Sudjelovanje na konferenciji Velocity2021 u Lisabonu

Daniel Rodik iz DOOR-a i Marko Stančec iz ODRAZ-a sudjeluju uživo na najvećoj svjetskoj konferenciji o biciklističkom prometu pod nazivom Velocity2021 u Lisabonu.
Preko 600 sudionika pod strogim epidemiološkim mjerama sudjeluje u diskusiji kako ublažiti klimatsku krizu kroz održivu niskougljičnu mobilnost. Glavne poruke konferencije su:
  • Bicikli i e-bicikli predstavljaju jednostavno i učinkovito rješenje koje smanjuje zagađenje i bolesti povezane s nekretanjem.
  • Neophodna komunalna biciklistička infrastruktura predstavlja daleko manje opterećenje javnog prostora u odnosu na cestovnu infrastrukturu za motorizirani promet.
  • Gospodarstvo, a pogotovo turizam postaju zeleniji i ugljični neutralniji ako u lance opskrbe i turističku mobilnost uvedemo bicikle.

Sudjelovanje na konferenciji je aktivnost u sklopu provedbe projekta “UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti” kroz koji će se povećati kapaciteti organizacija civilnog društva i multiplicirati broj aktivnosti popularizacije STEM-a koje provode udruge te unaprijediti međusektorsku suradnju organizacija civilnoga društva i akademskih institucija.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda – Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a.

Dio atmosfere s konferencije prenosimo kroz galeriju fotografija.


Studijsko putovanje u Güssing 20.09.

DOOR organizira jednodnevno studijsko putovanje u grad Güssing u Austriji, jednu od najpoznatijih energetski neovisnih lokalnih zajednica u Europi. Putovanje je organizirano u sklopu provedbe projekta BušEko?! koji provodimo u suradnji s Ogrankom Seljačke sloge Buševec, Regionalnom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske i Gradom Velika Gorica. Osim toga, pobjednika našeg nagradnog kviza vodimo na ovo studijsko putovanje.

Već niz godina pratimo razvoj ovog malog mjesta i regije koje još 1990-tih slovi kao primjer kako gospodarstvo i okoliš idu “ruku pod ruku.” Posjetit ćemo Europski Centar za obnovljive izvore energije gdje ćemo čuti više o razvoju i konceptu komunalne održive energetike. U potrazi za primjerima dobre prakse u Güssingu posjetit ćemo komunalnu toplanu na biomasu u kombinaciji sa solarnim kolektorima i bioplinsko postrojenje koje koristi poljoprivredni otpad kao resurs za grijanje i proizvodnju električne energije.

Tijekom posjeta je osiguran prijevod s njemačkog na hrvatski jezik, a nakon razgledavanja sudionike očekuje ručak.

VAŽNO:

Svi sudionici putovanja moraju imati jednu od tri potvrde u nastavku:

  • · potvrdu o negativnom testu (brzi antigenski test ne stariji od 48 sati ili PCR-test ne stariji od 72 sata),
  • · potvrdu o cijepljenju ili
  • · potvrdu o preboljenju bolesti COVID-19.


WEBINAR: "“How to make national CAP Strategic Plans deliver climate ambition in Central Eastern Europe?”

WEBINAR: ““How to make national CAP Strategic Plans deliver climate ambition in Central Eastern Europe?”

Register in advance for this meeting: 
https://us06web.zoom.us/meeting/register/tZArdeygpzouHNNSjkHbvlm3NUQu1JZchVGg

European decision makers finalised negotiations on the post-2022 CAP reform. While the post-2022 CAP has shortcomings in terms of accelerating emissions reductions in the agriculture sector, Member States can still increase the climate ambition of the post-2022 CAP through well designed national strategic plans.

Member States are currently drafting their national CAP Strategic Plans that should be finalised and delivered to the European Commission by the end of 2021. The CAP Strategic Plans should become a tool to effectively steer the agriculture sector in the direction of the Green Deal’s objectives. To do that, Member States should mainstream sustainable farming practices in their CAP Strategic Plans and increase climate, nature and animal friendly farming practices through effective support.

Given the crucial importance of CAP Strategic Plans to increase climate ambition in the agriculture sector, in this webinar we will discuss how these plans can be steered towards climate friendly policies and what their co-benefits can be for the rural areas in Central and Eastern Europe. The webinar will also try to answer questions on how to boost broader societal dialogue about the role of agriculture in climate neutral just and fair economies.

Agenda:
01 September 2021 

9:30 : Welcome

9:35 : Ricard Ramon I Sumoy, Deputy Head of Unit – Policy Perspectives, DG Agriculture and Rural Development

9:50 : Célia Nyssens, European Environmental Bureau

10:00 : National inputs on CAP Strategy Plans:

     Prof. Zbigniew Karaczun, Warsaw University of Life Sciences, Polish Climate Coalition
Uroš Brankovič, Center for Sustainable Rural Development Kranj, Slovenia

10:20 : Q & A, discussion

10:30 : Breakout groups to discuss joint challenges in the process of drafting the national CAP Strategy Plans

10:50 : Wrap- Up and closure

Facilitation: Tobias Reichert, Germanwatch


Climate Alliance International Conference 2021: Localising the European Green Deal

Climate Alliance International Conference 2021: Localising the European Green Deal
8 – 10 September 2021 | Wels (Austria) and online

With its newly minted Green Deal, the European Union is striving to become the first truly climate neutral continent by 2050, setting the course in fields ranging from biodiversity and agriculture to sustainable energy, construction and mobility. While the EU’s wide-ranging and ambitious goals will have a direct influence on municipal activities, our local action will, perhaps even more importantly, also be a decisive factor in the European Green Deal’s success. How we interpret these lofty plans and fill them with life on the local level is thus of the essence. How do we shape the future we want? How do we turn the challenges we face into opportunities for a better world?

This edition of the Climate Alliance International Conference will explore how municipalities across Europe are already building on EU climate policy by making it tangible, working with stakeholders from around the corner and around the globe towards a just and inclusive transition for all.

The 2021 Climate Alliance International Conference is being made possible both online and in  Wels (Austria) with the cooperation and support of the State of Upper Austria, the City of Wels, Climate Alliance Upper Austria and Climate Alliance Austria.

Register here: https://www.climatealliance.org/events/international-conference/2021-registration.html.

Source: https://www.climatealliance.org/events/international-conference/2021-conference.html


Solarna energija EU-a ovog ljeta postiže novi rekord

Analiza energetskog think-tanka Ember pokazuje da su solarni paneli proizveli gotovo 10% električne energije u EU u razdoblju ljetne vršne proizvodnje (lipanj i srpanj 2021). U ovom razdoblju 2021 proizvedeno je 39 TWh energije za u usporedbi sa 28TWh u 2018. godini.

Kao dio paketa klimatskih politika, Europska komisija predložila je reviziju pravila o obnovljivoj energiji koja odlučuju koliko brzo blok mora povećati upotrebu izvora poput energije vjetra, sunca i biomase proizvedenih izgaranjem drvenih peleta. Postavila je privremeni cilj EU -a da poveća udio takve obnovljive energije na 40% konačne potrošnje do 2030., u odnosu na otprilike 20% u 2019. godini.

Ipak, analiza pokazuje da je potreban dvostruko brži rast od trenutnog trenda kako bi se postigli EU ciljevi smanjenja emisija do 2030.

Od država za koje su prikazani podaci, Hrvatska je na uvjerljivo zadnjem mjestu unatoč vrlo dobrom solarnom potencijalu i značajnom padu cijena fotonaponskih panela.

Suprotnost Hrvatskoj predstavlja sedam zemalja EU-a jer su proizveli više od desetine svoje električne energije iz solarnih panela u lipnju-srpnju 2021. godine. Među tim zemljama predvode Nizozemska (17%), Njemačka (17%), Španjolska (16%), Grčka (13%) i Italija (13%).

Izvor teksta i fotografije: https://ember-climate.org/commentary/2021/08/18/eu-solar-power-hits-new-record-peak-this-summer/


Workshop on Energy Poverty: Why is it important and how can municipalities fight it?

The Covenant of Mayors Europe joined forces with the ENPOR Project and the EU Energy Poverty Advisory Hub to organise a workshop entitled:

“Energy Poverty: Why is it important and how can municipalities fight it?” as part of the Climate Alliance International Conference on 9 September 2021, 14:00-15:30 CET online |Register here: http://ow.ly/qJWz50FJYFS.

The current pandemic has shown the urgent need to tackle energy poverty if we are to create a social Europe that meets the needs of all its inhabitants. Municipalities also have a key role to play in fighting energy poverty by making energy services such as heating and cooling affordable and through measures that help their citizens to use less energy in the first place. This workshop will explore the key drivers and barriers to alleviate energy poverty as well as solutions in a municipal setting.

The Workshop will take place in English and online, no fee involved, registration required (open until 2nd of September 2021).


Analiza energetskog siromaštva u Hrvatskoj

DOOR je objavio Analizu energetskog siromaštva u sklopu provedbe projekta UNIFY. Cilj analize je pregled zakonodavstva u Republici Hrvatskoj u području energetike, ali i socijalne skrbi, kako bi se utvrdile postojeće mjere za suzbijanje energetskog siromaštva i smjer budućeg razvoja javnih politika u području energetskog siromaštva.

Energetsko siromaštvo nije primarno energetski problem, već duboko zadire i u druga područja poput sustava socijalne skrbi, zdravstva i sl. Stoga rješavanje problema energetskog siromaštva ne može biti isključivo u nadležnosti energetskog sektora, već je potreban interdisciplinarni pristup kako pri definiranju problema tako i pri njegovom rješavanju.

Prema analizi veliki problem u rješavanju problema energetskog siromaštva predstavlja nedostatak nacionalne definicije energetskog siromaštva te jasnih kriterija za određivanje energetskog siromaštva i metodologije za praćenje. U Hrvatskoj se za praćenje energetskog siromaštva mogu koristiti statistički podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti. Međutim, za jasniji prikaz energetski siromašnih kućanstava potrebni su podaci o energetskoj učinkovitosti kućanstava, prisutnosti vlage i plijesni, stanju krova, stolarije i sl. te subjektivne kvalitativne procjene npr. socijalnih radnika.

Osim toga, do dodatnog problema dolazi na razini implementacije mjera za suzbijanje energetskog siromaštva predviđenih postojećim zakonodavnim i strateškim okvirom, te na razini edukacije i širenja informacija o energetskom siromaštvu među građanima, ali i relevantnim službama koje bi trebale biti uključene u pripremu i/ili implementaciju pojedinih mjera.

Mapiranje i korištenje postojećih tehničkih i financijskih resursa na lokalnoj i nacionalnoj razini, te edukacija javnih i državnih službenika uvelike može olakšati implementaciju mjera za suzbijanje energetskog siromaštva, ali i prikupljanje podataka i praćenje učinka mjera.

Cijelu analizu potražite ovdje.


New major IPCC report advises to take prompt climate action to save our people and planet

Prompt climate action needs to be taken according to the new major scientific report by the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC). The AR6 WGI Report provides a full and comprehensive assessment of the physical science basis of climate change that builds on the previous assessments and these Special Reports and consider new information and knowledge from the recent scientific literature, including longer observational datasets, new scenarios and model results.

For the first time, the Sixth Assessment Report provides a more detailed regional assessment of climate change, including a focus on useful information that can inform risk assessment, adaptation, and other decision-making, and a new framework that helps translate physical changes in the climate – heat, cold, rain, drought, snow, wind, coastal flooding and more – into what they mean for society and ecosystems.

We are witnessing changes in the climate system, resulting from past, present and future human activities, which will continue long into the future (centuries to millennia) even with strong reductions in greenhouse gas emissions.  Some aspects of the climate system, including the terrestrial biosphere, deep ocean and the cryosphere, respond much more slowly than surface temperatures to changes in greenhouse gas concentrations. As a result, there are already substantial committed changes associated with past greenhouse gas emissions. For example, global mean sea level will continue to rise for thousands of years, even if future CO2 emissions are reduced to net zero and global warming halted, as excess energy due to past emissions continues to propagate into the deep ocean and as glaciers and ice sheets continue to melt.

Climate change is bringing multiple different changes in different regions –  which will all increase with further warming.  These include changes to wetness and dryness, to winds, snow and ice, coastal areas and oceans. For example:

  • Climate change is intensifying the water cycle. This brings more intense rainfall and associated flooding, as well as more intense drought in many regions.
  • Climate change is affecting rainfall patterns. In high latitudes, precipitation is likely to increase, while it is projected to decrease over large parts of the subtropics. Changes to monsoon precipitation are expected, which will vary by region.
  • Coastal areas will see continued sea level rise throughout the 21st century, contributing to more frequent and severe coastal flooding in low-lying areas and coastal erosion. Extreme sea level events that previously occurred once in 100 years could happen every year by the end of this century.
  • Further warming will amplify permafrost thawing, and the loss of seasonal snow cover, melting of glaciers and ice sheets, and loss of summer Arctic sea ice.
  • Changes to the ocean, including warming, more frequent marine heatwaves, ocean acidification, and reduced oxygen levels have been clearly linked to human influence. These changes affect both ocean ecosystems and the people that rely on them, and they will continue throughout at least the rest of this century.
  • For cities, some aspects of climate change may be amplified, including heat (since urban areas are usually warmer than their surroundings), flooding from heavy precipitation events and sea level rise in coastal cities.

The report also shows that human actions still have the potential to determine the future course of climate. The evidence is clear that carbon dioxide (CO2) is the main driver of climate change, even as other greenhouse gases and air pollutants also affect the climate.

Stabilizing the climate will require strong, rapid, and sustained reductions in greenhouse gas emissions, and reaching net zero CO2 emissions. Limiting other greenhouse gases and air pollutants, especially methane, could have benefits both for health and the climate

Source:


Počeli su građevinski radovi u Domu kulture Buševec u sklopu projekta Buš Eko?!

Projekt Buš Eko?! – Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice financiranog od strane EU iz Europskog socijalnog fonda i uz sufinanciranje Ureda za udruge Republike Hrvatske napreduje s provedbom svojih aktivnosti.

Počeli su građevinski radovi na obnovi Doma kulture Buševec u sklopu kojih bi se trebalo djelomično riješiti curenje krovišta, strop na pozornici i u hodniku, saniranje vlage u podrumu / hodniku, postavljanje pločica, knaufa, vrata te stavljanje tih prostora u funkciju. Sam Dom kulture su izgradili mještani još 50-ih godina prošlog stoljeća, svojim dobrovoljnim radom i donacijama te je razumljivo da nakon toliko godina Dom vapi za obnovom. Iako Dom neće dobiti potpunu renovaciju, provedbom projekta Buš Eko?! će se uspjeti poboljšati uvjeti za rad članova OSS Buševec kao i ostalih udruga u Buševcu.


Energija kao osnovno pravo

Jedan od osnovnih prava Europskog stupa socijalnih prava je mogućnost pristupa osnovnim uslugama među kojima su pristup vodi, sanitarijama, zdravstvenoj zaštiti, energiji, prijevozu, financijskim uslugama i digitalnim komunikacijama. U izvještaju Pristup osnovnim uslugama za osobe niskih primanja za 2020. godinu Bežovan, Šućur i Babić pišu da u Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija osnovnih usluga, ali da se one smatraju onim uslugama koje pokriva zajamčena minimalna naknada koju definira Zakon o socijalnoj skrbi. Uz zajamčenu minimalnu naknadu osnovu za čiju izračun određuje Vlada, Zakonom o socijalnoj skrbi građanima Republike Hrvatske  određena su i sljedeća prava: naknada za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja, socijalne usluge te naknada za ugroženog kupca energenata.

U Vodiču za socijalnu uključenost koji je pripremio Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, Zagreb, socijalna isključenost se opisuje kao nesudjelovanje u društvu pri čemu se ona razlikuje u stupnju sudjelovanja jer „pojedinci mogu sudjelovati u većoj ili manjoj mjeri, a to ovisi o društvu o kojem se radi.“ Ujedno Bejaković naglašava da se „protagonisti razlikuju prema tome koji aspekti društva su bitni i na čemu se temelji odgovornost za nesudjelovanje.“ Ali i da se uzroci koji pogoduju nastanku socijalne isključenosti „mogu javljati na više razina: individualnoj (osobnoj, pojedinačnoj), u kućanstvima, zajednici i institucijama.“ Kada govorimo o mjerljivim pokazateljima socijalne isključenosti referiramo se na četiri dimenzije koje obuhvaćaju financijsko siromaštvo (dohodak), zaposlenost (tržište rada), zdravlje i obrazovanje pri čemu svaka pojedinačno, a najčešće u kombinaciji, doprinose većem stupnju socijalne isključenosti. Pojednostavljeno moglo bi se reći da niska razina obrazovanja, niska konkurentnost na tržištu rada ili nedostatak specifičnih i generičkih vještina doprinose nezaposlenosti koja dovodi do financijskog siromaštva te posljedično do narušenog zdravstvenog stanja uzrokovanog niskom kvalitetom života uslijed života u neadekvatnim građevinama izloženim plijesni, vlazi, nedostatku pitke vode ili sanitarnih čvorova, lošoj energetskoj učinkovitosti i tako u krug – loši životni uvjeti doprinijet će manjem stupnju obrazovanja, lošijem zdravstvenom stanju, većoj nezaposlenosti… Bejaković napominje da „u spirali koja doprinosi socijalnoj isključenosti isključenost se najčešće poima kao začarani krug koji ima tri sastavnice: isključenost iz tržišta rada zbog nezaposlenost i/ili niske zapošljivosti (marginalizacija na tržištu rada), siromaštvo, socijalna izolacija.“

Usprkos činjenicama da je pristup vodi, zdravstvenoj zaštiti ili energiji definiran kao pristup osnovnim uslugama, u Republici Hrvatskoj i dalje žive građani koji nemaju pristup ovim osnovnim uslugama. Jedan od njih je i korisnik usluga Gradskog društva Crvenog križa Zadar, koji stanuje svega 10-ak kilometara od centra Zadra, a koji istovremeno već godinama stanuje u građevini koja nema sanitarni čvor, pristup elektroenergetskoj mreži ili javnom vodovodu, iako su stupovi javne rasvjete i cijevi javnog gradskog vodovoda samo nekoliko metara od građevine kojoj stanuje. U okviru projekta Empowermed koji se financira sredstvima osiguranim iz Europskog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020, korisniku je instaliran fotonaponski sustav čime mu je osigurana električna energija dovoljna za napajanje dviju sijalica i nekoliko kućanskih aparata manje snage. Iako osiguravanje proizvodnje i pohrane ograničene količine električne energije preko ovog sustava za korisnika ne znači izlazak iz stanja teške materijalne deprivacije i socijalne isključenosti, u nekoj mjeri zahvaljujući Empowermed projektu korisniku je osigurano pravo na energiju. U našem intervju-u s Gradskim društvom Crvenog križa Zadar možete saznati dodatne informacije o korisnicima projekta Empowermed i stvarnom stanju na terenu.

Korisnik usluga Gradskog društva Crvenog križa Zadar se sasvim sigurno uklapa u spiralu socijalne isključenosti po statusu na tržištu rada, po stupnju obrazovanja, financijskom siromaštvu i zdravstvenom stanju. Dio razloga koji je doprinio njegovoj isključenosti zasigurno leži u vlastitom stupnju sudjelovanja koje se pokazuje kao nisko, međutim veće je pitanje koji dio odgovornosti leži na društvu – na obrazovnom sustavu – sustavu cjeloživotnog obrazovanja; tržištu rada – mogućnosti prekvalifikacije; zdravstvenom sustavu, sustavu socijalne skrbi. Može li se u situaciji socijalne isključenosti i/ili teške materijalne deprivacije očekivati isključivo državna intervencija preko više ili manje uređenih sustava ili je odgovornost ipak podijeljena između različitih dionika – vlade, jedinica lokalnih samouprava, organizacija civilnog društva, privatnog sektora i građana?