Besplatna ljetna škola u Šibeniku: "STEM pristup za gradove budućnosti"

meppert


Cilj je pružiti mladima znanje u planiranju prostora u urbanim sredinama

U sklopu projekta “UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti” čiji je DOOR nositelj, ODRAZ – Održivi razvoj zajednice organizira besplatnu ljetnu školu “STEM pristup za gradove budućnosti” za maturante i studente, a koja će se održati od 18. do 22. srpnja 2022. u novootvorenom kampusu na šibenskoj Tvrđavi sv. Ivana.

Detaljnije o ljetnoj školi i programu možete pročitati OVDJE.

Cilj ljetne škole je pružiti mladima (studentima) mogućnost izvaninstitucionalne edukacije i sudjelovanje u interdisciplinarnim radionicama pod vodstvom mentora, u svrhu stjecanja znanja u planiranju prostora u urbanim sredinama, vodeći ih kroz proces planiranja, odlučivanja te legislativnih i planskih ograničenja.

Na ljetnu školu se mogu prijaviti studenti i budući studenti, u dobi od 18 do 29 godina, studijskih programa u STEM područjima (geografija, prostorno planiranje, urbanizam i arhitektura, promet, građevina, strojarstvo i dr.).

Rok za prijavu je 5. srpnja 2022., a možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeDJGsO_PMe0fl4-Be8Cy-RuxUNW10sSOPKa3rlgN-hfR3uQA/viewform

Prijava mora sadržavati

  • popunjeni online obrazac prijave i
  • motivacijsko pismo u kojem prijavitelj objašnjava zašto je dobar kandidat/kinja za sudjelovanje na ljetnoj školi.

Broj mjesta je ograničen na 20 sudionika.


U Puli je održan regionalni okrugli stol: „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama“

meppert


Dana 9. lipnja Udruga Zelena Istra i udruga DOOR, u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli, organizirali su regionalni okrugli stol „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama”.

Na okruglom stolu okupili su se stručnjaci, znanstvenici, aktivisti, predstavnici Grada Zagreba, Grada Pule te tvrtki iz regije kako bi razmijenili iskustva na temu klimatskih mreža, lokalnog energetskog i klimatskog planiranja.

Alpska klimatska mreža za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta

U prvom dijelu predstavnici austrijske nevladine, neprofitne organizacije CIPRA International predstavili su  Alpsku klimatsku mrežu. Mreža je osnovana je s ciljem zaštite čak 13.000 biljnih i 30.000 životinjskih vrsta koje su ugrožene uslijed klimatskih promjena. Specifičnost života u Alpama, zajednički izazovi i problemi ujedinjuju države koje dijele taj prostor. Zanimljivost Alpske klimatske mreže je i u njihovoj organizaciji koja uključuje i tzv. tematske zajednice pa se građani, jedinice lokalne samouprave, udruge i javne ustanove okupljaju oko pojedinih tema, npr. tematska zajednica za održiv promet ili za proizvodnju hrane. Predstavljena je i Klimatska mreža Jugoistočne Europe.

Analiza izrađenih SECAP-a u Hrvatskoj

Miljenka Kuhar iz udruge DOOR predstavila je izvještaj o stanju lokalnog energetskog i klimatskog planiranja u Hrvatskoj koji je nastao u okviru UNIFY projekta financiranog sredstvima LIFE programa. Izvještajem je obuhvaćeno 26 SECAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama) koji su u Hrvatskoj izrađeni u periodu 2017. – 2022., te je izrađena analiza različitih tipova mjera koji su SECAP-ima obuhvaćeni. Opći zaključak je da je dio SECAP-a u svojim uštedama emisija manje ambiciozan od nacionalnih ciljeva, a većina općina i gradova ne implementira planirane mjere jer na raspolaganju nemaju dovoljno sredstava potrebnih za implementaciju svih planiranih mjera. Strategije su pak rađene uglavnom europskim sredstvima.

Primjer prilagodbe klimatskim promjenama u Albaniji

U drugom dijelu održana je panel diskusija na temu „Urbano planiranje i klimatske promjene – perspektive i izazovi” na kojoj predstavnik neprofitne organizacije Urban Research instituta iz Albanije predstavio projekt prilagodbe klimatskim promjenama na temelju rješenja zasnovanih na prirodi na primjeru Općine Elbasan u Albaniji. Zbog godinama nekontrolirane ilegalne sječe u okolici jezera Funara – područje je postalo skroz ogoljeno te je došlo do problema s erozijom. Rješenje je pronađeno u participativnom pristupu s uključenih više od 50 mještana, 15 predstavnika jedinica lokalne samouprave, 20 studenata agronomskog fakulteta kao i lokalne tvrtke. Prikupljeni su podaci o biološkim i socijalnim vrijednostima navedenog područja, informirana je i uključena javnost, nova rješenja su uvrštena u postojeći prostorni plan, detektirane su tvrtke koje uzgajaju autohtone sadnice te je u konačnici posađeno 200 stabala autohtonih vrsti, a područje je revitalizirano.

Kišni vrtovi u Puli

Kao primjer dobre prakse predstavljen je i projekt kišnih vrtova u gradu Puli koje je osmislila i provela tvrtka Starum d.o.o. iz Pule. Kišni vrtovi primjer su integralnog rješenja temeljenog na prirodnim rješenjima – upojnim vrtovima i krovovima, biljkama pročistačima, ali i novoj tehnologiji. Rješenje uključuje izradu:

  • podzemne retencije od različitih materijala,
  • pametne spužve koje upijaju zagađivalo,
  • podzemni usmjerivači korijenja biljaka koji zadržavaju vodu a višak ispuštaju,
  • razni materijali za uklanjanje masti, ulja i ostalog otpada.

Kao odličan primjer naveden je Trg kralja Tomislava, kao i činjenica da su ovi sustavi višestruko jeftiniji od klasičnih, a postoji i važna socijalna komponenta jer, osim što su korisni, lijepo su uređeni i donose razne koristi koje nam zelenilo u gradu pruža.

Predstavljen je i primjer Plana održive mobilnosti za Grad Pulu koji je napravljen 2019. godine te će uskoro biti usvojen, a koji nudi konkretna rješenja koja bi pomogla ostvariti održiv promet u Puli.

Solarna energija

Najžustriju raspravu izazvala je tema smjernica za razvoj solarne energije o kojoj je govorio Goran Grdenić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Usporedili su se zakonski okviri u regiji i inozemstvu te se uvidjelo koliko je hrvatski sustav spor i neefikasan. Naglašena je važnost energetskih zadruga i zajednica te važnost uključivanja građana u takve projekte.

Osim okruglog stola kroz tri dana sudionici su imali prilike sudjelovati na edukaciji o Odrastu (degrowth) koju je vodio dr.sc. Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju, održati partnerske sastanke te upoznati grad Pulu kao i domaćine – Udrugu Zelena Istra i Društveni centar Rojc.

Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Nositelj projekta je DOOR, a u provedbi su mu se kao partneri pridružili:


U zgradama u Velikoj Gorici analizirat će se učinkovitost energetske obnove

meppert


Uz praćenje potrošnje energije, na projektu CONGREGATE, pratit će se i toplinska udobnost, te kvaliteta zraka

U Velikoj Gorici 7 višestambenih zgrada će sudjelovati na projektu koji će pratiti i analizirati kako trenutni programi energetske obnove utječu na energetsku i financijsku uštedu stanara, kao i na njihovo ponašanje i stavove. Preduvjet je da je potencijalna zgrada spojena na sustav daljinskog grijanja, tj. da ima toplinsku podstanicu u kojoj se mjeri potrošnja energije.

Projektom CONGREGATE, kojeg provodi Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, obuhvatit će praćenje potrošnje energije višestambenih zgrada u energetski obnovljenim i neobnovljenim zgradama u periodu od jedne godine.

Uz praćenje potrošnje energije u svakoj zgradi na primjeru jednoga stana pratit će se i toplinska ugodnost, kao i kvaliteta zraka. Nakon završetka projekta rezultati biti dostupni svim zainteresiranim predstavnicima suvlasnika kao i upravitelja zgrada.

Projekt CONGREGATE se financira iz programa European Climate Initiative (“EUKI”) 2020, od strane German Federal Ministry for the Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety (BMU), a traje od 1. studenog 2020. do 31. ožujka 2023. godine.

Izvor teksta: http://www.kronikevg.com/sedam-visestambenih-zgrada-u-velikoj-gorici-sudjeluje-u-eu-projektu-congregate/

Izvor slike: Pixabay


Novo izvješće: Pregled stanja nacionalnih klimatskih zakona u državama članicama EU-a

meppert


13 zemalja već je usvojilo ili će uskoro usvojiti ciljeve za postizanje klimatske neutralnosti u svoje zakonodavstvo

UNIFY konzorcij s drugim članovima i partnerima CAN Europe objavio je izvješće “Klimatski zakoni u Europi – ključni za postizanje klimatske neutralnosti”.

U Izvješću je prikazano stanje nacionalnih klimatskih zakona u 17 europskih zemalja, uključujući i one izvan granica EU-a: Belgija, Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Luksemburg, Sjeverna Makedonija, Portugal, Slovačka, Španjolska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Neke zemlje već imaju usvojen klimatski zakon, kod nekih je još u izradi, a u ostalim zemljama organizacije civilnog društva zagovaraju da takav zakon krene u izradu.

Cilj EU-a za ostvarenje klimatske neutralnosti sadržan je samo u Europskom zakonu o klimi, u kojem se cilj odnosi na EU, a ne na svaku državu članicu pojedinačno. Ipak, 13 zemalja već je usvojilo ili će uskoro usvojiti ciljeve klimatske neutralnosti u svoje zakonodavstvo za cijelo nacionalno gospodarstvo (Švedska, Finska, Njemačka, Španjolska, Portugal, Grčka, Francuska, Irska, Nizozemska, Latvija, Mađarska, Danska i Luksemburg).

Cilj Izvješća je:

  • omogućiti lak pristup svima koji žele povećati svoje znanje o sadržaju i statusu klimatskog zakona u navedenim zemljama, te o nacionalnim organizacijama koje na njima rade ili o procesu njegove izrade,
  • promicati potrebu za većom nacionalnom odgovornošću u ostvarenju klimatske neutralnosti EU-a, te stvaranje resursa za podršku partnerima da potiču svoje države članice u preuzimanju većih odgovornosti i bržeg usvajanja ciljeva klimatske neutralnosti za cijelo nacionalno gospodarstvo, kao i stvaranje uvjeta za upravljanje na nacionalnoj razini radi lakšeg ostvarenja istog cilja,
  • prikazati uspješan niz mehanizama upravljanja koji već postoje na nacionalnoj razini i koji bi mogli ubrzati provedbu Zakona o klimi u cijeloj EU.


DOOR-u je dodijeljena oznaka kvalitete za neformalne obrazovne programe

meppert


U sklopu projekta SKOCKANO izrađen je sustav osiguravanja kvalitete neformalnih obrazovnih programa

Ponosno objavljujemo da je DOOR, u sklopu projekta SKOCKANO – standard kvalitete organizacija civilnog društva konstruktivno angažiranih u neformalnom obrazovanju“, za svoje neformalne programe obrazovanja dobio oznaku „SKOCKANO ORGANIZACIJA“. Svečana dodjela se održala danas u sklopu godišnje konferencije GOOD inicijative o obrazovanju „Hrvatska može bolje: Ima načina, kada ima volje” u hotel Dubrovnik u Zagrebu.

Sudjelovanje u pilotiranju sustava osiguravanja kvalitete neformalnih obrazovnih programa u organizacijama civilnog društva „SKOCKANO“ DOOR je zadovoljio i ispunio tražene kriterije i standarde te će od sada sve programe obrazovanja provoditi uz oznaku za osiguranje kvalitete.

Popis programa za koje je DOOR od Foruma za slobodu odgoja dobio oznaku su:

Zašto je projekt važan?

U području obrazovanja s djelatnošću odgoja i obrazovanja djeluje 4.207 organizacija civilnog društva, a prema istraživanju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva iz 2011. godine 75% ispitanih udruga navelo je da je najčešći tip djelatnosti udruga edukacija, tj. različiti oblici neformalnog obrazovanja. Međutim, rad organizacija civilnog društva i njihov doprinos još uvijek nije dovoljno prepoznat i vrednovan, a javni sektor često ne uvažava organizacije civilnog društva kao ravnopravne partnere u rješavanju problema u zajednici te u radu na prevenciji putem neformalnog obrazovanja, a koji se često ističe kao važan u lokalnim i nacionalnim strategijama. Uz to, neformalno obrazovanje koje pružaju organizacije civilnog društva često traju kratko, tj. prestaju kad završi projekt zbog čega se propušta postizanje dugoročnih učinaka i promjena u društvu.

Cilj projekta

Projektom SKOCKANO želi se povećati utjecaj i  podići kvaliteta rada organizacija civilnog društva u području neformalnog obrazovanja kroz:

  • uspostavu održivog sustava kvalitete neformalnog obrazovanja,
  • jačanje kapaciteta OCD-a za provedbu neformalnog obrazovanja i primjenu sustava kvalitete,
  • produbljivanje sektorske i međusektorske suradnje te
  • jačanje vidljivosti sektora.

Nositelj projekta je Centar za mirovne studije, čija je vrijednost 199.000,00 eura financiran iz Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj, a traje 1. travnja 2021. – 31. ožujka 2024.

Partneri na projektu su:

  • Forum za slobodu odgoja (FSO)
  • Kuća ljudskih prava Zagreb (KLJP)
  • Centar za građanske inicijative, Poreč (CGI)
  • GOOD Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije (GOOD inicijativa)
  • Phronesis SA.

Više o projektu pročitajte na internetskoj stranici: https://skockano.goo.hr/


Shema certificiranja energetskih savjetnika i mentora za pomoć energetski siromašnim građanima

meppert


U sklopu POWERPOOR projekta certificirat će se ukupno 1.100 savjetnika i mentora

Shema certificiranja je skup smjernica za obuku energetskih savjetnika i mentora. Obuka uključuje treninge koji kombiniraju teoriju i praksu, testiranje, obveze i sve pogodnosti za sudionike koji žele postati energetski savjetnici i mentori na projektu POWERPOOR.

Nakon završetka obuke energetski savjetnici i mentori dobit će certifikat koji će im poslužiti kao dokaz sudjelovanja i završetka dobro strukturirane nastave i procesa obuke te da su osposobljeni pomoći energetski siromašnim građanima.

Shema certificiranja je izrađena za partnere na projektu POWERPOOR kako bi mogli provesti obuku i postupak certificiranja u svojim zemljama.

Kako bi se pomoglo više od 22.000 kućanstava na projektu POWERPOOR potrebna je mreža energetskih savjetnika i mentora (u Hrvatskoj se očekuje da će DOOR certificirati 90 energetskih savjetnika i mentora). Shema certificiranja nudi priliku sudionicima da bez potrebnog prethodnog znanja usvoje vještine potrebne za ublažavanje energetskog siromaštva.

Energetski savjetnici

Energetski savjetnici će energetski siromašnim građanima tijekom kućnih posjeta ponuditi savjete vezane uz korištenje energije te će im predložiti moguće jeftine intervencije za uštedu energije. Pomoći će im da isplaniraju i osiguraju financiranje za povećanje energetske učinkovitosti kućanstva, odnosno da ostvare smanjenje potrošnje energije. Energetski savjetnici će uglavnom koristiti online alate POWER-TARGET i POWER-ACT za identificiranje energetski siromašnih građana koji su detaljnije opisani ovdje: https://door.hr/online-alati-za-pomoc-energetski-siromasnim-kucanstvima/.

Energetski mentori

Energetski mentori pružit će pomoć i stručnost oko djelovanja i/ili osnivanja energetske zajednice/zadruge, koju čine energetski siromašni građani. Osim toga, pružit će pomoć u pokretanju crowdfunding kampanje. Mentori će se više fokusirati na energetske zajednice, predlažući inovativne sheme financiranja, i u Centrima za energetsko siromaštvo informirati građane i davati savjete za ublažavanje energetskog siromaštva.

Ciljane skupine za shemu certificiranja na projektu POWERPOOR su:

  • zaposlenici u jedinicama lokalnih i regionalnih samouprava
  • pojedinci koji su članovi postojećih energetskih zadruga ili zajednica
  • socijalni radnici
  • odgajatelji
  • zdravstveni djelatnici
  • lokalni konzultanti
  • profesionalci i poduzetnici u području održive energije
  • diplomirani pojedinci, studenti i mladi znanstvenici ili općenito mladi
  • organizacije civilnog društva
  • umirovljenici
  • domaćice
  • svatko tko želi biti obučen u području ublažavanja energetskog siromaštva.


Globalne emisije CO2 u 2021. godini su najveće u povijesti

meppert


Globalni gospodarski oporavak se oslanjao uglavnom na ugljen

Nova analiza Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazala je da su emisije CO2, koje su nastale izgaranjem energenata i iz industrijskih procesa, porasle za 6% od 2020. do 2021., odnosno za više od 2 milijarde tona što je najveći porast emisija CO2 u godinu dana.

Emisije CO2 nastale od izgaranja energije i industrijskih procesa činile su blizu 89% emisija stakleničkih plinova u energetskom sektoru u 2021. Time su se emisije CO2 popele na 36,3 milijarde tona – najveća razina emisija ikad zabilježena. Razlog je snažni oporavak globalnog gospodarstva od krize Covid-19 koji se oslanjao na upotrebu ugljena.

Udjeli u porastu globalnih emisija CO2 po energentima u 2021. su bili sljedeći:

  • ugljen je činio više od 40%, dosegnuvši rekordnu vrijednost od 15,3 milijarde tona;
  • emisije CO2 iz prirodnog plina porasle su znatno iznad razine iz 2019. na 7,5 milijardi tona;
  • emisije CO2 od nafte su zabilježene na 10,7 milijardi tona, znatno ispod razina prije pandemije zbog ograničenog oporavka globalne prometne aktivnosti 2021., uglavnom u sektoru zrakoplovstva.

Ukupne emisije stakleničkih plinova u energetici porasle su na najvišu razinu ikada u 2021. uspoređujući novu analizu IEA s procjenama emisija dušikovog oksida i CO2 vezanih uz izgaranje koje je IEA objavila u veljači ove godine.

Prelazak na ugljen zbog skupljeg plina

Potražnja za energijom u 2021. povećala se zbog nepovoljnih vremenskih prilika i uvjeta na tržištu energije poput povećanja cijene prirodnog plina zbog čega se povećalo izgaranje ugljena unatoč tome što je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora zabilježila najveći rast. Prelazak s plina na ugljen povećao je globalne emisije CO2 u proizvodnji električne energije za više od 100 milijuna tona, posebice u SAD-u i Europi gdje je konkurencija među elektrana na plin i ugljen najveća. Podaci se temelje na detaljnoj analizi po regijama i gorivu, na temelju najnovijih službenih nacionalnih podataka i javno dostupnih energetskih, ekonomskih i vremenskih podataka.

Rekord obnovljivih izvora energije u 2021.

Unatoč porastu upotrebe ugljena, obnovljivi izvori energije i nuklearna energija činili su veći udio u globalnoj proizvodnji električne energije u 2021. Proizvodnja iz obnovljivih izvora energije dosegnula je najvišu razinu u povijesti, premašivši 8.000 TWh u 2021., a rekordnih 500 TWh iznad razine iz 2020. Proizvodnja iz vjetroelektrane i solarne elektrane porasla je za 270 TWh odnosno 170 TWh, dok je proizvodnja hidroelektrana pala zbog suše, osobito u SAD-u i Brazilu.

Svijet sada mora osigurati da ovakav globalni oporavak emisija CO2 iz 2021. bude jednokratan i da će održiva ulaganja u kombinaciji s ubrzanom primjenom tehnologija za proizvodnju čiste energije smanjiti emisije CO2 u 2022., održavajući na životu mogućnost smanjenja globalnih emisija CO2 na nultu neto stopu emisija do 2050.

Izvor teksta: https://www.iea.org/reports/global-energy-review-co2-emissions-in-2021-2


Izašao je novi POWERPOOR newsletter

meppert


U novom newsletteru pročitajte:

  • O čemu će se raspravljati na sljedećem sastanku partnera projekta POWERPOOR koji će se održati uživo 21. i 22. lipnja 2022. u Lisabonu;
  • Informacije o “Novom pokretu certificiranih energetskih mentora i savjetnika u borbi protiv energetskog siromaštva” kojeg će u okviru projekta POWERPOOR organizirati projektni partneri Housing Europe & National Technical University of Athens na festivalu International Social Housing Festival 2022. u Helsinkiju, koji će trajati od 14. do 17. lipnja;
  • Sve detalje vezane uz trodnevnu Ljetnu školu: „građanski pokret na Balkanu“ koja će se održati u gradu Solunu u Grčkoj u organizaciji projektnih partnera EUCENACOMPILE.

Što se do sada napravilo na POWERPOOR projektu

DOOR će u sklopu POWERPOOR projekta provoditi sljedeće projektne aktivnosti u Hrvatskoj:

  • Info dani u lipnju/srpnju 2022.
  • Face-to-face trening koji će se održati u gradu Zagrebu u svibnju/lipnju 2022.
  • Obuka 30 energetskih podupiratelja i mentora u Zagrebu u svibnju/lipnju 2022.
  • Otvaranje Centra za energetsko siromaštvo u gradu Križevcima u svibnju 2022.


Ne propustite novi ENPOR Lunch Talk

meppert


Problemi između najmodavca i najmoprimca ometaju povećanje energetske učinkovitosti

Poslušajte novi ENPOR Lunch Talk o izazovima i rješenjima u sektoru privatnog najma – problem začaranog kruga investiranja u sektoru najma između najmodavca i najmoprimca. Događaj će se održati u utorak, 31. svibnja, od 13:00 do 13:45 sati.

Sudionici će istaknuti kako je problem povezan s energetskim siromaštvom, uštedom energije i člankom 7. Direktive o energetskoj učinkovitosti. Stručnjaci uključeni u projekte ENPOR i ENSMOV, koje financira EU, također će iznijeti praktične preporuke o tome kako nekoliko zemalja EU-a može prevladati probleme koji proizlaze iz izazova između najmodavca i najmoprimca. Na primjer, ako najmodavac energetski obnavlja svoju nekretninu, troškove prebacuje na najmoprimca povećanjem najamnine. Međutim, povećanje najamnine više je od energetskih ušteda zbog manje potrošnje energije nakon obnove.

Registrirati se možete ovdje:

https://climatealliance-org.zoom.us/meeting/register/u5UofuCprT0qGdX0Dg2uTvSssrvYExp4Wtm9

Raspored je sljedeći:

13.00 – Uvod u sesiju – Ivana Rogulj (Institute for European Energy and Climate Policy)

13.05 – Ključno o pravima stanara u sklopu problema –  Stefana Bouzarovskog, Sveučilište u Manchesteru,

13.15 – Predstavljanje slučaja iz Grčke – Christos Tourkolias, (The Centre for Renewable Energy Sources and Saving)

13.25 – Predstavljanje slučaja iz Njemačke – Florina Vondunga, Wuppertal – Institut za klimu, okoliš i energiju (Wuppertal Institute for Climate, Environment and Energy)

13.35 – Rasprava

Prepreka za smanjenje potrošnje energije

Povećanjem energetske učinkovitosti, čime se smanjuje potrošnja energije, često se smatra najisplativijim sredstvom za postizanje ciljeva EU-a u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Konkretno, potencijal energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva bila je važna tema rasprave posljednjih godina, no unatoč mogućnostima koje pruža, modernizacija tog sektora povezana je s nizom prepreka. Izazovi između najmodavca i najmoprimca ometaju ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti u različitim segmentima sektora zgradarstva poput privatnog najma nekretnina.


Online alati za pomoć energetski siromašnim kućanstvima

meppert


Alati su izrađeni u sklopu projekta POWERPOOR koji je financiran programom Obzor 2020

U tijeku je provedba projekta POWERPOOR kroz koji će se u 8 europskih zemalja pomoći više od 22.000 energetski siromašnih kućanstava i educirati 1.1000 energetskih savjetnika i mentora. Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj se provodi projekt.

Jedan od načina kojim će se pomoći energetski siromašnim građanima je korištenje seta informacijsko-komunikacijskih online alata:

  • POWER TARGET – pomaže jedinicama lokalne i regionalne samouprave u identificiranju energetski siromašnih građana, naselja ili gradskih četvrti. Ovaj alat koristit će kvalitativne i kvantitativne indikatore, kao što su podaci o prihodima kućanstva, potrošnji električne i toplinske energije. Nakon unesenih podataka program će procijeniti koliko je korisnik u riziku od energetskog siromaštva. Na temelju takvih informacija energetski savjetnici će znati na koji način pomoći ugroženim kućanstvima prilikom posjeta kućanstvima. Opis alata i kako se koristi možete pročitati OVDJE.
  • POWER ACT – omogućit će građanima razumijevanje vlastite potrošnje energije i olakšati im promjenu u ponašanju pri potrošnji energije i provedbu mjera povećanja energetske učinkovitosti (npr. servisiranje bojlera, ugradnja PVC stolarije, korištenje energetski učinkovitijih uređaja i dr.). Opis alata i kako se koristi možete pročitati OVDJE.
  • POWER FUND – pruža građanima informacije o inovativnim financijskim instrumentima poput crowdfundinga (način prikupljanja sredstava putem donacija, većinom malih iznosa, od velikog broja ljudi) i kako iskoristiti potencijal kolektivnog financiranja projekata za uštedu energije kada smo npr. član energetske zajednice. Opis alata i kako se koristi možete pročitati OVDJE.

Cilj projekta

Cilj POWERPOOR projekta je izrada programa/shema pomoći energetski siromašnim građanima i poticati ih na korištenje alternativnih shema financiranja (npr. osnivanje energetskih zajednica / zadruga ili korištenje crowdfundinga).

Projektom će se olakšati:

  • razmjena iskustava i znanja,
  • provedba manjih intervencija povećanja energetske učinkovitosti i
  • ugradnja obnovljivih izvora energije, te
  • poticanje na sudjelovanje u zajedničkim energetskim inicijativama.