Pristup električnoj energiji jedan je od najznačajnijih infrastrukturnih priključaka, koji prožima sve aspekte ljudskog djelovanja i koji uglavnom uzimamo zdravo za gotovo. Na lokacijama bez pristupa elektroenergetskom sustavu možemo zaboraviti na luksuze na koje smo navikli: električna rasvjeta, računala, električni alati, hlađenje hrane… Čak i u gradovima se povremeno možemo naći u situacijama bez struje, prekidi napajanja u trajanju od nekoliko minuta dovoljni su da većina ljudskih aktivnosti stane. Višesatni ili višednevni periodi bez struje su najčešće posljedica izvanrednih događaja kao što su, na primjer, namjerne sabotaže ili prirodne katastrofe (potresi, poplave…). Nasreću, takvi događaji su rijetki, no prestanak opskrbe električnom energijom tada dodatno otežava reakciju i daljnje djelovanje za povratak u normalno stanje.

U situacijama gdje nema pristupa električnoj mreži (off-grid), uobičajeno se poseže za alternativnom opcijom koju predstavljaju mali agregati na fosilna goriva. Njihove prednosti su relativno niska cijena, mogućnost transporta i raspoloživost električne energije dok ima goriva. Mane su im emisija štetnih plinova, buka koju stvaraju za vrijeme rada, potrošnja goriva i potreba za održavanjem. Razvojem tehnologije baterija, solara i učinske elektronike, baterijski sustavi postali su zanimljiva alternativa agregatima u određenim slučajevima. Zadnjih godina možemo primijetiti sve veći broj sustava na lokacijama bez mreže. Takvi sustavi uglavnom su stacionarni, odnosno dio su kućne instalacije, nisu lako prenosivi i potrebno je određeno vrijeme za njihovo postavljanje.

Ovakvi se sklopovi često nazivaju i “hibridni sustavi”, što znači da je moguće kombinirati više izvora energije, ovisno o tome koji je izvor raspoloživ: sunce i vjetar (obnovljivi izvori čija proizvodnja ovisi o lokaciji, godišnjem dobu i trenutnim atmosferskim prilikama), vozila (alternator), električna mreža ili agregati. Iako baterijski sustavi mogu biti alternativa agregatima, te dvije tehnologije se mogu vrlo dobro nadopunjavati: baterije pokrivaju razdoblja manje potrošnje, dok se agregat pali samo pri većoj potrošnji ili u slučaju da Sunčevo zračenje ne daje dovoljno energije. Tako je moguće dobiti najbolje od baterija i agregata: većinu vremena imamo tih i čist izvor struje, u kombinaciji s energijom iz dizela ili benzina. Agregat radi manje, pa se time smanjuju buka, zagađenje, potrošnja goriva i trošak.

Napretkom tehnologije navedenih komponenti koje čine ovakve sustave, one postaju sve manje i lakše. To se pogotovo odnosi na invertere i razne tipove litijskih baterija, koje su višestruko lakše od olovnih za isti kapacitet. Manje dimenzije i manja težina omogućavaju da se jači sustavi upakiraju u blokove koji su pogodni za transport. Kad se tome pridoda dizajn koji omogućava prenosivost i brzo spajanje s izvorima i trošilima, dobivamo uređaje koji se po jednostavnosti korištenja i prenosivosti približavaju power banku za punjenje mobitela, a po mogućnostima su usporedivi sa stacionarnim baterijskim sustavima: postavljanje ovakvog sustava sastoji se od donošenja na mjesto korištenja, spajanja s trošilima i izvorima – “Plug and play”. U prijenosnoj izvedbi, ovakav energetski sustav prestaje biti dio fiksne instalacije u objektu i postaje uređaj koji može se po potrebi može koristiti i na drugim lokacijama i za druge primjene.

U idućim godinama možemo očekivati sve širu primjenu baterijskih sustava: tehničke performanse ovakvih sustava će napredovati, biti će jednostavniji za korištenje, a njihova cijena niža. Ipak, malo je vjerojatno da će baš svako kućanstvo imati potrebu za svojim sustavom i da će si ga moći priuštiti. Možda je izglednija situacija u kojoj ovakve uređaje posjeduju institucije i tvrtke, te ih koriste ili iznajmljuju/daju na korištenje:

Primjerice, škola koja ima prijenosnu bateriju može je iskoristiti za napajanje razglasa, rasvjete i računala pri organizaciji događanja u dvorištu škole ili nastave u prirodi. Građevinska tvrtka može bateriju koristiti za napajanje alata na gradilištima bez električne energije, a tvrtka koja se bavi organizacijom festivala može izbjeći najam agregata i smanjiti troškove. U kombinaciji sa solarnim panelima, baterija u kućanstvu može služiti za pokrivanje dijela potrošnje energijom Sunca, a po potrebi se koristiti za radove oko kuće ili za napajanje na izletima. U iznimnim slučajevima kada dolazi do prekida opskrbe električnom energijom, baterije u institucijama, poslovnim prostorima i kućanstvima mogu preuzeti napajanje najbitnijih uređaja: rasvjete, hladnjaka, zamrzivača, računalne opreme i ventilacije.

Prenosivost sustava omogućuje da se oni mogu prema potrebi poslati u područja pogođena nepogodama, kao pružanje “energetske prve pomoći”, privremenog sustava za opskrbu strujom. Imajući u vidu više mogućih primjena, prijenosne baterije imaju potencijal postati dijelom fleksibilne prijenosne infrastrukture, koja u normalnom radu doprinosi energetskoj učinkovitosti i kvaliteti života, a u kriznim situacijama postaje samostalan sustav za opskrbu električnom energijom.

Veći broj ovakvih sustava u rukama građana i institucija može doprinijeti smanjenju korištenja agregata, smanjenju zagađenja i povećanju energetske otpornosti (eng. resilience) društva. Baš poput zalihe brašna i vode, u izvanrednim situacijama može biti korisno imati i zalihu struje. Barem za prvu ruku.

 

Tekst je pripremio DOOR-ovac Luka Majić.