Prvi ponedjeljak u listopadu rezerviran je za Svjetski dan stanovanja koji se obilježava svake godine, a svakih 20 godina održava se konferencija Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju. UN HABITAT je program Ujedinjenih naroda za gradove i ljudska naselja, nadležan za održivi urbani razvoj i važan nositelj aktivnosti usmjeren na razvijanje globalne razvojne strategije urbanizacije. 2016. godine u Quitu, Ekvador, održana je Treća konferencija Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju (HABITAT III, http://habitat3.org/) koja je završila usvajanjem Nove urbane agende (http://habitat3.org/the-new-urban-agenda).

Prema statistici Ujedinjenih naroda čak 55 % svjetske populacije danas živi u urbanim područjima. 1950. godine u gradovima je živjela jedna trećina stanovništva, a do 2050. godine se očekuje da će u gradovima živjeti čak dvije trećine ukupnog stanovništva (https://population.un.org/wup/Publications/Files/WUP2018-Report.pdf).

Urbana područja i gradovi, kao generatori razvoja, ali i najveći potrošači dobara, s najviše ekoloških problema, ističu se kao ključna tema planiranja održivog razvoja i rasta. Globalno zatopljenje, ali i druge vezane klimatske promjene sve su više izražene u današnje vrijeme, a njihove posljedice pojačane su upravo u urbanim prostorima zbog specifičnih efekata koji se tamo razvijaju uslijed specifičnih okolnosti. To su, primjerice, efekt toplinskog otoka, usmjeravanje vjetra uslijed utjecaja umjetnih kanjona visokih zgrada, ubrzano otjecanje oborinske vode i ostali. Negativne promjene i efekti ne utječu samo na pad kvalitete života ljudi u gradovima, nego i na povećanje rizika od širenja požara otvorenih prostora u gradove te nastanka materijalne štete lomovima stabla i sl. Zbog navedenih izazova potrebno je društveno odgovorno, održivo i efikasno upravljati urbanom infrastrukturom.

Hrvatska je zemlja brojnih i malih naselja – suvremena mreža još je uvelike odraz organizacije prostora u tradicionalnom agrarnom društvu, iako porast broja gradskog stanovništva te izumiranje naselja i prorjeđivanje naseljske mreže ukazuju na njenu rekonfiguraciju. Gotovo 40 % svih naseljenih mjesta ima manje od 100 žitelja (39,3 %), no u njima živi samo 113.914 stanovnika ili 2,7 % ukupne populacije. Istovremeno u četiri velika gradska naselja s više od 80.000 stanovnika (u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku) živi gotovo četvrtina Hrvatske (1.067.772, odnosno 24,92 %). Iako četvrtina stanovnika živi u četiri najveća gradska naselja, brojem se ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Godine 2011. u Hrvatskoj je bilo 6.756 (statističkih) naselja od kojih je 40 % imalo manje od 100, odnosno 60 % manje od 200, te 90 % manje od 1.000 stanovnika. Dakle, samo 10 % naselja u Hrvatskoj ima više od 1.000 stanovnika (https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/StrategijaPR//Regionalni_razvoj.pdf).

Primjenom Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_106_2423.html) ukazuje se na prioritete u kojima važnu ulogu ima – poticanje urbanog razvoja, ujednačeni razvoj, kvaliteta stanovanja, građenja i oblikovanja javnih sadržaja i prostora.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Stanovni%C5%A1tvo_Hrvatske

Covid-kriza je na svjetskoj razini u prvi plan dovela problem neadekvatnih uvjeta stanovanja siromašnih građana u urbanim sredinama i njihovu nemogućnost održavanja adekvatnih higijenskih uvjeta, a upravo zbog izraženijih nejednakosti među građanima mnogi ovu krizu vide kao poticaj za promicanje politika smanjenja nejednakosti i siromaštva u gradovima i šire. Pogledajte video kojim glavni tajnik UN-a u sklopu Svjetskog dana habitata poziva na suradnju i ulaganje dodatnih napora s ciljem poboljšanja uvjeta života u gradovima i postizanja ciljeva energetske učinkovitosti – https://www.youtube.com/watch?reload=9&v=xu2lBbLa6ZI.

Tekst su napisale DOOR-ovke Marija Horvat i Iva Vrankić.

Izvor: https://www.eu-startups.com/2020/08/british-startup-planet-smart-city-partners-with-un-habitat-on-slum-upgrading-initiatives-in-kenya/