Održana je radionica o porijeklu hrane i prednostima kupovine od lokalnog i ekološkog proizvođača

U sklopu projekta „Održivom potrošnjom do ublažavanja klimatskih promjena“, kojeg DOOR provodi u suradnji s udrugom Vestigium, u subotu, 6. studenog 2021., održana je prva od četiri tematske radionica za djecu na temu održive potrošnje. Djeca će na radionicama naučiti što je kompostiranje i zašto je važno, odakle dolazi hrana i kako se može uzgojiti na malim gradskim površinama, koje su nam namirnice dostupne tijekom godine ako hranu nabavljamo od malih, lokalnih i ekoloških proizvođača, te na koje sve načine možemo pripremati hranu i kako iskoristiti biootpad.

Na prvoj radionici u udruzi Vestigium djeci je bilo objašnjeno odakle dolazi hrana koju jedemo, koja je razlika od jabuke kupljene u trgovini i direktno od malog, lokalnog i ekološkog proizvođača. Uz to, djeca su naučila kako nastaje sir koji kupujemo u trgovini, a kako onaj na malom obiteljsko poljoprivredno gospodarstvu.

Na drugoj radionici, koja će se održati 20. studenog 2021., djeca će imati prilike naučiti više o uzgoju i pripremi hrane, te što je kompostiranje i zašto je važno.

Na radionicu se možete prijaviti preko e-mail adrese: udruga.vestigium@gmail.com

Projekt je financiran iz proračuna Grada Zagreba za 2021. godinu u sklopu Javnog poziva za podnošenje prijava za dodjelu jednokratnih financijskih potporama udrugama za 2021.


Komisija je objavila tri nova izvješća o djelovanju EU-a u području klimatske politike za 2020. godinu

Europska komisija je uz godišnje izvješće o stanju energetske unije objavila i tri izvješća o djelovanju EU-a u području klimatske politike za 2020. godinu: izvješće o djelovanju EU-a u području klime, izvješće o tržištu ugljika i izvješće o kakvoći goriva.

Izvješće o djelovanju EU-a u području klime

U izvješću je prikazano da su se u odnosu na 2019. emisije stakleničkih plinova u EU-27 tijekom 2020. godine smanjile za gotovo 10 %. Takav, dosad nezabilježen pad emisija se pripisuje pandemiji bolesti COVID-19. Isto tako, u Izvješću stoji da su se emisije u odnosu na 1990. ukupno smanjile za 31 %. To znači da je EU premašio svoj cilj iz Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) prema kojima je bilo potrebno do 2020. smanjiti emisije za 20 % u odnosu na 1990. godinu.

U usporedbi s 2019. emisije u sektorima u sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS) naglo su pale 2020. godine. Emisije iz proizvodnje električne energije i najvećeg dijela industrijske proizvodnje pale su za 11,4 %, a emisije iz zračnog prometa za 63,5 %. Emisije u sektorima izvan ETS sustava: promet, zgrade, poljoprivreda i otpad, smanjile su se za 6 %.  Od uvođenja ETS sustava 2005. emisije su se smanjile za oko 43 %, čime je premašen cilj od 21 % iz zakonodavstva EU-a o ETS-u. U sektorima koji trenutačno nisu uključeni u ETS sustav emisije su bile 16 % niže nego 2005., čime je premašen cilj iz Odluke o podjeli napora. Ako se izuzme smanjenje emisija iz prometa 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, od 2005.  emisije iz prometa i poljoprivrede ostat će uglavnom nepromijenjene, zbog čega su potrebne dodatne mjere za njihovo smanjenje.

Također, države članice planiraju, usvajaju i provode politike i mjere za postizanje svojih trenutačnih ciljeva u podijeli napora do 2030. u okviru Uredbe o podijeli napora. Ako se objedine nacionalne politike koje se trenutno provode, u odnosu na 2005. EU-27 bi smanjio emisije obuhvaćene Odukom o podijeli napora za 22% do 2030. To je znatno ispod trenutačnih 30% ukupnog cilja smanjenja emisija i ambicioznijeg cilja od 40% predloženog u srpnja 2021. Čak i ako se provedu sve dodatne politike koje su prijavile države članice, ostvario bi se samo cilj od 30%. To ukazuje na potrebu država članica da planiraju i provedu dodatne mjere za ostvarivanje klimatskih ciljeva u sektorima obuhvaćenima Odukom o podijeli napora.

Neto uklanjanje stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u posljednjem desetljeću bilježio zabrinjavajući silazni trend. Razlog je sve veći udjel šuma koje sazrijevaju, sve češće prirodne nepogode, porasta potražnje za drvom i smanjena stopa pošumljavanja. Naime, sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (eng. Land-use, Land Use Change and Forestry, LULUCF) može stvarati emisije stakleničkih plinova, ali i uklanjati CO2 iz atmosfere. Između 2013. i 2020. države članice obvezale su se osigurati da se emisije stakleničkih plinova i uklanjanje CO2 iz dodatnih aktivnosti uračunaju u cilj smanjenja emisija prema Kyotskom protokolu.

Izvješće o kakvoći goriva

U izvješću je istaknuta potreba za poduzimanjem daljnjih mjera kako bi se postigao cilj Direktive o kakvoći goriva da se intenzitet stakleničkih plinova u gorivima za promet smanji za najmanje 6% do 2020. u odnosu na 2010. 2019. godine je utvrđeno da je prosječni intenzitet stakleničkih plinova u gorivima pao za 4,3% u odnosu na 2010., dok je od 2018. postignuto godišnje smanjenje od samo 0,6 postotnih bodova. Uz to, u izvješću je naglašeno da su velike razlike u napretku među državama članicama te da gotovo sve moraju brzo djelovati kako bi se ostvario cilj za 2020.

Izvješće o tržištu ugljika

U izvješću je naglašeno da je sustav EU-a za trgovanje emisijama izdržao gospodarski pad uzrokovan pandemijom, te je i dalje stabilan. Cijena emisijskih jedinica ETS sustava povećala se od 2018., zbog čega su prihodi od prodaje na dražbi, namijenjeni državama članicama, porasli s 3,2 milijarde eura u 2013. na 14,4 milijarde eura u 2020. godini. Iste godine 76% tih prihoda iskorišteno je ili se planira iskoristiti za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva. Osim toga, sve veći broj projekata u području klime financiranih sredstvima EU-a financira se monetizacijom emisijskih jedinica u okviru programa NER 300, Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju.

Komisija je za predstojeće godine predložila jačanje i proširenje uloge određivanja cijena ugljika, kao dio paketa za ostvarivanje ciljeva Europskog zelenog sporazuma usvojenog u srpnju 2021., kako bi EU mogla ostvariti svoje još ambicioznije klimatske ciljeve.

Izvor slike: Pxabay


Više od 40 zemalja obećale su napustiti korištenje ugljena

Na konferenciji o klimi COP26 više od 40 zemalja obećale su prekinuti sva ulaganja u novu proizvodnju energije iz ugljena, koji najviše doprinosi klimatskim promjenama od svih fosilnih goriva. Uz to, potpisnici sporazuma, koji je neobvezujući, složili su se da će bogatije zemlje postupno odustati od korištenje ugljena do 2030-ih, a siromašnije zemlje do 2040-ih.

Zemlje koje u velikim količinama koriste ugljen poput Poljske, Vijetnama i Čilea su se također obvezale napustiti korištenje ugljena, no najveće zemlje koje su ovisne o ugljenu poput Kine, SAD-a i Indije nisu pristale na takav dogovor. Međutim, u drugom sporazumu se 20 zemalja obvezalo, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Novi Zeland, da će ukinuti javno financiranje projekata u kojima se  koriste fosilna goriva bez tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida u inozemstvu do kraja 2022. godine.

Zemlje poput Južne Afrike, Poljske i Indije trebat će velika ulaganja kako bi svoj energetski sektor učinili „čišćim“. S obzirom na to, pitanje je koliko će sredstava razvijene zemlje trebati izdvojiti kako bi se ostvarili planovi za prestanak korištenja ugljena u zemljama u razvoju. Velika Britanija, Njemačka i SAD dodijelile su Južnoj Africi 8,5 milijardi dolara kako bi napustila korištenje ugljena. Druge zemlje su također zainteresirane slijediti primjer Južne Afrike.

Iako je postignut napredak u smanjenju upotrebe ugljena na globalnoj razini, u 2019. godini se iz njega proizvelo oko 37% električne energije u svijetu.

Izvor teksta: https://www.bbc.com/news/science-environment-59159018

Izvor slike: Pixabay


DOOR će održati predavanje o energetskom siromaštvu u sklopu online radionica s vizijom – Zeleni Zagreb

U sklopu projekta UNIC Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova pozivamo vas na jednu ili više online radionica u sklopu drugog ciklusa gradskog laboratorija koji će se 2021. i 2022. godine baviti vizijom Zagreba kao ZELENOG ZAGREBA. Sudjelovanjem na radionici sudionicima će se objasniti: u kojoj mjeri su građani izloženi rizicima poput toplinskih otoka, poplavama ili potresima, koji rizici su mogući za siromašne građane u daljnjem procesu obnove nakon razornih potresa, u kojoj mjeri starije osobe i druge deprivirane skupine mogu podmiriti troškove stanovanja i osigurati pristup energentima čija cijena raste, na koji način je potrebno riješiti probleme pristupa kvalitetnoj prehrani za sve građane, koje su posljedice masovne proizvodnje hrane u velikim institucijama, kao i mogu li građani jednako koristiti blagodati zagrebačkih zelenih površina.

Ovom prilikom DOOR će održati predavanje u sklopu radionice pod nazivom  „Stanovanje i energetsko siromaštvo“, 10. studenog 2021. od 13:00 do 15:00 sati, na kojoj će objasniti problem energetskog siromaštva (definicija, uzroci, pogođene skupine, stanje u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu) i što se poduzima kako bi spriječilo ili ublažilo energetsko siromaštvo u Hrvatskoj i radu Zagrebu. Uz to, DOOR će imati priliku pojasniti zašto je važan pristup električnoj energiji, kakvo je stanje energetskog siromaštva s obzirom na električnu energiju u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu te koje se mjere poduzimaju za rješavanje tog problema.

Događaj je otvoren za sve članove akademske i društvene zajednice, uključujući studente, nastavnike, zaposlenike Sveučilišta, znanstvenike, predstavnike građana i medija, predstavnike gradske samouprave i lokalne vlasti, stručnjake iz javnog, privatnog ili civilnog sektora.

Online radionice će se održati tijekom 9. i 10. studenoga 2021., a prijave se zaprimaju do 5. studenog 2021. putem online obrasca.

Popis i raspored održavanja radionica je sljedeći:

  • „Ekološki rizici i prirodne katastrofe iz perspektive ranjivih skupina“ – utorak, 09. studenog 2021., 12:00 – 14:00 sati;
  • „Glad i pristup hrani“, utorak 09. studenog 2021., 15:00 – 17:00 sati;
  • „Stanovanje i energetsko siromaštvo“, srijeda, 10. studenog 2021., 13:00 – 15:00 sati;
  • „Mobilnost i pristup zelenim površinama“, srijeda, 10. studenog 2021., 15:00 – 17:00 sati.

Izvor slike: Pixabay


Znanstvenici procjenjuju da je 85% svjetske populacije pogođeno klimatskim promjenama

Na njemačkom istraživačkom institutu za klimatske promjene Mercator, pomoću strojnog učenja (eng. machine learning) analizirano je više od 60.000 studija povezanih s klimatskim promjenama. Rezultati su otkrili da je 80% kopnene površine diljem svijeta, gdje živi 85% svjetskog stanovništva, pogođeno klimatskim promjenama. Rezultati istraživanja, koje se usredotočilo na događaje kao što su neuspjela žetva, poplave i toplinski valovi, omogućili su znanstvenicima uspostavu čvrste veze između sve češćih ekstremnih klimatskih događaja i ljudskih aktivnosti.

Nakon što je softver za strojno učenje pod nazivom BERT analizirao informacije o klimatskim promjenama, algoritam je identificirao studije koje bi mogle pokazati utjecaje klimatskih promjena čak i ako se u tim studijama rezultati ne pripisuju klimatskim promjenama.

Strojno učenje je vrsta umjetne inteligencije koja postaje pametnija kako dobiva više informacija. Callaghan i tim nisu imali za cilj samo istaknuti tešku situaciju planeta kako utjecaji klimatskih promjena postaju sve poznatiji, već i koristiti strojno učenje kako bi otkrili nedostatke u znanstvenim studijama.

Objavljenu studiju možete pregledati OVDJE.

Izvor slike: Pixabay


Webinar o održivoj tranziciji na Sredozemlju

Dana 11. studenog 2021., 15:00 – 16:00 sati po srednjoeuropskom vremenu, održat će se webinar o strateškim preporukama za održivo iskorištavanje resursa na Sredozemlju. Na webinaru će se raspravljati o perspektivi Sredozemlja s obzirom na trenutnu politiku održivog razvoja EU-a, s posebnim naglaskom na plan oporavka (Next  GenerationEU) i Europski zeleni sporazum. Webinar organizira Euro-mediteranski centar za klimatske promjene (CMCC).

Webinar će se moći pratiti preko Zoom platforme, a registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_17-CksLwSvau-iSpmVEFEg

Ako želite saznati na koje načine se obalni gradovi na Sredozemlju prilagođavaju klimatskim promjenama, posjetiti platformu Adriadapt: https://adriadapt.eu/hr/. Informacijska platforma o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice nudi pregled različitih mogućnosti prilagodbe, slučajeve iz prakse, dokumente sa smjernicama, zakonske okvire te druge korisne materijale o prilagodbi na klimatske promjene.

Izvor slike: Pixabay


Webinar about sustainable transition in the Mediterranean

On 11 November 2021, 15:00 – 16:00 CET, a webinar on strategic recommendations for the sustainable use of resources in the built environment of the Mediterranean will be held. The webinar will be an opportunity for discussion about the Mediterranean perspective on the EU’s current sustainable development policy, with a special focus on the recovery plan (Next Generation EU) and the European Green Deal. The webinar is organized by the Euro-Mediterranean Center for Climate Change (CMCC).

The webinar will be broadcasted via Zoom.

Link for registration: https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_17-CksLwSvau-iSpmVEFEg

If you want to find out how coastal cities in the Mediterranean are adapting to climate change, visit the Adriadapt platform: https://adriadapt.eu/hr/. The Climate Change Resilience Information Platform for Adriatic local communities offers an overview of different adaptation options, case studies, guidance documents, legal frameworks and other useful materials on climate change adaptation.

Picture source: Pixabay


Izjava Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju (METAR) uoči klimatske konferencije COP26

U tijeku je 26. sastanak konvencije Ujedinjenih naroda o klimi (COP26) na kojem se čelnici iz svih zemalja svijeta dogovaraju o tome kako riješiti klimatsku krizu. Domaćin ovogodišnje konvencije je Ujedinjeno Kraljevstvo u partnerstvu s Italijom. Domaćini iz Ujedinjenog Kraljevstva i UN-a rekli su da žele zadržati nadu u nastojanju da se spriječi porast globalne temperature na ispod 1,5 stupnjeva Celzija. Taj bi se cilj trebao postići preuzimanjem snažnih kolektivnih i pojedinačnih obveza u Glasgowu, između ostalog pomoću ambicioznih nacionalno utvrđenih doprinosa koje stranke trebaju dostaviti.

S obzirom na COP26, članice Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju (METAR), koja okuplja znanstveno-istraživačke organizacije, organizacije civilnog društva i jedinice lokalne samouprave diljem Hrvatske, objavile su Izjavu za pravednu i niskougljičnu tranziciju. Stavovi u Izjavi su sukladni s najvećom klimatskom mrežom sastavljenom od preko 1500 organizacija civilnog društva u preko 130 zemalja – Climate Action Network (CAN).

Izjavu možete pročitati OVDJE.


Novo izvješće Europske agencija za okoliš procjenjuje da je EU ostvarila klimatske i energetske ciljeve za 2020. godinu

U izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Trendovi i projekcije u Europi 2021.“ procjenjuje se da je EU postigla svoja tri klimatska i energetska cilja za 2020. godinu, a to su: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na 20% i povećanje energetske učinkovitost za 20 %. Izvješće se temelji na konačnim klimatskim i energetskim podacima za 2019., te preliminarnim podacima za 2020. godinu.

Glavne točke Izvještaja su:

  • U 2020. godini emisije iz EU 27 pale su za 31% (34% neto emisija), u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što je veliko prekoračenje zadanog cilja od -20% za 2020. godinu. Godišnje smanjenje emisija između 2019. i 2020. iznosilo je nevjerojatnih 10% (u usporedbi s godišnjim smanjenjem od 4% u prethodnoj godini) za što je najveći uzrok COVID-19 pandemija.
  • Ukupno smanjenje emisija sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) je bilo glavni pokretač većine smanjenja emisija i pridonijelo je ostvarenju cilja više od sektora obuhvaćenih Uredbom o podjeli napora.
  • U 2020. godini EU je postigla 21,3% udjela energije potrošene iz obnovljivih izvora.
  • U 2020. potrošnja finalne i primarne energije u EU pala je ispod referentne razine od 20% za 2,6% i 5%, odnosno 22,6% i 25%.
  • 6 država članica EU-a: Bugarska, Cipar Finska, Njemačka, Irska i Malta nisu uspjele postići svoje nacionalne kvote emisija za 2020. godinu i morat će iskoristiti svoju dostupnu fleksibilnost kako bi prikrile svoje nacionalne nedostatke. Njemačka, Irska i Malta nisu uspjeli postići svoj ukupni cilj Uredbe o podjeli napora za 2020. godinu.
  • Irska, Nizozemska i Luksemburg su na vrhu liste s obzirom na povećanje udjela obnovljivih izvora energije između 2019. i 2020. Međutim, ove 3 zemlje iskoristile su mehanizam za ostvarivanje direktive o obnovljivim izvorima energije, tzv. prijenos statističkih podataka iz zemalja poput Danske i Estonije. Osim njih i Belgija je iskoristila statistički transfer. Isključujući statističke transfere, Portugal, Austrija i Švedska bile su države članice koje su imale najveći porast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u 2020.
  • 22 države članice postigle su svoje ciljeve za obnovljive izvore energije za 2020., što znači da 5 nije postiglo svoj cilj. Belgija, Rumunjska i Slovenija su blizu ispunjavanja ciljeva, a Francuska i Poljska su najudaljenije od svojih ciljeva za obnovljive izvore energije za 2020.
  • Italija, Španjolska i Nizozemska su na vrhu po smanjenju konačne potrošnje energije, dok su Italija, Španjolska, Francuska, Njemačka i Rumunjska na vrhu po smanjenju potrošnje primarne energije.
  • Procjenjuje se da je 19 država članica postiglo svoje nacionalne indikativne ciljne za energetsku učinkovitost za 2020., što znači da 8 država članica nije postiglo svoj cilj. Belgija, Bugarska i Nizozemska premašile su nacionalne ciljeve za potrošnju primarne energije za 2020., a Austrija, Belgija, Bugarska, Njemačka, Mađarska, Litva i Slovačka premašile su svoj nacionalni cilj za finalnu potrošnju energije.

Izvor slike: Pixabay


Kroz natjecanje za vrijedne nagrade učenici su naučili na koje načine mogu pomoći klimi

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ održali smo u utorak, 26. listopada 2021., predavanja učenicima petih razreda OŠ Lovre pl. Matačića. Učenicima smo objasnili što znače klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zagrijavanje te smo im pokazali na koje načine mogu sami mijenjati navike kojima bi smanjili emisije stakleničkih plinova. Zatim su učenici imali priliku sami predložiti na koje načine bi oni ublažili klimatske promjene, pri čemu im je objašnjeno koje su mjere najjednostavnije i najučinkovitije. Uz to, učenici su izradili kartice najvažnijih stakleničkih plinova pri čemu su saznali gdje nastaju i koja im je uloga u prirodi. Oni koji su napravili najbolju karticu stakleničkog plina i ponudili najkreativnije prijedloge ublažavanja klimatskih promjena osvojili su vrijedne nagrade: mikroskop, solarni robot i kompas. Čestitamo pobjednicima te zahvaljujemo i ostalim učenicima na trudu i kreativnom radu!

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.