Započinje trogodišnji projekt Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj (METAR do bolje klime)

U četvrtak, 29. listopada 2020. godine, a usred epidemije i bez uobičajenih svečanih elemenata, izvršna direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Slavica Robić, potpisala je u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta „METAR do bolje klime (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj). Projekt je izabran u sklopu poziva Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada, a financiran je iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Posredničko tijelo razine 1 za ovaj poziv je Ured za udruge Vlade RH, a Posredničko tijelo razine 2 je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Ukupna vrijednost projekta je 3.599.995,32 kune, a provodit će se tijekom tri godine.

Nositelj projekta je DOOR, a u provedbi će mu se kao partneri pridružiti Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“, Brodsko ekološko društvo-BED, Udruga Zelena Istra, Forum za slobodu odgoja, Institut za političku ekologiju, Terra Hub, Zelena akcija, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Grad Zagreb.

Radeći na projektu „METAR do bolje klime“, partneri će kroz inovativne metode i znanstvena istraživanja pokušati pronaći rješenja za suzbijanje najvećeg globalnog problema današnjice, klimatske krize, vodeći pritom brigu o energetski siromašnim građanima na koje će klimatske promjene ostaviti još veće posljedice, a mjere adaptacije bit će za njih teško priuštljive.

Organizacije civilnog društva, jedinice lokalne samouprave i znanstveno-istraživačke institucije koje već godinama blisko surađuju, kroz ovaj će projekt uspostaviti trajnu formalnu mrežu za razmjenu informacija i znanja kao i za snažniji zajednički utjecaj na razvoj javnih politika. Time METAR postaje jedinstvena platforma za tranziciju u nisko-ugljično društvo postavljeno na pravednom socio-ekonomskom razvoju prilagođeno na klimatske promjene.

Djelatnici i članovi organizacija civilnog društva partnera, ali i onih koje će se tijekom projekta uključiti u mrežu, jačat će svoje kapacitete za zagovaranje i uključivanje u procese donošenja odluka. Predstavnici akademske zajednice i znanstveno-istraživačkih institucija podučit će predstavnike ostalih članova mreže o stručnoj pozadini problematike kojom se organizacije civilnog društva bave pri zagovaranju na području klimatske krize.

U sklopu projekta razradit će se mjere za suzbijanje klimatskih promjena i prilagodbu na one koje se ne mogu izbjeći te suzbijanje energetskog siromaštva na području Hrvatske, ali i s posebnim naglaskom na lokalne politike u Zagrebu, Puli, Zadru i Slavonskom Brodu. Ovi će gradovi postati primjer dobre prakse koji će se prenositi dalje.

METAR ima i edukativan karakter i uključuje niz seminara za ravnatelje i nastavnike te natjecanja za djecu i mlade koji će preuzimajući ova znanja i iskustva postati nosioci promjena koje promiče ova mreža.

 


Vlada RH mora prioritizirati zeleni i pravedni oporavak

Vlada RH mora iskoristiti EU sredstva koja su joj na raspolaganju za uistinu održiv i pravedan oporavak od trenutne klimatske, gospodarske i zdravstvene krize te u tu svrhu ostvariti dijalog s nevladinim organizacijama, akademskom zajednicom i zainteresiranim građanima.

Poruka je to koju su uputili Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga (ZEZ) na jučerašnjem okruglom stolu “Zajedno za zeleni oporavak i razvoj” u Novinarskom domu. Predstavili su Zahtjeve za hrvatski zeleni oporavak i razvoj koje su u srpnju predali novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih zelenih radnih mjesta.

U uvodnoj riječi, u ime organizatora, prisutnima se obratio predsjednik Zelene akcije, Luka Tomac. “Naše je zahtjeve potpisalo osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki po čemu je očigledno da svi slično razmišljamo”, naglasio je Tomac. Rekao je da se svijet stubokom promijenio posljednje godine, a klimatska kriza je i dalje tu, samo imamo godinu dana manje za njeno rješavanje. “Nemamo vremena da uz rješavanje klimatske krize idemo spašavati fosilnu industriju. Moramo hitno mijenjati način na koji proizvodimo energiju i hranu te način na koji se krećemo”, dodao je Tomac.

Uvod u okrugli stol dao je posebni savjetnik Predsjednika RH, Julije Domac. “Na razini načelne politike smo napravili napredak. Prvi političari u zemlji imaju puna usta obnovljivih izvora energije, zelene i energetske tranzicije, ali iza te lijepe fasade još nemamo konkretne mjere“, kritizirao je stanje u Hrvatskoj, ali optimistično ustvrdio da je ovo dobar trenutak za akciju.

U raspravi, koju je usmjeravala Dunja Mazzocco Drvar, sudjelovali su pomoćnica ministrice regionalnog razvoja, Ana Odak, konzultantica za EU fondove, strateško planiranje, pripremu i provedbu projekata i direktorica tvrtke Avelant d.o.o., Ariana Vela, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša u gradu Velika Gorica, Gordana Mikulčić Krnjaja, redovni profesor na FER-u i voditelj dislociranog studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku Marko Delimar i, u ime organizatora, izvršna direktorica DOOR-a, Slavica Robić.

Glavne teme rasprave bile su zeleni oporavak od višestruke krize u kojoj živimo, programiranje sredstava EU za tranziciju u niskougljično gospodarstvo, strateški dokumenti RH te procedure i investiranje u energetsku tranziciju uz primjere iz prakse.

Odak je naglasila da je programiranje sredstava za novo financijsko razdoblje 2021.-2027. u tijeku, da su oko 22 milijarde eura koje Hrvatska ima na raspolaganju velik izazov i velika odgovornost te da treba odrediti prioritete. “Radne skupine će biti sastavljene u skladu s načelom partnerstva, a očekujemo i uključivanje građana i šire javnosti”, dodala je.

Vela je istaknula kako treba pojednostaviti procedure i stvoriti okruženje u kojem poduzetnici mogu iznijeti održive projekte na svojim leđima. Dodala je: “Mi stalno gasimo požare. Danas razgovaramo o tome kako regulirati proceduru, a ne razgovaramo o tome što sada trebamo raditi kako bismo do toga došli 2050. godine”.

Robić je rekla kako je ovaj okrugli stol okupio inače često suprotstavljene strane - aktiviste, jedinice lokalne samouprave, privatnike, ministarstva, političare, energetske i klimatske stručnjake, akademsku zajednicu i ured Predsjednika. “Tijekom svih izlaganja čuli smo isto: želimo i trebamo zeleni oporavak i razvoj. Svi se oko tog slažemo. Čuli smo u razgovoru mnogo puta riječ hrabrost. U redu je da se bojimo, ali nije u redu da nas to paralizira. Imamo stručni kadar koji nas može povesti u smjeru zelenog oporavka bez da idemo na štetu društvu i gospodarstvu. Moramo iskoristiti ovu krizu i pretvoriti je u jedinstvenu priliku te pametno iskoristiti značajna sredstva koja imamo na raspolaganju i usmjeriti ih u prava rješenja - ona zelena, održiva, dobra za klimu i društvo, ona oko kojih se svi slažemo da su jedini mogući smjer oporavka i razvoja”, zaključila je Robić.

Na okruglom stolu je zbog epidemioloških mjera sudjelovalo oko 35 ljudi, dok je ostalima bio omogućen prijenos uživo preko web kanala.

Kontakt:

Dunja Mazzocco Drvar, DOOR, 098 289 129

Luka Tomac, Zelena akcija, 099 314 9388

 


Pratite održavanje okruglog stola "Zajedno za zeleni oporavak i razvoj"

Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace Hrvatska, Zelena akcija/FoE Croatia i Zelena energetska zadruga (ZEZ) u četvrtak, 29. listopada, s početkom u 10 sati u Novinarskom domu, organiziraju okrugli stol pod nazivom "Zajedno za zeleni oporavak i razvoj".

Globalna gospodarska kriza, prouzročena COVID-19 pandemijom, predstavlja jedinstvenu priliku za novi početak i ublažavanje još veće, klimatske krize. Hrvatsko gospodarstvo vođeno pametnim politikama može i mora iskoristiti ovu priliku te napraviti odmak od dosadašnjih neodrživih praksi. No, moramo se uključiti svi!

Na okruglom stolu ćemo zagovarati zeleni oporavak od krize, razgovarat ćemo o programiranju sredstava EU za tranziciju u niskougljično gospodarstvo, osvrnut ćemo se na strateške dokumente Republike Hrvatske te procedure i investiranje u energetsku tranziciju. Potkrijepit ćemo sve primjerima iz prakse.

Uvodničar u razgovor je posebni savjetnik Predsjednika Republike za energiju i klimu dr. sc. Julije Domac, a Zahtjev za hrvatski zeleni oporavak u ime organizatora predstavit će predsjednik Zelene akcije Luka Tomac.

Panelisti su pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU, mr. sc. Ana Odak, direktorica tvrtke Avelant d.o.o., Ariana Vela, redoviti profesor na FER-u i voditelj dislociranog studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, dr. sc. Marko Delimar, Gordana Mikulčić Krnjaja pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša grada Velike Gorice te izvršna direktorica DOOR-a, mr. sc. Slavica Robić. Razgovor će moderirati Dunja Mazzocco Drvar.

Okrugli stol će se održati uz poštivanje preporuka Stožera civilne zaštite uz najviše 50 sudionika. Ukoliko se niste stigli prijaviti na naš okrugli stol zbog ograničenog broja mjesta, događaj ćete moći pratiti i uživo putem YouTube kanala suorganizatora Zelene akcije kao i na Facebook stranicama suorganizatora okruglog stola.


Svjetski dan hrane: Smiješna vam je vjeverica iz Ledenog doba? Ponašamo se jednako!

Kaže se da ljubav ide kroz želudac, no meni se čini da tim putem učinkovito razgrađujemo i neke znanstvene činjenice. Najsnažniji dojam na one koji pokušavaju probaviti klimatska saznanja ostavlja informacija da je zbog klimatskih promjena ugrožena – Nutella! Godinama pokušavam naći najbolji način da objasnim građanima što nam se to doista događa s klimom i kakve će to posljedice imati na našu svakodnevicu. Služila sam se jurećim olujama, razarajućim plimama, vjetrušinama koje skidaju krovove kuća, nesnosnim vrućinama… Vjerujte, ništa ne ostavlja tako gorak okus u ustima kao činjenica da nam prijeti izumiranje najpopularnijeg čokoladno-orašastog namaza na svijetu.

Obrazloženje je zapravo vrlo jednostavno i odnosi se prije svega na osnovni sastojak ove poslastice – lješnjake. Više od dvije trećine svjetskih lješnjaka raste u turskoj sjevernoj pokrajini Ordu na obali Crnog mora koja je izravno ugrožena od postupnog dizanja razine mora. Zbog porasta temperature u tom je kutku Zemlje i sve vlažnije pa su sve češće oluje s obilnim kišama. U kolovozu 2018., primjerice, oluje su uništile nekoliko desetaka tisuća tona već obranih lješnjaka i ugrozile opstanak 4 tisuće obitelji koje žive od ove grane poljoprivrede, a šteta koju će osjetiti do 2026. godine procijenjena je na 9,5 milijardi Eura. 80 % lješnjaka u svojoj proizvodnji Ferrero nabavlja upravo odavde pa je jasno da će nestašicu lješnjaka itekako osjetiti.

Drugi i još stariji problem je palmino ulje koji se adresira uglavnom kroz naglašavanje da krčenje šuma Indonezije za plantaže uništava staništa sumatranskih slonova, nosoroga, tigrova i orangutana. 1985. godine Indonezija je imala 6,5 tisuća kvadratnih kilometara pokrivenih plantažama, 2025. imat će ih oko 260. Uz to, rafinerije u kojima nastaje palmino ulje izrazito su veliki zagađivači. One ispuštaju ogromne količine metana koji može zadržati znatno više Zemljine topline od ugljikovog dioksida, a u razdoblju od 100 godina skoro je 30 puta učinkovitiji. Golema industrija omiljene poslastice, kao i druge koji palmino ulje koriste u hrani i kozmetici, doskočila je ovom globalnom problemu i danas je jedan od predvodnika uzgoja palminog ulja koji ne ugrožava ni prirodu ni ljude. Za ulje se, dakle, ne trebamo brinuti, no problem s lješnjacima nam ostaje. Pošumljavanje bismo doduše mogli riješiti sadnjom lješnjaka no to nije baš tako jednostavno.

Podsjeća me sve ovo na dobro poznatog lika iz franšize Ledeno doba, prethistorijsku vjevericu s natruhama štakora nazvanog Scrat, i to ne zato što frustriran naganja orašasti plod, nego zbog činjenice da se uopće ne obazire na prirodne katastrofe koje se na njega nemilice obrušavaju. Zbog njega.

Znanstvenici u svojim istraživanjima pokazuju da će se uslijed klimatskih promjena smanjiti urod brojnih namirnica puno važnijih od sastojaka Nutelle. Izračunali su tako, recimo, da će bi se urod krumpira u Kanadi do 2055. godine mogao prepoloviti. U Južnoj Americi prinos riže s malih gospodarstava bit će polovinom 21. stoljeća za četvrtinu manji nego što je sada. Proizvodnja tjestenine u Europi već sada trpi velike štete zbog sve ranijih i sve snažnijih toplinskih valova kao što je, primjerice, bio onaj 2003. godine. Nadalje, sa svakim stupnjem porasta globalne temperature, procjenjuje se, broj bakalara će se smanjiti za otprilike pola posto što znači da će svaka dvadeseta obitelj ostati bez Badnje poslastice. Zbog vrućine je 2011. godine stradalo 4 tisuće krava u američkoj saveznoj državi Iowi.

Studije koje procjenjuju ranjivosti proizvodnje hrane u Hrvatskoj na klimatske promjene iznimno su zabrinjavajuće. Porast razine mora naročito će pogoditi dolinu Neretve. Zasoljavanje tla i povremeno plavljenje jednog njezinog dijela nanijelo bi ogromne štete tom izuzetno važnom voćarsko-povrtlarskom području, koje proizvodi preko 95 % hrvatskih mandarina. Predviđanja hrvatskih znanstvenika je da će do 2050. godine, uslijed klimatskih promjena prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj biti smanjen za 3 do 8 posto. Samo na kukuruzu, procjenjuje se, štete će biti 116 milijuna kuna na godinu. Vrlo su slikovita predviđanja koja kažu da će grožđe biti sve slađe, a vino imati sve veći sadržaj alkohola. Masline bismo za pola stoljeća mogli brati pola mjeseca ranije. Pod uvjetom da uopće imamo što za obrati.

S grijanjem mora, trlja i oslić migriraju prema sjeveru i u dubine. I za škampe ćemo uskoro morati posezati još dublje u more. A samim tim i dublje u džepove! Logično, zapravo, jer glavni uzrok gladi u svijetu nije nestašica hrane nego činjenica da si je sve veći broj ljudi ne može priuštiti. Strašan je podatak da se čak trećina uzgojene i proizvedene hrane, vrtoglavih 1,8 milijardi tona godišnje, ne pojede nego se pokvari u transportu, trgovinama, hotelima, kućanstvima... No, nije to samo društveni problem.

Prema podacima organizacije Our world in data, proizvodnja hrane odgovorna je za četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova. Usput, i u ovom slučaju najveći zagađivač je metan koji nastaje probavom trave u želucima stoke. E, da, unatoč općem vjerovanju, metan se samo manjim dijelom oslobađa kroz crijeva. Čak 95 % metana kojega napravi procesom koji se profinjeno zove enterična fermentacija, krava izbacuje manje profinjenim podrigivanjem. Probava čini 20 % ukupnih emisija metana, više čak i od spaljivanja fosilnih goriva.

Nadalje, četvrtina od te četvrtine emitira se u proizvodnji nikad konzumirane hrane što znači da smo čak 8 % stakleničkih plinova izbacili u atmosferu sasvim nepotrebno. Time smo dodatno pogoršali klimatsku krizu koja je pak uzrok nedostupnosti hrane onima kojima je najteže dostižna. Čini vam se da se vrtimo u krug?

Izlaz postoji. Proračuni pokazuju da bismo, smanjenjem količine bačene hrane za 50 do 75 %, do 2050. godine izbjegli emisiju 10,3 do 18,8 gigatona ugljičnog dioksida. Budući da ne bismo trebali novo poljoprivredno zemljište i ne bismo morali dodatno krčiti šume, uštedjeli bismo još oko 75 gigatona. A to je količina jednaka dvogodišnjim ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova. Slikovito, imalo bi to isti učinak kao da maknemo pola milijarde automobila s ulice.

A kako bi bilo da napravimo i jedno i drugo?

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr.


Prijavite se za online konferenciju projekta Compete4SECAP

EU konferencija projekta Compete4SECAP "Zajedno za klimatske akcije! Poboljšanje upravljanja energijom u gradovima i prilagodba klimatskim promjenama" održat će se online 3. studenoga 2020. Na ovom će događaju predstavnici gradova i akademske zajednice razgovarati o ključnoj ulozi lokalnih vlasti u poboljšanju energetske učinkovitosti.

Događaj uključuje i dodjelu nagrade. Tijekom 2019. godine 92 zgrade u  osam europskih zemalja sudjelovale su u natjecanju za uštedu energije - kako bi motivirali korisnike zgrada da štede energiju na poslu ili u školi, te kako bi podržali provedbu sustava upravljanja energijom. Sada će se saznati tko je postigao najveći uspjeh u primjeni Sustava upravljanja energijom u tri kategorije:

  1. Najveće uštede energije na razini zgrade
  2. Uspjeh u primjeni Sustava upravljanja energijom na razini grada
  3. Najbolja država

Prisustvujte konferenciji kako biste čuli:

  • Kako razviti i implementirati sustav upravljanja energijom;
  • Kako voditi kreativnu kampanju za uštedu energije
  • Kako gradovi koji su potpisnici Sporazuma gradonačelnika mogu bolje integrirati akcije ublažavanja klimatskih promjena s napornima prilagodbe.

Compete4SECAP predan je promicanju ponašanja uštede energije, ne samo u poslovnim zgradama i školama, već i kod kuće. Kako bi spriječili širenje COVID-19 mnogi su se odlučili na rad od kuće.  Pogledajte C4S savjete kako biste uštedjeli energiju dok provodite više vremena u zatvorenom, radite u školi ili u kućnom uredu: https://compete4secap.eu/resources/energy-savings/.

Na poveznici se možete registrirati za online konferenciju: https://us02web.zoom.us/meeting/register/tZEtf-yvqjorH9YO7m3B2lFr8T_2LJRHgbqp?fbclid=IwAR127nP31KdMOWv1GV_lrepxbwSOZe5xaeRyMtIS0RIZc4zP_fieVwr0zpw

Program konferencije možete pogledati ovdje: https://compete4secap.eu/fileadmin/user_upload/C4S_final_event_program_online_public_version_201005.pdf.

Posjetite i web stranicu projekta: https://compete4secap.eu/home/.


Svjetski dan stanovanja

Prvi ponedjeljak u listopadu rezerviran je za Svjetski dan stanovanja koji se obilježava svake godine, a svakih 20 godina održava se konferencija Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju. UN HABITAT je program Ujedinjenih naroda za gradove i ljudska naselja, nadležan za održivi urbani razvoj i važan nositelj aktivnosti usmjeren na razvijanje globalne razvojne strategije urbanizacije. 2016. godine u Quitu, Ekvador, održana je Treća konferencija Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju (HABITAT III, http://habitat3.org/) koja je završila usvajanjem Nove urbane agende (http://habitat3.org/the-new-urban-agenda).

Prema statistici Ujedinjenih naroda čak 55 % svjetske populacije danas živi u urbanim područjima. 1950. godine u gradovima je živjela jedna trećina stanovništva, a do 2050. godine se očekuje da će u gradovima živjeti čak dvije trećine ukupnog stanovništva (https://population.un.org/wup/Publications/Files/WUP2018-Report.pdf).

Urbana područja i gradovi, kao generatori razvoja, ali i najveći potrošači dobara, s najviše ekoloških problema, ističu se kao ključna tema planiranja održivog razvoja i rasta. Globalno zatopljenje, ali i druge vezane klimatske promjene sve su više izražene u današnje vrijeme, a njihove posljedice pojačane su upravo u urbanim prostorima zbog specifičnih efekata koji se tamo razvijaju uslijed specifičnih okolnosti. To su, primjerice, efekt toplinskog otoka, usmjeravanje vjetra uslijed utjecaja umjetnih kanjona visokih zgrada, ubrzano otjecanje oborinske vode i ostali. Negativne promjene i efekti ne utječu samo na pad kvalitete života ljudi u gradovima, nego i na povećanje rizika od širenja požara otvorenih prostora u gradove te nastanka materijalne štete lomovima stabla i sl. Zbog navedenih izazova potrebno je društveno odgovorno, održivo i efikasno upravljati urbanom infrastrukturom.

Hrvatska je zemlja brojnih i malih naselja - suvremena mreža još je uvelike odraz organizacije prostora u tradicionalnom agrarnom društvu, iako porast broja gradskog stanovništva te izumiranje naselja i prorjeđivanje naseljske mreže ukazuju na njenu rekonfiguraciju. Gotovo 40 % svih naseljenih mjesta ima manje od 100 žitelja (39,3 %), no u njima živi samo 113.914 stanovnika ili 2,7 % ukupne populacije. Istovremeno u četiri velika gradska naselja s više od 80.000 stanovnika (u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku) živi gotovo četvrtina Hrvatske (1.067.772, odnosno 24,92 %). Iako četvrtina stanovnika živi u četiri najveća gradska naselja, brojem se ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Godine 2011. u Hrvatskoj je bilo 6.756 (statističkih) naselja od kojih je 40 % imalo manje od 100, odnosno 60 % manje od 200, te 90 % manje od 1.000 stanovnika. Dakle, samo 10 % naselja u Hrvatskoj ima više od 1.000 stanovnika (https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/StrategijaPR//Regionalni_razvoj.pdf).

Primjenom Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_106_2423.html) ukazuje se na prioritete u kojima važnu ulogu ima – poticanje urbanog razvoja, ujednačeni razvoj, kvaliteta stanovanja, građenja i oblikovanja javnih sadržaja i prostora.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Stanovni%C5%A1tvo_Hrvatske

Covid-kriza je na svjetskoj razini u prvi plan dovela problem neadekvatnih uvjeta stanovanja siromašnih građana u urbanim sredinama i njihovu nemogućnost održavanja adekvatnih higijenskih uvjeta, a upravo zbog izraženijih nejednakosti među građanima mnogi ovu krizu vide kao poticaj za promicanje politika smanjenja nejednakosti i siromaštva u gradovima i šire. Pogledajte video kojim glavni tajnik UN-a u sklopu Svjetskog dana habitata poziva na suradnju i ulaganje dodatnih napora s ciljem poboljšanja uvjeta života u gradovima i postizanja ciljeva energetske učinkovitosti - https://www.youtube.com/watch?reload=9&v=xu2lBbLa6ZI.

Tekst su napisale DOOR-ovke Marija Horvat i Iva Vrankić.

Izvor: https://www.eu-startups.com/2020/08/british-startup-planet-smart-city-partners-with-un-habitat-on-slum-upgrading-initiatives-in-kenya/

Svjetski dan zaštite životinja

Danas je Svjetski dan zaštite životinja!

Prvi Svjetski dan životinja odvio se 24. ožujka 1925. u Sportskoj palači u Berlinu u Njemačkoj. Događaju je prisustvovalo više od 5000 ljudi. Osnovao ga je književnik i aktivist za životinje Heinrich Zimmermann, autor knjige Mensch und Hund (Čovjek i pas).

Svoj planet dijelimo s milijunima vrsta raznolikih divljih životinja koje na toliko načina obogaćuju naš život. Dokazi su jasni - prirodu mijenjamo i uništavamo sve većom brzinom. Globalni Living Planet Index za 2020. godinu pokazuje prosječni pad populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba za 68% između 1970. i 2016. godine.

Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN) sastavila je crveni popis ugroženih vrsta kako bi se poduzele mjere za njihovo spašavanje. Prema IUCN-u više od 32.000 vrsta u riziku je od izumiranja. Razlog je najčešće gubitak i degradacija staništa, ali i onečišćenje te klimatske promjene.

Klimatske promjene negativno utječu na genetsku varijabilnost, bogatstvo vrsta i populacija te na ekosustave. Kako se temperature mijenjaju, neke će se vrste morati prilagoditi promjenom staništa kako bi pratile prikladnu klimu. Učinci klimatskih promjena na vrste često su neizravni. Promjene temperature mogu zbuniti signale koji pokreću sezonske događaje poput migracije i razmnožavanja, uzrokujući da se ti događaji dogode u pogrešno vrijeme (na primjer neusklađeno razmnožavanje i razdoblje veće dostupnosti hrane u određenom staništu). Stoga je ključno da se pitanja gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena rješavaju zajedno.

Prepoznavši da kontinuirano pogoršanje i propadanje prirodnih ekosustava svijeta imaju velike utjecaje na živote i egzistenciju, svjetski čelnici pozvali su na veću odlučnost u zaštiti biološke raznolikosti na summitu o biološkoj raznolikosti u UN-u koji se održao 30. rujna ove godine. Svijet mora povećati ambiciju da zaustavi gubitke u prirodi i da pomogne u rješavanju klimatskih promjena.

Čineći izbor oko toga što jedete, što nosite ili kakve proizvode kupujete i vi pokazujete brigu za životinje.

Tekst je napisala DOOR-ovka Anja Vulinec.


Novim projektom POWERPOOR ciljamo na osnaživanje energetski siromašnih građana

Jučer i danas smo sudjelovali na kick-off sastanku novog projekta POWERPOOR, koji će se s 14 partnera iz europskih zemalja fokusirati na osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica.

Projekt će trajati 36 mjeseci, a DOOR će koordinirati provedbu pilot programa podrške energetski siromašnim građanima u provođenju mjera energetske učinkovitosti i aktivnog djelovanja u energetskim zajednicama. Glavni cilj je razviti programe podrške za energetski siromašne građane i potaknuti osnivanje energetskih zajednica koristeći alternativne sheme financiranja te osigurati platformu za razmjenu iskustava i znanja, olakšati provedbu manjih mjera energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije te povećati aktivno sudjelovanje građana.

Pilot program u Hrvatskoj će se usredotočiti na Grad Osijek koji je, iako nije razvijen, vrlo usredotočen na energetsku učinkovitost kao alat za razvoj. DOOR će u suradnji s lokalnim vlastima biti odgovoran za prepoznavanje i uključivanje državnih službenika, socijalnih radnika, zdravstvenih djelatnika, nezaposlenih itd.

Projekt se financira iz programa Obzor 2020.


Prvi (kick-off) sastanak partnera na projektu ENPOR

Održan je kick-off meeting projekta ENPOR - Mjere za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma.

Projekt se fokusira na problematiku energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma pošto su iznajmljeni stanovi izvan fokusa politike zbog nedostatka informacija. U Hrvatskoj ćemo se specifično baviti skrivenim energetskim siromaštvom u ovom sektoru istražujući što se dešava u onim kućanstvima koja su "nevidljivi najmoprimci".

Projekt se financira iz programa Obzor 2020. Provoditi će se 36 mjeseci u 9 zemalja.


Sažetak analize Nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica

Europska komisija je izradila i objavila analizu svih 27 Nacionalnih energetskih i klimatskih planova te je utvrdila da su gotovo sve države članice, u usvojenim verzijama Nacionalnih energetskih klimatskih planova (NIEKP), povisile svoje ciljeve vezane uz udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije odnosu na inicijalne nacrte. Analiza pokazuje da bi udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije, sukladno planiranim mjerama do 2030. mogao doseći od 33.1% do 33.7% što je više od postavljenog cilja od 32%. Europska komisija procjenjuje da je ovo ujedno i dobar pokazatelj da će zemlje članice uspjeti ispuniti cilj od 20% udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije do 2020. godine. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u izravnoj je korelaciji sa smanjenjem stakleničkih plinova. Međutim da bi se ostvarilo smanjenje od 55% na što cilja Europska komisija, udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije morao bi biti od 38-40%, što zapravo pokazuje da su, uz nekoliko izuzetaka, ciljevi povećanja udjela obnovljivih izvora energije do 2030. zapravo nedovoljno ambiciozni. Iako u Europskom zelenom planu Europska komisija pridaje veliku važnost energiji iz obnovljivih izvora na moru, NIEKP-ovi obnovljive izvore na moru nisu identificirali kao potencijalne obnovljive izvore energije.

S druge strane, analiza pokazuje da države članice u prosjeku neće dostići cilj za mjere energetske učinkovitosti budući da bi se potrošnja primarne energije trebala smanjiti za 29,7% odnosno za 29,4% za finalnu potrošnju, dok je cilj EU do 2030 smanjiti potrošnju primarne energije za 32,5% za primarnu potrošnju energije. I iako su ciljevi uštede energije povećani u završnim verzijama dokumenata u odnosu na nacrte, prosjek svih ciljeva država članica i dalje nije dosegao ciljeve koje je postavila EU. Kako bi dodatno motivirala zemlje članice da prepoznaju važnu ulogu mjera energetske učinkovitosti, Europska unija će primjenjivati „načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu, što znači da bi prije donošenja odluka o planiranju, politici i ulaganju u području energije trebale razmotriti može li se troškovno učinkovitim i tehnički, gospodarski i okolišno prihvatljivim alternativnim mjerama za energetsku učinkovitost u cijelosti ili djelomično zamijeniti predviđena planiranja, mjere politike i ulaganja, a istodobno postići ciljeve odgovarajućih odluka“((EU)2018/1999). Kako bi olakšala primjenu ovog načela, Europska komisija priprema detaljan vodič za države članice, a u planu je i moguća revizija Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada. Europska komisija smatra da bi obnova zgrada i pristupačno stanovanje trebali biti  prioriteti za buduća ulaganja državna članica s obzirom da doprinose ne samo energetskim ciljevima u smislu smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova, već i kreiranju novih poslova na lokalnom tržištu rada. Smanjenje računa za energiju, dokidanje energetskog siromaštva, te dugoročno poboljšanje javnog zdravlja te kvalitete života, doprinijet će jačanju društva i njegovoj otpornosti na potencijalne buduće krize.

Analiza Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, Europska komisija (COM(2020) 564 final), stranica 12.

Kako bi se postigli trenutni klimatski i energetski ciljevi do 2030. godine Europska komisija smatra da je u razdoblju 2021.-2030., u prosjeku, potrebno povećati godišnja ulaganja povezana s energetskom proizvodnjom i upotrebnom, za nešto više od 1 postotnog boda bruto domaćeg proizvoda u odnosu na sadašnje razdoblje što bi značilo povećanje od 260 milijardi godišnje, dok bi za postizanje smanjenja emisije stakleničkih plinova od 55% povećanje ulaganja trebalo biti na razini 350 milijuna godišnje.

Većina država članica planira povećanje ulaganja u području industrije, zgradarstva i prometa. I iako dio država članica mjere predviđene u NIEKP-u planira financirati sredstvima osiguranim iz EU proračuna, Komisija smatra da postizanje zadanih ciljeva ne smije biti uvjet za dodatnu alokaciju sredstva iz EU proračuna, te da države članice moraju osigurati ulaganja iz javnih i privatnih izvora.

Neke zemlje članice među kojima je i Hrvatska u svojim NIEKP nisu predvidjele rok za postupno ukidanje ugljena. Stoga će se ukupno gledano a u usporedbi s 2015 godinom povećati udio upotrebe ugljena u proizvodnji energije za 70% dok će električna energija dobivena iz obnovljivih izvora energije predstavljati 60% električne energije proizvedene u EU.

Analiza Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, Europska komisija (COM(2020) 564 final),stranica 15.

Europska komisija u analizi ističe da države članice u NIEKP nisu posebno prioritizirale mjere ili sredstva potrebna za pravednu tranziciju, kao ni ulaganja potrebna za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju radnika i potpore na tržištu rada. Kao jedan od najvećih izazova u području pravedne tranzicije, države članice su istaknule energetsko siromaštvo, te naglasak na mjere koje bi trebale pridonijeti sustavnije pristupu ovom pitanju. Kako bi pomogla državama članicama Europska komisija će razraditi detaljne smjernice s uključenim definicijama i indikatorima koji ukazuju na energetsko siromaštvo.

U lipnju 2020. godine izrađena je još jedna analiza dijela Nacionalni energetskih i klimatskih planova. Analizu su izradili partneri u okviru projekta UNIFY koji se financira sredstvima osiguranim iz LIFE programa Europske unije pod vodstvom Climate Action Network – Europe. Analiza Prilika i nedostataka u Nacionalnim energetskim i klimatskim planovima  u kojoj su podrobnije analizirani Nacionalni planovi zemalja iz kojih dolaze partneri na projektu: Češka, Danska, Estonija, Francuska, Hrvatska, Poljska, Portugal, Slovenija i Španjolska, ali i nekoliko zemalja koje su se pridružile analizi: Grčka, Mađarska, Latvija, Rumunjska. Iako je metodologija za analizu bila različita u odnosu na metodologiju Europske komisije, rezultati su i dalje slični u smislu da obje analize pokazuju da pojedine zemlje članice nisu dovoljno ambiciozne u svojim ciljevima do 2030. godine. CAN-ova analiza pokazuje da većina zemalja nije povećala svoje obveze prema smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Jednako kao i u analizi Europske komisije u analizi koju je izradio CAN vidljivo je da su pojedine države članice povećale svoje udjele obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnjo do 2030. godine, što znači da je u prosjeku došlo do porasta, iako pojedine države ipak nisu uvažile preporuke Europske komisije, te udjeli obnovljivih izvora nisu povećani u odnosu na Nacrt Planova.

U području energetske učinkovitosti analiza koju je izradio CAN sugerira da bi u prosjeku države članice mogle ispuniti svoje ciljeve, dok analiza Europske komisije jasno ukazuje da tome nije tako.

Obje analize pokazuju da u većini NIEKP-ova nisu jasno navedeni izvori financiranja, mjere nisu opisane dovoljno detaljno i nedostaje jasni vremenski tijek implementacije pojedinih mjera.

Obje analize možete preuzeti na sljedećim poveznicama:

 

Naslovna fotografija je preuzeta sa web stranice Europske komisije.


Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) želi svojim primjerom pokazati kako postati “Zeleni ured”.

DOOR u sklopu ovogodišnjeg European Sustainable Development Week (ESDW) želi pokazati kako postati “Zeleni ured”. Europski tjedan održivog razvoja se obilježava diljem Europe s ciljem poticanja i bolje vidljivosti aktivnosti, projekata i događanja koja promiču održivi razvoj i globalne ciljeve održivog razvoja. Zeleni ured je naziv za skup aktivnosti koje bi zaposlenici, u okviru redovnih aktivnosti, trebali prakticirati da bi se u svakodnevnom uredskom poslovanju smanjio negativan utjecaj na okoliš, a povećala efikasnost korištenja resursa.

Način na koji planiramo to postići, odnosno kako motivirati zaposlenike je organiziranje natjecanja između ureda. Kategorije natjecanja:

1. Način dolaska na posao (auto, javni prijevoz, bicikl, pješice...);

2. Zero waste/Plastic free/Reduce, Reuse, Recycle ured;

3. Pohađanje radionica (organizirana radionica ili vanjsko događanje);

4. Organiziranje radionica (natjecatelji imaju priliku održati radionicu/predavanje povezanu s održivim razvojem i na taj način osvojiti bodove za svoj ured).

Natjecanje se održava od 18. rujna do 8. listopada 2020. godine kako bi ostvarili veći učinak i potaknuli kontinuitet aktivnosti među zaposlenicima. Svako korištenje energije podrazumijeva priliku za ostvarenje ušteda i upravo zato je nužna sustavna edukacija zaposlenika kojom će se utjecati na podizanje svijesti i motivaciju u smjeru promjene ponašanja prema potrošnji energije i ostalog materijala u uredima. Sudjelovanje u aktivnostima zelenog ureda se boduje i ured s najvećim brojem bodova dobit će nagradu koja će biti tematski usklađena s održivim karakterom natjecanja.

Saznajte više na poveznici: https://esdw.eu/events/door-green-office/.


Ozonska rupa se smanjuje, globalna temperatura i dalje raste

Međunarodni je dan zaštite ozonskog omotača. Obilježavamo ga u sjećanje na potpisivanje Montrealskog sporazuma kojim je 1987. godine stavljena točka na sve prijepore između znanstvenika koji su ukazivali na štetan utjecaj takozvanih freona na atmosferu i industrije koja je freone ugrađivala u hladnjake i klima uređaje.

Inače, Freon je zapravo trademark američke biotehnološke korporacije DuPont Company, a pod tim imenom podrazumijevamo zapravo klorofluorougljike, hidroklorofluorougljike i hidrofluorougljike te njihove sastojke. Za razliku od Kalodonta i Digitrona, robne marke čija imena koristimo za sve zubne paste i kalkulatore zbog mentalne lijenosti, nazivanje ovih kemijskih spojeva freonima čini se svakako opravdanim. Malčice je teže reći klorofluorougljik, hidroklorofluorougljik ili hidrofluorougljik, nego pasta ili kalkulator, zar ne?

Istraživanja o štetnosti ovih plinova počela su u 70-im godinama prošlog stoljeća kada je pokazano da se, 50 do 100 godina nakon dolaska ovih opakih plinova u srednju stratosferu, iz ultraljubičastim zračenjem razbijene molekule oslobađaju klor ili brom koji mogu razoriti velike količine stratosferskog ozona. Ozon je za ljude otrovan plin i kad ga se nakupi previše ovdje gdje živimo, izdajemo upozorenja da djeca i ostali osjetljivci ne dišu taj zagađeni zrak. Volimo ga, ipak, imati na visinama od 10 do 50 kilometara jer tamo predstavlja prirodnu zaštitu Zemlje od štetnog UV zračenja. Inače, ozonska rupa nije baš prava rupa. Naime, 1979. godine znanstvenici su prvi put primijetili da je debljina ozonskog sloja pala ispod 220 takozvanih Dobsonovih jedinica, a početkom osamdesetih primijetili su da se taj dramatični pad ponavlja svakoga proljeća. Ta je vrijednost proglašena kritičnim pragom, a sve ispod toga naziva se rupom.

Sve je ovo zapravo samo maleni dio priče o štetnom utjecaju antropogenih plinova na Zemljinu atmosferu što uzrokuje njezino pretjerano zagrijavanje iz čega opet proizlazi sve više i više posljedica na sve oblike života na plavom planetu. Ozonski sloj i klimatske promjene nalaze se, uostalom, rukom u ruci u zajedničkom Zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a budući da neki od plinova koji su koristili kao zamjena za plinove uništavače ozonskog sloja djeluju i kao staklenički plinovi, tako ih i treba tretirati. Kao i ozonska, klimatska kriza imala je neki povijesni znanstveni moment, odnosno nekoliko njih. Prve teze o tome da bi emitirani CO2 u atmosferi mogao imati štetne posljedice datiraju još iz 19. stoljeća, a znanstvena istraživanja o tome gomilaju se u posljednjih pedesetak godina. I klimatska kriza ima neke granice koje ne bismo smjeli prijeći da bismo sačuvali život ovakvim kakvoga danas poznajemo. Manje-više.

Samo 14 godina prošlo je od objava prvih znanstvenih rezultata koji dokazuju da freoni razaraju ozonski omotač do potpisivanja sporazuma kojim je dogovoreno da se ovi štetni plinovi postupno izbace iz upotrebe. Kofi Annan, tadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda, proglasio je to najuspješnijim međunarodnim dogovorom u povijesti. Iz perspektive klimatskih promjena i današnje borbe, to je zaista impresivno kratak rok!

Dakako, bila je i ta borba dosta burna. Znanstvenoj tezi kemičara Rowlanda i Moline suprotstavili su se, logično, predstavnici aerosolne industrije nazivajući je znanstvenom fantastikom, hrpom smeća i potpunom besmislicom. Zvuči vam poznato? U zagovaranju borbe s klimatskom krizom s takvim se etiketama svakodnevno susrećemo, a predstavnicima fosilne industriji u napadima na znanstvenike pridružuju se i nebrojeni trolovi s titulama stečenim u par minuta skrolanja. Budući da su klimatske promjene višestruko složeniji problem od problema ozonskog omotača, i znanost je znatno kompleksnija, a studije brojnije.

Nakon zakonske regulacije kojom je utvrđen redoslijed i rokovi za izbacivanje freona iz sprejeva, a s obzirom na životni vijek vijek razarača u visokim slojevima atmosfere, tadašnja znanstvena predviđanja upućivala su na to da će se količina ozona u stratosferi vratiti na staro između 2050. i 2070. godine. Danas je NASA desetak godina opreznija.

Prvo privremeno zatvaranje ozonske rupe zabilježeno je 30 godina nakon potpisivanja Montrealskog protokola. Skoro 30 godina prošlo je i između govora koje su u Ujedinjenim narodima održale dvije djevojčice, dvanaestogodišnja Severn Cullis-Suzuki i šesnaestogodišnja Greta Thunberg, obje s bogatog sjevera, slučajno ili ne, upravo nasuprot područja nad kojim se nalazi ozonska rupa.

Odlučna, ali blaga, Severn je u lipnju 1992. jasno dala do znanja da je došla reći odraslima da moraju promijeniti način života. Naglasila je da se bori za budućnost svih generacija koje dolaze. Spomenula je izumiranje životinjskih vrsta i pitala UN-ovce jesu li se i oni u djetinjstvu brinuli o tome hoće li njihova djeca imati prilike vidjeti sve te organizme koje su oni poznavali. Rekla je da noću plače zbog onoga što odrasli rade zajedničkom planetu. Prozvala ih je i za to što ne znaju kako ukloniti kemikalije iz atmosfere.

Ozon su odrasli ipak spasili, no sve ostalo je i dalje neriješeno. I iako se Severn i danas bori za okoliš, nova su vremena donijela novu heroinu. I nove načine borbe i komunikacije. Tužna i ljuta Greta, kako se sama opisuje, u rujnu 2019. proziva neke druge odrasle kako se usuđuju pričati nam bajke. Namrštena i bijesna, kako su je neki drugi okarakterizirali, optužuje ih za prazne riječi kojima su ukrali njezine snove. Optužuje ih za sve aktivnosti kojima i dalje uništavaju planet i zrak koji ga okružuje. Jer, ako smo mogli provesti ono što je potpisano u Montrealu i imamo jasne dokaze da je znanost bila u pravu, krajnje je vrijeme da se uhvatimo onoga što je potpisano u Parizu.

Za razliku od ozonske rupe, globalna temperatura sve brže raste.

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr