DOOR je održao nove STEM radionice za djecu

Dana 11. veljače 2022. održali smo STEM radionicu u sklopu projekta UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti. Radionica je održana u dječjem vrtiću Utrina. Pokazujući zanimljive pokuse, djeci smo objašnjavali pojave s kojima se susreću u svakodnevnom životu.

Tako smo primjerice, pomoću prozirnih čaša, vode, jestivih boja i papirnatih ručnika (slika 1 i 2) djeci objasnili kako se voda povlači iz korijena stabla do lišća na vrhu stabla bez obzira na gravitaciju. Djeca su naučila da voda putuje iz jedne čaše u drugu zbog praznina u vlaknima od kojih su izrađeni papirnati ručnici te da se to može usporediti s kapilarnim cijevima koje povlače vodu u stablu prema gore.

Slika 1.

Slika 2.

Djecu smo upoznali i s pojavom magnetizma podijelivši magnete i svakodnevne stvari s kojima dolaze u kontakt koje su mogli testirati privlači ih magnet ili ne. Svoje zaključke su zabilježili na listovima papira na kojem su bili crteži stvari s kojima je izveden pokus (Slika 3 i 4).

Slika 3.                                                                                           Slika 4.

Jedan od eksperimenata je uključivao izradu automobila koji se kreće na zrak iz balona (slika 5). Djeci smo pokazali kako se izrađuje automobil od recikliranog materijala: plastična boca, čepovi, balon i drveni štapići. Nakon što smo složili automobil djeca su vidjela da takav automobil mogu napraviti i doma s roditeljima. Napuhali smo balon i djeca su s oduševljenjem gledala kako se pokreće uz pomoć zraka (videozapis 1).

Slika  5.

Jedan od najzanimljivijih eksperimenata je bio izrada samostojećeg robota. Nakon što su djeca obojali svoje papirnate robote, sa stražnjih strana robotskih ruku zalijepili smo kovanice. Objasnili smo djeci kako smo time pomaknuli težište robota na njegovu glavu, zbog čega je robot mogao mirno i uspravno stajati na njihovim prstima i na rubovima stola (slika 6,7 i 8).

Slika 6.                                           Slika 7.                                            Slika 8.

Pokazali smo djeci i zašto plutaju kada plivaju s pomoćnim narukvicama. U staklenku punu vode stavili smo naranču s korom koja je plutala na vodi. Međutim, nakon što smo ogulili naranču i ponovno je stavili u staklenku s vodom ona je na čuđenje djece potonula.  Objasnili smo djeci da je razlog zrak u kori naranče koja drži naranču na površini vode što je isto i s narukvicama za plivanje koje drže njih na površini vode (videozapis 2 i 3).

Sljedećim eksperimentom smo pokazali zašto pada kiša iz oblaka. Staklenu zdjelu smo napunili vodom i na površinu vode smo nanijeli pjenu za brijanje na koju smo zatim dodali jestivu boju. Djeci smo objasnili da nakon što oblaci imaju previše količine vode u sebi i ne mogu je više zadržavati, počne padati kiša, isto kao što je plava jestiva boja počela prodirati kroz pjenu (videozapis 4 i 5).

U posljednjem eksperimentu smo pokazali djeci koliko je bitno prati ruke. U tanjure smo ulili mlijeko i nakapali tri različite jestive boje. Svatko je od djece dobio štapić za uši koji su umočili u deterdžent koji su zatim umočili u boje i mlijeko. Boje su se razmaknule od štapića, tj. deterdženta. Djeci smo objasnili da se tako ponašaju nečištoće na njihovim rukama dok ih peru, zbog čega je bitno učestalo prati ruke (videozapis 6 i slika 9).

Slika 9.

Videozapisi 1 – 6:


Saznajte u kojoj mjeri su klimatski ekstremi uzročnici gospodarskih gubitaka i smrtnih slučajeva

Europska agencija za okoliš (EEA) je ažurirala informacije o gospodarskim gubicima i žrtvama uzrokovanih prirodnim katastrofama koristeći dvije baze podataka. Prva je baza podataka CATDAT (koja sadrži informacije o prirodnim katastrofama koja su se dogodile diljem svijeta od 1900.) i NatCatSERVICE (najopsežnija baza podataka od 1980. za analizu i procjenu gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama).

Glavni zaključci na temelju analiziranih podataka su:

  • U razdoblju od 1980. do 2020. ukupni gospodarski gubici od vremenskih i klimatskih događaja iznosili su 450 – 520 milijardi eura (prema vrijednosti eura u 2020.) u 32 zemlje članice Europske agencije za okoliš.
  • Meteorološki i hidrološki događaji uzrokovali su između 34% i 44% ukupnih gubitaka, a klimatološki događaji uzrokovali su između 22% i 24%.
  • Smrtni slučajevi u istom razdoblju iznosili su između 85.000 i 145.000 osoba.
  • Oko 3% vremenskih i klimatskih ekstremnih događaja odgovorno je za 60% gospodarskih gubitaka.
  • Većina smrtnih slučajeva (više od 85%) u razdoblju 1981. – 2020. bila je posljedica toplinskih valova. Toplinski val u 2003. prouzročio je najviše smrtnih slučajeva, čineći između 50% i 75% svih smrtnih slučajeva od vremenskih i klimatskih događaja u posljednja četiri desetljeća.
  • Trendovi gospodarskih gubitaka od vremenskih i klimatskih događaja u Europi u istom razdoblju variraju ovisno o izvoru podataka. To se djelomično može objasniti velikom međugodišnjom varijabilnosti u gubicima, kao i učinkom provedenih mjera prilagodbe.
  • Prikupljanje usporedivih podataka iz europskih zemalja potrebno je kako bi se prikazao koherentan i autoritativan pregled gubitaka i smrtnih slučajeva uzrokovanih ekstremnim vremenskih i klimatskih događaja. To je istaknuto u europskom Zelenom planu i Strategiji prilagodbe EU-a.

Podaci iz obje baze podataka nisu identični te “točan” skup podataka ne postoji. Stoga, podaci iz oba izvora prikazani su zasebno u tablici 1.

Podaci o geotehničkim opasnostima (npr. potresi i vulkani) nisu prikazani u tablici, jer, iako su prirodne opasnosti, nisu povezani s vremenom ili klimom. Ukupni gubici zbog geotehničkih opasnosti usporedivi su s gubicima od klimatskih događaja.

Podaci o gospodarskim gubicima u tablici 1 su prikazani za 32 države članice Europske agencije za okoliš.

Tablica 1. Gospodarski gubici uzrokovana vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u zemljama članicama Europske agencije za okoliš (1980. – 2020.) na temelju baza podataka CATDAT i NatCatSERVICE

Gubici uzrokovani prirodnim katastrofama na slici 1 su podijeljeni u tri skupine: meteorološki događaji (npr. oluje), hidrološki događaji (npr. poplave) i klimatološki događaji (npr. toplinski valovi, valovi hladnoće, suše).

Slika 1. Gospodarska gubici uzrokovani vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u zemljama članicama EEA-a (1980. – 2020.) po vrsti opasnosti na temelju baze podataka CATDAT i NatCatSERVICE

Podaci iz CATDAT baze podataka:                                                     Podaci iz NatCatSERVICE baze podataka:

Prema izvješću “Utjecaji klimatskih promjena i prilagodba u Europi“, klimatske mjere u skladu sa scenarijem povećanja temperature od 1,5°C umjesto 3°C mogle bi spriječiti do 60.000 godišnjih smrtnih slučajeva zbog toplinskih valova i spriječiti gubitke od suše u iznosu od 20 milijardi eura godišnje do kraja ovog stoljeća. Šteta od riječnih poplava mogla bi se prepoloviti, na oko 24 milijarde eura godišnje, a gospodarski gubici od obalnih poplava mogli bi se smanjiti za više od 100 milijardi eura godišnje do 2100. godine.

Izvor teksta:

https://www.eea.europa.eu/publications/economic-losses-and-fatalities-from/economic-losses-and-fatalities-from

Izvor slike: Pixabay


LIFE Unify consortium published lessons learned on developing and implementing SECAPs from the LIFE Unify Project

The LIFE Unify consortium publishes a document entitled “Planning climate action at the local level. Lessons Learned on developing and implementing SECAPs from the LIFE Unify Project“.

The document presents the experiences gained by LIFE Unify partners working at the local level on action plans for energy sustainable development and climate adaptation (SECAPs). The main conclusions and trends in the five EU Member States (Czechia, France, Poland, Slovenia and Spain) in the period from 2019 to 2021 were summarized.

In addition, the document lists proposals for accelerating local climate action, such as:

  • increased institutional support to municipalities, especially from the national level
  • more involvement of all political parties as well as increased public participation
  • adequate and consistent funding through established financial instruments, especially relevant for small municipal units

The importance of planning action plans for sustainable energy development and climate adaptation is growing every day as more than 70% of EU citizens are expected to live in urban areas by 2030. Therefore, EU local governments will play a fundamental role in accelerating climate action across the EU and fostering the necessary transformation into a decarbonised society.

Regions and municipalities will be the first to be affected by the climate crisis and are also the primary platform for citizen engagement. Therefore, they are best suited for developing efficient and tailored solutions through the development of sustainable mobility and transport, the use of renewable energy sources, encouraging own energy production and energy communities to support energy efficiency in buildings, and promoting green spaces in cities, sustainable food chains and more.

DOOR is one of the partners in the project “UNIFY: Connecting the EU in the field of climate action” funded by the LIFE program worth 2,772,365 euros, from September 1, 2019 to August 31, 2022. You can find HERE more information about the project.

Text source: https://unify.caneurope.org/2022/02/03/report-lessons-learned-on-secaps/


U sklopu projekta LIFE UNIFY objavljene su naučene lekcije o izradi i provedbi SECAP-a

Konzorcij projekta LIFE Unify objavio je dokument pod nazivom “Planiranje klimatskih akcija na lokalnoj razini. Naučene lekcije o izradi i provedbi SECAP-a iz projekta LIFE Unify

Dokument prikazuje iskustva stečena od strane LIFE Unify partnera koji na lokalnoj razini rade na akcijskim planovima za energetski održivi razvitak i prilagodbu klimi (SECAP-ima). Sažeti su glavni zaključci i trendovi u pet država članica EU-a (Češkoj, Francuskoj, Poljskoj, Sloveniji i Španjolskoj) u razdoblju od 2019. do 2021.

Uz to, u dokumentu su navedeni prijedlozi za ubrzanje lokalnog klimatskog djelovanja, a to su:

  • povećana institucionalna podrška općinama, posebno na nacionalnoj razini;
  • veći angažman svih političkih stranaka kao i povećano sudjelovanje javnosti;
  • odgovarajuće i dosljedno financiranje kroz uspostavljene financijske instrumente, što je posebno relevantno za jedinice lokalne samouprave.

Važnost planiranja i provedbe akcijski planova za energetski održivi razvitak i prilagodbu klimi je svaki dan sve veća jer se očekuje da će više od 70% građana EU-a živjeti u urbanim područjima do 2030. godine. Zbog toga će jedinice lokalne samouprave EU-a igrati temeljnu ulogu u ubrzavanju djelovanja diljem EU-a i poticanju potrebne transformacije u dekarbonizirano društvo.

Jedinice regionalne i lokalne samouprave biti će prva linija obrane od klimatskih promjena te će ujedno biti i primarna platforma za angažiranje građana. Prema tome, jedinice lokalne samouprave su najpogodnije za razvoj učinkovitih i prilagođenih rješenja kroz razvoj održive mobilnosti i transporta, primjenu obnovljivih izvora energije, poticanje vlastite proizvodnje energije i energetskih zajednica kao potpora energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, te kroz promicanje zelenih površina u gradovima, održivih prehrambenih lanaca itd.

DOOR je jedan od partnera na projektu „UNIFY: Spajanje EU-a na području klimatskih akcija“ koji je financiran LIFE programom u vrijednosti od 2.772.365 eura, a traje  od 1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2022. Više o projektu možete pročitati OVDJE.

Izvor teksta: https://unify.caneurope.org/2022/02/03/report-lessons-learned-on-secaps/


Komisija je odlučila da će plin i nuklearna energija ipak biti uključeni u taksonomiju EU-a

Europska komisija predstavila je dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama kojim su obuhvaćene određene energetske djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije.

Cilj taksonomije EU-a je usmjeravati privatna ulaganja u djelatnosti potrebne za ostvarenje klimatske neutralnosti i ubrzati tranziciju koja će pomoći u ostvarenju klimatskih ciljeva.

Određene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije mogu se smatrati prijelaznim djelatnostima i dodati onima koje su već obuhvaćene prvim delegiranim aktom o taksonomiji (u primjeni od 1. siječnja 2022.) klimatski održivih djelatnosti ako ispune jasne i stroge uvjete utvrđene u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji.

Za djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije uvjet je da doprinose tranziciji prema klimatskoj neutralnosti. Za djelatnosti u sektoru nuklearne energije uvjet je da ispunjavaju zahtjeve za nuklearnu sigurnost i zaštitu okoliša, a za djelatnosti u sektoru plina da doprinose prelasku s ugljena na obnovljive izvore energije. Na sve te djelatnosti primjenjuju se i specifični dodatni uvjeti, navedeni u dopunskom delegiranom aktu.

Komisija je izmijenila delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnost uvođenjem specifičnih zahtjeva za poduzetnike za objavljivanje informacija o njihovim djelatnostima u sektorima plina i nuklearne energije kako bi ulagači mogli prepoznati prilike za ulaganja u te djelatnosti.

Prema tome, Komisija smatra da su privatna ulaganja u djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije važna za tranziciju te da će time omogućiti brže napuštanje onečišćujuće djelatnosti u EU, kao što je proizvodnja ugljena i okretanje klimatski neutralnoj budućnosti.

Dopunski delegirani akt će i službeno biti donesen kad budu dostupni prijevodi na sve jezike EU-a te će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2023. nakon isteka razdoblja provjere i ako nijedan suzakonodavac ne uloži prigovor.

Izvor teksta:

https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/taksonomija-eu-komisija-predstavila-dopunski-delegirani-akt-o-taksonomiji-klimatski-odrzivih-2022-02-02_hr

Izvor slike: Pixabay


U Barceloni predložena mjera prilagodbe klimatskim promjenama koja može promijeniti cijeli izgled grada

Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka, zbog čega godišnje temperature rastu između 1,7 i 1,9oC  u urbanim područjima, a gradovi Europe imaju problema sa sve češćim toplinskim valovima. Američka znanstvena agencija Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) objavila je da je 2021. bila šesta najtoplija godina na Zemlji od početka mjerenja (1880.). Tako se u gradovima diljem Europe pojavljuje efekt toplinskih otoka, odnosno gradsko područje koje je znatno toplije od okolnih ruralnih područja i to za 8oC.

S obzirom na to da je 2020. godina bila najtoplija godina u Braceloni u posljednja dva stoljeća s prosječnom temperaturom od 16,8oC, Autonomno sveučilište u Barceloni (UAB) predložilo je mjeru prilagodbe klimatskim promjenama koja može promijeniti cijeli izgled grada.

Istraživanje na Sveučilištu je pokazalo da postojeći građevinski materijali u Barceloni imaju svojstvo zadržavanja sunčevog zračenja tijekom dana, pri čemu akumuliraju toplinu u cijelom gradu. Zbog toga su stručnjaci sa Sveučilišta predložili bojanje krovova u bijelu boju. Time će se smanjiti temperatura tijekom toplinskih valova u gradu za 4,7oC. Njihova studija je otkrila da bi se bojanjem krovova u bijelo povećao postotak sunčeve svjetlosti koju reflektira površina krova, a da ju ne apsorbira. Tako bi se smanjila prosječna temperatura za 0,8oC tijekom toplinskih valova, a u nekim dijelovima grada u određenim satima moguće je smanjenje i za oko 4oC.

Iz Sveučilišta su istaknuli da već pregovaraju s javnim tijelima koji su pokazali interes za bojanje krovova u bijelu boju, no još se nisu poduzeli konkretni koraci. Prema predviđanjima Sveučilišta, ovakva mjera koja ne zahtijeva velika ulaganja, a bila bi učinkovitija od mjere povećanja zelenih površina u gradu.

Video o mjeri prilagodbe grada Bracelone klimatskim promjenama možete pogledati OVDJE.

Izvor teksta: https://www.euronews.com/green/2022/01/11/painting-barcelona-s-rooftops-could-lower-temperatures-by-up-to-five-degrees-say-experts

Izvor slike: Freepik


Grad Opatija potiče građane na kućno kompostiranje

Grad Opatija nabavio je 440 kompostera za kućanstva na području Opatije, zbog velikog iskazanog interesa za kompostiranjem među stanovništvom Opatije na temelju upitnika kojeg je provelo tamošnje komunalno društvo prije nabavke kompostera. Tako će se građanima Opatije besplatno podijeliti komposteri u iznosu od 165.000 kn od čega je 60 % sredstava osigurao Grad Opatija, a 40% Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Komposteri će biti vrlo jednostavni za slaganje s dimenzijama 80 x 80 x 91 cm. Izrađeni su od recikliranog polipropilena, otporni su na kemikalije i deterdžente te na Sunčevo zračenje jer imaju ultraljubičasti stabilizator. Uz to, široke pukotine na bočnim zidovima kompostera omogućit će homogenu ventilaciju i ubrzani proces kompostiranja bez stvaranja neugodnih mirisa. Komposteri će imati volumen od 400 litara koji su primjereni za postavljanje u vrtovima i drugim zelenim površinama u okućnicama zgrada, a zauzimat će prostor manje od 1 m3.

Organizirat će se i radionice za edukaciju građana o načinju korištenja kompostera i o samom kompostiranju.

Kompostiranje je proces reciklaže organskog otpada, odnosno biootpada, kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost. Prema tome, kompostiranje je jedan od najučinkovitijih načina redukcije otpada, budući da se izdvajanjem biootpada iz ukupnih količina komunalnog otpada smanjuje ukupna količina komunalnog otpada za 30 – 40%. Građani će kompostiranjem dobivati kvalitetni humus kojeg će kasnije koristiti za dohranjivanje svojih vrtova i cvjetnjaka.

Izvor teksta: https://opatija.hr/37686-2/

Izvor slike: Freepik


Iskoristimo sunčevu energiju! Uključite se u javno savjetovanje!

Udruge i znanstvene institucije pozivaju sve zainteresirane na javno savjetovanje o smjernicama koje mogu pomoći u povećanju udjela obnovljivih izvora energije u lokalnim zajednicama te tako ubrzati energetsku tranziciju.

Savjetovanje je dio projekta METAR do bolje klime u čijoj provedbi sudjeluje 11 partnerskih organizacija, od čega dvije znanstvene institucije, osam udruga te jedan grad. Stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u suradnji s partnerima napisali su i razradili dva dokumenta: smjernice za energetsku tranziciju i porast korištenja sunčeve energije u lokalnim zajednicama te smjernice za građane i građanke s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora energije u kućanstvima.

U navedenim dokumentima sažeto se navode prednosti ugradnje sunčane elektrane na krovove, mjere koje jedinice lokalne samouprave mogu poduzeti kako bi potaknule veće korištenje sunčeve energije te druge korisne informacije i preporuke. Smjernice uključuju i kalkulator za okvirnu procjenu isplativosti ugradnje sunčane elektrane.

“Pozivamo sve gradove, općine, županije, stručnjake, tvrtke te građanke i građane da do srijede 9. ožujka. sudjeluju u javnom savjetovanju o sadržaju smjernica, tako da u online obrasce (dostupne ovdje i ovdje) upišu svoje komentare na sadržaj navedenih dokumenata. Same smjernice i obrasci mogu se preuzeti na istim poveznicama te na web stranicama Zelene akcije i ostalih partnera”, naveli su autori.

Javno predstavljanje smjernica održat će se u srijedu 23. veljače u 18:00 sati preko platforme Zoom na poveznici https://us02web.zoom.us/j/86366313596. Na izlaganju će autori održati kratko uvodno predavanje  o solarnim sustavima i zatim prezentirati sadržaj smjernica. Nakon toga, sudionici će moći sudjelovati u raspravi, a svi prijedlozi obradit će se zajedno s pisanim primjedbama iz online obrazaca.

Cilj je doraditi smjernice temeljem javnog savjetovanja te zagovarati njihovu primjenu, kako bi što više građana i lokalnih zajednica iskoristio potencijal obnovljivih izvora energije i smanjilo svoje mjesečne račune za energiju kao i utjecaj na klimu.

Projekt METAR do bolje klime financira Europska unija kroz Europski socijalni fond. Cilj projekta je uspostaviti trajnu tematsku mrežu kapacitiranih organizacija civilnog društva, jedinica lokalne samouprave i znanstveno-istraživačkih institucija koja će uključivanjem u sve faze razvoja javnih politika doprinijeti tranziciji u niskougljično društvo prilagođeno klimatskim promjenama bez energetskog siromaštva.  Nositelj projekta je udruga DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja), a partneri su Grad Zagreb, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Terra Hub, Eko-Zadar, Brodsko ekološko društvo, Institut za političku ekologiju, Zelena akcija, Zelena Istra i Forum za slobodu odgoja. Više informacija o projektu dostupno je na https://metar.door.hr/. Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Kontakti:

Bernard Ivčić, Zelena akcija, 099/314 9138, bernard@zelena-akcija.hr

Goran Grdenić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 01/6129996, goran.grdenic@fer.hr


Postoji rizik da taksonomija EU-a pogorša klimatsku krizu

Postoji rizik da će milijarde eura biti usmjereno na fosilna goriva, nuklearnu energiju i masovni, automatizirani, industrijski uzgoj životinja, što će samo pogoršati klimatsku krizu.

Razlog je vjerojatna promjena u taksonomiji EU-a, tj. u klasifikaciji gospodarskih sektora koji se mogu smatrati održivim. Naime, nekoliko država članica snažno se zalaže za uključivanje fosilnog plina i nuklearne energije u taksonomiju, unatoč velikim emisijama fosilnih plinova i radioaktivnog otpada koji se proizvodi pri korištenju nuklearne energije. Prijedlog Europske komisije se očekuje svakog dana.

U nastavku je 10 razloga zašto bi takva taksonomija EU-a mogla pogoršati klimatsku krizu:

1) Taksonomija EU-a bi se suočila sa scenarijem Međunarodne agencija za energiju (IEA) od 1,5°C.

Međunarodna energetska agencija smatra da sektor proizvodnje električne energije mora imati 100% nultu stopu emisija do 2035. u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i do 2040. u svijetu. To znači postupno ukidanje svih termoelektrana na plin do navedenih rokova.

2) Taksonomija EU-a može potkopati klimatski cilj EU-a do 2030.

Procjena utjecaja Komisije pokazuje da EU mora smanjiti korištenje fosilnog plina za oko 30% kako bi ispunio svoj klimatski cilj od 55% do 2030. Ako plin postane dio taksonomije to bi dovelo do većeg korištenja plina, ne manje.

3) Taksonomija EU-a bila bi korak unatrag u odnosu na trenutnu tržišnu praksu.

Globalno tržište zelenih obveznica isključuje fosilni plin i nuklearnu energiju.

4) Taksonomija EU-a bila bi korak unatrag u odnosu na izdavanje zelenih obveznica EU-a.

Komisija je objavila da njezino vlastito izdavanje zelenih obveznica za paket oporavka EU-a neće uključivati ni fosilna goriva ni nuklearnu energiju.

5) Taksonomija EU-a bila bi korak unatrag u odnosu na politike Europske investicijske banke (EIB).

EIB ne podržava nuklearnu energiju, a njezina politika kreditiranja energije iz 2019. isključila je fosilni plin. Predsjednik EIB-a Werner Hoyer jasno je rekao „gotovo je s plinom“.

6) Taksonomija EU-a zaostajala bi za kineskom taksonomijom koja je isključila fosilni plin iz proizvodnje električne energije i južnokorejskom taksonomijom koja isključuje nuklearnu energiju.

7) Uključivanje plina bilo bi kršenje Uredbu o taksonomiji u nekoliko točaka, i kao posljedica toga vjerojatno će biti osporeno na sudu, kao što je Austrija jasno dala do znanja u vezi nuklearne energije.

8) Taksonomija EU-a potkopala bi Globalno obećanje o metanu koje predvode EU i SAD pokrenuto na COP26 s ciljem  smanjenja najmanje 30% emisija metana do 2030. Više industrijskog uzgoja stoke i više termoelektrana na plin vrlo bi vjerojatno značilo više emitiranja metana.

9) Taksonomija EU-a ne bi bila u skladu s obećanjem danom na COP26 koje podupire 12 država članica EU-a, a predvodi Ujedinjeno Kraljevstvo, s ciljem postepenog ukidanja međunarodne potpore fosilnim gorivima do 2022. (uključujući Francusku, Njemačku, Italiju, Finsku, Švedsku, Nizozemsku, Sloveniju, Belgiju, Dansku, Irsku, Portugal, Španjolsku).

10) Taksonomija EU-a ne bi bila u skladu s članstvom ili potporom šest država članica EU-a u međunarodnom savezu „Beyond Oil & Gas Alliance“ koji se obvezuje na postupno ukidanje plina (uključujući Francusku, Švedsku, Dansku, Irsku, Portugal, Italiju).

Izvor teksta: https://www.wwf.eu/?5255391/10-reasons-why-the-EU-taxonomy-might-go-from-hall-of-fame-to-wall-of-shame

Izvor slike: Pixabay


Održana je fokus grupa o klimatskim promjenama na projektu METAR

U sklopu projekta „METAR do bolje klime“ održana je Fokus grupa u organizaciji Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba i Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Terra Huba te uz podršku Instituta za političku ekologiju i Brodskog ekološkog društva (BED).

Na sastanku se raspravljalo o opasnostima koje donose klimatske promjene, naglašavajući one u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane, vode i energije. Pozornost je također bila na složenosti i povezanosti problema zbog potrebne energetske tranzicije – od tehnoloških do društvenih.

Sudionici su se složili da:

  • rješenja koja se nude stvaraju pritisak ne samo na građane nego i na institucije te da sva zelena rješenja nisu nužno i održiva, zahtijevaju pažljivo promišljanje kako ne bi negativno utjecala na prirodu poput važnih šumskih ekosustava u Slavoniji ili proizvodnje dodatnog otpada za čije daljnje gospodarenje još nije nađeno rješenje;
  • veliki problem predstavlja nedostatak znanja, informiranosti i razumijevanja problema, ali i mogućih rješenja;
  • drugi problem su cijene i pristupačnost novih tehnologija u odnosu na standard građana.

Kako se na sastanku raspravljalo o dva suprotna scenarija: „optimistična“ i „pesimistična“ vizija života u gradu u idućih 30-ak godina s obzirom na klimatske promjene, zaključeno je sljedeće:

  • Za izbjegavanje pesimističnog scenarija te potrebnu prilagodbu na sve što klimatske promjene donose potrebno je puno više suradnje u kojima inače razdvojeni lokalni dionici mogu djelovati sinergijski.
  • Osim toga, potrebno je aktivno djelovanje na osnaživanju pojedinaca i organizacija znanjem o klimatskim promjenama, te edukacije i rad s informiranim i osnaženim građanima. To je ujedno i zadaća tematske mreže METAR u kojoj se planiraju okupiti organizacije koje će zajednički istraživati, podučavati i povesti promjene potrebne da bismo se prilagodili klimatskim promjenama te naučili kako se ponašati u novim okolnostima, te izbjegli pesimistični scenarij budućnosti u kakvoj ne želimo da žive naša djeca.

Izvor teksta: http://www.brodportal.hr/clanak/klima-se-mijenja-brze-nego-sto-se-mi-prilagodavamo-%E2%80%93-moze-li-nam-pomoci-mreza-metar-do-bolje-klime-31161