E-savjetovanje za nacrte ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga koji će biti objavljeni u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“

Završeno je e-savjetovanje za nacrte tri poziva na dostavu projektnih prijedloga „Proizvodnja energije iz mora”, „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije ” i „Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije”.

Pozivi se planiraju objaviti u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“ koji ima za cilj povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Hrvatskoj. Svrha ovog Programa je podizanje svijesti i znanja o nužnosti i prednostima povećanja energetske učinkovitosti te sufinanciranje kvalitetnih projekata iz područja obnovljivih izvora energije. Područja programskog fokusa su:

  • obnovljiva energija,
  • energetska učinkovitost,
  • energetska sigurnost,
  • ublažavanje efekata klimatskih promjena i
  • prilagodba na klimatske promjene.

Pozivima će se financirati projekti koji se odnose na programsko područje: Obnovljiva energija, a očekivani ishod projekata bi trebala biti povećana proizvodnja obnovljive energije, dok se za očekivane neposredne rezultate očekuje povećanje ugrađenih kapaciteta obnovljive energije i ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije. Također se očekuje da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO2 i povećanoj sigurnosti opskrbe.

Cilj Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Proizvodnja energije iz mora” je pružiti potporu pilot projektima i pred-investicijskim studijama za ugradnju sustava grijanja i hlađenja pomoću toplinskih pumpi putem energije iz mora. Projektima bi se analizirale mogućnosti zamjene energenata koji se koriste za grijanje i hlađenje u gradskim središtima u obalnim područjima i na otocima. Uspješno provedeni pilot projekti također bi povećali kapacitete i vještine dobavljača i programera te posljedično pridonijeli nižim troškovima instalacija sustava dizalica topline s morskom vodom u budućnosti.  Iznos alokacije za ovaj Poziv iznosi 1.534.000 eura, pri čemu minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000 eura, a maksimalni iznos 1.300.000 eura.

Cilj Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije” je podržati više pilot projekata integriranih fotonaponskih elektrana koje bi povećale instalirane kapacitete za korištenje sunčeve energije. Veći broj projekata također bi povećao kapacitete i vještine komunalnih poduzeća, dobavljača i programera te posljedično doprinio nižim troškovima integriranih fotonaponskih instalacija u budućnosti. Poziv će podržati projekte koji povećavaju instalirane  kapacitete solarne energije, a instalirani kapaciteti za proizvodnju solarne energije moraju biti povezani na elektroenergetsku mrežu. Osim proizvodnje energije, prijavitelji se također mogu prijaviti za financiranje kapaciteta skladištenja. Iznos alokacije za ovaj Poziv iznosi 7.400.000 eura, pri čemu minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000 eura, a maksimalni iznos 1.300.000 eura.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije” podržat će projekte koji planiraju razviti tehničku dokumentaciju za geotermalnu energiju. Prijavitelji se mogu prijaviti za financiranje studija i tehničke dokumentacije kao što su koncept, pred-izvedivost, izvedivost i inženjering i dizajn potrebni za sazrijevanje projekata potrebnih za pripremu potencijalne buduće investicijske odluke. Iznos alokacije za ovaj Poziv iznosi 3.000.000 eura, pri čemu je minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000 eura, a maksimalni iznos 1.300.000 eura.

Rok za podnošenje projektnog prijedloga za sva tri Poziva bit će najviše 3 mjeseca od objave istih.

Izvor teksta:

https://eeagrants.hr/u-tijeku-postupak-e-savjetovanja-na-nacrt-kljucnih-elemenata-prva-tri-poziva-na-dostavu-projektnih-prijedloga-programa-energija-i-klimatske-promjene/

Izvor slike: pixabay


Interaktivna karta koja prikazuje projekcije globalnog porasta razine mora

NASA je izradila kartu koja pokazuje koliki će biti porast razine mora u svijetu u narednim desetljećima na temelju Šestog izvješća o klimi Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC).

Karta omogućuje korisnicima da odaberu bilo koju lokaciju na globalnim oceanima i obalama te izaberu bilo koje desetljeće između 2020. i 2150. godine. Nakon toga dobit će uvid u detaljno izvješće o odabranoj lokaciji na temelju projekcija u Šestom izvješću. Na karti tako možete pronaći podatke za Grad Split (gradska luka), Općinu Sućuraj i Grad Dubrovnik.

Uz prikaz porasta razine mora u narednim desetljećima, korisnici mogu vidjeti i učinke različitih procesa koji potiču porast razine mora. Ti procesi uključuju otapanje ledenih ploča i ledenjaka, promjene u obrascima cirkulacije oceanskih voda ili njihovo širenje uzrokovano zagrijavanjem, što može utjecati na visinu oceana.  Prema karti, do 2150. godine gradovi na našoj obali mogu očekivati porast razine mora između 60 i više od 150 centimetara. Navedena projekcija ovisi o mogućim različitim scenarijima.

Karta prikazuje buduću razinu mora prema nekoliko scenarija temeljenim na projekcijama emisija stakleničkih plinova i socioekonomskim scenarijima. Prvi scenarij projekcija uzima u obzir niske razine emisija stakleničkih plinova s ograničenjem globalnog zagrijavanja na 1,5 oC, drugi scenarij do dva stupnja, a treći scenarij između 2,7 i 3,4 oC. Četvrti scenarij u obzir uzima visoke emisije aerosola a peti, ujedno i najgori scenarij je onaj bez promjena u klimatskim politikama (eng. “business as usual”).

Prema analizi NASA-e  između 1901. i 2018. godine globalna srednja razina mora porasla je za oko 20 centimetara, što predstavlja najbrži porast u posljednjih 3000 godina, a više od 600 milijuna ljudi (oko 10% svjetske populacije) živi u obalnim područjima koja su niže od 10 metara nadmorske visine.

Globalno zagrijavanje iznad 2 oC moglo bi biti dovoljno da se otopi ledena ploča Grenlanda, što bi uzrokovalo globalni porast razine mora za više od 2 m. Predviđa se da će porast razine mora raseliti oko 267 milijuna ljudi diljem svijeta, povećati rizik od poplava, uzrokovati eroziju plaža i gubitak staništa za životinje i biljke koje žive na obali ili u blizini.

Uz to, možete pregledati i interaktivni atlas Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koji prikazuje promjene temperature i oborina na globalnoj razini prema scenarijima klimatskih promjena koji se koriste za modeliranje porasta razine mora.

Izvor slike: pixabay


3 milijarde stabala za bolju prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u EU

Prema Europskom zelenom planu, Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godinu rješavat će se problem zaštite i obnove prirode, a jedna od obveza će biti sadnja najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU do 2030. godine. Nova Strategija EU-a za šume za 2030., koju je u lipnju ove godine objavila Komisija, sadrži putokaz za postizanje tog cilj. Svake godine između 2010. i 2015. godine naraslo je 300 milijuna novih stabala u EU, a ovim planom cilj je udvostručiti taj broj kojim će se povećati površina pokrivenosti šumom u EU i otpornost šuma. Uz to, povećat će se uloga šuma u sprječavanju gubitka bioraznolikosti te će se ostvariti veliki doprinos u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Plan će se financirati programom LIFE, fondovima kohezijske politike i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.

Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal drveća u prilagodbi klimatskim promjenama plan je posaditi i uzgajati stabla sukladno ekološkim principima, što znači da će se stabla prvo morati posaditi na pravom mjesto i s pravom svrhom. To će zahtijevati dugoročno planiranje i praćenje jer će se trebati posaditi odgovarajuća mješavina vrsta drveća ne samo u šumama, već i u agrošumarstvu te poljoprivrednim i urbanim područjima. Na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su močvare, bare, tresetišta i travnjaci neće se smjeti posaditi drveće.

Osim velike koristi u prilagodbi, drveće će pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena pohranom ugljika smanjujući emisije stakleničkih plinova, a krošnje mogu stvoriti mikroklimu koja može ograničiti evaporaciju vode iz tla.

U sklopu projekta ForestaMi u gradu Milanu cilj je posaditi 3 milijuna stabala do 2030. godine. Projekt podržava Grad Milano, a započeo je na temelju istraživanja Milanskog politehničkog sveučilište koje nakon završetka projekta predviđa sniženje temperature u gradu za 2 – 8 °C i povećanje pokrivenosti krošnji drveća za 10% što će u prosjeku smanjiti temperaturu površine za 1,4 °C. Također, strateškom sadnjom drveća na određenim lokacijama u gradu predviđa se smanjenje potrebe za klima uređajem za 30% i ušteda 20 – 50% energije koja se koristi za grijanje.

Uz to, stablo dnevno filtrira do 450 litara vode, a svake godine može ukloniti oko 19 kg onečišćivača iz zraka.

Izvor slike: Pixabay


Map of European city's potential to mitigate and adapt to climate change

As part of the NATURVATION project, maps were made to show the potential of natural based solutions for mitigation and adaptation to climate change in more than 775 European cities. NATure-based URban innoVATION is a 4-year project, funded by HORIZON 2020 and it involves 14 institutions across Europe. Project’s objctive is contribute to realising the potential of nature-based solutions for responding to urban sustainability challenges by working with communities and stakeholders.

The maps show the quantified potential of natural based solutions, which includes:

  • mitigate heat during a heatwave
  • carbon storage and
  • retain water runoff during a rainfall event.

The maps also quantify the additional benefits of natural solutions for cities like:

  • recreation opportunities,
  • availability of green space to support health and well-being and
  • biodiversity potential.

The maps show that the application of additional green areas and trees to mitigate heat during a heatwaves and increase carbon storage has the greatest potential in Southern Europe, the northern UK, the western Balkans and Turkey, while it is the smallest in Central Europe.

Maps of Zagreb, Osijek, Rijeka, Pula, Zadar and Split, as well as other European cities, can be accessed HERE. At the bottom of the website you can enter the city you want and then you can download a document with maps showing the city’s potential for green spaces, mitigate heat during a heatwaves, carbon storage, retain water runoff during a rainfall event and biodiversity.

Image source: Pixabay


Karta potencijala europskih gradova za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama

U sklopu projekta NATURVATION izrađene su karte koje prikazuju potencijal prirodnih rješenja za prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama u više od 775 europskih gradova. NATure-based URban innoVATION je četverogodišnji projekt koji je financiran programom Obzor 2020 te uključuje 14 institucija diljem Europe. Cilj projekta je podržati ostvarenje potencijala prirodnih rješenja u gradovima kao odgovor na izazove urbane održivosti u suradnji sa zajednicama i dionicima.

Karte prikazuju kvantificirani potencijal prirodnih rješenja koji uključuje:

  • ublažavanje toplinskih valova,
  • pohrana ugljika i
  • zadržavanje kišnice.

Na kartama su kvantificirane i dodatne koristi prirodnih rješenja za gradove, a one su:

  • mogućnosti rekreacije,
  • dostupnost zelenih površina za bolje zdravlje i blagostanje ljudi i
  • potencijal bioraznolikosti.

Karte pokazuju da primjena dodatnih zelenih površina i drveća za ublažavanje toplinskih valova i povećanje pohrane ugljika ima najveći potencijal u južnoj Europi, na sjeveru Velike Britanije, zapadnom Balkanu i u Turskoj, dok je najmanji u srednjoj Europi.

Kartama Zagreba, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita, kao i drugim europskim gradovima, možete pristupiti OVDJE. Na dnu internetske stranice možete upisati grad koji želite nakon čega dobijete dokument s kartama koje pokazuju potencijal grada za zelene površine, ublažavanje toplinskih valova, pohranu ugljika, zadržavanje kišnice i bioraznolikost.

Izvor slike: Pixabay


Nastavlja se sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća

Produljen je rok za ostvarivanje prava na sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća do 31. prosinca 2021. godine.

Za energetsku obnovu obiteljskih kuća tijekom 2021. i 2022. godine osigurana su sredstva u iznosu od 400 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te raspodjelom sredstava iz Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj. Ukupna osigurana sredstva su raspodijeljena na sljedeći način:

  • 300 milijuna kuna namijenjeno je za sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, na cijelom teritoriju Republike Hrvatske i sufinancirat će se sa stopom od 60% prihvatljivih troškova,
  • 100 milijuna kuna namijenjeno je za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća oštećenih u potresu, nakon provedbe konstrukcijske obnove i/ili nakon popravaka nekonstrukcijskih elemenata, odnosno usporedno s istim, a sufinancirat će se sa stopom od 80% prihvatljivih troškova.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovit raspisat će javni poziv u trećem kvartalu ove godine.

Temeljem Programa energetske obnove obiteljskih kuća prošle godine su objavljena dva javna poziva koja su trajala od 25. lipnja do 1. rujna 2020. i to za: građane (su)vlasnike postojećih obiteljskih kuća, s iznosom za sufinanciranje u iznosu od 171  milijun kuna te građane u opasnosti od energetskog siromaštva, s iznosom za financiranje od 32 milijuna kuna.

Prošlogodišnjim pozivom su zaprimljene 7394 prijave od čega je 3100 prijava prihvaćeno, za što su osigurana bespovratna sredstva od 210,9 milijuna kuna. Međutim, 1200 prijava nije zadovoljilo kriterije poziva, a zbog nedostatka sredstava je odbijena gotovo polovica prijavljenih građana, tj. 3094 zahtjeva.

Odluku o produžetku financiranja provedbe Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje do kraja 2020. godine možete pregledati OVDJE.

 

Izvor slike: Pixabay 


Prva POWERPOOR obavijest: Završili su prvi POWERPOOR programi obuke za energetske savjetnike i mentore!

Prvi programi obuke posebno izrađeni za POWERPOOR energetske savjetnike i mentore uspješno su završeni u 6 POWERPOOR pilot zemalja: u Bugarskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Latviji, Portugalu i Španjolskoj. U sljedećim mjesecima održat će se i u Estoniji i Hrvatskoj.

Tijekom obuke raspravljalo se o energetskom siromaštvu, o njegovim konceptima i politikama na nacionalnoj i europskoj razini uzimajući u obzir aktivnosti i ciljeve projekta POWERPOOR.

Opsežno je analizirana uloga energetskih savjetnika i mentora te POWERPOOR-ovog seta alata za ublažavanje energetskog siromaštva. Također, razmotrene su dobre prakse i studije slučaja o mjerama smanjenja potrošnje energije, promjenama u ponašanju i posjetima kućanstvima u riziku od energetskog siromaštva.

Program obuke u Hrvatskoj planira se održati krajem rujna 2021. godine. Poziv za potencijalne savjetnike i mentore objavit će se krajem kolovoza 2021. godine.

Pročitajte više o novostima na projektu POWERPOOR na sljedećoj poveznici:  https://mailchi.mp/7a798bcc88f8/uj0pvob7wd-5242442.

°°°

Na POWERPOOR projektu se surađuje s građanima koji su u riziku od energetskog siromaštva i s donositeljima politika o ublažavanju energetskog siromaštva u cijeloj Europi. Više o projektu možete potražiti ovdje: https://door.hr/portfolio/powerpoor/ ili ovdje: https://powerpoor.eu/.


The first round of POWERPOOR Training Programmes for the first Energy Supporters and Mentors has been just completed!

The first Training Programmes especially designed for the POWERPOOR Energy Supporters and Mentors have been successfully implemented in 6 POWERPOOR pilot countries – in Bulgaria, Hungary, Greece, Latvia, Portugal and Spain. Similar training programmes will be held in the coming months in the other two pilot countries, Estonia and Croatia.

During these training activities, we discussed about the phenomenon of energy poverty, the concepts, and the policies available to alleviate it at national and European level in conjunction with the POWERPOOR project’s approach and goals.

The role of Energy Supporters and Mentors and the POWERPOOR’s Energy Poverty Alleviation Toolkit was extensively analysed.

By the end of July 2021, the first Energy Supporters and Mentors will be also certified and will be fully ready to support and engage energy poor households at local level.

Read more about this news: https://mailchi.mp/dacb10a03f06/1st-powerpoor-news-update-5178082.


Održan je kick-off sastanak projekta UrbanSTEM - za gradove i zajednice budućnosti

U ponedjeljak, 28. lipnja 2021., održali smo početni (kick-off) sastanak projekta UrbanSTEM - za gradove i zajednice budućnosti koji DOOR kao nositelj provodi u partnerstvu s Fakultetom prometnih znanosti, Fakultetom strojarstva i brodogradnje te ODRAZ-om.

Svrha projekta je povećati zainteresiranost mladih za inovativne pristupe istraživanjima i budućih studenata za STEM područja, s naglaskom na promet i mobilnost te energetiku. S druge strane, kroz projekt želimo izgraditi kapacitet predstavnika organizacija civilnog društva, te zainteresirati mlade za STEM znanosti korištenjem suvremenih metoda u područjima STEM-a s naglaskom na održivi razvoj, energetiku, kreativno razmišljanje te promišljanje o gradovima i zajednicama budućnosti.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, a traje 18 mjeseci.


Uspješno završen Erasmus+ projekt ClimAlt - osnaživanje mladih i poticanje razvoja kritičkog mišljenja i znanja o klimatskim promjenama

Projekt ClimAlt službeno je završio, a njegovi materijali ostaju i dalje dostupni javnosti.

Cilj projekta je bio osnažiti mlade jačanjem kritičkog mišljenja i znanja o klimatskim promjenama, poticanjem na samostalno istraživanje i učenje o klimatskim promjenama nizom obrazovnih aktivnosti i kreiranjem različitih sadržaja i materijala o klimatskih promjena.

U okviru projekta formiran je i održan e-kolegij, koji je postao temelj za izradu otvorene platforme za e-učenje podijeljenu u 7 modula i 14 predavanja. Cilj platforme je i da nakon završetka projekta omogućava pristup obrazovnim materijalima, svima koji žele saznati više o klimatskim promjenama.

Osim u izradi sadržaja za e-kolegij i platformu, DOOR je sudjelovao i u izradi i održavanju webinara. Stručnjaci iz DOOR-a su održali webinar pod nazivom "Financiranje energetskih i klimatskih ciljeva iz ESIF-a u razdoblju 2014. - 2020." čiji je cilj bio informirati sudionike o iskorištenosti europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u Hrvatskoj u proteklom programskom razdoblju (2014-2020), ali i o potencijalima financiranja u novom programskom razdoblju.  DOOR je sudjelovao i u izradi igre „Climate Hero“ koja nizom individualnih karata poziva na jednostavne akcije u borbi protiv klimatskih promjena. Igra je dostupna u online verziji ali moguće ju je i ispisati i koristiti uživo.

Svi projektni materijali prevedeni su na hrvatski jezik i dostupni su na sljedećim poveznicama:

- e-kolegij: https://www.climaltproject.eu/hr/resursi/e-kolegij

- platforma za e-učenje: https://www.climaltproject.eu/hr/resursi/platforma-za-e-u%C4%8Denje

- webinar: https://www.climaltproject.eu/hr/resursi/webinar

- igra: https://www.climaltproject.eu/hr/resursi/igra

Projekt je financiran iz Erasmus+ programa Europske unije, a trajao je od 1. siječnja 2019. do  30. lipnja 2021. Na projektu, koji je vodio A SUD ECOLOGIA E COOPERAZIONE ONLUS – A Sud (Italija), sudjelovali su DOOR (Hrvatska), Environmental Association “Za Zemiata” Sdruzhenie (Bugarska), Navdanya International (Italija) i Play Agency (Danska).

Više o projektu saznajte na poveznici: https://www.climaltproject.eu/