EmpowerMed – Osnaživanje žena u borbi s energetskim siromaštvom na Mediteranu

U sklopu EmpowerMed projekta napravljen je edukativni video o energetskom siromaštvu koji možete pogledati ovdje ili klikom na sliku.

© Video su napravili Louise Coste & Arthur Bonniel.

Energetsko siromaštvo se pojavljuje u kućanstvima koje si ne mogu priuštiti pokrivanje troškova energije potrebne za stvaranje osnovne ugode u domu. Energetskim siromaštvom najviše su pogođene obitelji samohranih roditelja, samačka kućanstva, osobe starije životne dobi, kućanstva s nižim ekonomskim primanjima, studenti, nezaposleni. Među kućanstvima koji su posebno pogođeni energetskim siromaštvom – posebno se ističu kućanstva u kojima primarnu skrb o kućanstvu vode žene, s obzirom da upravo žene često imaju niži socio-ekonomski status, zarađuju manje i ranjivije su na pojavu siromaštva.

U fokusu projekta je problem energetskog siromaštva na Mediteranu s naglaskom na javno zdravlje i žene.

Projektom će se implementirati mjere za sprečavanje energetskog siromaštva: posjeti kućanstvima, energetsko savjetovanje, radionice o uštedi energije i dr.

Projekt će doprinijeti razvoju preporuka za daljnju borbu protiv energetskog siromaštva na razini donositelja odluka i stručnjaka na području energetike i zdravlja.

9 partnera iz 7 zemalja povezano je u zajedničkoj borbi protiv energetskog siromaštva na Mediteranu.


Održana je završna konferencija RMPPI projekta u Splitu

Na projektu RMPPI - Sustainable cross-border Renewable Micro Power Plant Initiative provedena je završna konferencija u Splitu, na kojoj smo predstavili tehničke rezultate (elektranu koju možete pogledati u galeriji slika niže), rezultate analize troškova i koristi te zakonodavnih i provedbenih prepreka većem razvoju malih obnovljivih izvora energije i preporuka za donositelje odluka.

Projekt „RMPPI“ ima za cilj doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na području Hrvatske i BiH. Riječ je o prekograničnom projektu, financiranom iz programa IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Projekt su proveli Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba i INTERA Tehnološki Park iz Mostara.

 


Tim projekta FER rješenja za bolju zajednicu na sastanku s Predsjednikom

Projekt FER rješenja za bolju zajednicu i osvojena nagrada u sklopu EU Sustainable Energy Week u kategoriji „Mladi“ doveli su nas do Ureda Predsjednika. U ponedjeljak, 13. srpnja 2020., na sastanku s Predsjednikom Zoranom Milanovićem prisustvovali su izvršna direktorica DOOR-a Slavica Robić, predstavnik FER-a prof. dr. sc. Marko Delimar te studentice FER-a Marija Horvat, Maja Matešić i Dajana Šeketa.

Više o rezultatima projekta pročitajte ovdje.


Održali smo interaktivnu raspravu „Mali obnovljivi izvori energije - prilika za građane i poduzetnike?“

Održali smo interaktivnu raspravu „Mali obnovljivi izvori energije - prilika za građane i poduzetnike?“  koja se održala u sklopu projekta RMPPI - Sustainable cross-border Renewable Micro Power Plant Initiative. Projekt provode Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba i INTERA Tehnološki Park iz Mostara.

Nakon prezentacije Ivane Rogulj o navedenoj temi, raspravljali smo o različitim iskustvima i potencijalnim mogućnostima za upotrebu obnovljivih izvora na lokalnoj razini s naglaskom na edukaciju i povećanje svijesti javnosti o koristima obnovljivih izvora energije.

Razvoj obnovljivih izvora energije nije samo jedan od ciljeva Republike Hrvatske, u skladu s klimatskim zakonodavnim okvirom Europske unije, nego i mogućnost za razvoj vlastite proizvodnje energije koja dokazano pozitivno utječe na opću dobrobit građana, a važna je i kao poluga razvoja gospodarstva. Stoga je važno definirati i raspraviti eventualne prepreke bržem i učinkovitom razvoju obnovljivih izvora energije.

Projekt „RMPPI“ ima za cilj doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na području Hrvatske i BiH. Riječ je o prekograničnom projektu, financiranom iz programa IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).


Poziv novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru - Osigurajmo zajedno brzi, održivi i zeleni oporavak za hrvatsko društvo i gospodarstvo!

Čak osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki predalo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta.

Upravo je aktualan trenutak ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za istinski održiv oporavak!

Pred novim sazivom Vlade Republike Hrvatske i Sabora važne su odluke, a pred svima nama je period oporavka od jedne od najvećih zdravstvenih, ali i ekonomskih kriza u novijoj povijesti. Taj će oporavak biti posebno zahtjevan za hrvatsko gospodarstvo, a složenost i povezanost uzroka i posljedica krize je tolika da je potrebna suradnja svih razina društva. Ovo je poziv za suradnju i oporavak od krize u smjeru intenzivnog poticanja i razvoja zelenog gospodarstva, kako ga je prepoznala i Europska unija koje smo punopravna članica. Važnije od toga je što je Europska unija spremna zeleni oporavak popratiti i zelenim financijama. “Ovaj moment moramo iskoristiti punim plućima”, naglasio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Upravo sada imamo jedinstvenu priliku za ulaganja koja će dati snažan poticaj razvoju vlastitih resursa - u znanje i ljude, u održive i obnovljive domaće izvore energije, domaću industriju i poljoprivrednu proizvodnju, u inovacije i u povećanje kvalitete života u gradovima.

“Sve razvojne i investicijske odluke i akcije koje pokrenemo u narednih šest mjeseci, definirat će naš razvoj u sljedećih desetak godina, a time i našu mogućnost djelovanja na smanjenje emisija ugljika i neminovnu prilagodbu klimatskim promjenama”, rekla je Ivana Rogulj, programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Već sada je iznos potrebnih ulaganja niži od troška šteta i ukupnih koristi za hrvatsko društvo i gospodarstvo.

“Na novoj Vladi je da ovu jedinstvenu priliku prepozna i iskoristi, te da se kao društvo okrenemo novom, niskougljičnom i održivom razvoju, stvaranju radnih mjesta i osiguravanju boljih mogućnosti za buduće generacije”, naveo je Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge.

Navedene zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast, koji su predani Vladi i Saboru, formirali su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga te pozivaju institucije na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

Stoga, u ime organizacija hrvatskog civilnog društva, u ime skupine 550 hrvatskih znanstvenika za klimu, u ime pet regionalnih razvojnih i energetskih agencija, u ime stručnjaka u zaštiti okoliša, u ime Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Stručne udruge za sunčevu energiju, u ime mladih iz pokreta Štrajka školaraca za klimu, u ime članova Hrvatske zajednice znanja i inovacija za klimu pod Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, u ime različitih drugih stručnih organizacija i tvrtki, udruge predaju Vladi i Saboru svoje zajedničke zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast te pozivaju na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

Poziv na podršku zahtjevima otvoren je i dalje, a zajednički dijalog potpisnika inicijative s predstavnicima nove Vlade i saborskim zastupnicima planiran je za rujan. Detalje dopisa i potpisnike možete pronaći na sljedećoj poveznici, a sve organizacije, tvrtke i institucije, posebno jedinice lokalne samouprave, udruge pozivaju da se pridruže zahtjevima. Slijedi osam točaka Zahtjeva za zeleni oporavak i održivi razvoj Hrvatske:

● Uskladiti sve klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s Europskim zelenim planom te, kroz dodatnu ambiciju, iskoristiti priliku za pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65% do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. S tim u vezi uskladiti i sektorske strategije koje bi trebale proizlaziti iz razvojne strategije;

● Obustaviti sva ulaganja u fosilnu industriju, istraživanje i infrastrukturu za iskorištavanje fosilnih goriva te subvencioniranjem fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva i prateća istraživanja i razvoj;

● Osigurati da obnova potresom pogođenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s gotovo nultim energetskim standardom ili energetski najvišim tehnički mogućim standardom te napraviti plan za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima;

● Poticati građane i zajednice građana te im omogućiti da budu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji - izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina. Osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i o barijerama koje proizlaze iz drugih zakona;

● Ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost - izgradnju biciklističke infrastrukture te u promjenu modaliteta prijevoza – osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa. Ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja plin);

● Omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava kroz hitnu prilagodbu i doradu nacionalnog zakonodavnog i strateškog okvira te time omogućiti učinkovit i dugotrajan oporavak od krize i ispunjenje uvjeta za kružno gospodarstvo. To podrazumijeva i stavljanje naglaska na klimatski aspekt u svim tematskim ciljevima prilikom programiranja sredstava iz europskih fondova za period 2021.-2027. godine, uz visoku razinu suradnje sa svim sektorima;

● Poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru te mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena koje zajedno s COVID-19 krizom sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom te time djelujući u skladu sa strategijom „Od polja do stola“, održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju;

● Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na okretanje niskougljičnom i bezugljičnom razvoju.

Kontakti za više informacija:
Društvo za oblikovanje održivog razvoja: Ivana Rogulj, 091 4655 401, ivana.rogulj@door.hr
Zelena akcija: Luka Tomac, 099 314 9388, luka@zelena-akcija.hr
Zelena energetska zadruga: Zoran Kordić, 091 796 6206, zoran.kordic@zez.coop
Greenpeace u Hrvatskoj: Petra Andrić, 091 781 3397, petra.andric@greenpeace.org


DOOR ima novu predsjednicu Upravnog odbora

Ana-Maria Boromisa nova je predsjednica Upravnog odbora DOOR-a. Rođena je 1969. u Zagrebu, diplomirala je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1994.  godine, magistrirala europske studije na College of Europe u Natolinu (Varšava) 1995. godine, a doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2004. godine. Radi kao znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), gdje obnaša i dužnost predstojnice Odjela za međunarodne i političke odnose, te zamjenice predsjednice Znanstvenog vijeća. Od 2001. do 2005. bila je članica Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti, a prije toga je radila u IRMO-u i u Zračnoj luci Zagreb. Uz istraživanja, radi i na konzultantskim projektima za različite domaće i strane naručitelje (uključujući npr. Svjetsku banku, Europsku komisiju i Parlament, Svjetsku trgovinsku organizaciju) te predaje na poslijediplomskim programima Sveučilišta u Zagrebu (Advanced Master of European Studies, Priprema i provedba EU projekata). Govori i piše hrvatski i engleski, a služi se njemačkim i francuskim jezikom.


Održali smo konferenciju: Lokalni razvoj za bolju klimu

Održana je on-line konferencija „Lokalni razvoj za bolju klimu: Planiranje i provedba SECAP-a – Akcijskih planova za energetski i klimatski održiv razvitak i prilagodba na klimatske promjene“. Konferenciju su za vas organizirali Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever), s idejom približavanja važnosti energetske i klimatske politike Europske unije i novog paketa mjera „Europski zeleni plan“ (engl. European Green Deal), čime EU nastavlja biti predvodnica održive energetike u svijetu. Cilj je pravedna tranzicija prema ugljično-neutralnim gospodarstvima, te svaka zemlja članica, regija, grad, općina i osoba treba tome doprinijeti.

Konferencija se sastojala od tri dijela – koja su sadržavala izlaganja i panel-diskusije:
I. dio: Sustavno energetsko-klimatsko planiranje, održan 17. lipnja – od 10:00 do 12:00, snimku rasprave potražite ovdje.
U sklopu prvog dijela programa Tomislav Novosel iz REGE-e prezentirao je alate za energetsko i klimatsko planiranje gradova, raspravljalo se o temi „Sustavno energetsko-klimatsko planiranje“ i odgovaralo se na pitanja „Koje mjere provodimo u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i područne samouprave?“ te „Da li sustavno gospodarimo energijom u gradovima te možemo li i kako bolje?“. U panel raspravi sudjelovali su: Nives Mornar, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Ivan Ivanković, Grad Zagreb, UO za energetiku, Ana Lovrak, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Matijana Jergović, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • S obzirom na to da prostorno planiranje i urbanistički planovi pokrivaju sve segmente u prostoru, potrebno ih je razmatrati i povezati s energetsko-klimatskim planiranjem na lokalnoj razini.
  • Multidisciplinarnost je naglašena više puta kao temeljni pristup sustavnom planiranju, što znači uključiti što više dionika u izradu planova da bi se mogla dobiti što šira slika. Ovaj princip naročito vrijedi za planiranje mjera prilagodbe u nizu sektora, od energetike do zdravstva, prometa, turizma, komunalne infrastrukture, zgradarstva itd.
  • Dok se u sektorima poput zgradarstva i javne rasvjete smanjuje relativna potrošnja energije i sukladno tome emisije, postoji očiti problem u sektoru prometa s aspekta emisija stakleničkih plinova (na primjer: u Gradu Zagrebu), jer se potrošnja energije povećava zbog sve većeg broja vozila i veće prosječne kilometraže po vozilu. Elektrifikacija i alternativna goriva poput bioplina su rješenje, ali nisu još u dovoljnoj mjeri primijenjena.
  • Naglašena je i potreba uključivanja zdravstvenog sektora u prilagodbu klimatskim promjenama, a kao primjer postoji IT alat - Ekokarta Zagreba s meteorološkim i ostalim podacima koji utječu na zdravlje poput kvalitete zraka, ispravnosti vode u javnoj vodoopskrbnoj mreži, količine peludi u zraku i sl.

II. dio: Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju, održan 24. lipnja – od 9:00 do 11:00, snimku rasprave potražite ovdje.

Tijekom drugog dijela programa Ana Lovrak s FSB-a prezentirala je potencijalne izvore financiranja. Drugi dio programa donosi novu temu za raspravu „Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju“ i odgovaralo se na pitanje „Kako se pripremiti na novi ciklus financiranja i koje mjere će biti aktualne?“. U panel raspravi sudjelovali su: Ines Androić Brajčić, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Goran Čačić, Zelena energetska zadruga, Ljerka Golubić Bregant, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Miljenka Kuhar, Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • Prezentiran je velik broj potencijalnih izvora potenciranja energetskih i klimatskih mjera. Posebni naglasak bio je stavljen na NextGeneration EU, koji predstavlja proračun EU-a namijenjen isključivo za odgovor na ekonomsku krizu uzrokovanu COVID-19, a čiji prioriteti su zeleni oporavak i ulaganja u digitalizaciju.
  • Programom energetske obnove zgrada u Hrvatskoj, koji je započeo u 2014. godini i traje do 2020. godine, obnovljeno je više od 980 višestambenih zgrada, više od 9300 obiteljskih kuća i više od 1100 zgrada, pri čemu obnovljene zgrade i kuće ostvaruju prosječnu uštedu od 60 %. Natječaj za obnovu obiteljskih kuća je trenutno u tijeku. U novom programskom razdoblju, fokus je stavljen na holistički pristup obnovi zgrada, što ima za cilj produljenje životnog vijeka zgrada, smanjenje građevinskog otpada, smanjenje potrošnje energije i osiguranje sigurnog i zdravog okruženja.
  • Jedan od zaključaka je i da je interes građana za grupno investiranje u projekte obnovljivih izvora energije izuzetno velik, što dokazuje primjer Križevačkih sunčanih krovova, za koji su u drugoj kampanji prikupljena sredstva u samo 48 sati.
  • Dodatno, zaključeno je kako je potrebno uvesti definiciju Građanske energetske zajednice, budući da to pruža priliku jedinici lokalne samouprave i građanima da sudjeluju u energetskoj tranziciji. Isto tako, potrebno je stvoriti povoljnije zakonodavno i političko okruženje za nove poslovne modele.

III. dio: Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene, održan 1. srpnja – od 10:00 do 12:00, snimku rasprave potražite ovdje.
Treći dio programa sastoji se od prezentacije Prilagodba na klimatske promjene - strategije i mjere – izvolite! koju je održala Branka Pivčević Novak, voditeljica Službe za održivi razvoj, u Upravi za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka i tla od svjetlosnog onečišćenja u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, rasprave na temu „Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene“, i odgovaranje na pitanja „Koji učinci klimatskih promjena su najznačajniji u Hrvatskoj i koji će biti u budućnosti?“ te „Što činimo da se prilagodimo na postojeće učinke klimatskih promjena?“. U panel raspravi sudjelovali su: Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod, Sanja Slavica Matešić, Šibensko-kninska županija, UO za zaštitu okoliša i komunalne poslove, Miljenko Sedlar, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Tanja Herr, FIbran proizvodnja izolacijskih materialov d.o.o.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • Prilagodba klimatskim promjenama je pristup kojim priznajemo ireverzibilnost promjena, ali to ne znači prestanak mjera ublažavanja već njezina nadopuna, drugim riječima naši napori za smanjivanje emisija i očuvanje okoliša i dalje trebaju biti okosnica budućeg „zelenog“ razvoja.
  • Praćenje klimatskih podataka i modeliranje koje provodi Državni Hidrometeorološki Zavod pokazuje da se pojavljuju sve veće anomalije klimatskih pokazatelja, najviše periodi sa iznadprosječnom temperaturom, a izravno su povezane sa ljudskim djelovanjem kroz emisije stakleničkih plinova i smanjenjem sposobnosti upijanja CO2 (npr. deforestacija). Jedinice lokalne mogu za potrebe planiranja mjera koristiti javno dostupne podatke klimatskog modeliranja na repozitoriju Dabar (digitalni akademski arhivi i repozitorij) https://repozitorij.meteo.hr/, na web stranicama http://prilagodba-klimi.hr/ ili izravno kontaktirati DHMZ, Sektor za meteorološka istraživanja i razvoj, https://meteo.hr/.
  • Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj donesena je za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu sa nizom sektorski podijeljenih mjera, te horizontalnim mjerama. Zadaci nadležnih tijela su da se dio obaveza prenese na jedinice lokalne i područne samouprave u smislu planiranja, provedbe i izvještavanja, ali istovremeno da se osigura sufinanciranje mjera prilagodbe.
  • Participativni pristup planiranju mjera prilagodbe je važan kao i kod planiranja mjera ublažavanja, npr. pri izradi SECAP-a, Akcijskog plana za energetski održiv razvoj i prilagodbu klimatskim promjenama. Mjere prilagodbe, te prethodna analiza ranjivosti i rizika obuhvaćaju široko područje i niz sektora (npr. poljoprivreda i šumarstvo, turizam, vodoopskrba i odvodnja, promet, energetika što znači da za kvalitetan dokument treba obuhvatiti niz dionika iz upravnih tijela,  javnih institucija, poduzeća, udruga itd.

On-line konferencija je održana u okviru projekata Compete4SECAP, PentaHelix, IMPLEMENT i C-track 50 koje u Hrvatskoj provode Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).


Zapošljavamo na dvije pozicije: Senior Expert (Stariji stručni suradnik m/ž) i Finance Manager (Voditelj financija m/ž)

Tražimo motivirane i ambiciozne suradnike da budu pojačanje našem timu!

U DOOR-u:

  • potičemo i cijenimo osobni i profesionalni razvoj te zajedno osmišljavamo nove projektne ideje
  • nudimo raznovrstan posao i mogućnost upoznavanja brojnih stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva,
  • nagrađujemo postignute rezultate rada i omogućavamo napredovanje,
  • uvijek smo spremni prilagoditi se i potruditi se osigurati uvjete rada za svakog pojedinca, uključujući i fleksibilno radno vrijeme
  • nudimo konkurentne plaće i uvjete rada te potičemo kreativnosti, individualnost i samostalnost.

Pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom tekstu jednako se odnose na muški i na ženski rod bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

 

Natječaj za posao: Senior Expert (Stariji stručni suradnik m/ž)

Senior Expert sudjelovat će u svim fazama realizacije projekata, od razrade projektne ideje do finalizacije projekta. To uključuje i  sudjelovanje u izradi stručnih studija te predstavljanje organizacije i naših projekata na domaćim i međunarodnim događanjima.

Idealna osoba za naš tim:

  • komunikativna, fleksibilna, samostalna, analitična i odgovorna,
  • spremna na rad u multidisciplinarnim i multikulturnim timovima,
  • spretno barata brojkama i slovima te razumije stručnu pozadinu tema kojima se bavimo,
  • brzo uči i usvaja nova znanja i vještine.

Očekivana plaća:

→ ca. 7.500 – 14.000 HRK ovisno o iskustvu i kvalifikacijama (neto za Zagreb bez olakšica),

→ naknada za prijevoz,

→ mogućnost stimulacija i nagrada.

Rok prijave: 14. srpnja 2020. do 12:00 sati

Mjesto rada: Zagreb

Opis posla:

  • rad na projektima financiranim putem programa Obzor 2020 (ENPOOR i POWERPOOR koji kreću s provedbom 1. rujna 2020.),
  • vođenje novih projekata (koji su trenutno u procesu evaluacije),
  • odlasci na službena putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu,
  • izrada novih projektnih ideja i prijava,
  • rad na stručnim i znanstvenim studijama i radovima te prijedlozima politika iz područja energetike i klime,
  • koordiniranje tima suradnika unutar DOOR-a (u slučaju vođenja projekta to podrazumijeva i koordiniranje tima partnera),
  • samostalno predstavljanje projekata i organizacije na raznim domaćim i međunarodnim događanjima.

Ukoliko se prepoznaješ u ovim predispozicijama i u području rada, onda je DOOR pravo mjesto za tebe!

Uvjeti zaposlenja:

  • VSS tehničkog ili prirodoslovnog smjera,
  • minimalno 5 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima,
  • dobro poznavanje DOOR-ovih ključnih područja rada: klimatske promjene, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, energetsko siromaštvo i zaštita okoliša,
  • izvrsno poznavanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu,
  • rad na određeno u trajanju od 2 godine, s probnim rokom od 6 mjeseci i mogućnošću produženja ugovora na neodređeno,
  • predviđeni početak rada 1. rujna 2020. godine (mogućnost dogovora oko točnog datuma početka rada).

Prednost će se dati kandidatima s:

  • iskustvom u radu na EU projektima,
  • vozačkom dozvolom B kategorije.

Za prijavu na ovo radno mjesto potrebno je poslati životopis u Europass formatu na hrvatskom jeziku, motivacijsko pismo (najviše 2000 znakova s razmacima) na hrvatskom i engleskom jeziku, te 2 reference poslodavaca i/ili suradnika koje moraju sadržavati ime i prezime, poziciju i kontakt referentne osobe. Kandidati koji uđu u uži krug morat će na uvid dostaviti original diplome.

Prijave se mogu dostaviti putem e-maila prijave@door.hr najkasnije do 12:00 sati, 14. srpnja 2020. s naznakom „Prijava Senior Expert“.

 

Natječaj za posao: Finance Manager (Voditelj financija m/ž)

Finance Manager vodeća je pozicija za upravljanje svim financijama u DOOR-u. Finance Manager savjetuje izvršnu direktoricu prilikom donošenju financijskih odluka, vodi financijsko planiranje i izvještavanje koje osim izvještavanje zakonskih obveza uključuje izvještaje prema EU i drugim donatorima provodi postupke nabave te nadzire rad računovodstva. Godišnji prihodi i rashodi DOOR-a prelaze 3 milijuna kuna s trendom rasta kroz godine.

 

Idealna osoba za naš tim:

  • komunikativna, fleksibilna, samostalna, analitična i odgovorna,
  • izvrsno i intuitivno razumije financije,
  • spremna na rad u multidisciplinarnim i multikulturnim timovima,
  • posvećena detaljima, iskusna te predana zadatku i rokovima,
  • spretno i precizno barata brojkama,
  • brzo uči i usvaja nova znanja i vještine,

Očekivana plaća:

→ ca. 8.500 – 12.200 HRK ovisno o iskustvu i kvalifikacijama (neto za Zagreb bez olakšica),

→ naknada za prijevoz,

→ mogućnost stimulacija i nagrada.

Rok prijave: 17. srpnja 2020.

Mjesto rada: Zagreb

Opis posla:

  • financijsko vođenje projekata i organizacije,
  • priprema organizacijskih i projektnih financijskih izvještaja, predaja izvještaja tijelima javne uprave (Porezna uprava, FINA itd.) i donatorima (EU, međunarodnim i nacionalnim),
  • priprema financijskih planova (polugodišnji, godišnji, projekcije, cash flow) te savjetovanje izvršne direktorice za donošenje financijskih odluka,
  • nadzor nad bankovnim prometom i transakcijama: uplate / isplate / kontrola računa,
  • koordiniranje i nadzor na suradnicima uključenim u dijelove financijskog vođenja niže razine odgovornosti,
  • provedba nabave, analiza i briga o optimizaciji troškova nabave
  • samostalni odlasci na službena putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ukoliko se prepoznaješ u ovim predispozicijama i u području rada, onda je DOOR pravo mjesto za tebe!

Uvjeti zaposlenja:

  • VSS ekonomskog usmjerenja (u slučaju dokazanog iskustva spremni smo razmotriti i druge struke),
  • minimalno 5 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima,
  • izvrsno poznavanje financijskog upravljanja, računovodstva i financijskog planiranja,
  • izvrsno poznavanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu,
  • rad na određeno u trajanju od 2 godine, s probnim rokom od 6 mjeseci i mogućnošću produženja ugovora na neodređeno,
  • predviđeni početak rada 1. rujna 2020. godine (mogućnost dogovora oko točnog datuma početka rada).

Prednost će se dati kandidatima s:

  • iskustvom u radu na EU projektima,
  • vozačkom dozvolom B kategorije,
  • iskustvom u provedbi postupaka nabave

Za prijavu na ovo radno mjesto potrebno je poslati životopis u Europass formatu na hrvatskom jeziku, motivacijsko pismo (najviše 2000 znakova s razmacima) na hrvatskom i engleskom jeziku te 2 reference poslodavaca i/ili suradnika koje moraju sadržavati ime i prezime, poziciju i kontakt referentne osobe.

Prijave se mogu dostaviti putem e-maila prijave@door.hr najkasnije do 17. srpnja 2020. s naznakom „Prijava Finance Manager“.


Projekt „FER rješenja za bolju zajednicu“ osvojio prestižnu nagradu Europske unije za održivu energiju!

Projekt FER rješenja za bolju zajednicu osvojio je prestižnu nagradu Europske unije u sklopu Europskog tjedna održive energije (EUSEW) u kategoriji „Mladi“.

Projekt je proveo DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja), u suradnji s FER-om (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu) i Gradom Zagrebom, a uključio je posjete energetski siromašnim kućanstvima u Zagrebu s ciljem sustavnog pristupa rješavanju problema energetskog siromaštva u Hrvatskoj. Projektom je obuhvaćeno više od 100 kućanstava s područja Grada Zagreba, koji je partner na projektu, putem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Energetsko siromaštvo predstavlja jedan od većih problema u Hrvatskoj budući da sve više stanovnika ima problema u podmirenju troškova za energiju i osiguravanju adekvatnih energetskih uvjeta.

„Htjeli smo da studenti, kao budući stručnjaci, vide sve aspekte energetike, da „osjete“ na terenu što znači energetsko siromaštvo, da na temelju saznanja predlože konkretna rješenja“, kaže Ivana Rogulj, voditeljica projekta.

Projekt „FER rješenja za bolju zajednicu“ suočio se s navedenim izazovima tako što je poučio studente kako provoditi energetski pregled kućanstava i prepoznati sustavna rješenja.

„Energetsko je siromaštvo interdisciplinarna tema i jedan od načina da studenti svoja stečena tehnička znanja koriste u društveno korisne svrhe. Izuzetno smo ponosni na to da je na razini Europske unije prepoznat naš rad na temi.“ kaže Slavica Robić, izvršna direktorica DOOR-a, stručnjakinja za pitanja energetskog siromaštva.

Više o projektu: http://door.hr/portfolio/fer-rjesenja-za-bolju-zajednicu/.


Prvi (kick-off) sastanak partnera na projektu Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!)

Danas smo na prvom (kick-off) sastanku projektnih partnera predstavili projekt "Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!)" koji će se provoditi 24 mjeseca (do svibnja 2022. godine).

Cilj projekta je kapacitirati OCD-e za lokalni razvoj vođen zajednicom te unaprijediti suradnju OCD-a i lokalne zajednice kroz povećanje iskorištenosti javnih prostora za društveni život kroz civilno-javno partnerstvo i međusektorsku suradnju.

Projekt Buš Eko?! financira se iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a zajedno ga provode Ogranak Seljačke Sloge Buševec, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Grad Velika Gorica i DOOR.

Više o projektu: http://door.hr/portfolio/bus-eko/


Riječki odjel gradske uprave za poduzetništvo - pobjednik natjecanja u uštedi energije

Četiri hrvatska grada - Zadar, Rijeka, Osijek i Velika Gorica su tijekom 2019. godine sudjelovala u europskom natjecanju u uštedi energije, u sklopu projekta Compete4SECAP. Svaki grad je u natjecanje uključio 3 zgrade javne namjene, s pretežno uredskom namjenom, pa su se tako natjecali gradski odjeli, uprave vrtića i zgrade javnih gradskih poduzeća, a njihov cilj je bio uštedjeti što više energije u godini dana.

Nakon obrade svih podataka, stručni žiri, sastavljen od članova organizacija uključenih u projekt, objavio je da je Odjel gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke postigao najbolje rezultate od 12 zgrada u Hrvatskoj, s uštedom od čak 24 % energije u odnosu na 2018. godinu. Predstavnici Društva za oblikovanje održivog razvoja danas su uručili i simbolične nagrade višoj savjetnici gradonačelnika i specijalistici za energetiku Tajani Jukić Neznanović i Ileani Linić iz Odjela za poduzetništvo simbolične nagrade - sadnice limuna i promotivne kišobrane.

Uštede energije pratile su se na mjesečnoj razini, putem ISGE (informatički sustav gospodarenja energijom) platforme, a svaka zgrada ostvarila je relativne uštede u odnosu na odabranu godinu prije natjecanja. Tijekom natjecanja u zgradama se nisu provodile mjere renovacije, npr. energetske obnove, kako bi osnovu ušteda činila promjena ponašanja zaposlenika. Da bi osigurali uključenost što većeg broja zaposlenika, gradovi su odabrali energetske timove u pojedinim zgradama, a uz pomoć DOOR-a održane su edukacije o mjerama uštede energije. Energetski timovi motivirali su svoje kolege da jednostavnim mjerama poput gašenja uredskih uređaja i rasvjete, snižavanja temperature grijanja i hlađenja i sl. postignu energetske uštede na razini ureda ili zgrade.

Natjecanje je organizirano u okviru projekta Compete4SECAP, financiranog putem EU programa Obzor 2020, kojeg u Hrvatskoj provodi Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).


Pozivnica: On-line konferencija LOKALNI RAZVOJ ZA BOLJU KLIMU

Pozivamo vas na on-line konferenciju „Lokalni razvoj za bolju klimu“ koju organiziraju Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).

Europska unija s energetskom i klimatskom politikom i novim paketom mjera „Europski zeleni plan“ (engl. European Green Deal) nastavlja biti predvodnik održive energetike u svijetu. Cilj je pravedna tranzicija prema ugljično-neutralnim gospodarstvima, te svaka zemlja članica, regija, grad, općina i osoba treba tome doprinijeti.

Konferencija će se održati u tri dijela – kroz izlaganja i panel-diskusije ćemo pokušati dati odgovore na sljedeća pitanja te predstaviti primjere dobre prakse:
I. dio: Sustavno energetsko-klimatsko planiranje, 17. lipnja - od 10:00 do 12:00
Koje mjere provodimo u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i područne samouprave?
Da li sustavno gospodarimo energijom u gradovima te možemo li i kako bolje?

II. dio: Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju, 24. lipnja - od 9:00 do 11:00
Kako se pripremiti na novi ciklus financiranja i koje mjere će biti aktualne?

III. dio: Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene, 1. srpnja - od 10:00 do 12:00
Koji učinci klimatskih promjena su najznačajniji u Hrvatskoj i koji će biti u budućnosti?
Što činimo da se prilagodimo na postojeće učinke klimatskih promjena?

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno. Molimo da se obavezno prijavite na konferenciju putem POVEZNICE.
Nakon prijave, dobit ćete upute i poveznicu za pristupanje platformi.

Detaljan program cijele konferencije je ovdje.

On-line konferencija se organizira u okviru projekata Compete4SECAP, PentaHelix, IMPLEMENT i C-track 50 koje u Hrvatskoj provode Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).