Svjetski dan hrane: Smiješna vam je vjeverica iz Ledenog doba? Ponašamo se jednako!

Kaže se da ljubav ide kroz želudac, no meni se čini da tim putem učinkovito razgrađujemo i neke znanstvene činjenice. Najsnažniji dojam na one koji pokušavaju probaviti klimatska saznanja ostavlja informacija da je zbog klimatskih promjena ugrožena – Nutella! Godinama pokušavam naći najbolji način da objasnim građanima što nam se to doista događa s klimom i kakve će to posljedice imati na našu svakodnevicu. Služila sam se jurećim olujama, razarajućim plimama, vjetrušinama koje skidaju krovove kuća, nesnosnim vrućinama… Vjerujte, ništa ne ostavlja tako gorak okus u ustima kao činjenica da nam prijeti izumiranje najpopularnijeg čokoladno-orašastog namaza na svijetu.

Obrazloženje je zapravo vrlo jednostavno i odnosi se prije svega na osnovni sastojak ove poslastice – lješnjake. Više od dvije trećine svjetskih lješnjaka raste u turskoj sjevernoj pokrajini Ordu na obali Crnog mora koja je izravno ugrožena od postupnog dizanja razine mora. Zbog porasta temperature u tom je kutku Zemlje i sve vlažnije pa su sve češće oluje s obilnim kišama. U kolovozu 2018., primjerice, oluje su uništile nekoliko desetaka tisuća tona već obranih lješnjaka i ugrozile opstanak 4 tisuće obitelji koje žive od ove grane poljoprivrede, a šteta koju će osjetiti do 2026. godine procijenjena je na 9,5 milijardi Eura. 80 % lješnjaka u svojoj proizvodnji Ferrero nabavlja upravo odavde pa je jasno da će nestašicu lješnjaka itekako osjetiti.

Drugi i još stariji problem je palmino ulje koji se adresira uglavnom kroz naglašavanje da krčenje šuma Indonezije za plantaže uništava staništa sumatranskih slonova, nosoroga, tigrova i orangutana. 1985. godine Indonezija je imala 6,5 tisuća kvadratnih kilometara pokrivenih plantažama, 2025. imat će ih oko 260. Uz to, rafinerije u kojima nastaje palmino ulje izrazito su veliki zagađivači. One ispuštaju ogromne količine metana koji može zadržati znatno više Zemljine topline od ugljikovog dioksida, a u razdoblju od 100 godina skoro je 30 puta učinkovitiji. Golema industrija omiljene poslastice, kao i druge koji palmino ulje koriste u hrani i kozmetici, doskočila je ovom globalnom problemu i danas je jedan od predvodnika uzgoja palminog ulja koji ne ugrožava ni prirodu ni ljude. Za ulje se, dakle, ne trebamo brinuti, no problem s lješnjacima nam ostaje. Pošumljavanje bismo doduše mogli riješiti sadnjom lješnjaka no to nije baš tako jednostavno.

Podsjeća me sve ovo na dobro poznatog lika iz franšize Ledeno doba, prethistorijsku vjevericu s natruhama štakora nazvanog Scrat, i to ne zato što frustriran naganja orašasti plod, nego zbog činjenice da se uopće ne obazire na prirodne katastrofe koje se na njega nemilice obrušavaju. Zbog njega.

Znanstvenici u svojim istraživanjima pokazuju da će se uslijed klimatskih promjena smanjiti urod brojnih namirnica puno važnijih od sastojaka Nutelle. Izračunali su tako, recimo, da će bi se urod krumpira u Kanadi do 2055. godine mogao prepoloviti. U Južnoj Americi prinos riže s malih gospodarstava bit će polovinom 21. stoljeća za četvrtinu manji nego što je sada. Proizvodnja tjestenine u Europi već sada trpi velike štete zbog sve ranijih i sve snažnijih toplinskih valova kao što je, primjerice, bio onaj 2003. godine. Nadalje, sa svakim stupnjem porasta globalne temperature, procjenjuje se, broj bakalara će se smanjiti za otprilike pola posto što znači da će svaka dvadeseta obitelj ostati bez Badnje poslastice. Zbog vrućine je 2011. godine stradalo 4 tisuće krava u američkoj saveznoj državi Iowi.

Studije koje procjenjuju ranjivosti proizvodnje hrane u Hrvatskoj na klimatske promjene iznimno su zabrinjavajuće. Porast razine mora naročito će pogoditi dolinu Neretve. Zasoljavanje tla i povremeno plavljenje jednog njezinog dijela nanijelo bi ogromne štete tom izuzetno važnom voćarsko-povrtlarskom području, koje proizvodi preko 95 % hrvatskih mandarina. Predviđanja hrvatskih znanstvenika je da će do 2050. godine, uslijed klimatskih promjena prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj biti smanjen za 3 do 8 posto. Samo na kukuruzu, procjenjuje se, štete će biti 116 milijuna kuna na godinu. Vrlo su slikovita predviđanja koja kažu da će grožđe biti sve slađe, a vino imati sve veći sadržaj alkohola. Masline bismo za pola stoljeća mogli brati pola mjeseca ranije. Pod uvjetom da uopće imamo što za obrati.

S grijanjem mora, trlja i oslić migriraju prema sjeveru i u dubine. I za škampe ćemo uskoro morati posezati još dublje u more. A samim tim i dublje u džepove! Logično, zapravo, jer glavni uzrok gladi u svijetu nije nestašica hrane nego činjenica da si je sve veći broj ljudi ne može priuštiti. Strašan je podatak da se čak trećina uzgojene i proizvedene hrane, vrtoglavih 1,8 milijardi tona godišnje, ne pojede nego se pokvari u transportu, trgovinama, hotelima, kućanstvima... No, nije to samo društveni problem.

Prema podacima organizacije Our world in data, proizvodnja hrane odgovorna je za četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova. Usput, i u ovom slučaju najveći zagađivač je metan koji nastaje probavom trave u želucima stoke. E, da, unatoč općem vjerovanju, metan se samo manjim dijelom oslobađa kroz crijeva. Čak 95 % metana kojega napravi procesom koji se profinjeno zove enterična fermentacija, krava izbacuje manje profinjenim podrigivanjem. Probava čini 20 % ukupnih emisija metana, više čak i od spaljivanja fosilnih goriva.

Nadalje, četvrtina od te četvrtine emitira se u proizvodnji nikad konzumirane hrane što znači da smo čak 8 % stakleničkih plinova izbacili u atmosferu sasvim nepotrebno. Time smo dodatno pogoršali klimatsku krizu koja je pak uzrok nedostupnosti hrane onima kojima je najteže dostižna. Čini vam se da se vrtimo u krug?

Izlaz postoji. Proračuni pokazuju da bismo, smanjenjem količine bačene hrane za 50 do 75 %, do 2050. godine izbjegli emisiju 10,3 do 18,8 gigatona ugljičnog dioksida. Budući da ne bismo trebali novo poljoprivredno zemljište i ne bismo morali dodatno krčiti šume, uštedjeli bismo još oko 75 gigatona. A to je količina jednaka dvogodišnjim ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova. Slikovito, imalo bi to isti učinak kao da maknemo pola milijarde automobila s ulice.

A kako bi bilo da napravimo i jedno i drugo?

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr.


Prijavite se za online konferenciju projekta Compete4SECAP

EU konferencija projekta Compete4SECAP "Zajedno za klimatske akcije! Poboljšanje upravljanja energijom u gradovima i prilagodba klimatskim promjenama" održat će se online 3. studenoga 2020. Na ovom će događaju predstavnici gradova i akademske zajednice razgovarati o ključnoj ulozi lokalnih vlasti u poboljšanju energetske učinkovitosti.

Događaj uključuje i dodjelu nagrade. Tijekom 2019. godine 92 zgrade u  osam europskih zemalja sudjelovale su u natjecanju za uštedu energije - kako bi motivirali korisnike zgrada da štede energiju na poslu ili u školi, te kako bi podržali provedbu sustava upravljanja energijom. Sada će se saznati tko je postigao najveći uspjeh u primjeni Sustava upravljanja energijom u tri kategorije:

  1. Najveće uštede energije na razini zgrade
  2. Uspjeh u primjeni Sustava upravljanja energijom na razini grada
  3. Najbolja država

Prisustvujte konferenciji kako biste čuli:

  • Kako razviti i implementirati sustav upravljanja energijom;
  • Kako voditi kreativnu kampanju za uštedu energije
  • Kako gradovi koji su potpisnici Sporazuma gradonačelnika mogu bolje integrirati akcije ublažavanja klimatskih promjena s napornima prilagodbe.

Compete4SECAP predan je promicanju ponašanja uštede energije, ne samo u poslovnim zgradama i školama, već i kod kuće. Kako bi spriječili širenje COVID-19 mnogi su se odlučili na rad od kuće.  Pogledajte C4S savjete kako biste uštedjeli energiju dok provodite više vremena u zatvorenom, radite u školi ili u kućnom uredu: https://compete4secap.eu/resources/energy-savings/.

Na poveznici se možete registrirati za online konferenciju: https://us02web.zoom.us/meeting/register/tZEtf-yvqjorH9YO7m3B2lFr8T_2LJRHgbqp?fbclid=IwAR127nP31KdMOWv1GV_lrepxbwSOZe5xaeRyMtIS0RIZc4zP_fieVwr0zpw

Program konferencije možete pogledati ovdje: https://compete4secap.eu/fileadmin/user_upload/C4S_final_event_program_online_public_version_201005.pdf.

Posjetite i web stranicu projekta: https://compete4secap.eu/home/.


Svjetski dan stanovanja

Prvi ponedjeljak u listopadu rezerviran je za Svjetski dan stanovanja koji se obilježava svake godine, a svakih 20 godina održava se konferencija Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju. UN HABITAT je program Ujedinjenih naroda za gradove i ljudska naselja, nadležan za održivi urbani razvoj i važan nositelj aktivnosti usmjeren na razvijanje globalne razvojne strategije urbanizacije. 2016. godine u Quitu, Ekvador, održana je Treća konferencija Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju (HABITAT III, http://habitat3.org/) koja je završila usvajanjem Nove urbane agende (http://habitat3.org/the-new-urban-agenda).

Prema statistici Ujedinjenih naroda čak 55 % svjetske populacije danas živi u urbanim područjima. 1950. godine u gradovima je živjela jedna trećina stanovništva, a do 2050. godine se očekuje da će u gradovima živjeti čak dvije trećine ukupnog stanovništva (https://population.un.org/wup/Publications/Files/WUP2018-Report.pdf).

Urbana područja i gradovi, kao generatori razvoja, ali i najveći potrošači dobara, s najviše ekoloških problema, ističu se kao ključna tema planiranja održivog razvoja i rasta. Globalno zatopljenje, ali i druge vezane klimatske promjene sve su više izražene u današnje vrijeme, a njihove posljedice pojačane su upravo u urbanim prostorima zbog specifičnih efekata koji se tamo razvijaju uslijed specifičnih okolnosti. To su, primjerice, efekt toplinskog otoka, usmjeravanje vjetra uslijed utjecaja umjetnih kanjona visokih zgrada, ubrzano otjecanje oborinske vode i ostali. Negativne promjene i efekti ne utječu samo na pad kvalitete života ljudi u gradovima, nego i na povećanje rizika od širenja požara otvorenih prostora u gradove te nastanka materijalne štete lomovima stabla i sl. Zbog navedenih izazova potrebno je društveno odgovorno, održivo i efikasno upravljati urbanom infrastrukturom.

Hrvatska je zemlja brojnih i malih naselja - suvremena mreža još je uvelike odraz organizacije prostora u tradicionalnom agrarnom društvu, iako porast broja gradskog stanovništva te izumiranje naselja i prorjeđivanje naseljske mreže ukazuju na njenu rekonfiguraciju. Gotovo 40 % svih naseljenih mjesta ima manje od 100 žitelja (39,3 %), no u njima živi samo 113.914 stanovnika ili 2,7 % ukupne populacije. Istovremeno u četiri velika gradska naselja s više od 80.000 stanovnika (u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku) živi gotovo četvrtina Hrvatske (1.067.772, odnosno 24,92 %). Iako četvrtina stanovnika živi u četiri najveća gradska naselja, brojem se ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Godine 2011. u Hrvatskoj je bilo 6.756 (statističkih) naselja od kojih je 40 % imalo manje od 100, odnosno 60 % manje od 200, te 90 % manje od 1.000 stanovnika. Dakle, samo 10 % naselja u Hrvatskoj ima više od 1.000 stanovnika (https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/StrategijaPR//Regionalni_razvoj.pdf).

Primjenom Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_106_2423.html) ukazuje se na prioritete u kojima važnu ulogu ima – poticanje urbanog razvoja, ujednačeni razvoj, kvaliteta stanovanja, građenja i oblikovanja javnih sadržaja i prostora.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Stanovni%C5%A1tvo_Hrvatske

Covid-kriza je na svjetskoj razini u prvi plan dovela problem neadekvatnih uvjeta stanovanja siromašnih građana u urbanim sredinama i njihovu nemogućnost održavanja adekvatnih higijenskih uvjeta, a upravo zbog izraženijih nejednakosti među građanima mnogi ovu krizu vide kao poticaj za promicanje politika smanjenja nejednakosti i siromaštva u gradovima i šire. Pogledajte video kojim glavni tajnik UN-a u sklopu Svjetskog dana habitata poziva na suradnju i ulaganje dodatnih napora s ciljem poboljšanja uvjeta života u gradovima i postizanja ciljeva energetske učinkovitosti - https://www.youtube.com/watch?reload=9&v=xu2lBbLa6ZI.

Tekst su napisale DOOR-ovke Marija Horvat i Iva Vrankić.

Izvor: https://www.eu-startups.com/2020/08/british-startup-planet-smart-city-partners-with-un-habitat-on-slum-upgrading-initiatives-in-kenya/

Svjetski dan zaštite životinja

Danas je Svjetski dan zaštite životinja!

Prvi Svjetski dan životinja odvio se 24. ožujka 1925. u Sportskoj palači u Berlinu u Njemačkoj. Događaju je prisustvovalo više od 5000 ljudi. Osnovao ga je književnik i aktivist za životinje Heinrich Zimmermann, autor knjige Mensch und Hund (Čovjek i pas).

Svoj planet dijelimo s milijunima vrsta raznolikih divljih životinja koje na toliko načina obogaćuju naš život. Dokazi su jasni - prirodu mijenjamo i uništavamo sve većom brzinom. Globalni Living Planet Index za 2020. godinu pokazuje prosječni pad populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba za 68% između 1970. i 2016. godine.

Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN) sastavila je crveni popis ugroženih vrsta kako bi se poduzele mjere za njihovo spašavanje. Prema IUCN-u više od 32.000 vrsta u riziku je od izumiranja. Razlog je najčešće gubitak i degradacija staništa, ali i onečišćenje te klimatske promjene.

Klimatske promjene negativno utječu na genetsku varijabilnost, bogatstvo vrsta i populacija te na ekosustave. Kako se temperature mijenjaju, neke će se vrste morati prilagoditi promjenom staništa kako bi pratile prikladnu klimu. Učinci klimatskih promjena na vrste često su neizravni. Promjene temperature mogu zbuniti signale koji pokreću sezonske događaje poput migracije i razmnožavanja, uzrokujući da se ti događaji dogode u pogrešno vrijeme (na primjer neusklađeno razmnožavanje i razdoblje veće dostupnosti hrane u određenom staništu). Stoga je ključno da se pitanja gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena rješavaju zajedno.

Prepoznavši da kontinuirano pogoršanje i propadanje prirodnih ekosustava svijeta imaju velike utjecaje na živote i egzistenciju, svjetski čelnici pozvali su na veću odlučnost u zaštiti biološke raznolikosti na summitu o biološkoj raznolikosti u UN-u koji se održao 30. rujna ove godine. Svijet mora povećati ambiciju da zaustavi gubitke u prirodi i da pomogne u rješavanju klimatskih promjena.

Čineći izbor oko toga što jedete, što nosite ili kakve proizvode kupujete i vi pokazujete brigu za životinje.

Tekst je napisala DOOR-ovka Anja Vulinec.


Novim projektom POWERPOOR ciljamo na osnaživanje energetski siromašnih građana

Jučer i danas smo sudjelovali na kick-off sastanku novog projekta POWERPOOR, koji će se s 14 partnera iz europskih zemalja fokusirati na osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica.

Projekt će trajati 36 mjeseci, a DOOR će koordinirati provedbu pilot programa podrške energetski siromašnim građanima u provođenju mjera energetske učinkovitosti i aktivnog djelovanja u energetskim zajednicama. Glavni cilj je razviti programe podrške za energetski siromašne građane i potaknuti osnivanje energetskih zajednica koristeći alternativne sheme financiranja te osigurati platformu za razmjenu iskustava i znanja, olakšati provedbu manjih mjera energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije te povećati aktivno sudjelovanje građana.

Pilot program u Hrvatskoj će se usredotočiti na Grad Osijek koji je, iako nije razvijen, vrlo usredotočen na energetsku učinkovitost kao alat za razvoj. DOOR će u suradnji s lokalnim vlastima biti odgovoran za prepoznavanje i uključivanje državnih službenika, socijalnih radnika, zdravstvenih djelatnika, nezaposlenih itd.

Projekt se financira iz programa Obzor 2020.


Prvi (kick-off) sastanak partnera na projektu ENPOR

Održan je kick-off meeting projekta ENPOR - Mjere za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma.

Projekt se fokusira na problematiku energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma pošto su iznajmljeni stanovi izvan fokusa politike zbog nedostatka informacija. U Hrvatskoj ćemo se specifično baviti skrivenim energetskim siromaštvom u ovom sektoru istražujući što se dešava u onim kućanstvima koja su "nevidljivi najmoprimci".

Projekt se financira iz programa Obzor 2020. Provoditi će se 36 mjeseci u 9 zemalja.


Sažetak analize Nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica

Europska komisija je izradila i objavila analizu svih 27 Nacionalnih energetskih i klimatskih planova te je utvrdila da su gotovo sve države članice, u usvojenim verzijama Nacionalnih energetskih klimatskih planova (NIEKP), povisile svoje ciljeve vezane uz udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije odnosu na inicijalne nacrte. Analiza pokazuje da bi udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije, sukladno planiranim mjerama do 2030. mogao doseći od 33.1% do 33.7% što je više od postavljenog cilja od 32%. Europska komisija procjenjuje da je ovo ujedno i dobar pokazatelj da će zemlje članice uspjeti ispuniti cilj od 20% udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije do 2020. godine. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u izravnoj je korelaciji sa smanjenjem stakleničkih plinova. Međutim da bi se ostvarilo smanjenje od 55% na što cilja Europska komisija, udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije morao bi biti od 38-40%, što zapravo pokazuje da su, uz nekoliko izuzetaka, ciljevi povećanja udjela obnovljivih izvora energije do 2030. zapravo nedovoljno ambiciozni. Iako u Europskom zelenom planu Europska komisija pridaje veliku važnost energiji iz obnovljivih izvora na moru, NIEKP-ovi obnovljive izvore na moru nisu identificirali kao potencijalne obnovljive izvore energije.

S druge strane, analiza pokazuje da države članice u prosjeku neće dostići cilj za mjere energetske učinkovitosti budući da bi se potrošnja primarne energije trebala smanjiti za 29,7% odnosno za 29,4% za finalnu potrošnju, dok je cilj EU do 2030 smanjiti potrošnju primarne energije za 32,5% za primarnu potrošnju energije. I iako su ciljevi uštede energije povećani u završnim verzijama dokumenata u odnosu na nacrte, prosjek svih ciljeva država članica i dalje nije dosegao ciljeve koje je postavila EU. Kako bi dodatno motivirala zemlje članice da prepoznaju važnu ulogu mjera energetske učinkovitosti, Europska unija će primjenjivati „načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu, što znači da bi prije donošenja odluka o planiranju, politici i ulaganju u području energije trebale razmotriti može li se troškovno učinkovitim i tehnički, gospodarski i okolišno prihvatljivim alternativnim mjerama za energetsku učinkovitost u cijelosti ili djelomično zamijeniti predviđena planiranja, mjere politike i ulaganja, a istodobno postići ciljeve odgovarajućih odluka“((EU)2018/1999). Kako bi olakšala primjenu ovog načela, Europska komisija priprema detaljan vodič za države članice, a u planu je i moguća revizija Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada. Europska komisija smatra da bi obnova zgrada i pristupačno stanovanje trebali biti  prioriteti za buduća ulaganja državna članica s obzirom da doprinose ne samo energetskim ciljevima u smislu smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova, već i kreiranju novih poslova na lokalnom tržištu rada. Smanjenje računa za energiju, dokidanje energetskog siromaštva, te dugoročno poboljšanje javnog zdravlja te kvalitete života, doprinijet će jačanju društva i njegovoj otpornosti na potencijalne buduće krize.

Analiza Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, Europska komisija (COM(2020) 564 final), stranica 12.

Kako bi se postigli trenutni klimatski i energetski ciljevi do 2030. godine Europska komisija smatra da je u razdoblju 2021.-2030., u prosjeku, potrebno povećati godišnja ulaganja povezana s energetskom proizvodnjom i upotrebnom, za nešto više od 1 postotnog boda bruto domaćeg proizvoda u odnosu na sadašnje razdoblje što bi značilo povećanje od 260 milijardi godišnje, dok bi za postizanje smanjenja emisije stakleničkih plinova od 55% povećanje ulaganja trebalo biti na razini 350 milijuna godišnje.

Većina država članica planira povećanje ulaganja u području industrije, zgradarstva i prometa. I iako dio država članica mjere predviđene u NIEKP-u planira financirati sredstvima osiguranim iz EU proračuna, Komisija smatra da postizanje zadanih ciljeva ne smije biti uvjet za dodatnu alokaciju sredstva iz EU proračuna, te da države članice moraju osigurati ulaganja iz javnih i privatnih izvora.

Neke zemlje članice među kojima je i Hrvatska u svojim NIEKP nisu predvidjele rok za postupno ukidanje ugljena. Stoga će se ukupno gledano a u usporedbi s 2015 godinom povećati udio upotrebe ugljena u proizvodnji energije za 70% dok će električna energija dobivena iz obnovljivih izvora energije predstavljati 60% električne energije proizvedene u EU.

Analiza Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, Europska komisija (COM(2020) 564 final),stranica 15.

Europska komisija u analizi ističe da države članice u NIEKP nisu posebno prioritizirale mjere ili sredstva potrebna za pravednu tranziciju, kao ni ulaganja potrebna za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju radnika i potpore na tržištu rada. Kao jedan od najvećih izazova u području pravedne tranzicije, države članice su istaknule energetsko siromaštvo, te naglasak na mjere koje bi trebale pridonijeti sustavnije pristupu ovom pitanju. Kako bi pomogla državama članicama Europska komisija će razraditi detaljne smjernice s uključenim definicijama i indikatorima koji ukazuju na energetsko siromaštvo.

U lipnju 2020. godine izrađena je još jedna analiza dijela Nacionalni energetskih i klimatskih planova. Analizu su izradili partneri u okviru projekta UNIFY koji se financira sredstvima osiguranim iz LIFE programa Europske unije pod vodstvom Climate Action Network – Europe. Analiza Prilika i nedostataka u Nacionalnim energetskim i klimatskim planovima  u kojoj su podrobnije analizirani Nacionalni planovi zemalja iz kojih dolaze partneri na projektu: Češka, Danska, Estonija, Francuska, Hrvatska, Poljska, Portugal, Slovenija i Španjolska, ali i nekoliko zemalja koje su se pridružile analizi: Grčka, Mađarska, Latvija, Rumunjska. Iako je metodologija za analizu bila različita u odnosu na metodologiju Europske komisije, rezultati su i dalje slični u smislu da obje analize pokazuju da pojedine zemlje članice nisu dovoljno ambiciozne u svojim ciljevima do 2030. godine. CAN-ova analiza pokazuje da većina zemalja nije povećala svoje obveze prema smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Jednako kao i u analizi Europske komisije u analizi koju je izradio CAN vidljivo je da su pojedine države članice povećale svoje udjele obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnjo do 2030. godine, što znači da je u prosjeku došlo do porasta, iako pojedine države ipak nisu uvažile preporuke Europske komisije, te udjeli obnovljivih izvora nisu povećani u odnosu na Nacrt Planova.

U području energetske učinkovitosti analiza koju je izradio CAN sugerira da bi u prosjeku države članice mogle ispuniti svoje ciljeve, dok analiza Europske komisije jasno ukazuje da tome nije tako.

Obje analize pokazuju da u većini NIEKP-ova nisu jasno navedeni izvori financiranja, mjere nisu opisane dovoljno detaljno i nedostaje jasni vremenski tijek implementacije pojedinih mjera.

Obje analize možete preuzeti na sljedećim poveznicama:

 

Naslovna fotografija je preuzeta sa web stranice Europske komisije.


Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) želi svojim primjerom pokazati kako postati “Zeleni ured”.

DOOR u sklopu ovogodišnjeg European Sustainable Development Week (ESDW) želi pokazati kako postati “Zeleni ured”. Europski tjedan održivog razvoja se obilježava diljem Europe s ciljem poticanja i bolje vidljivosti aktivnosti, projekata i događanja koja promiču održivi razvoj i globalne ciljeve održivog razvoja. Zeleni ured je naziv za skup aktivnosti koje bi zaposlenici, u okviru redovnih aktivnosti, trebali prakticirati da bi se u svakodnevnom uredskom poslovanju smanjio negativan utjecaj na okoliš, a povećala efikasnost korištenja resursa.

Način na koji planiramo to postići, odnosno kako motivirati zaposlenike je organiziranje natjecanja između ureda. Kategorije natjecanja:

1. Način dolaska na posao (auto, javni prijevoz, bicikl, pješice...);

2. Zero waste/Plastic free/Reduce, Reuse, Recycle ured;

3. Pohađanje radionica (organizirana radionica ili vanjsko događanje);

4. Organiziranje radionica (natjecatelji imaju priliku održati radionicu/predavanje povezanu s održivim razvojem i na taj način osvojiti bodove za svoj ured).

Natjecanje se održava od 18. rujna do 8. listopada 2020. godine kako bi ostvarili veći učinak i potaknuli kontinuitet aktivnosti među zaposlenicima. Svako korištenje energije podrazumijeva priliku za ostvarenje ušteda i upravo zato je nužna sustavna edukacija zaposlenika kojom će se utjecati na podizanje svijesti i motivaciju u smjeru promjene ponašanja prema potrošnji energije i ostalog materijala u uredima. Sudjelovanje u aktivnostima zelenog ureda se boduje i ured s najvećim brojem bodova dobit će nagradu koja će biti tematski usklađena s održivim karakterom natjecanja.

Saznajte više na poveznici: https://esdw.eu/events/door-green-office/.


Uspjesi našeg nagrađenog projekta "FER rješenja za bolju zajednicu" nastavljaju se nizati!

U prestižnom časopisu Energy Policy (Elsevier Energy) objavljen je znanstveni rad pod nazivom "Okviri konteksta energetskog siromaštva u Hrvatskoj - slučaj Zagreb" (eng. Framing the context of energy poverty in Croatia: A case-study from Zagreb).

Znanstveni rad nastao je kao izravan produkt suradnje DOOR-a, FER-a i njegovih studentica i studenata te Grada Zagreba, čiji autori su dr. sc. Goran Grdenić i prof. dr. sc. Marko Delimar s FER-a te izvršna direktorica DOOR-a Slavica Robić.

Idućih 50 dana članku možete pristupiti besplatno putem poveznice.


Započeli smo s provedbom projekata POWERPOOR i ENPOR!

POWERPOOR - Osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica

Ciljevi projekta POWERPOOR su: osigurati platformu za razmjenu iskustava i znanja, olakšati provedbu manjih mjera energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije te povećati aktivno sudjelovanje građana kroz osnivanje energetskih zajednica koristeći alternativne sheme financiranja.

Glavne aktivnosti:
• za energetski siromašne građane, javna tijela, energetske zadruge i ostale dionike razvit će se alat za ublažavanje siromaštva koji će se sastojati od sljedećih alata (web platforme i mobilne aplikacije): POWER TARGET, POWER ACT, POWER FUND i „Vodič za uključivanje energetskog siromaštva u energetsko planiranje za javna tijela“
• izrada trening materijala, izrada plana uključivanja građana; osnivanje grupe Liaison; organizacija info dana/radionica/webinara
• izrada nacionalnih smjernica za ublažavanje energetskog siromaštva, izrada preporuka za uključivanje energetskog siromaštva u EU politike
• izrada komunikacijske strategije; izrada promocijskog i informativnog materijala; diseminacija projektnih rezultata putem raznih komunikacijskih kanala.

Glavni ciljevi:
• pružiti alat koji će poticati energetski siromašne građane, posebno u uštedi energije, ali i aktivnijem uključivanju u energetske zajednice te korištenju inovativnih metoda financiranja
• povećanje kapaciteta projektnih partnera, kao i osposobljavanje i certificiranje mentora koji će pružiti podršku grupama siromašnih građana
• ocijeniti utjecaj POWERPOOR projekta i osigurati da se rezultati projekta i naučene lekcije reproduciraju u Europi, tako da EU ima širu korist od projekta za vrijeme i nakon njegovog trajanja.

Projekt je financiran iz programa Obzor 2020. Provodit će se 36 mjeseci u 11 europskih zemalja.

Pilot područje za Hrvatsku:
Pilot će se usredotočiti na Grad Osijek koji je, iako nije razvijen, vrlo usredotočen na energetsku učinkovitost kao alat za razvoj. DOOR ima dugoročnu vezu s Gradom Osijekom za kojeg je razvio Akcijske i Godišnje planove energetske učinkovitosti. Osijek je četvrti najveći grad u Hrvatskoj s populacijom od oko 90.000 stanovnika (33.500 domaćinstava). Dugoročna suradnja s Elektrotehničkim fakultetom u Zagrebu pomoći će uključivanju magistara i doktoranada, ali će se uključiti i studente iz Osijeka. DOOR će u suradnji s lokalnim vlastima biti odgovoran za prepoznavanje i uključivanje državnih službenika, socijalnih radnika, zdravstvenih djelatnika, nezaposlenih itd.

Partneri:
1. National Technical University of Athens, NTUA – Grčka
2. Housing Europe, HOUSING EUROPE – Belgija
3. ICLEI European Secreteriat GmbH, ICLEI EURO– Njemačka
4. INTRASOFT International S.A., INTRA – Luksemburg
5. Climate Policy Institute and Applied Communications Association, ENERGIAKLUB – Mađarska
6. Society for Sustainable Development Design, DOOR – Hrvatska
7. The Estonian Union of Co-operative Housing Associations, EKYL – Estonija
8. Society “Zemgale Regional Energy Agency”, ZREA – Latvija
9. INZEB, INZEB – Grčka
10. Cities Network ‘Sustainable City’, SUST – Grčka
11. Union of Homeowners Associations, CAC – Bugarska
12. Cooperativa de Desenvolvimento Sustentável, COOPERNICO – Portugal
13. GoiEner, S.Coop., GOIENER – Španjolska
14. European Crowdfunding Network, ECN – Belgija

ENPOR - Mjere za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma

Opći cilj ENPOR projekta je skrenuti pozornost na energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma, uzimajući u obzir potrebe najmodavaca i najmoprimaca te ih uključiti u širi politički kontekst.

Glavni ciljevi:
• istaknuti inovativne i „win-win“ načine povećanja energetske učinkovitosti ranjivim kućanstvima u sektoru privatnog najma s posebnim naglaskom na stvaranje sinergije između najmodavaca i najmoprimaca te održivih rješenja
• stvoriti podlogu za stvaranje politika kojima se zadovoljavaju potrebe energetski siromašnih kućanstava u sektoru privatnog najma
• analizirati stečeno znanje te dati odgovore na potrebe energetski siromašnih kućanstava u sektoru privatnog najma
• prijedlog konkretnih preporuka za izradu politika.

Glavne aktivnosti:
• procjena opsega problema energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma na razini EU
• podrška razvoju politika prilagođenih specifičnim potrebama kućanstava u sektoru privatnog najma
• osnivanje REACT grupe kako bi se omogućila razmjena lokalnih i nacionalnih znanja o energetskom siromaštvu u sektoru privatnog najma na razini EU
• razvoj plana diseminacije rezultata projekta
• izrada preporuka za replikaciju politika na države članice izvan projekta ENPOR
• razvoj komunikacijskog plana za uspostavu učinkovite komunikacijske strategije za promicanje rezultata ENPOR projekta.

Projekt je financiran iz programa Obzor 2020. Provodit će se 36 mjeseci u 9 europskih zemalja.

Pilot područje za Hrvatsku:
DOOR će ciljati takozvano podstanarstvo koje uključuje dvije odvojene obitelji / kućanstva u istome stanu. Ta podskupina još nije bila promatrana, a iznajmljeni su stanovi uglavnom izvan fokusa politike zbog nedostatka informacija.

Partneri:
1. Institute for European Energy and Climate Policy Stichting, IEECP – Nizozemska
2. Climate Alliance, CA – Njemačka, Belgija
3. University of Manchester, UoM – Ujedinjeno Kraljevstvo
4. University of Piraeus Research Center, UPRC – Grčka
5. Society for Sustainable Development Design, DOOR – Hrvatska
6. Centre for Renewable Energy Sources and Saving, CRES – Grčka
7. Italian National Agency for New Technologies, Energy and Sustainable Economic Development, ENEA – Italija
8. Tartu Regional Energy Agency, TREA – Estonija
9. Austria Energy Agency, AEA – Austrija
10. Hogeschool Utrecht, HU – Nizozemska
11. Wuppertal Institute for Climate, Environment and Energy, WI – Njemačka
12. International Union of Property Owners, UIPI – Belgija


Nalazimo se na Zelenoj akademiji u Komiži na Visu!

U sklopu Zelene akademije 2020 koja ove godine nosi slogan "Budućnost je naša", u Komiži na Visu organizirana su brojna predavanja te su polaznici mogli birati ono što ih je najviše zanimalo ili što im je bilo korisnije. Također, naše polaznice su svaki dan sudjelovale u edukativnim radionicama u sklopu akademije.

Donosimo presjek događanja:

Prvi dan gledao se film ADA ZA GRADONAČELNICU (Alcaldessa) koji slijedi bivšu aktivistkinju Adu Colau godinu dana, od njezinog vremena kada je organizirala borbu protiv deložacija u Barceloni (Španjolska) do dana kada je položila zakletvu kao prva gradonačelnica u Barceloni.

Drugi dan je održano predavanje "Toward green industrial policy for the EU" kroz koje Vladimir Cvijanović navodi da bi zemlje Europske unije trebale težiti provedbi modela razvoja koji uravnotežuje ekonomske, socijalne i ekološke aspekte. Ključna pitanja koja će se ubuduće riješiti kroz učinkovitije industrijske politike i razvojne strategije uključuju poljoprivredu, energetiku, istraživanje i razvoj (ljudski kapital) te reformu javne uprave.

Pričalo se i o projektu "Degrowth donut" za koji se zadužen Institut za političku ekologiju (IPE), a koji donosi uvod u viziju održivih i pravednih država i gradova. Projekt ima za cilj odabrati pokazatelje koji prikazuju ekscese i nedostatke biofizičkih, društveno-ekonomskih i kulturnih performansi ljudskih društava unutar država. Preoblikovali su vizualizaciju krafni ekonomistice Kate Raworth da bi odražavali ograničenja sigurnog, pravednog i održivog prelaska na rast, promišljajući ideju o pragovima i granicama našeg planeta.

Također, predstavljeno je IPE istraživanje o demokratizaciji u željezničkom sektoru. Tomislav Tomašević i Nikolina Rajković predstavili su studiju koja predstavlja pokušaj pronalaska stručnih i analitičkih odgovora na dugogodišnje nezadovoljstvo putnika željezničarskim politikama i kvalitetom usluge prijevoza te rastućom globalnom potrebom da željeznica postane zastupljeniji oblik ekološki prihvatljivog i održivog prijevoza.

Treći dan predavanje je održala Kathleen Lynch na temu "Time for a new politics: Why affective justice matters as a site of resistance to neoliberal capitalism". Njega koja proizvodi ljubav, brigu i solidarnost predstavlja sustav afektivnih odnosa. Afektivni odnosi nisu socijalni derivati, podređeni ekonomskim, političkim ili kulturnim odnosima u pitanjima socijalne pravde. Umjesto toga, radi se o produktivnim, materijalističkim ljudskim odnosima. Tvrdi da je nemoguće imati rodnu pravdu bez relativne pravde u ljubavi i brizi. Nadalje, ako ljubav je cijenjena društvena praksa, javne politike trebaju se usmjeriti normama ljubavi, brige i solidarnosti, a ne normama akumulacije kapitala.

Cities Donuts predstavio je Donut koncept za pojedine gradove kroz specificiranje 18 indikatora koji prikazuju nedostatke u biofizičkom, društveno-ekonomskim i kulturnim aspektima gradova.

Četvrti je dan Andreas Malm govorio na temu "Korona, klima i potreba za brzim djelovanjem". Malm želi pokazati kako su COVID-19 i klimatske promjene isprepleteni aspekti onoga što je sada jedno kronično hitno stanje. Kapitalizam je, u uvjerljivoj dijagnozi dr. Malma, virus koji izaziva globalnu groznicu i trebamo se fokusirati na brzo djelovanje da bismo spriječili nastajanje novih globalnih problema poput pandemije.

 


Pozivamo građane Zadarske županije da se prijave za besplatan energetski pregled svojih domova

Pozivamo građane Zadarske županije da se prijave za besplatan energetski pregled svojih domova u okviru projekta EmpowerMed.

Ako je odgovor na većinu sljedećih tvrdnji DA, prijavite se za energetski pregled svojeg doma.
- Čini vam se da ne razumijete račune za električnu energiju, grijanje i vodu?
- Čini vam se da su vaši računi za električnu energiju, grijanje i vodu previsoki?
- Zimi i/ili ljeti imate problema s udobnošću svojeg doma; zimi vam je temperatura u domu preniska, a ljeti previsoka, prostorije su vam vlažne ili imate plijesan?
- Čini vam se da imate poteškoća s plaćanjem mjesečnih računa za energiju?

Prilikom posjeta vašem domu energetki savjetnik će napraviti analizu potrošene energije i vode te će vam ukazati na koje načine se mogu ostvariti uštede. Dobit ćete upute za razumijevanje računa za električnu energiju, grijanje i vodu. Također ćete dobiti savjete vezane uz korištenje kućanskih uređaja, promjenu navika u korištenju energije i prijedloge kako možete živjeti ugodnije, a trošiti manje. Prilikom posjeta bit će identificirani strukturni problemi, kao npr. loša izolacija vanjskih zidova i prozora, stari sustav grijanja i sl.

Energetski savjetnici će vam pomoći instalirati besplatan paket opreme, jednostavnih mjera, za štednju vode i energije, ali i dati vodič s općim savjetima za smanjenje potrošnje energije i vode te kontakte od institucija koje vam mogu pružiti podršku u daljnjim koracima. Ciljana skupina na projektu su kućanstva u kojima žive žene: samohrane majke, samačka kućanstva, majke višečlane obitelji, umirovljenice, udovice odnosno kućanstva u kojima su žene među primarnim skrbnicima obitelji, ali i sva kućanstva koja osjećaju da izdvajaju značajan iznos za pokrivanje mjesečnih računa za režije.

Više o projektu možete pročitati u našem letku koji je dostupan ovdje.

Prijaviti se možete ovdje.