Novim projektom POWERPOOR ciljamo na osnaživanje energetski siromašnih građana

Jučer i danas smo sudjelovali na kick-off sastanku novog projekta POWERPOOR, koji će se s 14 partnera iz europskih zemalja fokusirati na osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica.

Projekt će trajati 36 mjeseci, a DOOR će koordinirati provedbu pilot programa podrške energetski siromašnim građanima u provođenju mjera energetske učinkovitosti i aktivnog djelovanja u energetskim zajednicama. Glavni cilj je razviti programe podrške za energetski siromašne građane i potaknuti osnivanje energetskih zajednica koristeći alternativne sheme financiranja te osigurati platformu za razmjenu iskustava i znanja, olakšati provedbu manjih mjera energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije te povećati aktivno sudjelovanje građana.

Pilot program u Hrvatskoj će se usredotočiti na Grad Osijek koji je, iako nije razvijen, vrlo usredotočen na energetsku učinkovitost kao alat za razvoj. DOOR će u suradnji s lokalnim vlastima biti odgovoran za prepoznavanje i uključivanje državnih službenika, socijalnih radnika, zdravstvenih djelatnika, nezaposlenih itd.

Projekt se financira iz programa Obzor 2020.


Prvi (kick-off) sastanak partnera na projektu ENPOR

Održan je kick-off meeting projekta ENPOR - Mjere za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma.

Projekt se fokusira na problematiku energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma pošto su iznajmljeni stanovi izvan fokusa politike zbog nedostatka informacija. U Hrvatskoj ćemo se specifično baviti skrivenim energetskim siromaštvom u ovom sektoru istražujući što se dešava u onim kućanstvima koja su "nevidljivi najmoprimci".

Projekt se financira iz programa Obzor 2020. Provoditi će se 36 mjeseci u 9 zemalja.


Sažetak analize Nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica

Europska komisija je izradila i objavila analizu svih 27 Nacionalnih energetskih i klimatskih planova te je utvrdila da su gotovo sve države članice, u usvojenim verzijama Nacionalnih energetskih klimatskih planova (NIEKP), povisile svoje ciljeve vezane uz udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije odnosu na inicijalne nacrte. Analiza pokazuje da bi udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije, sukladno planiranim mjerama do 2030. mogao doseći od 33.1% do 33.7% što je više od postavljenog cilja od 32%. Europska komisija procjenjuje da je ovo ujedno i dobar pokazatelj da će zemlje članice uspjeti ispuniti cilj od 20% udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije do 2020. godine. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u izravnoj je korelaciji sa smanjenjem stakleničkih plinova. Međutim da bi se ostvarilo smanjenje od 55% na što cilja Europska komisija, udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije morao bi biti od 38-40%, što zapravo pokazuje da su, uz nekoliko izuzetaka, ciljevi povećanja udjela obnovljivih izvora energije do 2030. zapravo nedovoljno ambiciozni. Iako u Europskom zelenom planu Europska komisija pridaje veliku važnost energiji iz obnovljivih izvora na moru, NIEKP-ovi obnovljive izvore na moru nisu identificirali kao potencijalne obnovljive izvore energije.

S druge strane, analiza pokazuje da države članice u prosjeku neće dostići cilj za mjere energetske učinkovitosti budući da bi se potrošnja primarne energije trebala smanjiti za 29,7% odnosno za 29,4% za finalnu potrošnju, dok je cilj EU do 2030 smanjiti potrošnju primarne energije za 32,5% za primarnu potrošnju energije. I iako su ciljevi uštede energije povećani u završnim verzijama dokumenata u odnosu na nacrte, prosjek svih ciljeva država članica i dalje nije dosegao ciljeve koje je postavila EU. Kako bi dodatno motivirala zemlje članice da prepoznaju važnu ulogu mjera energetske učinkovitosti, Europska unija će primjenjivati „načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu, što znači da bi prije donošenja odluka o planiranju, politici i ulaganju u području energije trebale razmotriti može li se troškovno učinkovitim i tehnički, gospodarski i okolišno prihvatljivim alternativnim mjerama za energetsku učinkovitost u cijelosti ili djelomično zamijeniti predviđena planiranja, mjere politike i ulaganja, a istodobno postići ciljeve odgovarajućih odluka“((EU)2018/1999). Kako bi olakšala primjenu ovog načela, Europska komisija priprema detaljan vodič za države članice, a u planu je i moguća revizija Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada. Europska komisija smatra da bi obnova zgrada i pristupačno stanovanje trebali biti  prioriteti za buduća ulaganja državna članica s obzirom da doprinose ne samo energetskim ciljevima u smislu smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova, već i kreiranju novih poslova na lokalnom tržištu rada. Smanjenje računa za energiju, dokidanje energetskog siromaštva, te dugoročno poboljšanje javnog zdravlja te kvalitete života, doprinijet će jačanju društva i njegovoj otpornosti na potencijalne buduće krize.

Analiza Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, Europska komisija (COM(2020) 564 final), stranica 12.

Kako bi se postigli trenutni klimatski i energetski ciljevi do 2030. godine Europska komisija smatra da je u razdoblju 2021.-2030., u prosjeku, potrebno povećati godišnja ulaganja povezana s energetskom proizvodnjom i upotrebnom, za nešto više od 1 postotnog boda bruto domaćeg proizvoda u odnosu na sadašnje razdoblje što bi značilo povećanje od 260 milijardi godišnje, dok bi za postizanje smanjenja emisije stakleničkih plinova od 55% povećanje ulaganja trebalo biti na razini 350 milijuna godišnje.

Većina država članica planira povećanje ulaganja u području industrije, zgradarstva i prometa. I iako dio država članica mjere predviđene u NIEKP-u planira financirati sredstvima osiguranim iz EU proračuna, Komisija smatra da postizanje zadanih ciljeva ne smije biti uvjet za dodatnu alokaciju sredstva iz EU proračuna, te da države članice moraju osigurati ulaganja iz javnih i privatnih izvora.

Neke zemlje članice među kojima je i Hrvatska u svojim NIEKP nisu predvidjele rok za postupno ukidanje ugljena. Stoga će se ukupno gledano a u usporedbi s 2015 godinom povećati udio upotrebe ugljena u proizvodnji energije za 70% dok će električna energija dobivena iz obnovljivih izvora energije predstavljati 60% električne energije proizvedene u EU.

Analiza Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, Europska komisija (COM(2020) 564 final),stranica 15.

Europska komisija u analizi ističe da države članice u NIEKP nisu posebno prioritizirale mjere ili sredstva potrebna za pravednu tranziciju, kao ni ulaganja potrebna za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju radnika i potpore na tržištu rada. Kao jedan od najvećih izazova u području pravedne tranzicije, države članice su istaknule energetsko siromaštvo, te naglasak na mjere koje bi trebale pridonijeti sustavnije pristupu ovom pitanju. Kako bi pomogla državama članicama Europska komisija će razraditi detaljne smjernice s uključenim definicijama i indikatorima koji ukazuju na energetsko siromaštvo.

U lipnju 2020. godine izrađena je još jedna analiza dijela Nacionalni energetskih i klimatskih planova. Analizu su izradili partneri u okviru projekta UNIFY koji se financira sredstvima osiguranim iz LIFE programa Europske unije pod vodstvom Climate Action Network – Europe. Analiza Prilika i nedostataka u Nacionalnim energetskim i klimatskim planovima  u kojoj su podrobnije analizirani Nacionalni planovi zemalja iz kojih dolaze partneri na projektu: Češka, Danska, Estonija, Francuska, Hrvatska, Poljska, Portugal, Slovenija i Španjolska, ali i nekoliko zemalja koje su se pridružile analizi: Grčka, Mađarska, Latvija, Rumunjska. Iako je metodologija za analizu bila različita u odnosu na metodologiju Europske komisije, rezultati su i dalje slični u smislu da obje analize pokazuju da pojedine zemlje članice nisu dovoljno ambiciozne u svojim ciljevima do 2030. godine. CAN-ova analiza pokazuje da većina zemalja nije povećala svoje obveze prema smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Jednako kao i u analizi Europske komisije u analizi koju je izradio CAN vidljivo je da su pojedine države članice povećale svoje udjele obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnjo do 2030. godine, što znači da je u prosjeku došlo do porasta, iako pojedine države ipak nisu uvažile preporuke Europske komisije, te udjeli obnovljivih izvora nisu povećani u odnosu na Nacrt Planova.

U području energetske učinkovitosti analiza koju je izradio CAN sugerira da bi u prosjeku države članice mogle ispuniti svoje ciljeve, dok analiza Europske komisije jasno ukazuje da tome nije tako.

Obje analize pokazuju da u većini NIEKP-ova nisu jasno navedeni izvori financiranja, mjere nisu opisane dovoljno detaljno i nedostaje jasni vremenski tijek implementacije pojedinih mjera.

Obje analize možete preuzeti na sljedećim poveznicama:

 

Naslovna fotografija je preuzeta sa web stranice Europske komisije.


Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) želi svojim primjerom pokazati kako postati “Zeleni ured”.

DOOR u sklopu ovogodišnjeg European Sustainable Development Week (ESDW) želi pokazati kako postati “Zeleni ured”. Europski tjedan održivog razvoja se obilježava diljem Europe s ciljem poticanja i bolje vidljivosti aktivnosti, projekata i događanja koja promiču održivi razvoj i globalne ciljeve održivog razvoja. Zeleni ured je naziv za skup aktivnosti koje bi zaposlenici, u okviru redovnih aktivnosti, trebali prakticirati da bi se u svakodnevnom uredskom poslovanju smanjio negativan utjecaj na okoliš, a povećala efikasnost korištenja resursa.

Način na koji planiramo to postići, odnosno kako motivirati zaposlenike je organiziranje natjecanja između ureda. Kategorije natjecanja:

1. Način dolaska na posao (auto, javni prijevoz, bicikl, pješice...);

2. Zero waste/Plastic free/Reduce, Reuse, Recycle ured;

3. Pohađanje radionica (organizirana radionica ili vanjsko događanje);

4. Organiziranje radionica (natjecatelji imaju priliku održati radionicu/predavanje povezanu s održivim razvojem i na taj način osvojiti bodove za svoj ured).

Natjecanje se održava od 18. rujna do 8. listopada 2020. godine kako bi ostvarili veći učinak i potaknuli kontinuitet aktivnosti među zaposlenicima. Svako korištenje energije podrazumijeva priliku za ostvarenje ušteda i upravo zato je nužna sustavna edukacija zaposlenika kojom će se utjecati na podizanje svijesti i motivaciju u smjeru promjene ponašanja prema potrošnji energije i ostalog materijala u uredima. Sudjelovanje u aktivnostima zelenog ureda se boduje i ured s najvećim brojem bodova dobit će nagradu koja će biti tematski usklađena s održivim karakterom natjecanja.

Saznajte više na poveznici: https://esdw.eu/events/door-green-office/.


Ozonska rupa se smanjuje, globalna temperatura i dalje raste

Međunarodni je dan zaštite ozonskog omotača. Obilježavamo ga u sjećanje na potpisivanje Montrealskog sporazuma kojim je 1987. godine stavljena točka na sve prijepore između znanstvenika koji su ukazivali na štetan utjecaj takozvanih freona na atmosferu i industrije koja je freone ugrađivala u hladnjake i klima uređaje.

Inače, Freon je zapravo trademark američke biotehnološke korporacije DuPont Company, a pod tim imenom podrazumijevamo zapravo klorofluorougljike, hidroklorofluorougljike i hidrofluorougljike te njihove sastojke. Za razliku od Kalodonta i Digitrona, robne marke čija imena koristimo za sve zubne paste i kalkulatore zbog mentalne lijenosti, nazivanje ovih kemijskih spojeva freonima čini se svakako opravdanim. Malčice je teže reći klorofluorougljik, hidroklorofluorougljik ili hidrofluorougljik, nego pasta ili kalkulator, zar ne?

Istraživanja o štetnosti ovih plinova počela su u 70-im godinama prošlog stoljeća kada je pokazano da se, 50 do 100 godina nakon dolaska ovih opakih plinova u srednju stratosferu, iz ultraljubičastim zračenjem razbijene molekule oslobađaju klor ili brom koji mogu razoriti velike količine stratosferskog ozona. Ozon je za ljude otrovan plin i kad ga se nakupi previše ovdje gdje živimo, izdajemo upozorenja da djeca i ostali osjetljivci ne dišu taj zagađeni zrak. Volimo ga, ipak, imati na visinama od 10 do 50 kilometara jer tamo predstavlja prirodnu zaštitu Zemlje od štetnog UV zračenja. Inače, ozonska rupa nije baš prava rupa. Naime, 1979. godine znanstvenici su prvi put primijetili da je debljina ozonskog sloja pala ispod 220 takozvanih Dobsonovih jedinica, a početkom osamdesetih primijetili su da se taj dramatični pad ponavlja svakoga proljeća. Ta je vrijednost proglašena kritičnim pragom, a sve ispod toga naziva se rupom.

Sve je ovo zapravo samo maleni dio priče o štetnom utjecaju antropogenih plinova na Zemljinu atmosferu što uzrokuje njezino pretjerano zagrijavanje iz čega opet proizlazi sve više i više posljedica na sve oblike života na plavom planetu. Ozonski sloj i klimatske promjene nalaze se, uostalom, rukom u ruci u zajedničkom Zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a budući da neki od plinova koji su koristili kao zamjena za plinove uništavače ozonskog sloja djeluju i kao staklenički plinovi, tako ih i treba tretirati. Kao i ozonska, klimatska kriza imala je neki povijesni znanstveni moment, odnosno nekoliko njih. Prve teze o tome da bi emitirani CO2 u atmosferi mogao imati štetne posljedice datiraju još iz 19. stoljeća, a znanstvena istraživanja o tome gomilaju se u posljednjih pedesetak godina. I klimatska kriza ima neke granice koje ne bismo smjeli prijeći da bismo sačuvali život ovakvim kakvoga danas poznajemo. Manje-više.

Samo 14 godina prošlo je od objava prvih znanstvenih rezultata koji dokazuju da freoni razaraju ozonski omotač do potpisivanja sporazuma kojim je dogovoreno da se ovi štetni plinovi postupno izbace iz upotrebe. Kofi Annan, tadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda, proglasio je to najuspješnijim međunarodnim dogovorom u povijesti. Iz perspektive klimatskih promjena i današnje borbe, to je zaista impresivno kratak rok!

Dakako, bila je i ta borba dosta burna. Znanstvenoj tezi kemičara Rowlanda i Moline suprotstavili su se, logično, predstavnici aerosolne industrije nazivajući je znanstvenom fantastikom, hrpom smeća i potpunom besmislicom. Zvuči vam poznato? U zagovaranju borbe s klimatskom krizom s takvim se etiketama svakodnevno susrećemo, a predstavnicima fosilne industriji u napadima na znanstvenike pridružuju se i nebrojeni trolovi s titulama stečenim u par minuta skrolanja. Budući da su klimatske promjene višestruko složeniji problem od problema ozonskog omotača, i znanost je znatno kompleksnija, a studije brojnije.

Nakon zakonske regulacije kojom je utvrđen redoslijed i rokovi za izbacivanje freona iz sprejeva, a s obzirom na životni vijek vijek razarača u visokim slojevima atmosfere, tadašnja znanstvena predviđanja upućivala su na to da će se količina ozona u stratosferi vratiti na staro između 2050. i 2070. godine. Danas je NASA desetak godina opreznija.

Prvo privremeno zatvaranje ozonske rupe zabilježeno je 30 godina nakon potpisivanja Montrealskog protokola. Skoro 30 godina prošlo je i između govora koje su u Ujedinjenim narodima održale dvije djevojčice, dvanaestogodišnja Severn Cullis-Suzuki i šesnaestogodišnja Greta Thunberg, obje s bogatog sjevera, slučajno ili ne, upravo nasuprot područja nad kojim se nalazi ozonska rupa.

Odlučna, ali blaga, Severn je u lipnju 1992. jasno dala do znanja da je došla reći odraslima da moraju promijeniti način života. Naglasila je da se bori za budućnost svih generacija koje dolaze. Spomenula je izumiranje životinjskih vrsta i pitala UN-ovce jesu li se i oni u djetinjstvu brinuli o tome hoće li njihova djeca imati prilike vidjeti sve te organizme koje su oni poznavali. Rekla je da noću plače zbog onoga što odrasli rade zajedničkom planetu. Prozvala ih je i za to što ne znaju kako ukloniti kemikalije iz atmosfere.

Ozon su odrasli ipak spasili, no sve ostalo je i dalje neriješeno. I iako se Severn i danas bori za okoliš, nova su vremena donijela novu heroinu. I nove načine borbe i komunikacije. Tužna i ljuta Greta, kako se sama opisuje, u rujnu 2019. proziva neke druge odrasle kako se usuđuju pričati nam bajke. Namrštena i bijesna, kako su je neki drugi okarakterizirali, optužuje ih za prazne riječi kojima su ukrali njezine snove. Optužuje ih za sve aktivnosti kojima i dalje uništavaju planet i zrak koji ga okružuje. Jer, ako smo mogli provesti ono što je potpisano u Montrealu i imamo jasne dokaze da je znanost bila u pravu, krajnje je vrijeme da se uhvatimo onoga što je potpisano u Parizu.

Za razliku od ozonske rupe, globalna temperatura sve brže raste.

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr


Uspjesi našeg nagrađenog projekta "FER rješenja za bolju zajednicu" nastavljaju se nizati!

U prestižnom časopisu Energy Policy (Elsevier Energy) objavljen je znanstveni rad pod nazivom "Okviri konteksta energetskog siromaštva u Hrvatskoj - slučaj Zagreb" (eng. Framing the context of energy poverty in Croatia: A case-study from Zagreb).

Znanstveni rad nastao je kao izravan produkt suradnje DOOR-a, FER-a i njegovih studentica i studenata te Grada Zagreba, čiji autori su dr. sc. Goran Grdenić i prof. dr. sc. Marko Delimar s FER-a te izvršna direktorica DOOR-a Slavica Robić.

Idućih 50 dana članku možete pristupiti besplatno putem poveznice.


Započeli smo s provedbom projekata POWERPOOR i ENPOR!

POWERPOOR - Osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica

Ciljevi projekta POWERPOOR su: osigurati platformu za razmjenu iskustava i znanja, olakšati provedbu manjih mjera energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije te povećati aktivno sudjelovanje građana kroz osnivanje energetskih zajednica koristeći alternativne sheme financiranja.

Glavne aktivnosti:
• za energetski siromašne građane, javna tijela, energetske zadruge i ostale dionike razvit će se alat za ublažavanje siromaštva koji će se sastojati od sljedećih alata (web platforme i mobilne aplikacije): POWER TARGET, POWER ACT, POWER FUND i „Vodič za uključivanje energetskog siromaštva u energetsko planiranje za javna tijela“
• izrada trening materijala, izrada plana uključivanja građana; osnivanje grupe Liaison; organizacija info dana/radionica/webinara
• izrada nacionalnih smjernica za ublažavanje energetskog siromaštva, izrada preporuka za uključivanje energetskog siromaštva u EU politike
• izrada komunikacijske strategije; izrada promocijskog i informativnog materijala; diseminacija projektnih rezultata putem raznih komunikacijskih kanala.

Glavni ciljevi:
• pružiti alat koji će poticati energetski siromašne građane, posebno u uštedi energije, ali i aktivnijem uključivanju u energetske zajednice te korištenju inovativnih metoda financiranja
• povećanje kapaciteta projektnih partnera, kao i osposobljavanje i certificiranje mentora koji će pružiti podršku grupama siromašnih građana
• ocijeniti utjecaj POWERPOOR projekta i osigurati da se rezultati projekta i naučene lekcije reproduciraju u Europi, tako da EU ima širu korist od projekta za vrijeme i nakon njegovog trajanja.

Projekt je financiran iz programa Obzor 2020. Provodit će se 36 mjeseci u 11 europskih zemalja.

Pilot područje za Hrvatsku:
Pilot će se usredotočiti na Grad Osijek koji je, iako nije razvijen, vrlo usredotočen na energetsku učinkovitost kao alat za razvoj. DOOR ima dugoročnu vezu s Gradom Osijekom za kojeg je razvio Akcijske i Godišnje planove energetske učinkovitosti. Osijek je četvrti najveći grad u Hrvatskoj s populacijom od oko 90.000 stanovnika (33.500 domaćinstava). Dugoročna suradnja s Elektrotehničkim fakultetom u Zagrebu pomoći će uključivanju magistara i doktoranada, ali će se uključiti i studente iz Osijeka. DOOR će u suradnji s lokalnim vlastima biti odgovoran za prepoznavanje i uključivanje državnih službenika, socijalnih radnika, zdravstvenih djelatnika, nezaposlenih itd.

Partneri:
1. National Technical University of Athens, NTUA – Grčka
2. Housing Europe, HOUSING EUROPE – Belgija
3. ICLEI European Secreteriat GmbH, ICLEI EURO– Njemačka
4. INTRASOFT International S.A., INTRA – Luksemburg
5. Climate Policy Institute and Applied Communications Association, ENERGIAKLUB – Mađarska
6. Society for Sustainable Development Design, DOOR – Hrvatska
7. The Estonian Union of Co-operative Housing Associations, EKYL – Estonija
8. Society “Zemgale Regional Energy Agency”, ZREA – Latvija
9. INZEB, INZEB – Grčka
10. Cities Network ‘Sustainable City’, SUST – Grčka
11. Union of Homeowners Associations, CAC – Bugarska
12. Cooperativa de Desenvolvimento Sustentável, COOPERNICO – Portugal
13. GoiEner, S.Coop., GOIENER – Španjolska
14. European Crowdfunding Network, ECN – Belgija

ENPOR - Mjere za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma

Opći cilj ENPOR projekta je skrenuti pozornost na energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma, uzimajući u obzir potrebe najmodavaca i najmoprimaca te ih uključiti u širi politički kontekst.

Glavni ciljevi:
• istaknuti inovativne i „win-win“ načine povećanja energetske učinkovitosti ranjivim kućanstvima u sektoru privatnog najma s posebnim naglaskom na stvaranje sinergije između najmodavaca i najmoprimaca te održivih rješenja
• stvoriti podlogu za stvaranje politika kojima se zadovoljavaju potrebe energetski siromašnih kućanstava u sektoru privatnog najma
• analizirati stečeno znanje te dati odgovore na potrebe energetski siromašnih kućanstava u sektoru privatnog najma
• prijedlog konkretnih preporuka za izradu politika.

Glavne aktivnosti:
• procjena opsega problema energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma na razini EU
• podrška razvoju politika prilagođenih specifičnim potrebama kućanstava u sektoru privatnog najma
• osnivanje REACT grupe kako bi se omogućila razmjena lokalnih i nacionalnih znanja o energetskom siromaštvu u sektoru privatnog najma na razini EU
• razvoj plana diseminacije rezultata projekta
• izrada preporuka za replikaciju politika na države članice izvan projekta ENPOR
• razvoj komunikacijskog plana za uspostavu učinkovite komunikacijske strategije za promicanje rezultata ENPOR projekta.

Projekt je financiran iz programa Obzor 2020. Provodit će se 36 mjeseci u 9 europskih zemalja.

Pilot područje za Hrvatsku:
DOOR će ciljati takozvano podstanarstvo koje uključuje dvije odvojene obitelji / kućanstva u istome stanu. Ta podskupina još nije bila promatrana, a iznajmljeni su stanovi uglavnom izvan fokusa politike zbog nedostatka informacija.

Partneri:
1. Institute for European Energy and Climate Policy Stichting, IEECP – Nizozemska
2. Climate Alliance, CA – Njemačka, Belgija
3. University of Manchester, UoM – Ujedinjeno Kraljevstvo
4. University of Piraeus Research Center, UPRC – Grčka
5. Society for Sustainable Development Design, DOOR – Hrvatska
6. Centre for Renewable Energy Sources and Saving, CRES – Grčka
7. Italian National Agency for New Technologies, Energy and Sustainable Economic Development, ENEA – Italija
8. Tartu Regional Energy Agency, TREA – Estonija
9. Austria Energy Agency, AEA – Austrija
10. Hogeschool Utrecht, HU – Nizozemska
11. Wuppertal Institute for Climate, Environment and Energy, WI – Njemačka
12. International Union of Property Owners, UIPI – Belgija


Nalazimo se na Zelenoj akademiji u Komiži na Visu!

U sklopu Zelene akademije 2020 koja ove godine nosi slogan "Budućnost je naša", u Komiži na Visu organizirana su brojna predavanja te su polaznici mogli birati ono što ih je najviše zanimalo ili što im je bilo korisnije. Također, naše polaznice su svaki dan sudjelovale u edukativnim radionicama u sklopu akademije.

Donosimo presjek događanja:

Prvi dan gledao se film ADA ZA GRADONAČELNICU (Alcaldessa) koji slijedi bivšu aktivistkinju Adu Colau godinu dana, od njezinog vremena kada je organizirala borbu protiv deložacija u Barceloni (Španjolska) do dana kada je položila zakletvu kao prva gradonačelnica u Barceloni.

Drugi dan je održano predavanje "Toward green industrial policy for the EU" kroz koje Vladimir Cvijanović navodi da bi zemlje Europske unije trebale težiti provedbi modela razvoja koji uravnotežuje ekonomske, socijalne i ekološke aspekte. Ključna pitanja koja će se ubuduće riješiti kroz učinkovitije industrijske politike i razvojne strategije uključuju poljoprivredu, energetiku, istraživanje i razvoj (ljudski kapital) te reformu javne uprave.

Pričalo se i o projektu "Degrowth donut" za koji se zadužen Institut za političku ekologiju (IPE), a koji donosi uvod u viziju održivih i pravednih država i gradova. Projekt ima za cilj odabrati pokazatelje koji prikazuju ekscese i nedostatke biofizičkih, društveno-ekonomskih i kulturnih performansi ljudskih društava unutar država. Preoblikovali su vizualizaciju krafni ekonomistice Kate Raworth da bi odražavali ograničenja sigurnog, pravednog i održivog prelaska na rast, promišljajući ideju o pragovima i granicama našeg planeta.

Također, predstavljeno je IPE istraživanje o demokratizaciji u željezničkom sektoru. Tomislav Tomašević i Nikolina Rajković predstavili su studiju koja predstavlja pokušaj pronalaska stručnih i analitičkih odgovora na dugogodišnje nezadovoljstvo putnika željezničarskim politikama i kvalitetom usluge prijevoza te rastućom globalnom potrebom da željeznica postane zastupljeniji oblik ekološki prihvatljivog i održivog prijevoza.

Treći dan predavanje je održala Kathleen Lynch na temu "Time for a new politics: Why affective justice matters as a site of resistance to neoliberal capitalism". Njega koja proizvodi ljubav, brigu i solidarnost predstavlja sustav afektivnih odnosa. Afektivni odnosi nisu socijalni derivati, podređeni ekonomskim, političkim ili kulturnim odnosima u pitanjima socijalne pravde. Umjesto toga, radi se o produktivnim, materijalističkim ljudskim odnosima. Tvrdi da je nemoguće imati rodnu pravdu bez relativne pravde u ljubavi i brizi. Nadalje, ako ljubav je cijenjena društvena praksa, javne politike trebaju se usmjeriti normama ljubavi, brige i solidarnosti, a ne normama akumulacije kapitala.

Cities Donuts predstavio je Donut koncept za pojedine gradove kroz specificiranje 18 indikatora koji prikazuju nedostatke u biofizičkom, društveno-ekonomskim i kulturnim aspektima gradova.

Četvrti je dan Andreas Malm govorio na temu "Korona, klima i potreba za brzim djelovanjem". Malm želi pokazati kako su COVID-19 i klimatske promjene isprepleteni aspekti onoga što je sada jedno kronično hitno stanje. Kapitalizam je, u uvjerljivoj dijagnozi dr. Malma, virus koji izaziva globalnu groznicu i trebamo se fokusirati na brzo djelovanje da bismo spriječili nastajanje novih globalnih problema poput pandemije.

 


Pozivamo građane Zadarske županije da se prijave za besplatan energetski pregled svojih domova

Pozivamo građane Zadarske županije da se prijave za besplatan energetski pregled svojih domova u okviru projekta EmpowerMed.

Ako je odgovor na većinu sljedećih tvrdnji DA, prijavite se za energetski pregled svojeg doma.
- Čini vam se da ne razumijete račune za električnu energiju, grijanje i vodu?
- Čini vam se da su vaši računi za električnu energiju, grijanje i vodu previsoki?
- Zimi i/ili ljeti imate problema s udobnošću svojeg doma; zimi vam je temperatura u domu preniska, a ljeti previsoka, prostorije su vam vlažne ili imate plijesan?
- Čini vam se da imate poteškoća s plaćanjem mjesečnih računa za energiju?

Prilikom posjeta vašem domu energetki savjetnik će napraviti analizu potrošene energije i vode te će vam ukazati na koje načine se mogu ostvariti uštede. Dobit ćete upute za razumijevanje računa za električnu energiju, grijanje i vodu. Također ćete dobiti savjete vezane uz korištenje kućanskih uređaja, promjenu navika u korištenju energije i prijedloge kako možete živjeti ugodnije, a trošiti manje. Prilikom posjeta bit će identificirani strukturni problemi, kao npr. loša izolacija vanjskih zidova i prozora, stari sustav grijanja i sl.

Energetski savjetnici će vam pomoći instalirati besplatan paket opreme, jednostavnih mjera, za štednju vode i energije, ali i dati vodič s općim savjetima za smanjenje potrošnje energije i vode te kontakte od institucija koje vam mogu pružiti podršku u daljnjim koracima. Ciljana skupina na projektu su kućanstva u kojima žive žene: samohrane majke, samačka kućanstva, majke višečlane obitelji, umirovljenice, udovice odnosno kućanstva u kojima su žene među primarnim skrbnicima obitelji, ali i sva kućanstva koja osjećaju da izdvajaju značajan iznos za pokrivanje mjesečnih računa za režije.

Više o projektu možete pročitati u našem letku koji je dostupan ovdje.

Prijaviti se možete ovdje.


EmpowerMed – Osnaživanje žena u borbi s energetskim siromaštvom na Mediteranu

U sklopu EmpowerMed projekta napravljen je edukativni video o energetskom siromaštvu koji možete pogledati ovdje ili klikom na sliku.

© Video su napravili Louise Coste & Arthur Bonniel.

Energetsko siromaštvo se pojavljuje u kućanstvima koje si ne mogu priuštiti pokrivanje troškova energije potrebne za stvaranje osnovne ugode u domu. Energetskim siromaštvom najviše su pogođene obitelji samohranih roditelja, samačka kućanstva, osobe starije životne dobi, kućanstva s nižim ekonomskim primanjima, studenti, nezaposleni. Među kućanstvima koji su posebno pogođeni energetskim siromaštvom – posebno se ističu kućanstva u kojima primarnu skrb o kućanstvu vode žene, s obzirom da upravo žene često imaju niži socio-ekonomski status, zarađuju manje i ranjivije su na pojavu siromaštva.

U fokusu projekta je problem energetskog siromaštva na Mediteranu s naglaskom na javno zdravlje i žene.

Projektom će se implementirati mjere za sprečavanje energetskog siromaštva: posjeti kućanstvima, energetsko savjetovanje, radionice o uštedi energije i dr.

Projekt će doprinijeti razvoju preporuka za daljnju borbu protiv energetskog siromaštva na razini donositelja odluka i stručnjaka na području energetike i zdravlja.

9 partnera iz 7 zemalja povezano je u zajedničkoj borbi protiv energetskog siromaštva na Mediteranu.


Održana je završna konferencija RMPPI projekta u Splitu

Na projektu RMPPI - Sustainable cross-border Renewable Micro Power Plant Initiative provedena je završna konferencija u Splitu, na kojoj smo predstavili tehničke rezultate (elektranu koju možete pogledati u galeriji slika niže), rezultate analize troškova i koristi te zakonodavnih i provedbenih prepreka većem razvoju malih obnovljivih izvora energije i preporuka za donositelje odluka.

Projekt „RMPPI“ ima za cilj doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na području Hrvatske i BiH. Riječ je o prekograničnom projektu, financiranom iz programa IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Projekt su proveli Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba i INTERA Tehnološki Park iz Mostara.

 


Tim projekta FER rješenja za bolju zajednicu na sastanku s Predsjednikom

Projekt FER rješenja za bolju zajednicu i osvojena nagrada u sklopu EU Sustainable Energy Week u kategoriji „Mladi“ doveli su nas do Ureda Predsjednika. U ponedjeljak, 13. srpnja 2020., na sastanku s Predsjednikom Zoranom Milanovićem prisustvovali su izvršna direktorica DOOR-a Slavica Robić, predstavnik FER-a prof. dr. sc. Marko Delimar te studentice FER-a Marija Horvat, Maja Matešić i Dajana Šeketa.

Više o rezultatima projekta pročitajte ovdje.