Je li REPowerEU – uistinu korak prema energetskoj neovisnosti Europe?

avulinec


Europska komisija (EK) objavila je 18. svibnja 2022. dokument REPowerEU kao odgovor na hitnu potrebu da se smanji ovisnost o uvozu fosilnih goriva iz Rusije “ubrzanjem čiste tranzicije i udruživanjem snaga s ciljem postizanja otpornijeg elektroenergetskog sustava i istinske energetske unije”.

Potrebe za dodatnim ulaganjima

Za postizanje ciljeva plana REPowerEU, Europska komisija procjenjuje potrebe za dodatnim ulaganjima u visini od 210 milijardi do 2027. godine. Kako ove potrebe za ulaganjem dolaze na vrh piramide već postojećeg značajnog investicijskog jaza za postizanje klimatskih ciljeva do 2030. godine, postavlja se pitanje na koji način će se financirati navedene potrebe s obzirom na to da plan ne predviđa novu financijsku omotnicu. Plan predviđa da će Komisija i Europska investicijska banka do kraja 2022. osigurati model financijskog instrumenta energetske učinkovitosti koji omogućuje kombiniranje zajmova i bespovratnih sredstava u istoj operaciji, što je bilo predviđeno, ali i gotovo neostvarivo u financijskom razdoblju 2014.-2020. Plan također ne spominje reviziju fiskalnog okvira kako bi se državama članicama omogućilo postizanje REPowerEU ciljeva, istovremeno prebacujući na države članice cijeli niz novih obaveza. Financiranje će se uglavnom sastojati od preraspodjele i prenamjene postojećih proračunskih linija kako bi se u kratkoročnom razdoblju unaprijedila ulaganja.

„Iako maksimalno iskorištavanje postojećih sredstava kratkoročno ima smisla, u srednjoročnom razdoblju potrebno je više akcija ne samo na razini EU-a (npr. nova pravedna transformacija / fond za klimu i okoliš / fond za energetsku neovisnost) već i na nacionalnoj razini (kroz revidirani fiskalni okvir). Tek treba vidjeti hoće li se predviđena mobilizacija Europske investicijske banke (EIB) i stvaranje novog financijskog instrumenta energetske učinkovitosti u kombinaciji s financiranjem iz proračuna EU, Fondom za inovacije i brzo praćenje poziva za podnošenje prijedloga u Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) za Projekte od zajedničkog interesa (PCI) biti uistinu i ostvareno, a kako bi se ispunili iznimno ambiciozni ciljevi REPowerEU plana.“ smatra Ana Klarić starija stručna suradnica zadužena za praćenje financijskih instrumenata.

Prijenos sredstava za dopunu plana oporavka i za ostvarivanje ciljeva REPowerEU

REPowerEU plan potiče države članice da uključe dodatne mjere u svoje nacionalne Planove za oporavak i otpornost (RRP). Te mjere bi se trebale financirati korištenjem prihoda od ETS-a koji bi dopunjavao sredstva osigurana kroz Fond za oporavak i otpornost (RRF), prijenosom 12,5% sredstava iz osiguranih za mjere kohezijske politike u RRF. Odnosno država članica može donijeti odluku da će upotrijebiti dodatnih 7,5% svoje omotnice za dopunu plana oporavka i za ostvarivanje ciljeva REPowerEU plana u onim slučajevima u kojima su države članice već iskoristile prethodnu mogućnost realokacije 5% sredstava. Na sličan način se planira i prijenos sredstava iz omotnice u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a koja je već planirana za obnovljivu energiju kroz RRF.

S obzirom na kašnjenje u donošenju operativnih programa i činjenicu da je apsorpcija sredstava kohezijske politike mnogo sporija (i povijesno gledano niža od planirane posebno u novijim državama članicama, pitanje je hoće li prijenos dijela sredstava u RRF ubrzati ulaganja ili ih dodatno usporiti. Ovaj pristup dodatno stvara niz rizika – primjerice alokacija na projekte koji nemaju dodatnu vrijednost ili za koje u brzini da se alociraju sredstva nisu ispravno adresirani svi potencijalni rizici. Ovi rizici postaju viši, sjetimo li se da su nacionalni planovi oporavka izrađivani mimo inkluzivnog procesa te da praćenje potrošnje iz RRF-a nije tako robusno kao praćenje potrošnje sredstava iz kohezijske politike. Dodatno, u praćenju implementacije NPOO ne sudjeluju ni civilno društvo niti drugi zainteresirani dionici, što u usporedbi s kohezijskom politikom (gdje su nadzorni odbori obvezni) dovodi do sumnje u nedostatak transparentnosti, nadzora i sudjelovanja. Nadalje, prilagodba NPOO-a zamjenom planiranih ulaganja dodatnim energetskim prijelaznim ulaganjima jest pozitivna ako se smanjenje ulaganja sastoji uglavnom od klimatski štetnih ulaganja. Međutim, u dokumentu to nije eksplicitno navedeno i postoji stvarni rizik da potrebna socijalna ulaganja budu smanjena kako bi se financirali ciljevi povezani s RepowerEU.

S obzirom na situaciju koja vodi prema višim cijenama i volatilnosti cijena energenata, u dokumentu se navodi uspostava Social Climate Fund koji će podržavati ranjiva kućanstva i male poduzetnike u tranziciji. Pitanje je hoće li navedena sredstva alocirana za takve aktivnosti biti dostatna za pomoć ranjivim kućanstvima i poduzetnicima kako bi u kratkom roku premostili probleme visokih cijena energenata“ tvrdi Maja Bratko starija stručna suradnica zadužena za praćenje energetskih javnih politika

Ubrzavanje isplata za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije

Osim prethodno spomenutog preusmjeravanja udjela kohezijske politike prema RRF-u, drugi element vrijedan pažnje jest to što se u dokumentu predviđa novi proces ubrzavanja isplata za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Sigurno da su “brzi” procesi isplate dobrodošli za određene aktivnosti kao što je obnova, ali mogu biti problematični za druga područja poput OIE i bioraznolikosti posebno ako provjere postupka izdavanja dozvola za zaštitu okoliša postanu potpuno „lagane“ kako se ne bi dogodilo da zbog brzine energetske tranzicije poništimo do sada ostvarene europske vrijednosti u područjima obnovljivih izvora energije i zaštite bioraznolikosti.

Iako su u dokumentu razrađene mjere koje se trebaju provesti kako bi Europa postala neovisna o fosilnim gorivima iz Rusije, evidentni su rizici implementacije. Uspješnost provedbe plana uvelike ovisi o novim tehnologijama i radnoj snazi koja će te tehnologije znati proizvesti, instalirati i održavati. To su procesi koji traju godinama i bit će svakako izazovno provesti ih u ovako kratkom vremenskom okviru. Nabava sirovina za izradu tehnologija još je jedan od gorućih problema pošto se praksa rudarenja potrebnih rijetkih elemenata uglavnom održava u siromašnijim zemljama van Europe čime se postiže daljnja nejednakost u globalnom regionalnom razvoju.

Povećanjem korištenja električne energije, što plan predlaže kao jednu od mjera, neće se značajno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima s obzirom na količinu termoelektrana koje još uvijek postoje i funkcioniraju u Europi. Priključenje novih sustava obnovljivih izvora energije (OIE) čini se kao alternativa, no ovdje u obzir treba uzeti nestalnost takvih izvora te zastarjelost cjelokupne elektroenergetske mreže. Da bi se OIE učinkovito priključili na elektroenergetsku mrežu potrebna je modernizacija i digitalizacija iste te implementacija pametnih mreža što je dugotrajan i skup postupak.

Dokument u načelu opisuje energetsku neovisnost Europe, ali i dalje zabrinjava činjenica da se energetska neovisnost koju plan predviđa oslanja na zamjenu jedne tehnologije – one za fosilna goriva drugom fotonaponskim sustavima, LGN terminalima i infrastrukturom za vodik. Pohvalno što je jedna od primarnih mjera povećanje energetske učinkovitosti te povećanje obvezujućeg cilja u Direktivi o energetsku učinkovitost s postojećih 9% na 13%, međutim i dalje ostaje otvoreno pitanje odakle će se uistinu i financirati već sada iznimno skupe mjere energetske učinkovitosti.

Iako i dalje ostaje otvoreno pitanje koliko je ovaj plan zaista izvediv, od ključne je važnosti suradnja različitih dionika, ne samo u njegovoj implementaciji već i u monitoringu, kako bi ovaj plan građanima Europe osigurao čistu energetsku tranziciju.


EU4Energy u suradnji s EUNeighbours East pokreće kampanju podizanja svijesti djece o energetskoj učinkovitosti

avulinec

EU4Energy surađivao je s talentiranim umjetnikom kako bi stvorio strip koji priča čarobnu priču o zajednici koja zajedno radi na uštedi energije. Strip ‘Lightbulb’ pomaže naučiti djecu kako štedjeti energiju, a glavni lik je hrčak Ozzy.

Strip se fokusira na povećanje svijesti mlađih generacija o energetskoj učinkovitosti i mjerama uštede energije, kao i o negativnom utjecaju rasipanja energije na prirodu i okoliš. Jednostavni koraci i savjeti za učinkovitu potrošnju energije – isključivanje nekorištenih uređaja, sušenje odjeće na prirodan način umjesto korištenja sušilice, smanjenje grijanja itd. – prikazani su u stripu na zabavan način kako bi pomogli djeci da razviju navike uštede energije.

‘Lightbulb’ je priča o četvero prijatelja i njihovih ljubimaca koji otkrivaju staru kolibu u šumi u kojoj životinje dobrovoljno pomažu profesoru Slateu pronaći alternativne metode generiranja energije kako bi izbjegli nanošenje štete okolišu. Profesor Slate djeci pokazuje užasne posljedice koje bi se mogle dogoditi planetu i njegovim stanovnicima ako ljudi ne počnu učinkovito koristiti energiju. Ujedinjeni u ideji spašavanja planeta izbjegavanjem rasipanja energije i jačanjem navika štednje energije među stanovnicima svog malog grada, djeca – zajedno sa svojim voljenim kućnim ljubimcima – uspijevaju preobraziti život jednog grada.

Strip možete preuzeti ovdje: https://www.ceer.eu/annual-regional-visibility-campaign#light-bulb

O EU4Energy: https://www.ceer.eu/eu4energy

O EUNeighbours East, EaP zemljama: https://euneighbourseast.eu/ozzy

Izvor slike: Ozzy – EU NEIGHBOURS east


Festival Dobre energije

avulinec

Kako građani i lokalne zajednice mogu proizvoditi čistu energiju iz obnovljivih izvora?

Zelena energetska zadruga od 5. do 7. svibnja organizira festival „Dobra energija“. Festival će okupiti širu zajednicu i javnost s ciljem popularizacije građanske energije, ali i zajedničkog promišljanja i djelovanja za njen razvoj u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Poseban fokus bit će stavljen na prilike za građansku energiju u kontekstu sve većih poticaja korištenju solarne energije na europskoj i nacionalnoj razini.

Prijavite se OVDJE.

Program Festivala možete pregledati OVDJE.

U sklopu Festivala 5. i 6. svibnja održat će se Solarno kino na Dolcu, a sve projekcije su besplatne. Više informacija o kinu i prijave možete pronaći ovdje: https://fb.me/e/2nxvuLIgj.

Što ćete saznati na Festivalu?

  • Projekti građanske energije lokalnim zajednicama donose 2 do 8 puta više prihoda od projekata vanjskih ulagača. Na Festivalu ćete saznati kako donijeti građansku energiju u svoju lokalnu zajednicu.
  • Kako koristiti prednosti dobre energije za dobrobit naših kućanstava, kvartova i gradova.
  • Proizvodnja električne energije iz sunca moguća je u svakom dijelu Hrvatske. Kako iskoristiti prednosti solarne energije za dobrobit naših kućanstava, ali i kvartova i gradova u kojima živimo?
  • Građanska energija još je relativno novi pojam u Hrvatskoj i zemljama u susjedstvu. Međutim, diljem Europe građanska energija ima dugu tradiciju. Na Festivalu ćete saznati kako transformirati svoje lokalne zajednice.

Što je „Dobra energija“?

  • Dobra energija je čista energija koju proizvode građani i lokalne zajednice iz obnovljivih izvora. Takva energija ujedno se naziva građanska energija, a ugradnjom vlastite solarne elektrane ili udruživanjem sa sugrađanima kroz energetske zadruge ili zajednice njene prednosti dostupne su svima.

Tko će sudjelovati na Festivalu?

Na festivalu će sudjelovati:

  • građani,
  • nacionalne i europske inicijative građanske energije,
  • stručnjaci u području obnovljive energije,
  • predstavnici javnih ustanova i institucija te
  • svi ostali zaljubljenici u dobru energiju.

Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Predsjednika Republike Hrvatske, a u partnerstvu s europskom federacijom energetskih zadruga REScoop.eu i inicijativom Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju u Europi.

Izvor slike: ZEZ


Godišnja konferencija o ljudskim pravima

avulinec

Što je prošle godine negativno utjecalo na zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj?

Mreža organizacija civilnog društva Kuća ljudskih prava Zagreb od 27. do 29. travnja 2022. godine organizira Godišnju konferenciju o ljudskim pravima. Konferencija će se prenositi uživo u Novinarskom domu i online putem Zoom platforme na društvenim mrežama Kuće ljudskih prava: https://www.facebook.com/kucaljudskihprava.

Program konferencije možete pregledati OVDJE.

Svoje ili sudjelovanje predstavnika/ce vaše organizacije možete potvrditi na e-mail adresu: kontakt@kucaljudskihprava.hr ili se registrirajte OVDJE.

Kratki sadržaj konferencije

Na prvom danu konferencije bit će predstavljen godišnji izvještaj „Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja u 2021. godini“. Izvještaj donosi pregled najvažnijih problema, izazova i otvorenih pitanja koji su u prošloj godini negativno utjecala na zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj. Nakon toga održat će se dvije panel rasprave:

  • Osvrt i razgovor o stanju ljudskih prava i vladavini prava u Hrvatskoj“ i
  • Suzbijanje širenja lažnih informacija“.

Drugi dan konferencije će biti posvećen ratu u Ukrajini kroz dva panela o:

  • kršenjima ljudskih prava i humanitarnog prava te
  • humanitarnim aspektima rata.

Za oba dana osiguran je simultani prijevod s engleskog na hrvatski jezik i obratno.

Treći dan konferencije će obilježiti panel rasprava pod nazivom „Socio-ekonomska prava u Hrvatskoj i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti”.

Izvor slike: Pixabay


Održana je radionica na kojoj su stanovnici Buševca educirani o pisanju i prijavi EU projekata

U ponedjeljak, 04.04.2022. održana je radionica ”EU fondovi-kako osigurati sredstva i ovladati svim pravilima?”  u sklopu projekta Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!) financiranog od strane EU iz Europskog socijalnog fonda i uz sufinanciranje Ureda za udruge Republike Hrvatske. Radionica je održana u Društvenom domu Buševec od strane organizacija OSS Buševec i REGEA.

Što su sudionici saznali o EU projektima?

Sudionici su imali priliku saznati što su EU fondovi, kako se informirati o EU projektima, kako mogu razraditi svoju ideju i pretvoriti ju u prijavu za EU projekt. Osim procesa pripreme projekta za prijavu sudionicima su objašnjeni i daljnji koraci u slučaju dobivanja sredstava za provedbu EU projekta, kako ga realizirati do kraja i doći do krajnjeg cilja, koji su mogući izazovi i na što sve moraju paziti prilikom pisanja odnosno provođenja projekta.

Zajedno sa sudionicima pregledani su otvoreni natječaji i informirani su o web stranicama na kojima mogu pratiti otvorene natječaje koji najbolje odgovaraju njihovim potrebama. Sudionici su dobili uvid u osnovni dio razrade projekta te vjerujemo da je ova radionica potaknula prisutne da probaju samostalno pisati i prijavljivati projekte kako bi osigurali sredstva bilo iz nacionalnih ili EU fondova, a u svrhu ostvarivanja svoji ciljeva.


Objavljen poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Poziv na dodjelu bespovratnih sredstva „Energetska obnova višestambenih zgrada“. Za energetsku obnovu osigurana je alokacija u iznosu od 300 milijuna kuna, a bespovratna sredstva dodjeljivat će se iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“.

Dostava, odnosno podnošenje projektnih prijedloga u sustavu eNPOO potencijalnim prijaviteljima dozvoljeno je najranije od 17. svibnja 2022. godine u 9:00 sati, a moguće je do iskorištenja raspoloživih financijskih sredstava, odnosno najkasnije do 1. kolovoza 2022. godine u 16:00 sati. Ističemo kako je unošenje projektnih prijedloga putem informatičkog sustava eNPOO potencijalnim prijaviteljima omogućeno ranije, i to od 25. travnja 2022. godine.

Prijave mogu podnositi ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrade ili upravitelji višestambenih zgrada. U smislu ovog Poziva višestambena zgrada je postojeća zgrada koja ispunjava sljedeće uvjete:

  • najmanje 66% ukupne korisne površine koristi se za stanovanje;
  • ima tri (3) ili više stambenih jedinica;
  • njome upravlja upravitelj zgrade;
  • jedinstvena je arhitektonska cjelina;
  • nema više od 25% nadzemne građevinske (bruto) površine negrijano.

Također, potencijalnim prijaviteljima na raspolaganju će biti i stručna podrška Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u pripremi njihovih projektnih prijedloga, a Ministarstvo će za sve potencijalne prijavitelje organizirati i informativne radionice putem platforme Microsoft Teams. Prijave za korištenje stručne podrške podnose se u razdoblju od objave Poziva do kraja dana 10. travnja 2022. godine, slanjem poruke elektroničkom poštom na adresu vsz.eu@fzoeu.hr .

Cjelokupna dokumentacija Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava “Energetska obnova višestambenih zgrada” dostupna je OVDJE.


Održana je nova fokus grupa na temu okolišnih i društvenih problema grada Zagreba izazvanih klimatskim promjenama

Koji su to okolišni i društveni problemi grada Zagreba izazvani klimatskim promjenama?

Odgovor na pitanje iz naslova potražili smo zajedno 23. ožujka na fokus grupi projekta METAR u prostorima Zelene akcije u Zagrebu. Voditelji projekta iz DOOR-a i projektni partneri iz Instituta za političku ekologiju, Terra Hub-a i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i ovaj put su uspješno okupili raznoliku skupinu sugovornika iz zagrebačkih akademskih organizacija, istraživačkih instituta, javnih službenika Grada Zagreba te lokalnih organizacija civilnog društva i gospodarskih udruženja. Okupljeni stručnjaci su kroz tematski iscrpan i otvoren dijalog razmijenili svoja iskustva, ekspertizu i stavove o rastućim opasnostima klimatskih promjena, postojećim problemima u okolišu na lokalnoj razini te mogućim rješenjima na uočene opasnosti i probleme.

Mapiranje perspektiva izazova

Sam razgovor započeo je mapiranjem raznolikosti perspektiva o najvećim izazovima klimatske krize danas. Spomenuta raznolikost sugovornika u iskazima o temeljnim uzrocima i posljedicama klimatskih promjena nije u velikoj mjeri utjecala na većinsko slaganje s općeprihvaćenim spoznajama o štetnim učincima klimatskih promjena te s rastućim upozorenjima globalne znanstvene zajednice o posljedicama ne odustajanja od dominantnih makroekonomskih obrazaca s jedne strane te kolektivne inercije s druge. Iz lokalne perspektive, najveća opasnost za Zagreb prepoznata je u nastavku povećanja broja i intenziteta vremenskih ekstrema, posebice povećanja intenziteta kišnih i trajanja sušnih razdoblja te toplinskih valova, s kojima bi se u postojećim uvjetima neprilagođena zagrebačka infrastruktura teško nosila. Kompleksnost same pojave klimatskih promjena i znanstvena komunikacija novih spoznaja o klimatskim promjenama za dio sudionika ipak nastavlja biti otežavajući čimbenik pri razumijevanju opsega i intenziteta različitih opasnosti klimatskih promjena.

Klima i svakodnevnica

Ova rasprava nadovezala se bez prevelikih poteškoća na diskusiju o prepoznatom problemu ekonomske preopterećenosti i otežavajućih socijalnih uvjeta građana koji, iz perspektive sugovornika, teško uspijevaju pronaći poveznicu između promišljanja i borbe protiv klimatskih promjena te poboljšanja vlastitih životnih uvjeta i svakodnevnice. Govoreći o specifičnim problemima iz lokalne perspektive, dio sudionika izrazio je zabrinutost u pogledu nedostatka i kvalitete postojeće zelene infrastrukture, kako iz perspektive zgradarstva i solarizacije krovova, tako i očuvanja javnih zelenih površina, poput zagrebačkih potoka. Samo neki od drugih dotaknutih problema odnosili su se na, između ostalog, sustavni nedostatak strateškog planiranja, nedovoljno ugledanje donositelja odluka na pozitivne prakse u inozemstvu, potkapacitiranost organizacija i/ili sektora sudionika odgovarajućim kadrom itd.

Razgovor o dvije suprotstavljene vizije budućnosti

Kao u dvije prethodno održane fokus grupe, i ovaj put su korištene kreativne metode kako bi se, temeljem dostupnih podataka i klimatskih projekcija za Zagreb, oslikale te sudionicima približile različite vizije budućnosti – one u kojoj pravovremena i primjerena reakcija na trenutne i rastuće izazove klimatske krize u Zagrebu u konačnici izostane, te one u kojoj Zagreb ipak uspije ostvariti željeni zaokret prema održivijoj budućnosti u skorije vrijeme. Na taj način, sudionici su dodatno potaknuti na razgovor o mogućim rješenjima na uočene opasnosti i probleme te na zajedničko promišljanje budućnosti Zagreba iz perspektive nošenja s klimatskom krizom.

U tom smislu, sudionici su u velikoj mjeri jasno istaknuli potrebu za promjenom, prvenstveno kroz dodatno i pojačano naglašavanje hitnosti situacije u kojoj se nalazimo te kroz naglašavanje potrebe za sinergijskim djelovanjem svih sektora koji mogu i žele doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena. Promjena individualnih navika prepoznata je kao važna, ali ne i dostatna strategija željene tranzicije, pri čemu je poseban naglasak stavljen na zaokret prema kolektivnom djelovanju za održivost, od inzistiranja na odgovornosti velikih poduzeća i očekivanja njihove prilagodbe novim uvjetima, do nedostatka programa i strategija, te višegodišnjeg izostanka ambicioznosti struktura vlasti, prvenstveno kroz nedovoljno iskorištavanje postojećih prirodnih potencijala, posebice onih povezanih s obnovljivim izvorima energije. U konačnici, za dostizanje željene budućnosti istaknuta je i važnost prilagođavanja komunikacije o složenosti izazova klimatskih promjena, ali i percipiranih rješenja, kako od strane struke prema široj javnosti, tako i između samih stručnjaka koji se često bave srodnim, ali za suradnju ponekad suviše specijaliziranim područjima unutar vlastitih polja. Promišljanju o sadržaju, načinu i kanalima komunikacije pridružili su se sad već gotovo neizostavni zahtjevi za unaprjeđenjem obrazovnih metoda za podučavanje o temama klimatskih promjena. Pritom, takva promjena u komunikaciji podrazumijeva, s jedne strane, optimistično oslikavanje trenutne situacije kao prilike, kako bi se ekonomske subjekte, ali i one na poziciji moći potaknulo na djelovanje, te, s druge strane, povezivanje diskursa održivosti s opipljivim poboljšanjima u kvaliteti života samih pojedinaca, kao što su smanjeni troškovi za energente i ugodniji životni prostor.

Promjena uloga od sugovornika do partnera dobar je početni korak

Više od tri sata razgovora o navedenim temama zaključio je poziv na daljnju suradnju te izražavanje želje od strane dijela sugovornika za nastavkom povezivanja kroz manje ili više službene radne kanale. Obuhvatna i sadržajna rasprava, ali i nastavak neformalnih razgovora dugo nakon završetka službenog trajanja fokus grupe još jednom su dokazali koliko je povezivanje zainteresirane i društveno aktivne struke, pogotovo onih različitih obrazovnih i profesionalnih pozadina, važno za izgradnju kvalitetnih temelja promjene koja nam predstoji. Pronalaskom otvorenih sugovornika, te, u konačnici, promjenom uloga iz sugovornika u partnere otvara se perspektiva puno šira od one prethodno zamišljene, pogotovo na mjestima gdje se takvi pronalasci i prijelazi nužno i ne očekuju. U takvim kreativnim prostorima razgovor o budućnosti kakvu želimo i očekujemo manje se doima kao čin ohrabrujućeg sanjarenja o nečemu što danas sve češće mogu zamisliti uglavnom nepokolebljivi optimisti, te više nalikuje početnim koracima ka dobro promišljenoj strategiji.


Osvrt na REPowerEU: pitanja i kritike

Europska komisija je 8. ožujka 2022. godine predstavila komunikaciju pod nazivom REPowerEU – Zajednička europska akcija za pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju. U navedenom dokumentu Europska komisija iznosi prijedloge kako do 2030. godine smanjiti ovisnost Europske unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. Komunikacija započinje riječima „Nakon ruske invazije na Ukrajinu, razlog za brzu i čistu energetsku tranziciju nikada nije bio snažniji i jasniji.“ Ovakav uvod bi bio puno uvjerljiviji kada bi predloženi dokument predviđao potpunu zabranu uvoza fosilnih goriva iz Rusije, a ne samo postupno ukidanje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije do 2030. godine. REPowerEU se ne bavi na ozbiljan i realističan način ovisnošću Europske unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije, što je problem na koji se upozorava godinama i koji se nije pojavio s početkom ruske invazije na Ukrajinu, niti se na ozbiljan i realističan način bavi čistom energetskom tranzicijom i njezinim potencijalnom realizacijom do 2030. godine.

Kao jedno od prvih rješenja dokument predviđa diverzifikaciju opskrbe plinom kroz povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i razvoj cjevovoda prema neruskim dobavljačima, te veću količinu proizvodnje i uvoza biometana i obnovljivog vodika. Drugo se rješenje temelji na bržem smanjivanju upotrebe fosilnih goriva u domovima građana Europske unije, zgradama, industriji i elektroenergetskom sustavu povećanjem energetske učinkovitosti te povećanju obnovljivih izvora i elektrifikaciji te rješavanju uskih grla infrastrukture.

Priznajući trenutnu energetsku krizu koja je dovela do povećanja cijena energenata i u sektoru industrije, ali i sektoru kućanstva, dokument obećava da će se EU razmotriti opcije ograničavanja i daljnjeg reguliranja cijena pojedinih energenata te na isto potiče i države članice. Dokument ne daje informacije odakle će se financirati razlika između tržišno regulirane cijene i ograničene cijene za pojedine sektore bilo da je ona ograničena na EU ili na nacionalnoj razini iako navodi da bi se pojedine mjere, poput dodjele državnih potpora za podmirivanje troškova energenata u sektoru malog i srednjeg poduzetništva mogle financirati kroz uvođenje mjere privremenog poreza na neočekivanu dobit energetskih tvrtki na razini država članica, odnosno iz prihoda iz ETS sustava koji su viši od očekivanih.

Dokument detaljno opisuje da će Komisija do travnja donijeti zakonodavni prijedlog s ciljem osiguranja adekvatne godišnje razine skladištenja plina kako bi postojeća skladišna infrastruktura u EU bila popunjena do najmanje 90% svojih kapaciteta do 1. listopada. S obzirom na kompleksnost usvajanja legislativnih promjena, dokumentom se preporuča da bi se države članice trebale ponašati kao da je zakonodavni okvir već usklađen i poduzeti mjere kako bi se osiguralo ponovno punjenje skladišta na vrijeme.

Dokumentom se navodi da bi potpuna implementacija prijedloga usvajanja paketa Fit for 55 smanjila potrošnju plina za 30% do 2030, ali isto tako da bi se ostvarili ciljevi iz ovog dokumenta u okviru Fit for 55 paketa potrebno je udvostručiti cilj za proizvodnju biometana do 2030, te je do 2030. potrebno predvidjeti proizvodnju dodatnih 15 milijuna tona (mt) obnovljivog vodika uz do sada predviđenih 5,6 milijuna tona u okviru Fit for 55, te utrostručiti fotonaponske sustave i vjetroelektrane. Pri tome dokument predviđa da je preduvjet za ubrzanje realizacije projekata obnovljivih izvora energije pojednostaviti i skratiti postupke odobrenja i izdavanja dozvola.

Ovaj dokument ne samo da ne daje odgovore na ključna pitanja kako ubrzati čistu i pravednu tranziciju, već se njime otvara cijeli niz pitanja od zamjene ovisnosti o ruskom plinu na ovisnost o plinu drugih dobavljača, ograničavanje cijene energenata i dodjelu kratkoročnih oblika pomoći ugroženim sektorima što potencijalno može dovesti do mnogo gore ekonomske krize i ovisnosti o državnoj intervenciji, do pitanja temelja demokracije i funkcioniranja pravne države – je li kriza opravdanje za usvajanje praksi koje nisu legislativno regulirane. Nadalje dokumentom se ne daje odgovor na pitanje kako ćemo točno smanjiti ovisnost EU o fosilnim gorivima i povećati klimatsku neutralnost EU, te pretvoriti Europu u klimatski neutralni kontinent do 2050. godine, ne daje se odgovor niti kako odjednom možemo povećati proizvodnju i uvoza biometana i obnovljivog vodika ili tko i kako će financirati nove tehnologije koje će u kratkom periodu moći zadovoljiti potrebe za povećanu proizvodnju i uvoz biometana i obnovljivog vodika? I najvažnije pitanje na koje dokument ne odgovara je li realistično zaista očekivati  udvostručivanje i utrostručivanje proizvodnje energije uz pomoć novih tehnologija do 2030. i hoćemo li njima zaista usporiti rast globalne temperature i održati se ispod 2°C do 2050?


Produljen je rok za prijave na EPAH poziv za tehničku pomoć!

The Energy Poverty Advisory Hub (EPAH) otvorio je poziv za dostavu prijava  namijenjen jedinicama lokalne samouprave putem kojeg mogu ostvariti pravo na tehničku pomoć za implementaciju mjera za borbu protiv energetskog siromaštva.

Rok za prijave PRODUŽUJE SE do 15. ožujka 2022. u 18:00 (CET). 

Nagrađeni kandidati dobit će do 9 mjeseci prilagođene podrške pružene od stručnjaka i EPAH tima za razvoj svojih akcija usmjerenih prema smanjenju energetskog siromaštva na lokalnoj razini.

Sve detalje o pozivu možete saznati ovdje: call.energypoverty.eu/


Poskupljenje energenata - uzroci i moguća rješenja

U jeku najavljenih poskupljenja energenata, što za sobom vuče i poskupljenje u svim ostalim sektorima, Vlada Republike Hrvatske je sredinom veljače predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata. Njime se planira limitirati rast cijena električne energije na 9,6% te plina na najviše 20%.

Kako bi se ublažio cjenovni udar na građane, poduzetnike i poljoprivrednike, mjere predviđaju smanjenje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina za kućanstva, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima te jednokratne naknade za umirovljenike. Cijeli paket mjera ima ukupnu vrijednost od 4,8 milijardi kuna.

Do povećanja cijena energenata došlo je uslijed cijelog niza razloga – od povećane potražnje i smanjenja proizvodnje plina, spora oko Sjevernog toka do ekonomske ovisnosti pojedinih regija o uvozu plina, ali i drugih energenata. Upravo stoga ulaganje u obnovljive izvore energije poput energije Sunca i vjetra mora postati vodeći prioritet u narednih nekoliko godina. Ne samo da će se prelaskom na obnovljive izvore smanjiti ovisnost o uvozu inozemnog plina i nafte, te smanjiti emisija stakleničkih plinova koji nastaju njihovim izgaranjem, već će se povećati i energetska i ekonomska neovisnost pojedinih regija.

U publikaciji Energija u Hrvatskoj za 2020. godinu, koju svake godine izrađuje i izdaje Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP), navedeno je da je 2020. godine Hrvatska ukupno uvezla 307,82 PJ energije od čega se na prirodni plin odnosi 74,54 PJ, derivate nafte 100,79 PJ, sirovu naftu 83 PJ, a električnu energiju 25,53 PJ. Ostatak se odnosi na uvoz ugljena i koksa te drva i biomase. S druge strane, u Hrvatskoj je 2020. godine ukupno potrošeno 387,43 PJ energije pa lako je izračunati da skoro 80% potrebne energije korisnici iz Hrvatske dobivaju iz uvoza te da je energetski sustav u Hrvatskoj vrlo ovisan o kretanjima cijena na globalnom tržištu energenata.

U 2020. kao posljedica pandemije uzrokovane SARS-COVID-19 virusom i globalnog lock-downa dogodio se pad cijene energenata na globalnom tržištu. Međutim stručnjaci su već tada upozoravali da je takvo stanje neodrživo te da se u sljedećim godinama predviđa značajno povećanje cijena energije. Na žalost, politika rijetko kada na vrijeme uzima u obzir znanstvene modele i upozorenja pa su tako i mjere ublažavanja za predviđeno poskupljenje izrađene stihijski, a ne planski.

Bržu energetsku tranziciju koja bi građanima omogućila veću uključenost i energetsku neovisnost o tradicionalnim izvorima energije poput plina ili nafte i naftnih derivata te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu već godinama zagovaraju energetski stručnjaci, ali i organizacije civilnog društva. Međutim, iako je energetska tranzicija jedan od prioriteta cijelog niza preporuka europskih javnih politika, ona u Hrvatskoj u pravom smislu tranzicije i dalje nije zaživjela. Usprkos činjenici što su Hrvatskoj kao jednoj od država članica EU iz Fonda za oporavak i otpornost osigurana značajna sredstva iz kojih su se između ostaloga mogle financirati i mjere uključive energetske tranzicije, ona će u području energetike biti utrošena na projekte koji građanima neće olakšati prelazak na obnovljive izvore energije niti će ih u ikojoj mjeri osnažiti i učiniti energetski neovisnijima. Umjesto toga Vlada je kao odgovor na povećanje cijene energenata najavila niz „reformskih“ mjera koje se ponovno svode na vaučere. Za mjeru, koja je uvedena 2015. godine kao odgovor na problem s podmirivanjem troškova energije koju imaju ugroženi kupci energenata, a koja se financira iz solidarne naknade koju kupci električne energije plaćaju po svakom utrošenom kilovatsatu, nema podataka o uspješnosti, kao što nema preciznih podataka niti o točnom broju korisnika ili potencijalnom broju dodatnih korisnika.  Drugim riječima „reformska“ mjera u obliku vaučera ne samo da nije izravna pomoć države ugroženim kupcima energenata već je dodatni teret krajnjim kupcima iz kategorije kućanstava, s obzirom da se financira sredstvima koji građani i onako opterećenim visokim troškovima električne energije financiraju u obliku solidarne naknade. U prijedlogu reformskih mjera koje bi građanima trebale pomoći u podmirivanju njihovih energetskih potreba, Vlada je još jednom uspjela zanemariti kategoriju energetski siromašnih kućanstava koja nisu i ne moraju nužno korespondirati s kategorijom ugroženih kupaca energenata. Usprkos obećanju Vlade da će izraditi Program borbe protiv energetskog siromaštva, isti još uvijek ne postoji, a mjere za pomoć građanima koji žive u riziku od energetskog siromaštva se u nedostatku definicije i kriterija svode na mjere usmjerene na korisnike sustava socijalne skrbi. Ciljati s mjerama samo na ona kućanstva koja već primaju neki pomoći iz sustava socijalne skrbi, govori o tome da Vlada zanemaruje sve one kategorije građana koje si ne mogu osigurati podmirivanje elementarnih energetskih usluga, a koje već nisu u sustavu. Ranjive skupine građana poput jednoroditeljskih obitelji, umirovljenika, radnika koji primaju minimalnu plaću, građana koji žive ispod granice siromaštva, u većoj mjeri nisu obuhvaćene reformskim mjerama Vlade.

Mjere koje je vlada najavila, a koje na snagu stupaju od 1. travnja 2022. godine do 31. ožujka 2023. godine, kratkoročno će donijeti olakšanje za proračune kućanstava, poduzetnika i poljoprivrednika, no nikako se ne mogu identificirati kao trajno i održivo rješenje. Vlada bi ovo vrijeme trebala iskoristiti za analizu, istraživanje i mapiranje građana u riziku od energetskog siromaštva, za izračun učinkovitosti mjere u obliku vaučera, za uspostavu sustava monitoringa i evaluacije mjere, ali napokon i za uspostavu kvalitetnog zakonodavnog okvira koji je poticajan za uključivu energetsku tranziciju, te koji na jasan način propisuje dugoročnu pomoć energetski siromašnim građanima.

Povećanje cijena energenata u Hrvatskoj vjerojatno je za većinu građana bio iznenađenje ali stručna zajednica već duže vrijeme donositelje politika upozorava da je takav razvoj situacije neminovan, a prijašnji sustav cijena neodrživ. Vlada će mjerama ublažiti prvotni šok, no prijeko je potrebno da se građani osvijeste o trendu rasta cijena energenata koji će se nastaviti u budućnosti, a jedino dugoročno rješenje je da se međusobno solidariziraju i organiziraju te, uz potporu lokalnih organizacija civilnog društva i jedinica samouprave, pokrenu svoju energetsku tranziciju koristeći lokalno dostupne resurse i obnovljive izvore energije.

 

Autorice teksta: Maja Bratko i Miljenka Kuhar