Pozivnica: On-line konferencija LOKALNI RAZVOJ ZA BOLJU KLIMU

Pozivamo vas na on-line konferenciju „Lokalni razvoj za bolju klimu“ koju organiziraju Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).

Europska unija s energetskom i klimatskom politikom i novim paketom mjera „Europski zeleni plan“ (engl. European Green Deal) nastavlja biti predvodnik održive energetike u svijetu. Cilj je pravedna tranzicija prema ugljično-neutralnim gospodarstvima, te svaka zemlja članica, regija, grad, općina i osoba treba tome doprinijeti.

Konferencija će se održati u tri dijela – kroz izlaganja i panel-diskusije ćemo pokušati dati odgovore na sljedeća pitanja te predstaviti primjere dobre prakse:
I. dio: Sustavno energetsko-klimatsko planiranje, 17. lipnja - od 10:00 do 12:00
Koje mjere provodimo u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i područne samouprave?
Da li sustavno gospodarimo energijom u gradovima te možemo li i kako bolje?

II. dio: Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju, 24. lipnja - od 9:00 do 11:00
Kako se pripremiti na novi ciklus financiranja i koje mjere će biti aktualne?

III. dio: Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene, 1. srpnja - od 10:00 do 12:00
Koji učinci klimatskih promjena su najznačajniji u Hrvatskoj i koji će biti u budućnosti?
Što činimo da se prilagodimo na postojeće učinke klimatskih promjena?

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno. Molimo da se obavezno prijavite na konferenciju putem POVEZNICE.
Nakon prijave, dobit ćete upute i poveznicu za pristupanje platformi.

Detaljan program cijele konferencije je ovdje.

On-line konferencija se organizira u okviru projekata Compete4SECAP, PentaHelix, IMPLEMENT i C-track 50 koje u Hrvatskoj provode Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).


Nacrtu Niskougljične strategije nedostaje usklađenost s Europskim zelenim planom

Nacrt Niskougljične strategije sa svojom vizijom i planovima koji uključuju fosilna goriva daleko je od ciljeva Europskog zelenog plana, kojim se uz poticanje kružnog gospodarstva, poboljšanje zdravlja te zaštitu prirode planira do 2050. postići da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo je 2. svibnja 2020. godine u javnu raspravu Nacrt prijedloga strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, čiji bi cilj trebao biti usmjeriti Republiku Hrvatsku prema održivom, konkurentnom i niskougljičnom gospodarstvu.

Budući da je Europska unija još krajem prethodne godine donijela Europski zeleni plan, za očekivati je da je isti uvažen u dokumentima koje Republika Hrvatska donosi šest mjeseci kasnije. Dodatno, 27. svibnja 2020. Europska komisija objavila je plan za oporavak od COVID-19 gospodarske krize, koji postavlja temelj smjeru razvoja u skladu s načelima Zelenoga plana.

U nacrtu Niskougljične strategije Europski zeleni plan se deklarativno spominje, no čini se da hrvatske ambicije nisu na razini onih Europske unije. I dok na razini EU postoje inicijative koje ukazuju na nedovoljnu ambicioznost Europskog zelenog plana, u Hrvatskoj već sada pokazujemo nespremnost da ostvarimo ciljeve koje nam taj Plan donosi.

Nacrt Niskougljične strategije sadrži dva scenarija razvoja, a predlaže razvoj „srednjom putanjom“, time čineći upitnima proračune obaju scenarija, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da ni „ambiciozni“ scenarij nije dovoljno ambiciozan, a scenarij nulte emisije se uopće ni ne razmatra.

Naziv Strategije, koji uključuje pojam razvoj, a donosi se kada i Nacionalna razvoja strategija, govori o tome da iste moraju biti usklađene. Međutim, u svom nacrtu Niskougljična strategija usklađivana je sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, a ne obrnuto. Strategije pojedinačnih sektora trebale bi biti rezultatom odluka koje je Hrvatska odabrala kao ključne i ugradila u krovne dokumente.

Zanimljivo je i da sadržaj Strategije u nekim elementima nije u potpunosti jasan, čini se da se Niskougljičnom strategijom ne želi smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, pa tako ona podrazumijeva istraživanje nalazišta nafte i plina, razvoj transportne naftne mreže, povećanje distribucije plina te potpuno neambiciozne promjene u sektoru prometa. Nejasno je kako i zašto daljnja ulaganja u fosilna goriva doprinose niskougljičnom razvoju.

U trenutku kada na EU razini postoje jasne smjernice te vidljivi napori pojedinih zemalja članica da nadiđu ciljeve zadane Zelenim planom, bila bi ogromna šteta za hrvatsko društvo u cjelini da se te smjernice ne uvaže i da se ne iskoriste prilike za razvoj gospodarstva. U uvjetima gospodarske krize, neprocjenjiva je šteta da se ne prepozna prilika za zeleni oporavak i da se nejasnim i nedorečenim strateškim odlukama onemogući iskorištavanje EU sredstava.

U nacrtu Niskougljične strategije se navodi da će se odabrati najpovoljniji razvojni put za društvo: za društvo je najpovoljnije živjeti u strateški promišljenim okolnostima, koje uključuju brigu za gospodarstvo, okoliš i građane, misleći pritom na buduće generacije, u skladu s Europskom unijom, čijim Vijećem Hrvatska trenutno predsjeda.

U okviru projekta UNIFY analizirali smo nacrt Strategije te smo stavili svoje komentare u proces javne rasprave.


Održali smo webinar "Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a"

Prošlu smo srijedu (12.5.2020.) u sklopu projekta ClimAlt održali webinar "Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a" - snimka je dostupna na Facebook-u i Youtube-u.

Tema webinara se sastojala od razgovora o iskorištenosti sredstava dostupnih putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova za klimatske i energetske ciljeve u Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014-2020. S obzirom da je Republika Hrvatska 2019. godine usvojila nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje 2021.-2030 u kojem je predvidjela financiranje niza mjera iz europskih sredstava, tijekom webinara analizirala se mogućnost financiranja tih mjera s obzirom na najavljenu izmjenu višegodišenjeg plana

Projekt ClimAlt financira se iz Erasmus+ programa, a provodimo ga s partnerima Asud i Navdanjainternational iz Italije, Za Zamiate iz Bugarske te Play agency iz Danske.

Cilj projekta je osnažiti mlade i ojačati njihovo kritičko mišljenje prema različitim aspektima klimatskih promjena na način da ih se potiče na razmišljanje o uzrocima, učincima i realističnim rješenjima za probleme današnjice. Imajući na umu cilj projekta, ideja webinara bila je edukacija mladih i zainteresiranih o tome kako Hrvatska ulaže financijsku pomoć Europske unije u energiju i klimu, a kako bi sudionici bili informirani te lakše sudjelovati u raspravama i borbi protiv klimatskih promjena.

 


Put prema oporavku: neiskorišteni potencijal EU fondova zahtijeva promjenu investicijskih planova država članica

Novo CAN-ovo izvješće pokazuje da je u prošlom programskom razdoblju (2014.-2020.) manji broj država članica koristio postojeće EU fondove za značajna ulaganja u klimu i energiju. U tom razdoblju države članice su u prosjeku iskoristile samo 9,7% postojećih sredstava dostupnih iz EU fondova za financiranje klimatskih prioriteta. Hrvatska se nalazi među najmanje ambicioznim državama članicama u tom području jer je potrošila samo 7% svog regionalnog financiranja iz EU-a na infrastrukturu čiste energije.

S ciljem gospodarskog oporavka, sljedeći EU proračun za razdoblje 2021.-2027. mora značajno više biti usmjeren na klimatske aktivnosti nego što je sadašnji proračun, pri čemu bi 40% proračuna trebalo biti usmjereno na ulaganja u klimatske aktivnosti.

Hrvatski oporavak od gospodarske krize prouzročene COVID-19 kao i oporavak od posljedica potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu bit će mogući jedino uz pomoć EU fondova. Javna i privatna ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i srodnu infrastrukturu ključna su za osiguravanje održivog gospodarskog oporavka od trenutne krize, stoga gospodarski oporavak mora biti temeljen na Europskom zelenom planu (eng. EU Green Deal). Time će ne samo doći do smanjenja emisija i smanjenja energetskog siromaštva već i stvaranja novih radnih mjesta koje vode prema zelenijem gospodarskom oporavku.


DOOR-ove info-kartice o klimi

U DOOR-ovoj knjižnici potražite info-kartice o klimi i klimatskim promjenama: http://door.hr/knjiznica-2/obrazovni_materijali/


ODGOĐENO: Konferencija LOKALNI RAZVOJ ZA BOLJU KLIMU - 31. ožujka 2020.

S obzirom na trenutnu situaciju vezanu uz COVID-19 i mjere predostrožnosti, javljamo vam da je konferencija odgođena do daljnjega. Sve ćemo vas pravovremeno obavijestiti o novom datumu održavanja konferencije.

---

Pozivamo vas na konferenciju „Lokalni razvoj za bolju klimu“ koju zajednički organiziraju Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).

Europska unija s energetskom i klimatskom politikom i novim paketom mjera European Green Deal nastavlja biti predvodnik održive energetike u svijetu. Cilj je pravedna tranzicija prema ugljični neutralnim gospodarstvima, te svaka zemlja članica, regija, grad, općina i osoba treba tome doprinijeti.

Koje mjere provodimo u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i područne samouprave? Da li sustavno gospodarimo energijom u gradovima te možemo li i kako bolje? Kako se pripremiti na novi ciklus financiranja i koje mjere će biti aktualne? Koji učinci klimatskih promjena su najznačajniji u Hrvatskoj i koji će biti u budućnosti? Što činimo da se prilagodimo na postojeće učinke klimatskih promjena?

Na konferenciji ćemo pokušati dati odgovore na ova pitanja te predstaviti primjere dobre prakse.

Datum i vrijeme: 31. ožujka 2020. u 9:00 sati
Mjesto: Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Dvorana Akcelerator, Avenija Dubrovnik 15 (karta)

Prijavite se za sudjelovanje na sljedećoj poveznici do 27. ožujka 2020. godine: https://forms.gle/Rn9PRUyav7EHK2ae7

Program pogledajte na sljedećoj poveznici: http://door.hr/wp-content/uploads/2016/01/Program-konferencije-LOKALNI-RAZVOJ-ZA-BOLJU-KLIMU.pdf

Za više informacija obratite se na adresu elektroničke pošte: daniel.rodik@door.hr


Projekt UNIFY dobio službenu internetsku stranicu

Sve novosti o nadgledanju implementacije Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, procesu programiranja Europskih strukturnih i investicijskih fondova za novo programsko razdoblje 2021-2027. i napretke u izradi dugoročnih klimatskih strategija u pojedinim zemljama članicama, te Europskoj uniji možete pratiti na našoj novoj projektnoj stranici: https://unify.caneurope.org/.


Analiza: Suzbijanje energetskog siromaštva u Gradu Zagrebu

U srijedu, 26. veljače 2020., smo održali treći sastanak dionika s područja Grada Zagreba na temu energetskog siromaštva i zdravog stanovanja, što nam je ujedno bila i posljednja aktivnost projekta „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 3“.

Na temelju informacija koje smo prikupili kroz projektnu radionicu s kraja siječnja i treći sastanak dionika izradili smo analizu Suzbijanje energetskog siromaštva u Gradu Zagrebu.

Analiza je dostupna ovdje.


Gradu Velikoj Gorici svečano uručen Certifikat o sustavnom upravljanju energijom prema normi ISO50001:2018

U ponedjeljak, 24. veljače 2020., svečano smo uručili Certifikat o sustavnom upravljanju energijom prema normi ISO50001:2018 gradonačelniku Velike Gorice Draženu Barišiću.

“Ova norma, koju uvodimo po prvi puta u Hrvatskoj u ova četiri grada (Velika Gorica, Rijeka, Zadar i Osijek), uvedena je kroz projekt Compete4SECAP koji je u potpunosti financiran sredstvima Europske unije kroz program Obzor 2020 i provodi se u Hrvatskoj i još sedam zemalja. Tako je grad Velika Gorica uz ova tri grada u Hrvatskoj postala lider, ne samo u Hrvatskoj, već i u Europskoj uniji gdje se kroz ovaj projekt po prvi puta sustav racionalnog upravljanja energijom uvodi u jedinice lokalne samouprave koje služe kao lideri za cijelo društvo. Kroz uvođenje ove norme se kroz jednostavne mjere štednje energije, sustava gospodarenja energijom i povećanja svijesti dovodi od pet do sedam posto energetskih ušteda – bez velikih investicija, čisto kroz promjenu ponašanja na razini zgrade. To je nešto što bi se trebalo provoditi u svim jedinicama mjesne samouprave.”, izjavila je izvršna direktorica DOOR-a Slavica Robić.

Više o projektu pročitajte ovdje.


Grad Rijeka prvi grad u Hrvatskoj sa sustavnim upravljanjem energijom prema normi ISO50001:2018

U sklopu projekta Compete4SECAP za dvije upravne zgrade Grada Rijeke uspostavljen je sustav upravljanja energijom i certificiran prema normi ISO50001:2018.

U sustav su za sada uključene upravne zgrade na adresama Korzo 16 i Titov trg 3 kao značajni potrošači energije, a najvećim dijelom to je električna energija za klimatizaciju i uredsku opremu te energija za grijanje.

Projekt promovira usvajanje normiranog sustava gospodarenja energijom u gradovima kroz koordinaciju nacionalnih natjecanja i radionica razmjene znanja. Više saznajte na poveznici: https://compete4secap.eu/hrvatska/.


Učenice i učenici OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića učili o načinima smanjenja potrošnje energije i kompostiranju

U okviru projekta Moja učinkovita škola 5, koji financijski podržava Grad Zagreb, održali smo niz radionica za učenike Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića.

Učenicima drugih razreda pokušali smo pojasniti pojam energije, razliku između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije te jednostavne načine na koje možemo smanjiti njenu potrošnju u svom domu. Isto tako, ukazali smo na to zašto je smanjenje potrošnje energije važno. Nakon radionice učenici su likovnim radovima pokazali što su naučili.

S učenicima trećih razreda razgovarali smo o tome što je kompostiranje, zašto je kompostiranje važno, kako izraditi svoj vlastiti kućni kompost koji možemo držati na svojem balkonu. Ujedno smo s učenicima izradili kućni kompost u posudi koju mogu puniti otpadcima od voća i povrća iz školske kuhinje, čime smo i u praksi primijenili stečeno teorijsko znanje.


DOOR ima novu programsku direktoricu

 Ivana Rogulj nova je programska direktorica DOOR-a. Rođena je 4. siječnja 1983. Diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu 2007. godine. Završila je poslijediplomski specijalistički studij Ekoinženjerstvo Sveučilišta u Zagrebu te poslijediplomski specijalistički studij Ekonomija energetskog sektora (MBA) na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Do 2013. godine radi u tvrtki HEP ESCO d.o.o., kao suradnica na projektima, voditeljica projekata, VD direktorice i rukovoditeljica službe. Sudjeluje i u konzultantskim projektima te radi kao energetska stručnjakinja u SEE Change Netu. Od 2013. radi u DOOR-u kao voditeljica projekata i starija stručna suradnica. Autorica je i suautorica brojnih priručnika, studija i analiza.