

Komentirajući ishod Europskog vijeća, Wendel Trio, direktor Mreže za klimatske akcije (CAN) Europe izjavio je:

Postizanje sporazuma o novom klimatskom cilju vitalan je i nužan korak koji će pomoći u ograničavanju eskalacije klimatske krize. Na predstojeću godišnjicu Pariškog sporazuma, EU sada mora uvjeriti druge velike proizvođače emisija da povećaju svoje klimatske ambicije za 2030. uoči COP26 sljedeće godine.

No s obzirom na duboku egzistencijalnu prijetnju s kojom se suočavamo, čelnici EU-a ne mogu dopustiti da se prekomjerne emisije nastave još jedno desetljeće i morat će povećati dogovoreni cilj. Znanost je jasna da je barem 65% smanjenja emisija pravi napredak. Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo institucijama EU da iduće godine nastave s nadogradnjom zakonodavstva EU. Sada je taj predmet u rukama Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se zakonodavstvo EU uskladilo s povećanim ambicijama i ciljevima Pariškog sporazuma.

Žao nam je što su se čelnici složili oko postavljanja ciljeva za smanjenje emisija koji su u suprotnosti od ciljeva zaštite prirode i pozivaju Komisiju da osigura da svi budući zakoni drže strogu podjelu između ova dva procesa. "

Zaključke Vijeća možete pročitati ovdje: https://www.consilium.europa.eu/media/47296/1011-12-20-euco-conclusions-en.pdf.

Tekst je preuzet iz javnog priopćenja poslanog od strane Climate Action Network (CAN) Europe. DOOR podupire CAN-ovo stajalište te se slaže s navedenim osvrtom na donesenu odluku o povećanju klimatskog cilja EU 2030 za smanjenje emisija stakleničkih plinova.


Održali smo predavanje u sklopu projekta Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4

U okviru projekta “Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4” za sudionike  projekta  održano je predavanje o energetskom siromaštvu. Projekt „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“ provodi udruga DOOR uz financijsku podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Tijekom predavanja Slavica Robić iz DOOR-a je predstavila probleme s kojima se suočavaju mnoga kućanstva, a koji su uzrokovani ili usko povezani s energetskim siromaštvom. Kroz svoj dosadašnji rad na području energetskog siromaštva DOOR-a je zagovarao niz mjera jednostavne uštede energije koje se mogu implementirati u kućanstvima, ali i niz preporuka za unapređenje javnih politika u energetskom, ali i području socijalne skrbi čija bi primjena dovela do smanjenja energetskog siromaštva. Projekt „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“ nastavak je projekata koje je DOOR uz financijsku podršku Grada Zagreba provodio u razdoblju od 2016. do 2019. godine.


CMS je objavio priručnik o održivom razvoju

Centar za mirovne studije je u suradnji s partnerskim udrugama i školama objavio priručnik o održivom razvoju. Namijenjen je obrazovnim radnicama/ima, a namjerna mu je da ih inspirira i da poveća utjecaj škola na pozitivne promjene u zajednici.

U priručniku možete pronaći i intervju s članicom udruge DOOR u kojem govori o svom iskustvu u aktivizmu te radu u DOOR-u.

Priručnik je usmjeren na upućivanje učenika u aktualne globalne teme, a mogu se sagledati u lokalnom kontekstu. Zbog ozbiljnosti izazova s kojima se društvo suočava, važno je da djeca i mladi imaju znanja i vještine za održivo djelovanje.

S obzirom na nedostatak obrazovnih materijala koji se bave održivim razvojem, preporučamo školama da iskoriste ovaj priručnik u svom radu.

Priručnik možete preuzeti ovdje.


Indeks učinka klimatskih promjena 2021: EU je na raskrižju

Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) analizira i uspoređuje zaštitu klime u 57 zemalja (plus EU u cjelini) s najvišim emisijama, koje zajedno čine 90 posto globalnih emisija. Trenutni indeks analizira količinu emisija prije krize s koronavirusom i ne odražava smanjenje emisija uzrokovano ovom neuobičajenom situacijom.

Danas je objavljena nova ljestvica 57 zemalja s najvišim emisijama:

- Nijedna zemlja nije na putu koji je kompatibilan s ciljevima Pariškog sporazuma
- Emisije se smanjuju u više od polovice analiziranih zemalja
- Sedam država EU-a i EU u cjelini dobivaju "visoku" ocjenu za zaštitu klime, ali pet zemalja EU-a nalazi se u kategoriji s “vrlo niskom” ocjenom
- Portugal i Novi Zeland su među zemljama koje brzo napreduju, ali Švedska se nalazi vrhu ljestvice
- Drugi put zaredom SAD je na dnu ljestvice, ispod Saudijske Arabije
U ukupnom poretku, EU se popela s 22. mjesta od prošle godine na 16. mjesto ove godine, gotovo isključivo zahvaljujući boljoj ocjenom za klimatsku politiku.

"Najnoviji indeks učinka klimatskih promjena jasno pokazuje da se EU nalazi na raskrižju", tvrdi Jan Burck, jedan od autora Indeksa. Indeks i izvješće je objavila njegova organizacija Germanwatch u suradnji s NewClimate Institute i Climate Action Network (CAN).

Ovo izvješće objavljeno je danas, nekoliko dana prije summita EU-a o klimatskim ciljevima za 2030. i UN-ovog summita o klimatskim ambicijama povodom 12. godišnjice Pariškog sporazuma. EU može postati uzor u zaštiti klime koristeći zelene mjere oporavka i postavljanjem ambicioznog klimatskog cilja za 2030. godinu

Treba uzeti u obzir da su prva tri mjesta i ove godine prazna, jer niti jedna od zemalja nije postigla “vrlo visok” ukupni rezultat.

Hrvatska je prema sveukupnom rezultatu na 18. mjestu od ukupno 61. zemlje koja je ocijenjena CCPI indeksom, što je pomak prema gore u odnosu na prošlogodišnje 20. mjesto.

Prema kategorijama Hrvatska je:

- na 14. Mjestu - Emisije stakleničkih plinova

- na 13. Mjestu - Obnovljivi izvori energije

- na 32. Mjestu - Potrošnja energije/energetska učinkovitost

- na 38. Mjestu - Klimatska politika

Iz rezultata je vidljivo da postoji veliki prostor za poboljšanje energetsko-klimatske politike kao i načina potrošnje energije tj. povećanje energetske učinkovitosti.

Cjelokupan izvještaj možete pročitati ovdje.