U Hrvatskoj započinje certificiranje održivosti zgrada po njemačkom modelu

Hrvatski savjet za zelenu gradnju potpisao je ugovor s Njemačkim društvom za održivi razvoj, po kojem će se moći koristiti DNGB sustavom certificiranja održivosti zgrada na nacionalnoj razini. Međunarodni sustav DNGB predstavlja vodeću svjetsku oznaku kvalitete za održivu gradnju usklađen s vrijednostima dekarbonizacije i učinkovite zaštite od klimatskih promjena.

Zgrade certificirane prema DGNB sustavu jamčit će visok stupanj održivosti i sigurnosti uključujući sve elemente važne za produktivnost i očuvanje zdravlja i blagostanja ljudi. Certifikat će jamčiti da su tijekom gradnje zgrada odabrani netoksični materijali, da je kakvoća zraka u zgradama visoka te da su ugrađeni sustavi koji će štedjeti energiju za grijanja i hlađenja, što će uzrokovati manje emisija CO2. Uz to, takve zgrade troše manje resursa tijekom izgradnje i uglavnom se prilikom dekonstrukcije mogu reciklirati čime smanjuju otpad i tako doprinose zaštiti okoliša. Uloga DGNB sustava je jako velika u smanjenju globalnog zagrijavanja jer su zgrade u Europi odgovorne za 40% potrošnje energije, 36% emisije CO2 i 35% generiranog otpada.

Trenutno, DGNB certifikat ima više od 8200 javnih i privatnih zgrada i prostora u 27 zemalja diljem svijeta. U Hrvatskoj je ukupno certificirano 9 zgrada prema kriteriju održivosti, a poslovnoj zgradi Matrix C u Zagrebu dodijelit će se prvi certifikat prema DGNB sustavu.

DNGB sustav je usklađen s EU regulativom i projektom LIFE Level(s) kojeg provodi Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji s ukupno 8 zemalja EU, a koji definira stupnjeve održivosti zgrada. Projekt omogućava korištenje seta EU kriterija procjene održivosti zgrada i izvor je uputa kako uzeti cijeli životni vijek zgrade u obzir pri proizvodnji materijala, izgradnji, operativnom životu zgrade, dekonstrukciji i rušenju.

Izvor slike: Pixabay


Uskoro počinje Europski forum za urbanu otpornost

S obzirom na nedavne ekstremne klimatske događaje koji se istodobno događaju u različitim zemljama i da je više od 2000 gradova u 35 zemalja diljem svijeta od 1. listopada proglasilo klimatsku krizu, što zahtjeva hitno osmišljavanje novih načina prilagodbe i otpornosti na klimatske promjene, 19. i 20. listopada 2021. održat će se Europski forum za urbanu otpornost (eng. European Urban Resilience Forum, EURESFO). Forum će okupit stručnjake, predstavnike gradova i dionike koji će raspravljati o Strategiji prilagodbe EU-a. Događaj će se održati uživo u gradu Malmö u Švedskoj i online.

Cilj Strategije prilagodbe klimatskim promjenama EU-a, koju je Komisija predstavila 24. veljače 2021., je pripremiti Europu za suočavanje s utjecajima klimatskih promjena ukazujući na potrebne strategije za jačanje kapaciteta prilagodbe, otpornosti i smanjenja ranjivosti gradova. Strategijom se želi uspostaviti dugoročna vizija prilagodbe, koja prepoznaje potrebu za sustavnim pristupom i prepoznaje međuovisnost između stabilne klime i održavanja usluga ekosustava, poput biološke raznolikosti, hrane, čistog zraka, pitke vode i zaštite od poplava.

Komisija je pokrenula misiju prilagodbe klimatskim promjenama i društvene transformacije, pri čemu će se usredotočiti na rješenja i pripremljenost za utjecaje klimatskih promjena s ciljem zaštite života, imovine i brzih promjena. Na Forumu će se razmotriti misija i ponuditi će se koraci u povećanje otpornosti Europe na klimatske promjene do 2030., a organizator događaja, Lokalne vlasti za održivost (eng. Local Governments for Sustainability, ICLEI) i partneri raspravit će o tome kako prilagoditi takva rješenja na lokalnu razinu.

Program možete pregledati OVDJE.

Registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://urbanresilienceforum.eu/registration/.

 

Izvor slike: https://urbanresilienceforum.eu/


A new analysis on the role of hydrogen in the energy transition has just come out!

The Spanish foundation Fundación Renovables has published a new analysis entitled “The role of hydrogen in the energy transition. Analysis and positioning.

The analysis clearly points out that hydrogen should play a complementary role in electrifying final energy consumption. The analysis emphasizes that the only solution in the energy transition is sustainable hydrogen generated by electrolysis of water where electricity is 100% produced from renewable energy sources, and the hydrogen production should be carried out at points as close as possible to its consumption.

Hydrogen injection into the gas grid should be avoided in order to avoid the use of fossil fuels and to avoid reducing the hydrogen energy value. The analysis clearly seeks to show that any alternative to hydrogen aggravates the problem and slows down the achievement of a zero-emission economy.

 

Picture source: Pixabay

The analysis explains that hydrogen produced from renewable energy sources has a future in decarbonisation, but should take into account the fact that such a solution must be developed rationally in accordance with the technological maturity that international organizations position only after 2030, which is why energy companies’ proposals about such solutions and media expectations are not coherent.


Izašla je nova analiza o ulozi vodika u energetskoj tranziciji

Španjolska zaklada Fundación Renovables objavila je novu analizu pod nazivom „Uloga vodika u energetskoj tranziciji. Analiza i pozicioniranje“.

Analiza jasno ističe da bi vodik trebao imati komplementarnu ulogu u elektrifikaciji finalne potrošnje energije. U analizi je naglašeno da je jedino rješenje u energetskoj tranziciji održivi vodik koji nastaje elektrolizom vode kod koje se koristi električna energija koja je 100% proizvedena iz obnovljivih izvora energije, a proizvodnja vodika bi trebala biti što bliže mjestima potrošnje.

Ubrizgavanje vodika u plinsku mrežu trebalo bi se izbjegavati kako bi se izbjeglo korištenje fosilnih goriva te da se izbjegne smanjenje energetske vrijednosti vodika. Analizom se jasno želi pokazati da svaka alternativa vodiku pogoršava problem i usporava stvaranje gospodarstva s nultom stopom emisija stakleničkih plinova.

U analizi je objašnjeno da vodik proizveden iz obnovljivih izvora energije ima budućnost u deskarbonizaciji, ali treba se uzeti u obzir činjenica da se takvo rješenje mora razvijati racionalno u skladu s tehnološkom zrelošću koju međunarodne organizacije pozicioniraju tek nakon 2030. godine, zbog čega prijedlozi energetskih tvrtki o takvim rješenjima i medijska očekivanja nisu koherentna.

 

Izvor slike: Pixabay


U tijeku je natječaj Fonda za sufinanciranje projekata za podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni natječaj za sufinanciranje projekata zaštite okoliša gdje će, između ostalog, sufinancirati i projekte u području provođenja aktivnosti za podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama. Sufinancirat će se trošak izrade informativno-edukativnih materijala na temu prilagodba klimatskim promjenama, koji uključuju jednostavne i interaktivne e-module, animacije i sl., te multimedijske uratke o promjeni klime i njenom utjecaju, rizicima i mogućnostima prilagodbe. Informativno-edukativni sadržaj će se trebati temeljiti na Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, uzimajući u obzir ranjive sektore.

Raspoloživa sredstva Fonda za ovaj Natječaj iznose 2.200.000,00 kuna, a pravo na prijavu imaju organizacije civilnog društva (udruge), samostalno ili u partnerstvu. Odobreni projekti potrebno je završiti u roku od 12 mjeseci.

Organizacije civilnog društva mogu ostvariti sredstva u udjelu:

  1. do 80% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području posebne državne skrbi Republike Hrvatske i u prvoj skupini otoka,
  2. do 60% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području druge skupine otoka, odnosno na području određenom kao brdsko-planinsko područje i
  3. do 40% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na ostalim područjima Republike Hrvatske.

Fond odobrava sredstva donacije, pri čemu je najmanji iznos donacije po pojedinom projektu 20.000,00 kuna, a najveći 80.000,00 kuna.

Rok za prijavu je 30. studeni 2021. godine.

Sva pitanja vezana uz natječaj mogu se postaviti isključivo elektronički, i to najkasnije 15 dana prije isteka roka za prijavu, na sljedeće adrese:

snjezana.mihaljevic@fzoeu.hr

berisla.ratkajec@fzoeu.hr

Svu dokumentaciju potrebnu za prijavu projekta možete naći na stranicama Fonda: https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=166.

 

Izvor slike: freepik


Studija koja nudi prijedloge za bolje upravljanje energetskom tranzicijom

Izašla je nova studija pod nazivom „European Governance of the Energy Transition“ o tome na koji način povećati ulaganja i osigurati postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. Ključna otkrića studije koju su izradili neprofitna organizacija Enel Foundation i konzultantska tvrtka European House Ambrosetti u suradnji s tvrtkom Enel, su sljedeća:

Sljedećih 10 godina bit će ključne u ograničavanju globalnog zagrijavanje ispod 1,5 oC, dok je cilj Europe postati globalni predvodnik u energetskoj tranziciji. Komisija je revidirala ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova s 40% na 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Ostvarenje takvog ambicioznog cilja bi omogućilo EU da bude bliže ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050.
Za postizanje ciljeva do 2030. potrebno je zadovoljavanje trenutačnih potreba za ulaganje u sektore (transport, zgradarstvo, obnovljivi izvori energije, elektroenergetska mreža i industrija) koji će biti dio energetske tranzicije. Za EU je potrebno 3564 milijarde eura čime bi se u sljedećih 10 godina akumulirao BDP od preko 8 milijardi eura.
S obzirom na dosadašnji tempo, Europa bi postigla svoj cilj smanjenja stakleničkih plinova za 55% tek u 2051., a ne u 2030. godini, kako je planirano. Osim smanjenja stakleničkih plinova koji bi kasnili 21 godinu, Europa bi kasnila i u postizanju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji za 40% (2043.) i povećanja energetske učinkovitosti za 36% (2053.) koji su također planirani da se ostvare do 2030.
Kašnjenje s postizanjem klimatskih i energetskih ciljeva EU-a je uzrokovano nedostatkom upravljanja energetskom tranzicijom.
U studiji je upravljanje energetskom tranzicijom definirano kao skup uloga, pravila, postupaka i alata (na zakonodavnoj, provedbenoj i nadzornoj razini) čiji je cilj postizanje strateških i operativnih ciljeva koji su:

  • postavljanje klimatskih, energetskih i ekoloških ciljeva te njihovo učinkovito postizanje;
  • maksimalna sinergija između svih uključenih sektora i aktera, uključujući institucije EU-a i države članice te zemlje izvan EU-a;
  • učinkoviti raspored potrebnih ulaganja;
  • osiguravanje jednostavnih procesa i postupaka te postavljanje odredbi o odgovornosti, kontroli i provedbi,
  • osiguravanje provođenja aktivnosti i postizanje rezultata.

Postojeće europsko upravljanje energetskom tranzicijom ima tri izazova:

  • Energija je zajednička i pripada svim državama članicama i EU koji mogu po tom pitanju donositi zakone i pravno obvezujuće akte.
  • Potreba za „neizravnom“ provedbom. Sustav koji se temelji na obvezujućim ciljevima na razini EU-a i neobvezujućim ciljevima država članica (s izuzetkom smanjenja stakleničkih plinova, koji je obvezujući i na razini država članica) usklađen je sa sustavom „neizravne“ provedbe. Planom oporavka EU se postupno okreće prema sustavu u kojem su države članice odgovorne za dobro korištenje golemih sredstava koje je osigurala Komisija. To zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju država članica radi utvrđivanja i provedbe jednog od najvećih investicijskih programa u povijesti, osiguravajući pravodobnu koordinaciju različitih javnih i privatnih aktera, dok se istovremeno rješava neučinkovitost sadašnjeg sustava.
  • Potreba za jačanjem novog mehanizma upravljanja ciljevima politike. Trenutni mehanizam za upravljanje ciljevima politike i njihovog prenošenja u nacionalne planove i dalje se temelji na viziji Plana oporavka koji je uzrokovao neke neučinkovitosti. Ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost utvrđeni u „Okviru za klimu i energiju do 2030.“ nisu obvezujući na razini država članica, već samo na razini EU-a, dok je cilj za smanjenje emisija stakleničkih plinova izravno obvezujući za države članice. Zbog toga, sve države članice ne rješavaju ciljeve EU-a na odgovarajući način, a njihovi su rezultati vrlo neujednačeni i nezadovoljavajući. Ciljevi država članica i njihovo djelovanje u postizanju tih ciljeva moraju se brzo uskladiti s mogućnostima koje nude raspoloživi resursi Plana oporavka.

S obzirom na navedene izazove, u studiji je ponuđeno sedam prijedloga za rješavanje problema upravljanja energetskom tranzicijom, a oni su:

  • provedba jačeg oblika suradnje u upravljanju energetskom tranzicijom, službeno priznajući njezinu ključnu ulogu;
  • usvajanje regionalnog pristupa za poboljšanje integracije tržišta EU-a;
  • poticanje na međunarodnoj razini uspostavu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM);
  • promoviranje učinkovitijeg mehanizma da nacionalno determinirani doprinosi (NDC) budu u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma;
  • pojednostavljenje postupka autorizacije za elektrane na obnovljive izvore energije i davanje prednosti mjerama povećanja energetske učinkovitosti;
  • izrada homogeniziranog i standardiziranog mehanizma interakcije između lokalne vlasti i operatora distribucijskog sustava i sustava skladištenja energije;
  • promoviranje potpune integracije jedinica lokalnih i regionalnih samouprava i klastera tvrtki na lokalnoj razini, ekosustava inovacija i energetskih zajednica s nacionalnom distribucijskom mrežom.

Izvor slike: Pixabay


Pogledajte dokumentarni film „Ja sam Greta“ i porazgovarajte s ministrom gospodarstva i održivog razvoja

Pozivamo vas na događaj „Oči u oči s budućnošću“ koji će se održati u velikoj dvorani kina Tuškanac u utorak, 19. listopada 2021. godine, u 15:00 sati.

U sklopu događaja imati ćete priliku pogledati zagrebačku premijeru dokumentarnog filma „Ja sam Greta“ “ koji govori o životu mlade švedske klimatske aktivistkinje Grete Thunberg.

Osim toga, mreža organizacija civilnog društva koje se bave problemom klimatskih promjena organizira razgovor  s ministrom gospodarstva i održivog razvoja na temu Što ti možeš učiniti do 2030?/Koliko si spreman/spremna mijenjati sebe, a povodom premijere dokumentarnog filma i  konferencije o klimi UNFCCC COP26. Cilj razgovora je skrenuti pažnju ministru gospodarstva i održivog razvoja na promišljanja učenika i studenata o rastućem problemu klimatskih promjena. Ujedno, organizacije bi razgovorom ministru željele skrenuti pažnju na činjenicu da su naši učenici ravnopravni dionici čiji se glas mora uzeti u obzir kada govorimo o klimatskim promjenama koje im ostaju u nasljeđete otvoreno porazgovarati s ministrom gospodarstva i održivog razvoja, Tomislavom Čorićem. Stoga, pozivamo srednjoškolce, studente i sve one koji se osjećaju mladima te aktivno promišljaju o svojoj budućnosti na otvoreni razgovor s ministrom.

Svaki student ili učenik može postaviti do 3 pitanja za Ministra, a najbolja pitanja prema odabiru organizatora moći će postaviti Ministru osobno na samoj premijeri filma.Svoja tri pitanja Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja možete poslati putem prijave na događaj do 10. listopada 2021. do 18:00 sati.

Organizatori ovog događaja su: Terra Hub, Zelena energetska zadruga (ZEZ), Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Greenpeace Hrvatska, kao i veleposlanstvo Švedske uz podršku veleposlanstva Velike Britanije te uz medijsku podršku radija yammat.fm i emisije Čuvarkuća. Budi i ti Čuvarkuća!

Događaj se organizira povodom Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja će se održati u Glasgowu 1. – 12. studenog 2021.


Prijavite se na informativno-edukativne radionice o energetskoj obnovi obiteljskih kuća

U tijeku su informativno-edukativne radionice o energetskoj obnovi obiteljskih kuća koje provode djelatnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na radionicama će se predstavit svi uvjeti sufinanciranja te popis potrebne dokumentacije, a građani će na radionici imati priliku postavljati i konkretna pitanja.

Prijavu na radionicu i raspored radionica možete pronaći OVDJE.

Izvor slike: Pixabay


Webinar: A sustainable development pathway for climate action within the UN 2030 Agenda

On Tuesday, 5 October 2021, the Euro-Mediterranean Center on Climate Change (CMCC), Resources for the future (RFF) and Navigate had organized a webinar “A sustainable development pathway for climate action within the UN 2030 Agenda” from 3.00 to 4.00 pm CET.

An integrated modelling framework covering 56 indicators or proxies across all 17 SDGs, show that ambitious climate policies, as well as economic development, education, technological progress and less resource-intensive lifesty are insufficient to reach the targets. Solution is an additional sustainable development package, including international climate finance, progressive redistribution of carbon pricing revenues, sufficient and healthy nutrition and improved access to modern energy, that will enable a more comprehensive sustainable development pathway.

For further information you can visit: https://www.cmcc.it/lectures_conferences/a-sustainable-development-pathway-for-climate-action-within-the-un-2030-agenda

The webinar will be broadcasted via Zoom.

You can register here: https://bit.ly/3lOyVjd


Učenici osnovnih škola uče o klimi i klimatskim promjenama

U srijedu, 29. rujna 2021., DOOR je održao predavanje u OŠ Lovre pl. Matačića u sklopu projekta Moja učinkovita škola 7. Šestim razredima objašnjeno je što su klimatske promjene, globalno zagrijavanje i na koje načine oni mogu biti doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena. Edukativnom vježbom ‘Odjeća čini čovjeka’, koju su učenici odradili s velikim zanimanjem, objašnjeno im je kako kupovina odjeće i obuće ima utjecaj na emisije stakleničkih plinova te na koje načine mogu iste smanjiti odabirom lokalnih proizvođača. Učenici su sudjelovali i u vježbi ‘Debata’ gdje su entuzijastično i međusobnom suradnjom pokušali svojim argumentima pobijediti protivničku ekipu. Vježbom se potaknulo učenike da kritički razmišljaju i samostalno istraže teme koje se odnose na ublažavanje klimatskih promjena. U sklopu projekta planiramo organizirati još dva predavanja do kraja godine, te se veselimo novim edukativnim vježbama koje ćemo zajedno prolaziti s učenicima s ciljem stvaranja čišće, zdravije i ljepše okoline.