Održana je završna konferencija RMPPI projekta u Splitu

Na projektu RMPPI - Sustainable cross-border Renewable Micro Power Plant Initiative provedena je završna konferencija u Splitu, na kojoj smo predstavili tehničke rezultate (elektranu koju možete pogledati u galeriji slika niže), rezultate analize troškova i koristi te zakonodavnih i provedbenih prepreka većem razvoju malih obnovljivih izvora energije i preporuka za donositelje odluka.

Projekt „RMPPI“ ima za cilj doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na području Hrvatske i BiH. Riječ je o prekograničnom projektu, financiranom iz programa IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Projekt su proveli Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba i INTERA Tehnološki Park iz Mostara.

 


Tim projekta FER rješenja za bolju zajednicu na sastanku s Predsjednikom

Projekt FER rješenja za bolju zajednicu i osvojena nagrada u sklopu EU Sustainable Energy Week u kategoriji „Mladi“ doveli su nas do Ureda Predsjednika. U ponedjeljak, 13. srpnja 2020., na sastanku s Predsjednikom Zoranom Milanovićem prisustvovali su izvršna direktorica DOOR-a Slavica Robić, predstavnik FER-a prof. dr. sc. Marko Delimar te studentice FER-a Marija Horvat, Maja Matešić i Dajana Šeketa.

Više o rezultatima projekta pročitajte ovdje.


Održali smo interaktivnu raspravu „Mali obnovljivi izvori energije - prilika za građane i poduzetnike?“

Održali smo interaktivnu raspravu „Mali obnovljivi izvori energije - prilika za građane i poduzetnike?“  koja se održala u sklopu projekta RMPPI - Sustainable cross-border Renewable Micro Power Plant Initiative. Projekt provode Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba i INTERA Tehnološki Park iz Mostara.

Nakon prezentacije Ivane Rogulj o navedenoj temi, raspravljali smo o različitim iskustvima i potencijalnim mogućnostima za upotrebu obnovljivih izvora na lokalnoj razini s naglaskom na edukaciju i povećanje svijesti javnosti o koristima obnovljivih izvora energije.

Razvoj obnovljivih izvora energije nije samo jedan od ciljeva Republike Hrvatske, u skladu s klimatskim zakonodavnim okvirom Europske unije, nego i mogućnost za razvoj vlastite proizvodnje energije koja dokazano pozitivno utječe na opću dobrobit građana, a važna je i kao poluga razvoja gospodarstva. Stoga je važno definirati i raspraviti eventualne prepreke bržem i učinkovitom razvoju obnovljivih izvora energije.

Projekt „RMPPI“ ima za cilj doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na području Hrvatske i BiH. Riječ je o prekograničnom projektu, financiranom iz programa IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).


Poziv novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru - Osigurajmo zajedno brzi, održivi i zeleni oporavak za hrvatsko društvo i gospodarstvo!

Čak osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki predalo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta.

Upravo je aktualan trenutak ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za istinski održiv oporavak!

Pred novim sazivom Vlade Republike Hrvatske i Sabora važne su odluke, a pred svima nama je period oporavka od jedne od najvećih zdravstvenih, ali i ekonomskih kriza u novijoj povijesti. Taj će oporavak biti posebno zahtjevan za hrvatsko gospodarstvo, a složenost i povezanost uzroka i posljedica krize je tolika da je potrebna suradnja svih razina društva. Ovo je poziv za suradnju i oporavak od krize u smjeru intenzivnog poticanja i razvoja zelenog gospodarstva, kako ga je prepoznala i Europska unija koje smo punopravna članica. Važnije od toga je što je Europska unija spremna zeleni oporavak popratiti i zelenim financijama. “Ovaj moment moramo iskoristiti punim plućima”, naglasio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Upravo sada imamo jedinstvenu priliku za ulaganja koja će dati snažan poticaj razvoju vlastitih resursa - u znanje i ljude, u održive i obnovljive domaće izvore energije, domaću industriju i poljoprivrednu proizvodnju, u inovacije i u povećanje kvalitete života u gradovima.

“Sve razvojne i investicijske odluke i akcije koje pokrenemo u narednih šest mjeseci, definirat će naš razvoj u sljedećih desetak godina, a time i našu mogućnost djelovanja na smanjenje emisija ugljika i neminovnu prilagodbu klimatskim promjenama”, rekla je Ivana Rogulj, programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Već sada je iznos potrebnih ulaganja niži od troška šteta i ukupnih koristi za hrvatsko društvo i gospodarstvo.

“Na novoj Vladi je da ovu jedinstvenu priliku prepozna i iskoristi, te da se kao društvo okrenemo novom, niskougljičnom i održivom razvoju, stvaranju radnih mjesta i osiguravanju boljih mogućnosti za buduće generacije”, naveo je Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge.

Navedene zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast, koji su predani Vladi i Saboru, formirali su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga te pozivaju institucije na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

Stoga, u ime organizacija hrvatskog civilnog društva, u ime skupine 550 hrvatskih znanstvenika za klimu, u ime pet regionalnih razvojnih i energetskih agencija, u ime stručnjaka u zaštiti okoliša, u ime Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Stručne udruge za sunčevu energiju, u ime mladih iz pokreta Štrajka školaraca za klimu, u ime članova Hrvatske zajednice znanja i inovacija za klimu pod Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, u ime različitih drugih stručnih organizacija i tvrtki, udruge predaju Vladi i Saboru svoje zajedničke zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast te pozivaju na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

Poziv na podršku zahtjevima otvoren je i dalje, a zajednički dijalog potpisnika inicijative s predstavnicima nove Vlade i saborskim zastupnicima planiran je za rujan. Detalje dopisa i potpisnike možete pronaći na sljedećoj poveznici, a sve organizacije, tvrtke i institucije, posebno jedinice lokalne samouprave, udruge pozivaju da se pridruže zahtjevima. Slijedi osam točaka Zahtjeva za zeleni oporavak i održivi razvoj Hrvatske:

● Uskladiti sve klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s Europskim zelenim planom te, kroz dodatnu ambiciju, iskoristiti priliku za pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65% do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. S tim u vezi uskladiti i sektorske strategije koje bi trebale proizlaziti iz razvojne strategije;

● Obustaviti sva ulaganja u fosilnu industriju, istraživanje i infrastrukturu za iskorištavanje fosilnih goriva te subvencioniranjem fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva i prateća istraživanja i razvoj;

● Osigurati da obnova potresom pogođenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s gotovo nultim energetskim standardom ili energetski najvišim tehnički mogućim standardom te napraviti plan za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima;

● Poticati građane i zajednice građana te im omogućiti da budu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji - izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina. Osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i o barijerama koje proizlaze iz drugih zakona;

● Ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost - izgradnju biciklističke infrastrukture te u promjenu modaliteta prijevoza – osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa. Ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja plin);

● Omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava kroz hitnu prilagodbu i doradu nacionalnog zakonodavnog i strateškog okvira te time omogućiti učinkovit i dugotrajan oporavak od krize i ispunjenje uvjeta za kružno gospodarstvo. To podrazumijeva i stavljanje naglaska na klimatski aspekt u svim tematskim ciljevima prilikom programiranja sredstava iz europskih fondova za period 2021.-2027. godine, uz visoku razinu suradnje sa svim sektorima;

● Poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru te mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena koje zajedno s COVID-19 krizom sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom te time djelujući u skladu sa strategijom „Od polja do stola“, održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju;

● Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na okretanje niskougljičnom i bezugljičnom razvoju.

Kontakti za više informacija:
Društvo za oblikovanje održivog razvoja: Ivana Rogulj, 091 4655 401, ivana.rogulj@door.hr
Zelena akcija: Luka Tomac, 099 314 9388, luka@zelena-akcija.hr
Zelena energetska zadruga: Zoran Kordić, 091 796 6206, zoran.kordic@zez.coop
Greenpeace u Hrvatskoj: Petra Andrić, 091 781 3397, petra.andric@greenpeace.org


DOOR ima novu predsjednicu Upravnog odbora

Ana-Maria Boromisa nova je predsjednica Upravnog odbora DOOR-a. Rođena je 1969. u Zagrebu, diplomirala je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1994.  godine, magistrirala europske studije na College of Europe u Natolinu (Varšava) 1995. godine, a doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2004. godine. Radi kao znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), gdje obnaša i dužnost predstojnice Odjela za međunarodne i političke odnose, te zamjenice predsjednice Znanstvenog vijeća. Od 2001. do 2005. bila je članica Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti, a prije toga je radila u IRMO-u i u Zračnoj luci Zagreb. Uz istraživanja, radi i na konzultantskim projektima za različite domaće i strane naručitelje (uključujući npr. Svjetsku banku, Europsku komisiju i Parlament, Svjetsku trgovinsku organizaciju) te predaje na poslijediplomskim programima Sveučilišta u Zagrebu (Advanced Master of European Studies, Priprema i provedba EU projekata). Govori i piše hrvatski i engleski, a služi se njemačkim i francuskim jezikom.


Održali smo konferenciju: Lokalni razvoj za bolju klimu

Održana je on-line konferencija „Lokalni razvoj za bolju klimu: Planiranje i provedba SECAP-a – Akcijskih planova za energetski i klimatski održiv razvitak i prilagodba na klimatske promjene“. Konferenciju su za vas organizirali Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever), s idejom približavanja važnosti energetske i klimatske politike Europske unije i novog paketa mjera „Europski zeleni plan“ (engl. European Green Deal), čime EU nastavlja biti predvodnica održive energetike u svijetu. Cilj je pravedna tranzicija prema ugljično-neutralnim gospodarstvima, te svaka zemlja članica, regija, grad, općina i osoba treba tome doprinijeti.

Konferencija se sastojala od tri dijela – koja su sadržavala izlaganja i panel-diskusije:
I. dio: Sustavno energetsko-klimatsko planiranje, održan 17. lipnja – od 10:00 do 12:00, snimku rasprave potražite ovdje.
U sklopu prvog dijela programa Tomislav Novosel iz REGE-e prezentirao je alate za energetsko i klimatsko planiranje gradova, raspravljalo se o temi „Sustavno energetsko-klimatsko planiranje“ i odgovaralo se na pitanja „Koje mjere provodimo u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i područne samouprave?“ te „Da li sustavno gospodarimo energijom u gradovima te možemo li i kako bolje?“. U panel raspravi sudjelovali su: Nives Mornar, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Ivan Ivanković, Grad Zagreb, UO za energetiku, Ana Lovrak, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Matijana Jergović, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • S obzirom na to da prostorno planiranje i urbanistički planovi pokrivaju sve segmente u prostoru, potrebno ih je razmatrati i povezati s energetsko-klimatskim planiranjem na lokalnoj razini.
  • Multidisciplinarnost je naglašena više puta kao temeljni pristup sustavnom planiranju, što znači uključiti što više dionika u izradu planova da bi se mogla dobiti što šira slika. Ovaj princip naročito vrijedi za planiranje mjera prilagodbe u nizu sektora, od energetike do zdravstva, prometa, turizma, komunalne infrastrukture, zgradarstva itd.
  • Dok se u sektorima poput zgradarstva i javne rasvjete smanjuje relativna potrošnja energije i sukladno tome emisije, postoji očiti problem u sektoru prometa s aspekta emisija stakleničkih plinova (na primjer: u Gradu Zagrebu), jer se potrošnja energije povećava zbog sve većeg broja vozila i veće prosječne kilometraže po vozilu. Elektrifikacija i alternativna goriva poput bioplina su rješenje, ali nisu još u dovoljnoj mjeri primijenjena.
  • Naglašena je i potreba uključivanja zdravstvenog sektora u prilagodbu klimatskim promjenama, a kao primjer postoji IT alat - Ekokarta Zagreba s meteorološkim i ostalim podacima koji utječu na zdravlje poput kvalitete zraka, ispravnosti vode u javnoj vodoopskrbnoj mreži, količine peludi u zraku i sl.

II. dio: Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju, održan 24. lipnja – od 9:00 do 11:00, snimku rasprave potražite ovdje.

Tijekom drugog dijela programa Ana Lovrak s FSB-a prezentirala je potencijalne izvore financiranja. Drugi dio programa donosi novu temu za raspravu „Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju“ i odgovaralo se na pitanje „Kako se pripremiti na novi ciklus financiranja i koje mjere će biti aktualne?“. U panel raspravi sudjelovali su: Ines Androić Brajčić, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Goran Čačić, Zelena energetska zadruga, Ljerka Golubić Bregant, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Miljenka Kuhar, Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • Prezentiran je velik broj potencijalnih izvora potenciranja energetskih i klimatskih mjera. Posebni naglasak bio je stavljen na NextGeneration EU, koji predstavlja proračun EU-a namijenjen isključivo za odgovor na ekonomsku krizu uzrokovanu COVID-19, a čiji prioriteti su zeleni oporavak i ulaganja u digitalizaciju.
  • Programom energetske obnove zgrada u Hrvatskoj, koji je započeo u 2014. godini i traje do 2020. godine, obnovljeno je više od 980 višestambenih zgrada, više od 9300 obiteljskih kuća i više od 1100 zgrada, pri čemu obnovljene zgrade i kuće ostvaruju prosječnu uštedu od 60 %. Natječaj za obnovu obiteljskih kuća je trenutno u tijeku. U novom programskom razdoblju, fokus je stavljen na holistički pristup obnovi zgrada, što ima za cilj produljenje životnog vijeka zgrada, smanjenje građevinskog otpada, smanjenje potrošnje energije i osiguranje sigurnog i zdravog okruženja.
  • Jedan od zaključaka je i da je interes građana za grupno investiranje u projekte obnovljivih izvora energije izuzetno velik, što dokazuje primjer Križevačkih sunčanih krovova, za koji su u drugoj kampanji prikupljena sredstva u samo 48 sati.
  • Dodatno, zaključeno je kako je potrebno uvesti definiciju Građanske energetske zajednice, budući da to pruža priliku jedinici lokalne samouprave i građanima da sudjeluju u energetskoj tranziciji. Isto tako, potrebno je stvoriti povoljnije zakonodavno i političko okruženje za nove poslovne modele.

III. dio: Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene, održan 1. srpnja – od 10:00 do 12:00, snimku rasprave potražite ovdje.
Treći dio programa sastoji se od prezentacije Prilagodba na klimatske promjene - strategije i mjere – izvolite! koju je održala Branka Pivčević Novak, voditeljica Službe za održivi razvoj, u Upravi za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka i tla od svjetlosnog onečišćenja u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, rasprave na temu „Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene“, i odgovaranje na pitanja „Koji učinci klimatskih promjena su najznačajniji u Hrvatskoj i koji će biti u budućnosti?“ te „Što činimo da se prilagodimo na postojeće učinke klimatskih promjena?“. U panel raspravi sudjelovali su: Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod, Sanja Slavica Matešić, Šibensko-kninska županija, UO za zaštitu okoliša i komunalne poslove, Miljenko Sedlar, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Tanja Herr, FIbran proizvodnja izolacijskih materialov d.o.o.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • Prilagodba klimatskim promjenama je pristup kojim priznajemo ireverzibilnost promjena, ali to ne znači prestanak mjera ublažavanja već njezina nadopuna, drugim riječima naši napori za smanjivanje emisija i očuvanje okoliša i dalje trebaju biti okosnica budućeg „zelenog“ razvoja.
  • Praćenje klimatskih podataka i modeliranje koje provodi Državni Hidrometeorološki Zavod pokazuje da se pojavljuju sve veće anomalije klimatskih pokazatelja, najviše periodi sa iznadprosječnom temperaturom, a izravno su povezane sa ljudskim djelovanjem kroz emisije stakleničkih plinova i smanjenjem sposobnosti upijanja CO2 (npr. deforestacija). Jedinice lokalne mogu za potrebe planiranja mjera koristiti javno dostupne podatke klimatskog modeliranja na repozitoriju Dabar (digitalni akademski arhivi i repozitorij) https://repozitorij.meteo.hr/, na web stranicama http://prilagodba-klimi.hr/ ili izravno kontaktirati DHMZ, Sektor za meteorološka istraživanja i razvoj, https://meteo.hr/.
  • Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj donesena je za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu sa nizom sektorski podijeljenih mjera, te horizontalnim mjerama. Zadaci nadležnih tijela su da se dio obaveza prenese na jedinice lokalne i područne samouprave u smislu planiranja, provedbe i izvještavanja, ali istovremeno da se osigura sufinanciranje mjera prilagodbe.
  • Participativni pristup planiranju mjera prilagodbe je važan kao i kod planiranja mjera ublažavanja, npr. pri izradi SECAP-a, Akcijskog plana za energetski održiv razvoj i prilagodbu klimatskim promjenama. Mjere prilagodbe, te prethodna analiza ranjivosti i rizika obuhvaćaju široko područje i niz sektora (npr. poljoprivreda i šumarstvo, turizam, vodoopskrba i odvodnja, promet, energetika što znači da za kvalitetan dokument treba obuhvatiti niz dionika iz upravnih tijela,  javnih institucija, poduzeća, udruga itd.

On-line konferencija je održana u okviru projekata Compete4SECAP, PentaHelix, IMPLEMENT i C-track 50 koje u Hrvatskoj provode Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).


Riječki odjel gradske uprave za poduzetništvo - pobjednik natjecanja u uštedi energije

Četiri hrvatska grada - Zadar, Rijeka, Osijek i Velika Gorica su tijekom 2019. godine sudjelovala u europskom natjecanju u uštedi energije, u sklopu projekta Compete4SECAP. Svaki grad je u natjecanje uključio 3 zgrade javne namjene, s pretežno uredskom namjenom, pa su se tako natjecali gradski odjeli, uprave vrtića i zgrade javnih gradskih poduzeća, a njihov cilj je bio uštedjeti što više energije u godini dana.

Nakon obrade svih podataka, stručni žiri, sastavljen od članova organizacija uključenih u projekt, objavio je da je Odjel gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke postigao najbolje rezultate od 12 zgrada u Hrvatskoj, s uštedom od čak 24 % energije u odnosu na 2018. godinu. Predstavnici Društva za oblikovanje održivog razvoja danas su uručili i simbolične nagrade višoj savjetnici gradonačelnika i specijalistici za energetiku Tajani Jukić Neznanović i Ileani Linić iz Odjela za poduzetništvo simbolične nagrade - sadnice limuna i promotivne kišobrane.

Uštede energije pratile su se na mjesečnoj razini, putem ISGE (informatički sustav gospodarenja energijom) platforme, a svaka zgrada ostvarila je relativne uštede u odnosu na odabranu godinu prije natjecanja. Tijekom natjecanja u zgradama se nisu provodile mjere renovacije, npr. energetske obnove, kako bi osnovu ušteda činila promjena ponašanja zaposlenika. Da bi osigurali uključenost što većeg broja zaposlenika, gradovi su odabrali energetske timove u pojedinim zgradama, a uz pomoć DOOR-a održane su edukacije o mjerama uštede energije. Energetski timovi motivirali su svoje kolege da jednostavnim mjerama poput gašenja uredskih uređaja i rasvjete, snižavanja temperature grijanja i hlađenja i sl. postignu energetske uštede na razini ureda ili zgrade.

Natjecanje je organizirano u okviru projekta Compete4SECAP, financiranog putem EU programa Obzor 2020, kojeg u Hrvatskoj provodi Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).


Pozivnica: On-line konferencija LOKALNI RAZVOJ ZA BOLJU KLIMU

Pozivamo vas na on-line konferenciju „Lokalni razvoj za bolju klimu“ koju organiziraju Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).

Europska unija s energetskom i klimatskom politikom i novim paketom mjera „Europski zeleni plan“ (engl. European Green Deal) nastavlja biti predvodnik održive energetike u svijetu. Cilj je pravedna tranzicija prema ugljično-neutralnim gospodarstvima, te svaka zemlja članica, regija, grad, općina i osoba treba tome doprinijeti.

Konferencija će se održati u tri dijela – kroz izlaganja i panel-diskusije ćemo pokušati dati odgovore na sljedeća pitanja te predstaviti primjere dobre prakse:
I. dio: Sustavno energetsko-klimatsko planiranje, 17. lipnja - od 10:00 do 12:00
Koje mjere provodimo u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i područne samouprave?
Da li sustavno gospodarimo energijom u gradovima te možemo li i kako bolje?

II. dio: Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju, 24. lipnja - od 9:00 do 11:00
Kako se pripremiti na novi ciklus financiranja i koje mjere će biti aktualne?

III. dio: Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene, 1. srpnja - od 10:00 do 12:00
Koji učinci klimatskih promjena su najznačajniji u Hrvatskoj i koji će biti u budućnosti?
Što činimo da se prilagodimo na postojeće učinke klimatskih promjena?

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno. Molimo da se obavezno prijavite na konferenciju putem POVEZNICE.
Nakon prijave, dobit ćete upute i poveznicu za pristupanje platformi.

Detaljan program cijele konferencije je ovdje.

On-line konferencija se organizira u okviru projekata Compete4SECAP, PentaHelix, IMPLEMENT i C-track 50 koje u Hrvatskoj provode Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).


Nacrtu Niskougljične strategije nedostaje usklađenost s Europskim zelenim planom

Nacrt Niskougljične strategije sa svojom vizijom i planovima koji uključuju fosilna goriva daleko je od ciljeva Europskog zelenog plana, kojim se uz poticanje kružnog gospodarstva, poboljšanje zdravlja te zaštitu prirode planira do 2050. postići da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo je 2. svibnja 2020. godine u javnu raspravu Nacrt prijedloga strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, čiji bi cilj trebao biti usmjeriti Republiku Hrvatsku prema održivom, konkurentnom i niskougljičnom gospodarstvu.

Budući da je Europska unija još krajem prethodne godine donijela Europski zeleni plan, za očekivati je da je isti uvažen u dokumentima koje Republika Hrvatska donosi šest mjeseci kasnije. Dodatno, 27. svibnja 2020. Europska komisija objavila je plan za oporavak od COVID-19 gospodarske krize, koji postavlja temelj smjeru razvoja u skladu s načelima Zelenoga plana.

U nacrtu Niskougljične strategije Europski zeleni plan se deklarativno spominje, no čini se da hrvatske ambicije nisu na razini onih Europske unije. I dok na razini EU postoje inicijative koje ukazuju na nedovoljnu ambicioznost Europskog zelenog plana, u Hrvatskoj već sada pokazujemo nespremnost da ostvarimo ciljeve koje nam taj Plan donosi.

Nacrt Niskougljične strategije sadrži dva scenarija razvoja, a predlaže razvoj „srednjom putanjom“, time čineći upitnima proračune obaju scenarija, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da ni „ambiciozni“ scenarij nije dovoljno ambiciozan, a scenarij nulte emisije se uopće ni ne razmatra.

Naziv Strategije, koji uključuje pojam razvoj, a donosi se kada i Nacionalna razvoja strategija, govori o tome da iste moraju biti usklađene. Međutim, u svom nacrtu Niskougljična strategija usklađivana je sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, a ne obrnuto. Strategije pojedinačnih sektora trebale bi biti rezultatom odluka koje je Hrvatska odabrala kao ključne i ugradila u krovne dokumente.

Zanimljivo je i da sadržaj Strategije u nekim elementima nije u potpunosti jasan, čini se da se Niskougljičnom strategijom ne želi smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, pa tako ona podrazumijeva istraživanje nalazišta nafte i plina, razvoj transportne naftne mreže, povećanje distribucije plina te potpuno neambiciozne promjene u sektoru prometa. Nejasno je kako i zašto daljnja ulaganja u fosilna goriva doprinose niskougljičnom razvoju.

U trenutku kada na EU razini postoje jasne smjernice te vidljivi napori pojedinih zemalja članica da nadiđu ciljeve zadane Zelenim planom, bila bi ogromna šteta za hrvatsko društvo u cjelini da se te smjernice ne uvaže i da se ne iskoriste prilike za razvoj gospodarstva. U uvjetima gospodarske krize, neprocjenjiva je šteta da se ne prepozna prilika za zeleni oporavak i da se nejasnim i nedorečenim strateškim odlukama onemogući iskorištavanje EU sredstava.

U nacrtu Niskougljične strategije se navodi da će se odabrati najpovoljniji razvojni put za društvo: za društvo je najpovoljnije živjeti u strateški promišljenim okolnostima, koje uključuju brigu za gospodarstvo, okoliš i građane, misleći pritom na buduće generacije, u skladu s Europskom unijom, čijim Vijećem Hrvatska trenutno predsjeda.

U okviru projekta UNIFY analizirali smo nacrt Strategije te smo stavili svoje komentare u proces javne rasprave.


Održali smo webinar "Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a"

Prošlu smo srijedu (12.5.2020.) u sklopu projekta ClimAlt održali webinar "Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a" - snimka je dostupna na Facebook-u i Youtube-u.

Tema webinara se sastojala od razgovora o iskorištenosti sredstava dostupnih putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova za klimatske i energetske ciljeve u Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014-2020. S obzirom da je Republika Hrvatska 2019. godine usvojila nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje 2021.-2030 u kojem je predvidjela financiranje niza mjera iz europskih sredstava, tijekom webinara analizirala se mogućnost financiranja tih mjera s obzirom na najavljenu izmjenu višegodišenjeg plana

Projekt ClimAlt financira se iz Erasmus+ programa, a provodimo ga s partnerima Asud i Navdanjainternational iz Italije, Za Zamiate iz Bugarske te Play agency iz Danske.

Cilj projekta je osnažiti mlade i ojačati njihovo kritičko mišljenje prema različitim aspektima klimatskih promjena na način da ih se potiče na razmišljanje o uzrocima, učincima i realističnim rješenjima za probleme današnjice. Imajući na umu cilj projekta, ideja webinara bila je edukacija mladih i zainteresiranih o tome kako Hrvatska ulaže financijsku pomoć Europske unije u energiju i klimu, a kako bi sudionici bili informirani te lakše sudjelovati u raspravama i borbi protiv klimatskih promjena.

 


Put prema oporavku: neiskorišteni potencijal EU fondova zahtijeva promjenu investicijskih planova država članica

Novo CAN-ovo izvješće pokazuje da je u prošlom programskom razdoblju (2014.-2020.) manji broj država članica koristio postojeće EU fondove za značajna ulaganja u klimu i energiju. U tom razdoblju države članice su u prosjeku iskoristile samo 9,7% postojećih sredstava dostupnih iz EU fondova za financiranje klimatskih prioriteta. Hrvatska se nalazi među najmanje ambicioznim državama članicama u tom području jer je potrošila samo 7% svog regionalnog financiranja iz EU-a na infrastrukturu čiste energije.

S ciljem gospodarskog oporavka, sljedeći EU proračun za razdoblje 2021.-2027. mora značajno više biti usmjeren na klimatske aktivnosti nego što je sadašnji proračun, pri čemu bi 40% proračuna trebalo biti usmjereno na ulaganja u klimatske aktivnosti.

Hrvatski oporavak od gospodarske krize prouzročene COVID-19 kao i oporavak od posljedica potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu bit će mogući jedino uz pomoć EU fondova. Javna i privatna ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i srodnu infrastrukturu ključna su za osiguravanje održivog gospodarskog oporavka od trenutne krize, stoga gospodarski oporavak mora biti temeljen na Europskom zelenom planu (eng. EU Green Deal). Time će ne samo doći do smanjenja emisija i smanjenja energetskog siromaštva već i stvaranja novih radnih mjesta koje vode prema zelenijem gospodarskom oporavku.


DOOR-ove info-kartice o klimi

U DOOR-ovoj knjižnici potražite info-kartice o klimi i klimatskim promjenama: http://door.hr/knjiznica-2/obrazovni_materijali/