Apel za zelenu obnovu Sisačko-moslavačke županije

Apel za zelenu obnovu Sisačko-moslavačke županije zasada je potpisalo 116 organizacija i institucija. DOOR u suradnji s drugim udrugama i dalje aktivno radi na formiranju plana obnove koji će biti održiv i po mjeri ljudi kako bi osigurao bolji život ljudi na Banovini. Prema ArcGIS podacima šteta od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji prijavljena je na 34.056 objekata. Svi prijavljeni objekti još nisu pregledani, a crvenu naljepnicu zbog oštećenja dobilo je čak 2.793 objekata. Osim u kvalitetnu infrastrukturu potrebno je ulagati u dodatan razvoj lokalnih resursa, znanja i kapaciteta – ljudi, tehnike i tehnologija. Kako bi se spriječio odlazak ljudi iz Sisačko-moslavačke županije potrebno je osigurati sustavnu revitalizaciju koja će osigurati radna mjesta. Sve ovo moguće je postići ukoliko se osigura dugoročno, sustavno i pametno ulaganje iz svih raspoloživih sredstava: Fonda za obnovu i donacija, ali i drugih EU fondova - Fonda za pravednu tranziciju, ekonomski oporavak te višegodišnjeg financijskog okvira EU.

Danas je Sisačko-moslavačku županiju pogodio novi potres, prema podacima EMSCA magnitude 3.8 prema Richteru. Štete zbog učestalih potresa su sve veće, a građani se suočavaju s novim stresnim situacijama. Stoga pozivamo sve organizacije, tvrtke i institucije koje do sada nisu potpisale apel, a posebno jedinice samouprave da podrže apel za zelenu obnovu Sisačko-moslavačke županije putem poveznice: tinyurl.com/u1vpn49n


Događaj u sklopu ENPOR projekta: Marine Cornelis i Stefan Bouzarovski razgovaraju o energetskoj ranjivosti u sektoru privatnog najma

Pridružite nam se na prvom događaju u sklopu ENPOR-ovog izvještaja o energetskom siromaštvu u sektoru privatnog najma putem ZOOM-a, 24. veljače 2021. u 11:00. Registrirajte se besplatno putem obrasca da biste dobili link za dogođaj. Ovim događajem započet je niz aktivnosti ENPOR projekta širom Europe koje istražuju načine za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma. Bit će to 60-minutni razgovor Marine Cornelis sa prof. Stefanom Bouzarovskim o sadržaju izvještaja i energetskoj ranjivosti u kontekstu energetske tranzicije. Izvješće te s njim povezana analiza istražuju izazove i učinke energetskog siromaštva u kontekstu privatno iznajmljenih kućanstava. Oba dokumenta bit će dostupna za preuzimanje nakon događaja.

Više o ENPOR projektu: http://door.hr/portfolio/enpor/

Registracija: https://forms.gle/p6pXseHEazizD8KB9


Održali smo predavanje i kviz u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 6“

Danas smo održali predavanja za 5. i 6. razrede Osnovne škole Lovre pl. Matačića u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 6“ na temu „Energija, klima i ublažavanje klimatskih promjena“. U okviru predavanja učenicima je objašnjena razlika između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije te kako iskorištavanje tih izvora utječe na klimu i okoliš. Uz to, naučili su koja je razlika između vremena i klime, klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja te na koji način staklenički plinovi uzrokuju „efekt staklenika“. Nakon što su vidjeli koje sve negativne posljedice proizlaze iz klimatskih promjena, objašnjeno im je na koje sve načine mogu smanjiti svoj ugljični otisak, potrošnju energije te kako mogu promijeniti svoje navike s ciljem očuvanja okoliša.

Nakon predavanja učenici su imali priliku provjeriti svoje novostečeno znanje na kvizu. Uz veliki entuzijazam pokazali su svoje znanje. Učenici s najvećim brojem bodova osvojili su zanimljive nagrade koje su predane školi, a to su: dječji mikroskop s kompletnom laboratorijskom opremom, zrakoplov na solarni pogon te meteorološka stanica s mogućnošću praćenja utjecaja vremena na rast biljke. Osim nagrada, u sklopu projekta dostavili smo školi i materijale za pomoć u nastavi matematike, kao što su: „Geoploča – Alfa priručnik“ za razvijanje sposobnosti rješavanja problema i 7 mini geometrijskih tijela s izmjenjivim presjekom za lakše razumijevanje i svladavanje gradiva geometrije.

Cilj projekta je edukacija učenika i učitelja Osnovne škole Lovre pl. Matačića o održivoj energetici i klimatskim promjenama, a provodi se uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba.

 


U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 6“ održat ćemo drugo online predavanje za učenike

U sklopu provedbe projekta „Moja učinkovita škola 6“, 3. veljače 2021. godine, održat će se predavanje i kviz za 6. razrede OŠ Lovre pl. Matačića o energiji, klimi, klimatskim promjenama i ugljičnom otisku.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba i ovo će biti drugo online predavanje u sklopu projekta. U okviru predavanja učenicima će biti objašnjena razlika između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije te kako iskorištavanje tih izvora utječe na klimu i okoliš. Učenici će također naučiti što su klimatske promjene, koje su posljedice klimatskih promjena, što je uzrok globalnog zagrijavanja te na koje načine mogu smanjiti svoj ugljični otisak.

Nakon predavanja učenici će sudjelovati u kvizu kojim će provjeriti svoje novostečeno znanje, a oni s najviše znanja i koncentracije će osvojiti vrijedne nagrade.


Obnova mora biti dugoročno održiva, zelena i po mjeri ljudi

Devedeset organizacija civilnog društva, tvrtki, znanstvenih institucija i inicijativa upućuje apel za zelenu obnovu u Sisačko-moslavačkoj županiji Vladi RH, nacionalnom Stožeru civilne zaštite i svim odgovornim tijelima.

Konferencija za medije u Petrinji

Na današnjoj konferenciji za medije u Petrinji, udruge su pozvale na suradnju i obnovu koja neće biti gola rekonstrukcija stanja prije potresa, već bolja, održiva, otporna na krize i katastrofe te prvenstveno po mjeri ljudi koji žele nastaviti ili se vratiti živjeti i raditi na potresom pogođenim područjima. “Ovim apelom tražimo sve ono što poslijeratna obnova nažalost nije postigla. Sadašnji trenutak predstavlja jedinstvenu priliku za obnovu prema boljem životu na Baniji/Banovini. Jedini način za opstanak je sustavna revitalizacija koja će osigurati radna mjesta i razlog za ostanak mladih. U suprotnom će ovo područje biti sablasno, područje duhova!”, rekla je Tamara Jovičić, voditeljica udruge IKS iz Petrinje.

Apelom zagovaraju da vodeća načela pri obnovi i ulaganjima u infrastrukturu budu poticanje energetske učinkovitosti, korištenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije te doprinos borbi protiv energetskog siromaštva. ”Nužno je pri obnovi ne ulagati u infrastrukturu koja ovisi isključivo o fosilnim gorivima i povećava emisije stakleničkih plinova. Treba koristiti i ulagati u dodatan razvoj lokalnih resursa, znanja i kapaciteta – ljudi, tehnike i tehnologija - ali tako da se oni razvijaju i koriste održivo, sukladno glavnim odrednicama Europskog zelenog plana”, izjavio je Daniel Rodik iz Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Udruge smatraju da je također  nužno u što većoj mjeri ulagati u zelenu infrastrukturu (prometnu, komunalnu i energetsku), obnovu ekosustava i lokalna rješenja temeljena na prirodi koja mogu istovremeno osigurati otpornost na katastrofe te doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. “Zelena obnova neće biti moguća ako u nju ne budu uključeni građani. Nadležne institucije trebaju prepoznati vrijednost građanskog doprinosa. To ujedno znači osnaživanje ljudi, tako da sami budu spremni pomoći i sebi i svojoj zajednici. Trebamo jačanje ljudskih kapaciteta, prekvalifikacije i razvoj lokalnih radnih mjesta”, rekla je Ivana Kordić iz udruge Tatavaka i volonterskog kolektiva SLOGA.

Sve ovo moguće je postići ukoliko se osigura dugoročno, sustavno i pametno ulaganje raspoloživih sredstava, ne samo iz Fonda za obnovu i donacija, već i svih fondova koji slijede – Fonda za pravednu tranziciju, ekonomski oporavak te višegodišnjeg financijskog okvira EU. Time dobivamo jedinstvenu priliku za održivu obnovu potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije. Za to postoje EU sredstva, a kriteriji za njihovu dodjelu u procesu obnove moraju biti jasni, pravedni, transparentni i socijalno uključivi. Nužno je pojednostaviti administrativnu proceduru i olakšati pristup dokumentima.

Inicijatori apela također pozivaju odgovorna tijela na suradnju te stavljaju svoja stručna znanja na raspolaganje kako bi zajedno radili na obnovi koja je pravedna, održiva, uključiva te u isto vrijeme dobra za ljude, prirodu i klimu. “Želimo zajedno sa svim akterima sagledati dugoročnu perspektivu razvoja urbanih i ruralnih područja Banovine/Banije. Želimo kreirati viziju dobrog i boljeg života temeljenu na lokalno dostupnim resursima, znanjima, povijesnom, kulturnom i tehničkom nasljeđu lokalnih zajednica i ljudi koji čine život na tom području sada i u budućim generacijama”, zaključila je Paula Raužan iz Agencije lokalne demokracije Sisak.

Detalje apela i potpisnike možete pronaći na poveznici, a pozivaju se sve organizacije, tvrtke i institucije, posebno jedinice lokalne samouprave, da ga podrže.

Apel su formirali zajedno Zelena akcija, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Institut za političku ekologiju, Greenpeace u Hrvatskoj, Terra Hub, Tatavaka, WWF Adrija, Brodsko ekološko društvo BED, Zelena energetska zadruga i Zaklada Solidarna te lokalne organizacije iz Sisačko-moslavačke županije: ALD Sisak, IKS Petrinja i EKS - Ekološko kulturna scena.

Kontakti:

  • Ivana Kordić, Tatavaka i volonterski kolektiv SLOGA, udruga.tatavaka@gmail.com, 098 9474 031
  • Daniel Rodik, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), 091 4655 402, daniel.rodik@door.hr
  • Tamara Jovičić, Udruga IKS (Volonterski centar Petrinja), iks@udrugaiks.hr, 099 813 5600
  • Paula Raužan, Agencija lokalne demokracije Sisak (VC Sisak), ldesk-si@sk.t-com.hr, 099 230 9261

Dodatne informacije:

Apelom za zelenu obnovu Sisačko-moslavačke županije tražimo da obnova uključi sljedeće:

  • Vodeće načelo prilikom obnove svih objekta mora biti gradnja po standardu nulte ili vrlo niske potrošnja energije (nZEB) uz korištenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije
  • Kriteriji za dodjelu financijskih sredstava moraju biti jasni, pravedni, transparentni i socijalno uključivi sa posebnom pažnjom posvećenom građanima pogođenim energetskim siromaštvom
  • Sredstva koja su osigurana iz Fonda za pravednu tranziciju i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost treba uložiti u jačanje ljudskih kapaciteta, prekvalifikacije i razvoj lokalnih radnih mjesta
  • Prilikom planiranja programa pomoći i različitih financijskih mehanizama potrebno je pojednostaviti administrativnu proceduru i olakšati pristup dokumentima potrebnim za prijavu za financijsku podršku za obnovu
  • Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne - obrana od poplava, toplinskih udara i suša
  • Osigurati građanima temeljnu prometnu, komunalnu i energetsku infrastrukturu (uključujući i mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača npr. energetske zadruge)
  • Prioritet bi trebalo staviti na lokalne resurse, materijale, tvrtke i organizacije čime se potiče lokalni razvoj i doprinosi dugoročnoj održivosti.
  • Osigurati održivo (kružno) gospodarenje otpadom (npr. ponovna uporaba, recikliranje) nastalim za vrijeme i nakon potresa (građevinski otpad, tekstilni otpad, ambalažni otpad itd.)
  • Nastaviti i dodatno poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao odgovor na klimatsku krizu i gubitak bioraznolikosti


Kulturno-umjetničke aktivnosti u Buševcu i očuvanje tradicije uz pomoć Buš Eko projekta

Projekt Buš Eko?!, punim nazivom „Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice“ financiran je iz sredstava Europskog socijalnog fonda, ukupne vrijednosti 1.995.864,96 kuna. Projekt se provodi dvije godine, a provedba projekta je započela u svibnju 2020. godine. Cilj „Buš Eko?!“projekta je energetski obnoviti društveni dom u Buševcu, te potaknuti daljnji održivi razvoj lokalne zajednice istovremenim očuvanjem tradicijske kulture i načina života usklađenog s prirodom.

Važan čuvar tradicije i kulture u lokalnoj zajednici je upravo prosvjetno i dobrotvorno društvo pod nazivom Ogranak Seljačke sloge (OSS) Buševec koji koristi prostor društvenog doma za organizaciju cijelog niza aktivnosti koje uključuju stanovnike Buševca i okolnih mjesta.  Ogranak Seljačke sloge  kontinuirano djeluje od 1920. godine i s ponosom nosi naziv matične Seljačke sloge u Hrvatskoj. Odobrenje projekta Buš Eko?! i obnova Društvenog doma Buševec je  jedan od ljepših poklona koje je Ogranak Seljačke sloge mogao zaželjeti za svoj 100. rođendan.

Očuvanje tradicije i baštine našeg naroda i odgajanje mladih generacija u duhu poštivanja te tradicije osnovni su ciljevi rada i postojanja OSS Buševec. Ti se ciljevi ostvaruju u OSS Buševcu kroz djelovanje nekoliko sekcija; folklorna, dramska, etno i medijska (foto-video i arhiva) sekcija. Društvo ima ukupno 400-tinjak članova, od kojih je dvjestotinjak svakodnevno aktivno.

Folklorna sekcija njeguje izvorni folklor Turopolja i koreografirani folklor koji obuhvaća područje cijele Republike Hrvatske. Bogatstvo i ljepotu folklora upotpunjuju nošnjama kraja iz kojeg izvode koreografiju, a koje su u njihovom vlasništvu.

Dramska sekcija je također sastavni dio OSS-a.  Pučkog kazalište djeluje od 1923. godine, a u svojoj dugoj povijesti uvježbano je preko 130 kazališnih premijera sa preko 1200 nastupa u Hrvatskoj te u Mađarskoj, Rumunjskoj i Njemačkoj.

Etno sekcija je u proteklih 13 godina uspjela u centar Buševca preseliti jedno kompletno imanje čime je stvorena Etno zadruga Buševec koja se sastoji od čardaka, melinice, komorke, štale sa štagljem, pčelinjaka, kukuružnjaka, bunara, drvarnice, pemnice i krušne peći. 2017 godine je Etno zadruga Buševec dobila status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Na taj način čuvaju i materijalnu baštinu Turopolja i Hrvatske.

OSS Buševec je sudionik svih važnijih smotri i festivala u Hrvatskoj i diljem svijeta. Sudjelovali su na skoro svim smotrama u Hrvatskoj i na festivalima u Njemačkoj Kanadi, Italiji, Austriji, Makedoniji, Litvi, Češkoj, Albaniji, Turskoj, Rusiji, Sloveniji, Meksiku, Portugalu, Grčkoj i Cipru, gdje su dobili priznanja za trud i kvalitetu izvedenog programa.

Potrebno je istaknuti očuvanje tradicije i 50 godina dugačke suradnje s Hrvatima izvan domovine; Austrija (povremeno od 1968.), Mađarska (kontinuirano od 1977.), Rumunjska (kontinuirano od 1973.), Njemačka, Kanada (3 puta), Slovačka, Srbija i BiH.

Tiskali su i niz knjiga naših domaćih autora, a najznačajnije su svakako Monografije društva,  knjiga Buševec i Rodoslovlja Buševskih obitelji. Ova izdanja važna su za očuvanje povijesti sredine i dobra su podloga za daljnja proučavanja.

2006. godine dobili su nagradu Zagrebačke županije za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu i nagradu Grada Velike Gorice „Zlatna podgutnica“ za doprinos ugledu i promociju grada. Osim toga, 2010.godine, tadašnji predsjednik Republike Hrvatske, dr. Ivo Josipović je OSS-u Buševec dodijelio Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u promociji i održanju tradicije folklorne kulture i stvaralaštva hrvatskog naroda, a prigodom 90. godina utemeljenja.

Svake pete godine OSS Buševec održava tradiciju očuvanja velike „Turopoljske svadbe“, medijskog spektakla koji dočarava svadbene običaje Turopolja. OSS Buševec organizira niz kulturnih događanja i manifestacija:

- „Dječje igre“ – međunarodni dječji folklorni festival,
- Međunarodni festival tradicijskih glazbala,
- „Ivanje u Buševcu“-susret folklornih skupina,
- „KAJ-BUŠ“-susret pučkih kazališta kajkavskog govornog područja,
- božićni koncert.

Značajan dio provedbe „Buš Eko?!“ projekta je i revitalizacija zgrade društvenog doma u kojem se odvijaju brojna događanja važna za prenošenje znanja o starim hrvatskim običajima i očuvanje tradicije. Obnovom društvenog doma unaprijediti će se energetske karakteristike zgrade i poboljšati uvjeti za nastavak održavanja aktivnosti kojima OSS Buševec doprinosi promociji i  očuvanju zajednice i kulturnog naslijeđa.


Novi H2020 projekti koji se bore protiv energetskog siromaštva

Energetsko siromaštvo i dalje predstavlja izazov za mnoga kućanstva. Nova publikacija Eurostata 'Stanovanje u Europi' pokazuje da je u istraživanju 2019. godine blizu 7% stanovništva EU-a izvijestilo da si ne može priuštiti adekvatno grijanje doma. Kako bi podržali napore za suzbijanje ovog problema, četiri nova projekta koje financira program Obzor 2020. osposobit će kućanstva da poduzmu mjere za uštedu energije i poboljšanje kvalitete života. To su sljedeći projekti: ENPOR, ComAct, POWERPOOR i EnergyMEASURES.

DOOR je partner na tri projekta koja su financirana iz programa Obzor 2020:

ENPOR – Projekt će poboljšati energetsku učinkitost te smanjiti troškove za stanare u sektoru privatnog najma podržavajući prilagodbu i provedbu deset postojećih politika energetske učinkovitosti u sedam država članica. Projekt također planira mapirati energetsko siromaštvo kroz interaktivni alat zasnovan na GIS-u za otkrivanje i vizualizaciju učinaka politika na energetsko siromaštvo.

POWERPOOR – Ciljevi projekta su: osigurati platformu za razmjenu iskustava i znanja, olakšati provedbu manjih mjera energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije te povećati aktivno sudjelovanje građana kroz osnivanje energetskih zajednica koristeći alternativne sheme financiranja.

EmpowerMed – Glavni cilj ovog projekta je doprinijeti dokidanju energetskog siromaštva na Mediteranu: implementacijom niza mjera koje doprinose energetskoj učinkovitosti, procjenom njihove učinkovitost i učinka, kako bi se formulirale preporuke za oblikovanje javnih politika, promocijom policy rješenja za stimulaciju aktivnosti usmjerenih protiv energetskog siromaštva na lokalnoj i EU razini.

Više informacija o projektima koje DOOR provodi možete potražiti ovdje.


Mehanizam za oporavak i otpornost

U srpnju 2020. čelnici EU-a su se složili oko prijedloga sveobuhvatnog proračuna Europske unije za novo sedmogodišnje razdoblje u iznosu od 1824,3 milijarde eura, a koji u okviru višegodišnjeg financijskog okvira vrijednosti 1074,3 milijarde eura predviđa i izvanredni proračun za oporavak od 750 milijardi eura kroz novi financijski instrument Next Generation EU (NGEU).

Dio sredstava potrebnih za rješavanje izazova uzrokovanih pandemijom COVID-19, do 750 milijardi eura, EU će osigurati sredstva posuđivanjem na tržištu kapitala, a Europska komisija će biti ovlaštena u ime Unije djelovati na financijskim tržištima.

EU će posuđena sredstva koristiti isključivo u svrhu rješavanja posljedica krize uzrokovane COVID-19, putem Next Generation EU (NGEU). Dio sredstva iz NGEU, državama članicama će biti dostupan u obliku zajmova (360 milijardi eura), a dio u  obliku bespovratnih sredstava (390 milijardi eura) i to kroz sedam programa. Jedan od programa je Mehanizam za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility). S financijskom omotnicom od 672,5 milijardi eura navedeni je mehanizam okosnica instrumenta za oporavak Next Generation EU.

Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost će se državama članicama pomoći u prevladavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije COVID-19. Mehanizam bi trebao osigurati zelenu i digitalnu tranziciju te izgradnju održivijih i otpornijih gospodarstva država članica. Zelena tranzicija će se poticati ulaganjima u reforme i ulaganjima u zelene tehnologije i izgradnju kapaciteta, uključujući biološku raznolikost, energetsku učinkovitost, obnovu zgrada i kružno gospodarstvo, istodobno doprinoseći klimatskim ciljevima EU, promičući održivi rast, otvaranje radnih mjesta i očuvanje energetske sigurnosti.

Kako bi dobile potporu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice moraju izraditi nacionalne planove za oporavak i otpornost u kojima se utvrđuju njihovi programi reformi i ulaganja do 2026. Pri tome je ključno naglasiti da će se napredak i implementacija mjera pratiti u okviru Europskog semestra, kako bi se osigurala koordinacija i komplementarnost nacionalnih ciljeva razvoja s načelima Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Infografiku možete pogledati ovdje.


Poslali smo pakete s opremom za uštedu energije sudionicima projekta „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“

Projekt „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“ nastavak je istoimenih projekata na temu energetskog siromaštva koji za cilj ima utvrđivanje specifičnih energetskih potreba i uvjeta stanovanja osoba s invaliditetom te shodno rezultatima potaknuti donošenje adekvatnih lokalnih politika i mjera. Projekt se provodi uz financijsku podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Projekt stavlja naglasak na potrebu za jednakim mogućnostima svih stanovnika Grada Zagreba podizanjem kvalitete života ranjivih skupina, ovdje se referirajući na osobe s invaliditetom. Kako bi bolje razumjeli njihove potrebe razgovarali smo s osobama koje se skrbe za osobe s invaliditetom. Prema njihovim odgovorima pripremili smo i poslali personalizirane pakete koji su obuhvaćali energetski učinkovitu opremu koja će im pomoći u uštedi energije (štedne led žarulje, perlatore za vodu, štedne glave za tuš, refleksijske folije za postavljanje iza radijatora i sl.).

 


Prijenosni baterijski sustavi

Pristup električnoj energiji jedan je od najznačajnijih infrastrukturnih priključaka, koji prožima sve aspekte ljudskog djelovanja i koji uglavnom uzimamo zdravo za gotovo. Na lokacijama bez pristupa elektroenergetskom sustavu možemo zaboraviti na luksuze na koje smo navikli: električna rasvjeta, računala, električni alati, hlađenje hrane… Čak i u gradovima se povremeno možemo naći u situacijama bez struje, prekidi napajanja u trajanju od nekoliko minuta dovoljni su da većina ljudskih aktivnosti stane. Višesatni ili višednevni periodi bez struje su najčešće posljedica izvanrednih događaja kao što su, na primjer, namjerne sabotaže ili prirodne katastrofe (potresi, poplave…). Nasreću, takvi događaji su rijetki, no prestanak opskrbe električnom energijom tada dodatno otežava reakciju i daljnje djelovanje za povratak u normalno stanje.

U situacijama gdje nema pristupa električnoj mreži (off-grid), uobičajeno se poseže za alternativnom opcijom koju predstavljaju mali agregati na fosilna goriva. Njihove prednosti su relativno niska cijena, mogućnost transporta i raspoloživost električne energije dok ima goriva. Mane su im emisija štetnih plinova, buka koju stvaraju za vrijeme rada, potrošnja goriva i potreba za održavanjem. Razvojem tehnologije baterija, solara i učinske elektronike, baterijski sustavi postali su zanimljiva alternativa agregatima u određenim slučajevima. Zadnjih godina možemo primijetiti sve veći broj sustava na lokacijama bez mreže. Takvi sustavi uglavnom su stacionarni, odnosno dio su kućne instalacije, nisu lako prenosivi i potrebno je određeno vrijeme za njihovo postavljanje.

Ovakvi se sklopovi često nazivaju i “hibridni sustavi”, što znači da je moguće kombinirati više izvora energije, ovisno o tome koji je izvor raspoloživ: sunce i vjetar (obnovljivi izvori čija proizvodnja ovisi o lokaciji, godišnjem dobu i trenutnim atmosferskim prilikama), vozila (alternator), električna mreža ili agregati. Iako baterijski sustavi mogu biti alternativa agregatima, te dvije tehnologije se mogu vrlo dobro nadopunjavati: baterije pokrivaju razdoblja manje potrošnje, dok se agregat pali samo pri većoj potrošnji ili u slučaju da Sunčevo zračenje ne daje dovoljno energije. Tako je moguće dobiti najbolje od baterija i agregata: većinu vremena imamo tih i čist izvor struje, u kombinaciji s energijom iz dizela ili benzina. Agregat radi manje, pa se time smanjuju buka, zagađenje, potrošnja goriva i trošak.

Napretkom tehnologije navedenih komponenti koje čine ovakve sustave, one postaju sve manje i lakše. To se pogotovo odnosi na invertere i razne tipove litijskih baterija, koje su višestruko lakše od olovnih za isti kapacitet. Manje dimenzije i manja težina omogućavaju da se jači sustavi upakiraju u blokove koji su pogodni za transport. Kad se tome pridoda dizajn koji omogućava prenosivost i brzo spajanje s izvorima i trošilima, dobivamo uređaje koji se po jednostavnosti korištenja i prenosivosti približavaju power banku za punjenje mobitela, a po mogućnostima su usporedivi sa stacionarnim baterijskim sustavima: postavljanje ovakvog sustava sastoji se od donošenja na mjesto korištenja, spajanja s trošilima i izvorima - “Plug and play”. U prijenosnoj izvedbi, ovakav energetski sustav prestaje biti dio fiksne instalacije u objektu i postaje uređaj koji može se po potrebi može koristiti i na drugim lokacijama i za druge primjene.

U idućim godinama možemo očekivati sve širu primjenu baterijskih sustava: tehničke performanse ovakvih sustava će napredovati, biti će jednostavniji za korištenje, a njihova cijena niža. Ipak, malo je vjerojatno da će baš svako kućanstvo imati potrebu za svojim sustavom i da će si ga moći priuštiti. Možda je izglednija situacija u kojoj ovakve uređaje posjeduju institucije i tvrtke, te ih koriste ili iznajmljuju/daju na korištenje:

Primjerice, škola koja ima prijenosnu bateriju može je iskoristiti za napajanje razglasa, rasvjete i računala pri organizaciji događanja u dvorištu škole ili nastave u prirodi. Građevinska tvrtka može bateriju koristiti za napajanje alata na gradilištima bez električne energije, a tvrtka koja se bavi organizacijom festivala može izbjeći najam agregata i smanjiti troškove. U kombinaciji sa solarnim panelima, baterija u kućanstvu može služiti za pokrivanje dijela potrošnje energijom Sunca, a po potrebi se koristiti za radove oko kuće ili za napajanje na izletima. U iznimnim slučajevima kada dolazi do prekida opskrbe električnom energijom, baterije u institucijama, poslovnim prostorima i kućanstvima mogu preuzeti napajanje najbitnijih uređaja: rasvjete, hladnjaka, zamrzivača, računalne opreme i ventilacije.

Prenosivost sustava omogućuje da se oni mogu prema potrebi poslati u područja pogođena nepogodama, kao pružanje “energetske prve pomoći”, privremenog sustava za opskrbu strujom. Imajući u vidu više mogućih primjena, prijenosne baterije imaju potencijal postati dijelom fleksibilne prijenosne infrastrukture, koja u normalnom radu doprinosi energetskoj učinkovitosti i kvaliteti života, a u kriznim situacijama postaje samostalan sustav za opskrbu električnom energijom.

Veći broj ovakvih sustava u rukama građana i institucija može doprinijeti smanjenju korištenja agregata, smanjenju zagađenja i povećanju energetske otpornosti (eng. resilience) društva. Baš poput zalihe brašna i vode, u izvanrednim situacijama može biti korisno imati i zalihu struje. Barem za prvu ruku.

 

Tekst je pripremio DOOR-ovac Luka Majić.