Uspjesi našeg nagrađenog projekta "FER rješenja za bolju zajednicu" nastavljaju se nizati!

U prestižnom časopisu Energy Policy (Elsevier Energy) objavljen je znanstveni rad pod nazivom "Okviri konteksta energetskog siromaštva u Hrvatskoj - slučaj Zagreb" (eng. Framing the context of energy poverty in Croatia: A case-study from Zagreb).

Znanstveni rad nastao je kao izravan produkt suradnje DOOR-a, FER-a i njegovih studentica i studenata te Grada Zagreba, čiji autori su dr. sc. Goran Grdenić i prof. dr. sc. Marko Delimar s FER-a te izvršna direktorica DOOR-a Slavica Robić.

Idućih 50 dana članku možete pristupiti besplatno putem poveznice.


Započeli smo s provedbom projekata POWERPOOR i ENPOR!

POWERPOOR - Osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica

Ciljevi projekta POWERPOOR su: osigurati platformu za razmjenu iskustava i znanja, olakšati provedbu manjih mjera energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije te povećati aktivno sudjelovanje građana kroz osnivanje energetskih zajednica koristeći alternativne sheme financiranja.

Glavne aktivnosti:
• za energetski siromašne građane, javna tijela, energetske zadruge i ostale dionike razvit će se alat za ublažavanje siromaštva koji će se sastojati od sljedećih alata (web platforme i mobilne aplikacije): POWER TARGET, POWER ACT, POWER FUND i „Vodič za uključivanje energetskog siromaštva u energetsko planiranje za javna tijela“
• izrada trening materijala, izrada plana uključivanja građana; osnivanje grupe Liaison; organizacija info dana/radionica/webinara
• izrada nacionalnih smjernica za ublažavanje energetskog siromaštva, izrada preporuka za uključivanje energetskog siromaštva u EU politike
• izrada komunikacijske strategije; izrada promocijskog i informativnog materijala; diseminacija projektnih rezultata putem raznih komunikacijskih kanala.

Glavni ciljevi:
• pružiti alat koji će poticati energetski siromašne građane, posebno u uštedi energije, ali i aktivnijem uključivanju u energetske zajednice te korištenju inovativnih metoda financiranja
• povećanje kapaciteta projektnih partnera, kao i osposobljavanje i certificiranje mentora koji će pružiti podršku grupama siromašnih građana
• ocijeniti utjecaj POWERPOOR projekta i osigurati da se rezultati projekta i naučene lekcije reproduciraju u Europi, tako da EU ima širu korist od projekta za vrijeme i nakon njegovog trajanja.

Projekt je financiran iz programa Obzor 2020. Provodit će se 36 mjeseci u 11 europskih zemalja.

Pilot područje za Hrvatsku:
Pilot će se usredotočiti na Grad Osijek koji je, iako nije razvijen, vrlo usredotočen na energetsku učinkovitost kao alat za razvoj. DOOR ima dugoročnu vezu s Gradom Osijekom za kojeg je razvio Akcijske i Godišnje planove energetske učinkovitosti. Osijek je četvrti najveći grad u Hrvatskoj s populacijom od oko 90.000 stanovnika (33.500 domaćinstava). Dugoročna suradnja s Elektrotehničkim fakultetom u Zagrebu pomoći će uključivanju magistara i doktoranada, ali će se uključiti i studente iz Osijeka. DOOR će u suradnji s lokalnim vlastima biti odgovoran za prepoznavanje i uključivanje državnih službenika, socijalnih radnika, zdravstvenih djelatnika, nezaposlenih itd.

Partneri:
1. National Technical University of Athens, NTUA – Grčka
2. Housing Europe, HOUSING EUROPE – Belgija
3. ICLEI European Secreteriat GmbH, ICLEI EURO– Njemačka
4. INTRASOFT International S.A., INTRA – Luksemburg
5. Climate Policy Institute and Applied Communications Association, ENERGIAKLUB – Mađarska
6. Society for Sustainable Development Design, DOOR – Hrvatska
7. The Estonian Union of Co-operative Housing Associations, EKYL – Estonija
8. Society “Zemgale Regional Energy Agency”, ZREA – Latvija
9. INZEB, INZEB – Grčka
10. Cities Network ‘Sustainable City’, SUST – Grčka
11. Union of Homeowners Associations, CAC – Bugarska
12. Cooperativa de Desenvolvimento Sustentável, COOPERNICO – Portugal
13. GoiEner, S.Coop., GOIENER – Španjolska
14. European Crowdfunding Network, ECN – Belgija

ENPOR - Mjere za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma

Opći cilj ENPOR projekta je skrenuti pozornost na energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma, uzimajući u obzir potrebe najmodavaca i najmoprimaca te ih uključiti u širi politički kontekst.

Glavni ciljevi:
• istaknuti inovativne i „win-win“ načine povećanja energetske učinkovitosti ranjivim kućanstvima u sektoru privatnog najma s posebnim naglaskom na stvaranje sinergije između najmodavaca i najmoprimaca te održivih rješenja
• stvoriti podlogu za stvaranje politika kojima se zadovoljavaju potrebe energetski siromašnih kućanstava u sektoru privatnog najma
• analizirati stečeno znanje te dati odgovore na potrebe energetski siromašnih kućanstava u sektoru privatnog najma
• prijedlog konkretnih preporuka za izradu politika.

Glavne aktivnosti:
• procjena opsega problema energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma na razini EU
• podrška razvoju politika prilagođenih specifičnim potrebama kućanstava u sektoru privatnog najma
• osnivanje REACT grupe kako bi se omogućila razmjena lokalnih i nacionalnih znanja o energetskom siromaštvu u sektoru privatnog najma na razini EU
• razvoj plana diseminacije rezultata projekta
• izrada preporuka za replikaciju politika na države članice izvan projekta ENPOR
• razvoj komunikacijskog plana za uspostavu učinkovite komunikacijske strategije za promicanje rezultata ENPOR projekta.

Projekt je financiran iz programa Obzor 2020. Provodit će se 36 mjeseci u 9 europskih zemalja.

Pilot područje za Hrvatsku:
DOOR će ciljati takozvano podstanarstvo koje uključuje dvije odvojene obitelji / kućanstva u istome stanu. Ta podskupina još nije bila promatrana, a iznajmljeni su stanovi uglavnom izvan fokusa politike zbog nedostatka informacija.

Partneri:
1. Institute for European Energy and Climate Policy Stichting, IEECP – Nizozemska
2. Climate Alliance, CA – Njemačka, Belgija
3. University of Manchester, UoM – Ujedinjeno Kraljevstvo
4. University of Piraeus Research Center, UPRC – Grčka
5. Society for Sustainable Development Design, DOOR – Hrvatska
6. Centre for Renewable Energy Sources and Saving, CRES – Grčka
7. Italian National Agency for New Technologies, Energy and Sustainable Economic Development, ENEA – Italija
8. Tartu Regional Energy Agency, TREA – Estonija
9. Austria Energy Agency, AEA – Austrija
10. Hogeschool Utrecht, HU – Nizozemska
11. Wuppertal Institute for Climate, Environment and Energy, WI – Njemačka
12. International Union of Property Owners, UIPI – Belgija


Nalazimo se na Zelenoj akademiji u Komiži na Visu!

U sklopu Zelene akademije 2020 koja ove godine nosi slogan "Budućnost je naša", u Komiži na Visu organizirana su brojna predavanja te su polaznici mogli birati ono što ih je najviše zanimalo ili što im je bilo korisnije. Također, naše polaznice su svaki dan sudjelovale u edukativnim radionicama u sklopu akademije.

Donosimo presjek događanja:

Prvi dan gledao se film ADA ZA GRADONAČELNICU (Alcaldessa) koji slijedi bivšu aktivistkinju Adu Colau godinu dana, od njezinog vremena kada je organizirala borbu protiv deložacija u Barceloni (Španjolska) do dana kada je položila zakletvu kao prva gradonačelnica u Barceloni.

Drugi dan je održano predavanje "Toward green industrial policy for the EU" kroz koje Vladimir Cvijanović navodi da bi zemlje Europske unije trebale težiti provedbi modela razvoja koji uravnotežuje ekonomske, socijalne i ekološke aspekte. Ključna pitanja koja će se ubuduće riješiti kroz učinkovitije industrijske politike i razvojne strategije uključuju poljoprivredu, energetiku, istraživanje i razvoj (ljudski kapital) te reformu javne uprave.

Pričalo se i o projektu "Degrowth donut" za koji se zadužen Institut za političku ekologiju (IPE), a koji donosi uvod u viziju održivih i pravednih država i gradova. Projekt ima za cilj odabrati pokazatelje koji prikazuju ekscese i nedostatke biofizičkih, društveno-ekonomskih i kulturnih performansi ljudskih društava unutar država. Preoblikovali su vizualizaciju krafni ekonomistice Kate Raworth da bi odražavali ograničenja sigurnog, pravednog i održivog prelaska na rast, promišljajući ideju o pragovima i granicama našeg planeta.

Također, predstavljeno je IPE istraživanje o demokratizaciji u željezničkom sektoru. Tomislav Tomašević i Nikolina Rajković predstavili su studiju koja predstavlja pokušaj pronalaska stručnih i analitičkih odgovora na dugogodišnje nezadovoljstvo putnika željezničarskim politikama i kvalitetom usluge prijevoza te rastućom globalnom potrebom da željeznica postane zastupljeniji oblik ekološki prihvatljivog i održivog prijevoza.

Treći dan predavanje je održala Kathleen Lynch na temu "Time for a new politics: Why affective justice matters as a site of resistance to neoliberal capitalism". Njega koja proizvodi ljubav, brigu i solidarnost predstavlja sustav afektivnih odnosa. Afektivni odnosi nisu socijalni derivati, podređeni ekonomskim, političkim ili kulturnim odnosima u pitanjima socijalne pravde. Umjesto toga, radi se o produktivnim, materijalističkim ljudskim odnosima. Tvrdi da je nemoguće imati rodnu pravdu bez relativne pravde u ljubavi i brizi. Nadalje, ako ljubav je cijenjena društvena praksa, javne politike trebaju se usmjeriti normama ljubavi, brige i solidarnosti, a ne normama akumulacije kapitala.

Cities Donuts predstavio je Donut koncept za pojedine gradove kroz specificiranje 18 indikatora koji prikazuju nedostatke u biofizičkom, društveno-ekonomskim i kulturnim aspektima gradova.

Četvrti je dan Andreas Malm govorio na temu "Korona, klima i potreba za brzim djelovanjem". Malm želi pokazati kako su COVID-19 i klimatske promjene isprepleteni aspekti onoga što je sada jedno kronično hitno stanje. Kapitalizam je, u uvjerljivoj dijagnozi dr. Malma, virus koji izaziva globalnu groznicu i trebamo se fokusirati na brzo djelovanje da bismo spriječili nastajanje novih globalnih problema poput pandemije.

 


Tim projekta FER rješenja za bolju zajednicu na sastanku s Predsjednikom

Projekt FER rješenja za bolju zajednicu i osvojena nagrada u sklopu EU Sustainable Energy Week u kategoriji „Mladi“ doveli su nas do Ureda Predsjednika. U ponedjeljak, 13. srpnja 2020., na sastanku s Predsjednikom Zoranom Milanovićem prisustvovali su izvršna direktorica DOOR-a Slavica Robić, predstavnik FER-a prof. dr. sc. Marko Delimar te studentice FER-a Marija Horvat, Maja Matešić i Dajana Šeketa.

Više o rezultatima projekta pročitajte ovdje.


Poziv novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru - Osigurajmo zajedno brzi, održivi i zeleni oporavak za hrvatsko društvo i gospodarstvo!

Čak osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki predalo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta.

Upravo je aktualan trenutak ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za istinski održiv oporavak!

Pred novim sazivom Vlade Republike Hrvatske i Sabora važne su odluke, a pred svima nama je period oporavka od jedne od najvećih zdravstvenih, ali i ekonomskih kriza u novijoj povijesti. Taj će oporavak biti posebno zahtjevan za hrvatsko gospodarstvo, a složenost i povezanost uzroka i posljedica krize je tolika da je potrebna suradnja svih razina društva. Ovo je poziv za suradnju i oporavak od krize u smjeru intenzivnog poticanja i razvoja zelenog gospodarstva, kako ga je prepoznala i Europska unija koje smo punopravna članica. Važnije od toga je što je Europska unija spremna zeleni oporavak popratiti i zelenim financijama. “Ovaj moment moramo iskoristiti punim plućima”, naglasio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Upravo sada imamo jedinstvenu priliku za ulaganja koja će dati snažan poticaj razvoju vlastitih resursa - u znanje i ljude, u održive i obnovljive domaće izvore energije, domaću industriju i poljoprivrednu proizvodnju, u inovacije i u povećanje kvalitete života u gradovima.

“Sve razvojne i investicijske odluke i akcije koje pokrenemo u narednih šest mjeseci, definirat će naš razvoj u sljedećih desetak godina, a time i našu mogućnost djelovanja na smanjenje emisija ugljika i neminovnu prilagodbu klimatskim promjenama”, rekla je Ivana Rogulj, programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Već sada je iznos potrebnih ulaganja niži od troška šteta i ukupnih koristi za hrvatsko društvo i gospodarstvo.

“Na novoj Vladi je da ovu jedinstvenu priliku prepozna i iskoristi, te da se kao društvo okrenemo novom, niskougljičnom i održivom razvoju, stvaranju radnih mjesta i osiguravanju boljih mogućnosti za buduće generacije”, naveo je Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge.

Navedene zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast, koji su predani Vladi i Saboru, formirali su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga te pozivaju institucije na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

Stoga, u ime organizacija hrvatskog civilnog društva, u ime skupine 550 hrvatskih znanstvenika za klimu, u ime pet regionalnih razvojnih i energetskih agencija, u ime stručnjaka u zaštiti okoliša, u ime Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Stručne udruge za sunčevu energiju, u ime mladih iz pokreta Štrajka školaraca za klimu, u ime članova Hrvatske zajednice znanja i inovacija za klimu pod Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, u ime različitih drugih stručnih organizacija i tvrtki, udruge predaju Vladi i Saboru svoje zajedničke zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast te pozivaju na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

Poziv na podršku zahtjevima otvoren je i dalje, a zajednički dijalog potpisnika inicijative s predstavnicima nove Vlade i saborskim zastupnicima planiran je za rujan. Detalje dopisa i potpisnike možete pronaći na sljedećoj poveznici, a sve organizacije, tvrtke i institucije, posebno jedinice lokalne samouprave, udruge pozivaju da se pridruže zahtjevima. Slijedi osam točaka Zahtjeva za zeleni oporavak i održivi razvoj Hrvatske:

● Uskladiti sve klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s Europskim zelenim planom te, kroz dodatnu ambiciju, iskoristiti priliku za pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65% do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. S tim u vezi uskladiti i sektorske strategije koje bi trebale proizlaziti iz razvojne strategije;

● Obustaviti sva ulaganja u fosilnu industriju, istraživanje i infrastrukturu za iskorištavanje fosilnih goriva te subvencioniranjem fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva i prateća istraživanja i razvoj;

● Osigurati da obnova potresom pogođenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s gotovo nultim energetskim standardom ili energetski najvišim tehnički mogućim standardom te napraviti plan za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima;

● Poticati građane i zajednice građana te im omogućiti da budu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji - izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina. Osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i o barijerama koje proizlaze iz drugih zakona;

● Ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost - izgradnju biciklističke infrastrukture te u promjenu modaliteta prijevoza – osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa. Ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja plin);

● Omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava kroz hitnu prilagodbu i doradu nacionalnog zakonodavnog i strateškog okvira te time omogućiti učinkovit i dugotrajan oporavak od krize i ispunjenje uvjeta za kružno gospodarstvo. To podrazumijeva i stavljanje naglaska na klimatski aspekt u svim tematskim ciljevima prilikom programiranja sredstava iz europskih fondova za period 2021.-2027. godine, uz visoku razinu suradnje sa svim sektorima;

● Poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru te mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena koje zajedno s COVID-19 krizom sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom te time djelujući u skladu sa strategijom „Od polja do stola“, održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju;

● Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na okretanje niskougljičnom i bezugljičnom razvoju.

Kontakti za više informacija:
Društvo za oblikovanje održivog razvoja: Ivana Rogulj, 091 4655 401, ivana.rogulj@door.hr
Zelena akcija: Luka Tomac, 099 314 9388, luka@zelena-akcija.hr
Zelena energetska zadruga: Zoran Kordić, 091 796 6206, zoran.kordic@zez.coop
Greenpeace u Hrvatskoj: Petra Andrić, 091 781 3397, petra.andric@greenpeace.org


Projekt „FER rješenja za bolju zajednicu“ osvojio prestižnu nagradu Europske unije za održivu energiju!

Projekt FER rješenja za bolju zajednicu osvojio je prestižnu nagradu Europske unije u sklopu Europskog tjedna održive energije (EUSEW) u kategoriji „Mladi“.

Projekt je proveo DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja), u suradnji s FER-om (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu) i Gradom Zagrebom, a uključio je posjete energetski siromašnim kućanstvima u Zagrebu s ciljem sustavnog pristupa rješavanju problema energetskog siromaštva u Hrvatskoj. Projektom je obuhvaćeno više od 100 kućanstava s područja Grada Zagreba, koji je partner na projektu, putem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Energetsko siromaštvo predstavlja jedan od većih problema u Hrvatskoj budući da sve više stanovnika ima problema u podmirenju troškova za energiju i osiguravanju adekvatnih energetskih uvjeta.

„Htjeli smo da studenti, kao budući stručnjaci, vide sve aspekte energetike, da „osjete“ na terenu što znači energetsko siromaštvo, da na temelju saznanja predlože konkretna rješenja“, kaže Ivana Rogulj, voditeljica projekta.

Projekt „FER rješenja za bolju zajednicu“ suočio se s navedenim izazovima tako što je poučio studente kako provoditi energetski pregled kućanstava i prepoznati sustavna rješenja.

„Energetsko je siromaštvo interdisciplinarna tema i jedan od načina da studenti svoja stečena tehnička znanja koriste u društveno korisne svrhe. Izuzetno smo ponosni na to da je na razini Europske unije prepoznat naš rad na temi.“ kaže Slavica Robić, izvršna direktorica DOOR-a, stručnjakinja za pitanja energetskog siromaštva.

Više o projektu: http://door.hr/portfolio/fer-rjesenja-za-bolju-zajednicu/.


Prvi (kick-off) sastanak partnera na projektu Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!)

Danas smo na prvom (kick-off) sastanku projektnih partnera predstavili projekt "Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!)" koji će se provoditi 24 mjeseca (do svibnja 2022. godine).

Cilj projekta je kapacitirati OCD-e za lokalni razvoj vođen zajednicom te unaprijediti suradnju OCD-a i lokalne zajednice kroz povećanje iskorištenosti javnih prostora za društveni život kroz civilno-javno partnerstvo i međusektorsku suradnju.

Projekt Buš Eko?! financira se iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a zajedno ga provode Ogranak Seljačke Sloge Buševec, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Grad Velika Gorica i DOOR.

Više o projektu: http://door.hr/portfolio/bus-eko/


Pozivnica: On-line konferencija LOKALNI RAZVOJ ZA BOLJU KLIMU

Pozivamo vas na on-line konferenciju „Lokalni razvoj za bolju klimu“ koju organiziraju Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).

Europska unija s energetskom i klimatskom politikom i novim paketom mjera „Europski zeleni plan“ (engl. European Green Deal) nastavlja biti predvodnik održive energetike u svijetu. Cilj je pravedna tranzicija prema ugljično-neutralnim gospodarstvima, te svaka zemlja članica, regija, grad, općina i osoba treba tome doprinijeti.

Konferencija će se održati u tri dijela – kroz izlaganja i panel-diskusije ćemo pokušati dati odgovore na sljedeća pitanja te predstaviti primjere dobre prakse:
I. dio: Sustavno energetsko-klimatsko planiranje, 17. lipnja - od 10:00 do 12:00
Koje mjere provodimo u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i područne samouprave?
Da li sustavno gospodarimo energijom u gradovima te možemo li i kako bolje?

II. dio: Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju, 24. lipnja - od 9:00 do 11:00
Kako se pripremiti na novi ciklus financiranja i koje mjere će biti aktualne?

III. dio: Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene, 1. srpnja - od 10:00 do 12:00
Koji učinci klimatskih promjena su najznačajniji u Hrvatskoj i koji će biti u budućnosti?
Što činimo da se prilagodimo na postojeće učinke klimatskih promjena?

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno. Molimo da se obavezno prijavite na konferenciju putem POVEZNICE.
Nakon prijave, dobit ćete upute i poveznicu za pristupanje platformi.

Detaljan program cijele konferencije je ovdje.

On-line konferencija se organizira u okviru projekata Compete4SECAP, PentaHelix, IMPLEMENT i C-track 50 koje u Hrvatskoj provode Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).


Nacrtu Niskougljične strategije nedostaje usklađenost s Europskim zelenim planom

Nacrt Niskougljične strategije sa svojom vizijom i planovima koji uključuju fosilna goriva daleko je od ciljeva Europskog zelenog plana, kojim se uz poticanje kružnog gospodarstva, poboljšanje zdravlja te zaštitu prirode planira do 2050. postići da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo je 2. svibnja 2020. godine u javnu raspravu Nacrt prijedloga strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, čiji bi cilj trebao biti usmjeriti Republiku Hrvatsku prema održivom, konkurentnom i niskougljičnom gospodarstvu.

Budući da je Europska unija još krajem prethodne godine donijela Europski zeleni plan, za očekivati je da je isti uvažen u dokumentima koje Republika Hrvatska donosi šest mjeseci kasnije. Dodatno, 27. svibnja 2020. Europska komisija objavila je plan za oporavak od COVID-19 gospodarske krize, koji postavlja temelj smjeru razvoja u skladu s načelima Zelenoga plana.

U nacrtu Niskougljične strategije Europski zeleni plan se deklarativno spominje, no čini se da hrvatske ambicije nisu na razini onih Europske unije. I dok na razini EU postoje inicijative koje ukazuju na nedovoljnu ambicioznost Europskog zelenog plana, u Hrvatskoj već sada pokazujemo nespremnost da ostvarimo ciljeve koje nam taj Plan donosi.

Nacrt Niskougljične strategije sadrži dva scenarija razvoja, a predlaže razvoj „srednjom putanjom“, time čineći upitnima proračune obaju scenarija, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da ni „ambiciozni“ scenarij nije dovoljno ambiciozan, a scenarij nulte emisije se uopće ni ne razmatra.

Naziv Strategije, koji uključuje pojam razvoj, a donosi se kada i Nacionalna razvoja strategija, govori o tome da iste moraju biti usklađene. Međutim, u svom nacrtu Niskougljična strategija usklađivana je sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, a ne obrnuto. Strategije pojedinačnih sektora trebale bi biti rezultatom odluka koje je Hrvatska odabrala kao ključne i ugradila u krovne dokumente.

Zanimljivo je i da sadržaj Strategije u nekim elementima nije u potpunosti jasan, čini se da se Niskougljičnom strategijom ne želi smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, pa tako ona podrazumijeva istraživanje nalazišta nafte i plina, razvoj transportne naftne mreže, povećanje distribucije plina te potpuno neambiciozne promjene u sektoru prometa. Nejasno je kako i zašto daljnja ulaganja u fosilna goriva doprinose niskougljičnom razvoju.

U trenutku kada na EU razini postoje jasne smjernice te vidljivi napori pojedinih zemalja članica da nadiđu ciljeve zadane Zelenim planom, bila bi ogromna šteta za hrvatsko društvo u cjelini da se te smjernice ne uvaže i da se ne iskoriste prilike za razvoj gospodarstva. U uvjetima gospodarske krize, neprocjenjiva je šteta da se ne prepozna prilika za zeleni oporavak i da se nejasnim i nedorečenim strateškim odlukama onemogući iskorištavanje EU sredstava.

U nacrtu Niskougljične strategije se navodi da će se odabrati najpovoljniji razvojni put za društvo: za društvo je najpovoljnije živjeti u strateški promišljenim okolnostima, koje uključuju brigu za gospodarstvo, okoliš i građane, misleći pritom na buduće generacije, u skladu s Europskom unijom, čijim Vijećem Hrvatska trenutno predsjeda.

U okviru projekta UNIFY analizirali smo nacrt Strategije te smo stavili svoje komentare u proces javne rasprave.


Započinje provedba projekta za energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca (Buš Eko?!)

Danas, 29. svibnja 2020. godine, u Palači Dverce održana je svečana dodjela ugovora na kojoj je i ispred Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), izvršna direktorica Slavica Robić potpisala ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta „Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice“ (Buš Eko?!). Projekt je izabran u sklopu poziva Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo organizacija civilnog društva (OCD-a) i lokalne zajednice, a financiran je iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Posredničko tijelo razine 1 za ovaj poziv je Ured za udruge Vlade RH, a Posredničko tijelo razine 2 je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Ukupna vrijednost projekta je 1.995.864,96 kuna, a provodit će se kroz dvije godine.

Nositelj projekta je DOOR, a provodit će ga u suradnji s partnerima Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Prvim hrvatskim seljačkim prosvjetnim i dobrotvornim društvom Ogranak Seljačke sloge Buševec i Gradom Velika Gorica. Kroz projekt „Buš Eko?!“ organizacije civilnog društva koje se primarno bave djelatnostima iz područja kulture i umjetnosti kapacitirat će se i za provođenje novih aktivnosti iz područja održivog razvoja, zaštite okoliša i održive energetike, čime će se omogućiti stvaranje energetskog, kulturnog i održivog razvoja Buševca.

Projekt uključuje revitalizaciju društvenog doma u Buševcu, niz događanja koja su namijenjena za edukaciju i uključivanje lokalne zajednice te njihovo povezivanje s jedinicama lokalne samouprave. Osim toga, predviđeno je provođenje istraživanja o potencijalima i potrebama u lokalnoj zajednici te razvoj alata i metoda kojima će se omogućiti da se realizira energetska neovisnost Buševca.

„Buš Eko?!“ također ima i edukacijsko-demonstrativnu komponentu kako bi se povećala svijest i unaprijedilo znanje o mogućnostima i važnosti održivog razvoja te prednostima koje sa sobom nosi korištenje lokalnih potencijala obnovljivih izvora energije te ulaganja u energetsku učinkovitost. Posebna pozornost bit će usmjerena na edukaciju djece i mladih, kao i nastavnog i pedagoškog osoblja u lokalnoj zajednici, kako bi se omogućilo daljnje prenošenje znanja i stvaranje osviještenih „budućih generacija“.

Okosnica projekta je osposobljavanje lokalne zajednice za participativni pristup koji će omogućiti dugoročnu održivost upravljanja javnim resursima i na stvaranju preduvjeta za realizaciju energetske neovisnosti Buševca.

O projektu: http://door.hr/portfolio/bus-eko/


Webinar: Financiranje klimatskih i energetskih ciljeva u razdoblju 2014-2020 iz ESIF-a

Pozivamo vas na webinar koji će se održati u sklopu Erasmus+ projekta Climalt, čiji je cilj osnažiti mlade i ojačati njihovo kritičko mišljenje nizom edukacija o različitim dimenzijama klimatskih promjena.

Tema webinara je iskorištenost sredstava dostupnih putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova za klimatske i energetske ciljeve u Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014-2020. S obzirom na to da je Republika Hrvatska 2019. godine usvojila Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. u kojem je predvidjela financiranje niza mjera iz europskih sredstava, tijekom webinara analizirat će se mogućnost financiranja tih mjera s obzirom na najavljenu izmjenu višegodišenjeg financijskog okvira. Teme će biti obrađene kroz interaktivno predavanje tijekom kojega će sudionici webinara imati priliku postaviti pitanja o svemu onome što ih zanima o navedenoj temi.

Predavačice: Miljenka Kuhar i Ivana Rogulj

Datum i vrijeme održavanja: 13. svibnja 2020. u 14 h

Prijaviti se možete putem poveznice: https://us02web.zoom.us/meeting/register/tZwode6orzgiGdVhT3V32VRzLMBpDHB3eVEF


Platforma znanja za prilagodbu jadranskog područja klimatskim promjenama uskoro online

Održali smo prvi online sastanak projekta ADRIADAPT na kojemu smo raspravljali o izazovima s kojima se susrećemo u provođenju projektnih aktivnosti u vrijeme COVID-19 krize. Raspravljali smo i o aktivnostima u gradovima partnerima, diseminaciji i platformi znanja koja će uskoro biti dostupna online.

Platforma znanja za prilagodbu klimatskim promjenama sadržavat će studije slučaja i opcije prilagodbe za jadransko područje, a bit će dostupna na poveznici adriadapt.eu.