Europska komisija u 14. listopada 2020. objavila je svoje preporuke o energetskom siromaštvu u kojima navodi da je energetsko siromaštvo situacija u kojoj kućanstva nemaju mogućnosti pristupa osnovnim energetskim uslugama. Osnovnim energetskim uslugama smatra osiguravanje adekvatne topline, hlađenja, rasvjete i energije potrebne za napajanje kućanskih uređaja. Ove usluge smatraju se osnovnima jer su neophodne za socijalnu inkluziju.

U svojim preporukama Europska komisija (EK) dalje navodi da suzbijanje energetskog siromaštva sa sobom nosi brojne koristi za cijelo društvo: smanjuju se izdaci za zdravstvo, smanjuje se zagađenje zraka, poboljšava se ugoda stanovanja i blagostanje, povećavaju se budžeti kućanstava, a sve skupa dovodi do gospodarskog rasta.

Pravedna tranzicija prema klimatsko-neutralnoj EU do 2050. je okosnica Europskog zelenog plana čija je okosnica „Val obnove za Europu“ . „Val obnove“ je velika inicijativa osmišljena s ciljem da se potaknu strukturne energetske obnove u privatnom i javnom sektoru s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i suzbijanja energetskog siromaštva. Iz tog razloga smatra se ključnim da se „Val obnove“ i ove preporuke o energetskom siromaštvu zajedno usvoje kako bi međusobno osnažile poziv da se suzbija energetsko siromaštvo.

EK također navodi kako Članak 29. nove inačice Direktive o električnoj energiji stavlja obvezu na zemlje članice da procijene broj kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom te da javno objave kriterije. Također, u onim slučajevima kada se utvrdi značajan broj takvih kućanstava, zemlje članice dužne su u svoje nacionalne energetsko-klimatske planove uključiti ciljeve smanjenja energetskog siromaštva zajedno s vremenskim planom realizacije zadanih ciljeva i skicom relevantnih javnih politika. Nova inačica Direktive o energetsko učinkovitosti navodi kako se dio mjera energetske učinkovitosti treba prioritetno provesti među ranjivim kućanstvima, uključujući kućanstva pogođena energetskim siromaštvom, a sličan zahtjev javlja se prema zemljama članicama i u Uredbi o upravljanju.

Kriza prouzročena COVID-19 pandemijom istaknula je urgentnost suzbijanja energetskog siromaštva. S povećanim stopama nezaposlenosti za očekivati je i produbljivanje problema energetskog siromaštva te je stoga ključno postići ciljeve Europskog zelenog plana te iskoristiti prednosti Next Gen EU instrumenta za oporavak i njime potvrđenog „Vala obnove“ koji se smatra jednim od glavnih mehanizama za suzbijanje energetskog siromaštva.

Nacionalne dugoročne strategije obnove i drugi instrumenti s ciljem postizanja ciljeva zadanih za 2030. i 2050. trebaju biti usmjereni ka zaštiti kućanstva i osnaživanju ugroženih potrošača pomažući građanima da troše manje na račune za energiju, pružajući zdravije uvjete stanovanja i smanjujući energetsko siromaštvo.

Europska komisija preporučuje da države članice:

  1. Razviju sustavan pristup liberalizaciji energetskih tržišta u cilju podjele koristi među svim segmentima društva, posebno onima kojima je to najpotrebnije.
  2. Posebno obrate pozornost na priloženi radni dokument, u kojemu su navedene smjernice o pokazateljima energetskog siromaštva te o definiciji kojom pojma „znatnog broja energetski siromašnih kućanstava“. Važno je napomenuti da bi države članice trebale primjenjivati Komisijine smjernice pri provedbi i ažuriranju svojih postojećih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.
  3. Upotrebljavaju pokazatelje iz Priloga u svojim procjenama energetskog siromaštva.
  4. U skladu s uvodnom izjavom Direktive o električnoj energiji, izrade integrirana rješenja u okviru svojih energetskih i socijalnih politika. Ona bi trebala uključivati uzajamno komplementarne mjere socijalne politike i poboljšanja energetske učinkovitosti, posebno u području stanovanja.
  5. Procijene distribucijske učinke energetske tranzicije, a posebno mjere za postizanje energetske učinkovitosti u nacionalnom kontekstu, te izrade i provode politike kojima se rješavaju povezani problemi. Odgovarajuću pozornost treba posvetiti preprekama ulaganjima u energetski učinkovito stanovanje i profilu stambenih objekata kojima je obnova najpotrebnija, u skladu s nacionalnim dugoročnim strategijama obnove.
  6. Sve politike za borbu protiv energetskog siromaštva razviju na temelju konstruktivnih procesa preuzimanja odgovornosti koji uključuju sudjelovanje javnosti i angažman širokog spektra dionika.
  7. Razviju mjere za rješavanje problema energetskog siromaštva koje se temelje na uskoj suradnji svih razina uprave, posebno omogućavajući usku suradnju regionalnih i lokalnih vlasti s jedne strane te organizacija civilnog društva i subjekata iz privatnog sektora s druge strane.
  8. U potpunosti iskoriste potencijal EU programa financiranja, uključujući kohezijsku politiku, kako bi se energetsko siromaštvo ublažilo na temelju analize distribucijskih učinaka projekata energetske tranzicije i prioritetne provedbe mjera namijenjenih ugroženim skupinama kojima se osigurava pristup potpori.
  9. Pri dodjeli javnih sredstava, a posebno bespovratnih sredstava, usmjeravaju se na kućanstva s niskim prihodima i kategorije korisnika s vrlo ograničenim vlastitim resursima i ograničenim pristupom komercijalnim zajmovima. Istraže ulogu poduzeća za energetske usluge (ESCO) i ugovora o energetskom učinku u pružanju financijskih rješenja za obnovu energetski siromašnih kućanstva kako bi se tim ugroženim kućanstvima omogućilo da se nose s visokim početnim troškovima.

 

Preporuka broj 7. stavlja naglasak na međusektorsku suradnju u kojoj posebnu ulogu imaju i organizacije civilnog društva, poput DOOR-a koji ima dugu tradiciju rada na ovoj temi. S ciljem doprinosa kako Hrvatskom tako i EU naporu borbe protiv energetskog siromaštva, DOOR trenutno provodi tri projekta financirana putem EU programa Obzor 2020

  • Empowermed – Osnaživanje žena da djeluju protiv energetskog siromaštva na Mediteranu
  • ENPOR – Osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica
  • Powerpoor – Osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica

Te uz podršku grada Zagreba i višegodišnju suradnju na tebi DOOR trenutno provodi projekt „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“.

Osim toga u okviru projekta METAR do bolje klime (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj) jedna od ključnih tema kojima će se baviti je energetsko siromaštvo u kontekstu pravedne tranzicije i klimatskih promjena, a upravo u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje požar izrađivat će narednih mjeseci za potrebe Energetske zajednice analizu energetskog siromaštva u njenim zemljama potpisnicama.

DOOR je i financijski nositelj ENGAGER (Europsko energetsko siromaštvo: Agenda za su-kreaciju i inovacije) mreže gdje je izvršna direktorica Slavica Robić i zamjenica predsjedavajućeg.