Studija koja nudi prijedloge za bolje upravljanje energetskom tranzicijom

Izašla je nova studija pod nazivom „European Governance of the Energy Transition“ o tome na koji način povećati ulaganja i osigurati postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. Ključna otkrića studije koju su izradili neprofitna organizacija Enel Foundation i konzultantska tvrtka European House Ambrosetti u suradnji s tvrtkom Enel, su sljedeća:

Sljedećih 10 godina bit će ključne u ograničavanju globalnog zagrijavanje ispod 1,5 oC, dok je cilj Europe postati globalni predvodnik u energetskoj tranziciji. Komisija je revidirala ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova s 40% na 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Ostvarenje takvog ambicioznog cilja bi omogućilo EU da bude bliže ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050.
Za postizanje ciljeva do 2030. potrebno je zadovoljavanje trenutačnih potreba za ulaganje u sektore (transport, zgradarstvo, obnovljivi izvori energije, elektroenergetska mreža i industrija) koji će biti dio energetske tranzicije. Za EU je potrebno 3564 milijarde eura čime bi se u sljedećih 10 godina akumulirao BDP od preko 8 milijardi eura.
S obzirom na dosadašnji tempo, Europa bi postigla svoj cilj smanjenja stakleničkih plinova za 55% tek u 2051., a ne u 2030. godini, kako je planirano. Osim smanjenja stakleničkih plinova koji bi kasnili 21 godinu, Europa bi kasnila i u postizanju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji za 40% (2043.) i povećanja energetske učinkovitosti za 36% (2053.) koji su također planirani da se ostvare do 2030.
Kašnjenje s postizanjem klimatskih i energetskih ciljeva EU-a je uzrokovano nedostatkom upravljanja energetskom tranzicijom.
U studiji je upravljanje energetskom tranzicijom definirano kao skup uloga, pravila, postupaka i alata (na zakonodavnoj, provedbenoj i nadzornoj razini) čiji je cilj postizanje strateških i operativnih ciljeva koji su:

  • postavljanje klimatskih, energetskih i ekoloških ciljeva te njihovo učinkovito postizanje;
  • maksimalna sinergija između svih uključenih sektora i aktera, uključujući institucije EU-a i države članice te zemlje izvan EU-a;
  • učinkoviti raspored potrebnih ulaganja;
  • osiguravanje jednostavnih procesa i postupaka te postavljanje odredbi o odgovornosti, kontroli i provedbi,
  • osiguravanje provođenja aktivnosti i postizanje rezultata.

Postojeće europsko upravljanje energetskom tranzicijom ima tri izazova:

  • Energija je zajednička i pripada svim državama članicama i EU koji mogu po tom pitanju donositi zakone i pravno obvezujuće akte.
  • Potreba za „neizravnom“ provedbom. Sustav koji se temelji na obvezujućim ciljevima na razini EU-a i neobvezujućim ciljevima država članica (s izuzetkom smanjenja stakleničkih plinova, koji je obvezujući i na razini država članica) usklađen je sa sustavom „neizravne“ provedbe. Planom oporavka EU se postupno okreće prema sustavu u kojem su države članice odgovorne za dobro korištenje golemih sredstava koje je osigurala Komisija. To zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju država članica radi utvrđivanja i provedbe jednog od najvećih investicijskih programa u povijesti, osiguravajući pravodobnu koordinaciju različitih javnih i privatnih aktera, dok se istovremeno rješava neučinkovitost sadašnjeg sustava.
  • Potreba za jačanjem novog mehanizma upravljanja ciljevima politike. Trenutni mehanizam za upravljanje ciljevima politike i njihovog prenošenja u nacionalne planove i dalje se temelji na viziji Plana oporavka koji je uzrokovao neke neučinkovitosti. Ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost utvrđeni u „Okviru za klimu i energiju do 2030.“ nisu obvezujući na razini država članica, već samo na razini EU-a, dok je cilj za smanjenje emisija stakleničkih plinova izravno obvezujući za države članice. Zbog toga, sve države članice ne rješavaju ciljeve EU-a na odgovarajući način, a njihovi su rezultati vrlo neujednačeni i nezadovoljavajući. Ciljevi država članica i njihovo djelovanje u postizanju tih ciljeva moraju se brzo uskladiti s mogućnostima koje nude raspoloživi resursi Plana oporavka.

S obzirom na navedene izazove, u studiji je ponuđeno sedam prijedloga za rješavanje problema upravljanja energetskom tranzicijom, a oni su:

  • provedba jačeg oblika suradnje u upravljanju energetskom tranzicijom, službeno priznajući njezinu ključnu ulogu;
  • usvajanje regionalnog pristupa za poboljšanje integracije tržišta EU-a;
  • poticanje na međunarodnoj razini uspostavu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM);
  • promoviranje učinkovitijeg mehanizma da nacionalno determinirani doprinosi (NDC) budu u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma;
  • pojednostavljenje postupka autorizacije za elektrane na obnovljive izvore energije i davanje prednosti mjerama povećanja energetske učinkovitosti;
  • izrada homogeniziranog i standardiziranog mehanizma interakcije između lokalne vlasti i operatora distribucijskog sustava i sustava skladištenja energije;
  • promoviranje potpune integracije jedinica lokalnih i regionalnih samouprava i klastera tvrtki na lokalnoj razini, ekosustava inovacija i energetskih zajednica s nacionalnom distribucijskom mrežom.

Izvor slike: Pixabay


Pogledajte dokumentarni film „Ja sam Greta“ i porazgovarajte s ministrom gospodarstva i održivog razvoja

Pozivamo vas na događaj „Oči u oči s budućnošću“ koji će se održati u velikoj dvorani kina Tuškanac u utorak, 19. listopada 2021. godine, u 15:00 sati.

U sklopu događaja imati ćete priliku pogledati zagrebačku premijeru dokumentarnog filma „Ja sam Greta“ “ koji govori o životu mlade švedske klimatske aktivistkinje Grete Thunberg.

Osim toga, mreža organizacija civilnog društva koje se bave problemom klimatskih promjena organizira razgovor  s ministrom gospodarstva i održivog razvoja na temu Što ti možeš učiniti do 2030?/Koliko si spreman/spremna mijenjati sebe, a povodom premijere dokumentarnog filma i  konferencije o klimi UNFCCC COP26. Cilj razgovora je skrenuti pažnju ministru gospodarstva i održivog razvoja na promišljanja učenika i studenata o rastućem problemu klimatskih promjena. Ujedno, organizacije bi razgovorom ministru željele skrenuti pažnju na činjenicu da su naši učenici ravnopravni dionici čiji se glas mora uzeti u obzir kada govorimo o klimatskim promjenama koje im ostaju u nasljeđete otvoreno porazgovarati s ministrom gospodarstva i održivog razvoja, Tomislavom Čorićem. Stoga, pozivamo srednjoškolce, studente i sve one koji se osjećaju mladima te aktivno promišljaju o svojoj budućnosti na otvoreni razgovor s ministrom.

Svaki student ili učenik može postaviti do 3 pitanja za Ministra, a najbolja pitanja prema odabiru organizatora moći će postaviti Ministru osobno na samoj premijeri filma.Svoja tri pitanja Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja možete poslati putem prijave na događaj do 10. listopada 2021. do 18:00 sati.

Organizatori ovog događaja su: Terra Hub, Zelena energetska zadruga (ZEZ), Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Greenpeace Hrvatska, kao i veleposlanstvo Švedske uz podršku veleposlanstva Velike Britanije te uz medijsku podršku radija yammat.fm i emisije Čuvarkuća. Budi i ti Čuvarkuća!

Događaj se organizira povodom Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja će se održati u Glasgowu 1. – 12. studenog 2021.


Prijavite se na informativno-edukativne radionice o energetskoj obnovi obiteljskih kuća

U tijeku su informativno-edukativne radionice o energetskoj obnovi obiteljskih kuća koje provode djelatnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na radionicama će se predstavit svi uvjeti sufinanciranja te popis potrebne dokumentacije, a građani će na radionici imati priliku postavljati i konkretna pitanja.

Prijavu na radionicu i raspored radionica možete pronaći OVDJE.

Izvor slike: Pixabay


Webinar: A sustainable development pathway for climate action within the UN 2030 Agenda

On Tuesday, 5 October 2021, the Euro-Mediterranean Center on Climate Change (CMCC), Resources for the future (RFF) and Navigate had organized a webinar “A sustainable development pathway for climate action within the UN 2030 Agenda” from 3.00 to 4.00 pm CET.

An integrated modelling framework covering 56 indicators or proxies across all 17 SDGs, show that ambitious climate policies, as well as economic development, education, technological progress and less resource-intensive lifesty are insufficient to reach the targets. Solution is an additional sustainable development package, including international climate finance, progressive redistribution of carbon pricing revenues, sufficient and healthy nutrition and improved access to modern energy, that will enable a more comprehensive sustainable development pathway.

For further information you can visit: https://www.cmcc.it/lectures_conferences/a-sustainable-development-pathway-for-climate-action-within-the-un-2030-agenda

The webinar will be broadcasted via Zoom.

You can register here: https://bit.ly/3lOyVjd


Učenici osnovnih škola uče o klimi i klimatskim promjenama

U srijedu, 29. rujna 2021., DOOR je održao predavanje u OŠ Lovre pl. Matačića u sklopu projekta Moja učinkovita škola 7. Šestim razredima objašnjeno je što su klimatske promjene, globalno zagrijavanje i na koje načine oni mogu biti doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena. Edukativnom vježbom ‘Odjeća čini čovjeka’, koju su učenici odradili s velikim zanimanjem, objašnjeno im je kako kupovina odjeće i obuće ima utjecaj na emisije stakleničkih plinova te na koje načine mogu iste smanjiti odabirom lokalnih proizvođača. Učenici su sudjelovali i u vježbi ‘Debata’ gdje su entuzijastično i međusobnom suradnjom pokušali svojim argumentima pobijediti protivničku ekipu. Vježbom se potaknulo učenike da kritički razmišljaju i samostalno istraže teme koje se odnose na ublažavanje klimatskih promjena. U sklopu projekta planiramo organizirati još dva predavanja do kraja godine, te se veselimo novim edukativnim vježbama koje ćemo zajedno prolaziti s učenicima s ciljem stvaranja čišće, zdravije i ljepše okoline.


Objavljeni su preporuke i smjernice načela „energetska učinkovitost na prvome mjestu”

Možete pregledati nove preporuke i smjernice načela „energetska učinkovitost na prvome mjestu” koji je ključan element energetske unije. Energetska učinkovitost je jedna od najučinkovitijih potpora u prijelazu na niskougljično gospodarstvo i stvaranju gospodarskog rasta, radnih mjesta i prilika za ulaganja.

Preporuke i smjernice dio su novog članka 3. u izmijenjenom prijedlogu direktive o energetskoj učinkovitosti. Člankom 3. se uvodi obveza državama članicama u razmatranju osiguravanja rješenja za energetsku učinkovitost u planiranju u energetskom i neenergetskom sektoru, politikama i odlukama o ulaganjima. Oba dokumenta mogu pomoći u reviziji direktive o energetskoj učinkovitosti, no nisu obvezujuća.

Smjernice su namijenjene donositeljima politika i regulatorima na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te su važne za reviziju Smjernica o državnim potporama za klimu, energiju i zaštitu okoliša koja je u tijeku. Prvi nacrt Smjernica uopće ne spominje načelo “energetska učinkovitost na prvome mjestu”, dok se istovremeno predlažu smjernice za državne potpore za različite tehnologije za opskrbu energijom i dekarbonizaciju.

Ključne točke u Smjernicama su:

  • provedba rješenja za energetsku učinkovitost je jedno od mogućih rješenja za primjenu načela;
  • postavljanje ciljeva i mjerila za energetsku učinkovitost odrediti će prioritete energetski učinkovitim projektima i definirati kriterij prihvatljivosti za financijsku potporu;
  • razmatranje potencijalnih negativnih utjecaja posebnih odluka koje dugoročno sprječavaju energetsku učinkovitost, poput infrastrukture fosilnih plinova;
  • smanjenje potražnje za energijom trebalo bi imati prednost u odnosu na proizvodnju energije iz klimatski neutralnih izvora;
  • primjenu načela “energetska učinkovitost na prvom mjestu” trebaju provjeravati i pratiti relevantni subjekti, kao npr. energetski regulatori;
  • Komisija je osnovala Radnu skupinu u kontekstu Grupe financijskih institucija za energetsku učinkovitost, čiji je cilj analizirati trenutnu praksu u financijskom sektoru s obzirom na održive financije radi izrade preporuka do 2023. godine.

Izvor slike: freepik


DOOR je održao Info dane o energetskom siromaštvu u sklopu festivala „KLIKni na održivo“

U gradu Križevci održan je festival „KLIKni na održivo“ u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja koji se obilježava od 18. rujna do 9. listopada 2021. godine pod motom „Misli globalno, djeluj lokalno“. Cilj je promicanje održivog razvoja u lokalnoj zajednici, regiji, zemlji i Europi. U sklopu festivala DOOR je održao Info dan o energetskom siromaštvu u sklopu POWERPOOR projekta. Info dan je omogućio upoznavanje lokalne zajednice s budućima aktivnostima projekta kao što su otvaranje Lokalnog centra za energetsko siromaštvo te posjet energetski siromašnim kućanstvima s područja grada Križevaca.


Otvorio se Energetsko - klimatski ured u Križevcima

U petak, 24. rujna 2021. godine, energetska zadruga KLIK i Grad Križevci otvorili su Energetsko – klimatski ured, ujedno i prvi takav ured u Hrvatskoj. Novootvoreni ured djelovat će na principu sve na jednom mjestu gdje će posjetitelji moći tražiti raznolike usluge (eng. one-stop shop). Ured se sastoji od izložbenog prostora „zelenih“ tehnologija, proizvoda i pruža usluge poput savjetovanja za prijavu na natječaje. Energetsko – klimatski ured služi kao mjesto susreta građana u sklopu energetske tranzicije i kao edukativni prostor za stvaranje društva otpornog na klimatske promjene. DOOR je na otvorenju predstavio svoj projekt koji radi na problemu energetskog siromaštva – POWERPOOR, na kojem će zajednički surađivati sa zadrugom KLIK i gradom Križevci kroz razne aktivnosti kao što je otvaranje Lokalnog centra za energetsko siromaštvo te posjet energetski siromašnim kućanstvima s područja grada Križevaca.


DOOR i ove godine educira učenike osnovnih škola u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“

U srijedu, 29. rujna 2021. godine, u OŠ Lovre pl. Matačića održat ćemo predavanja šestim razredima i educirati učenike o klimi, načinima smanjenja potrošnje energije te ublažavanju klimatskih promjena pomoću edukativnih vježbi i debata koje će osnažiti učenike i potaknuti ih na primjenu kritičkih vještina prilikom samostalnog informiranja. Učenicima će se pokazati kako kupovina odjeće proizvedene u inozemstvu utječe na emisije stakleničkih plinova na način da će svatko popisati zemlje iz kojih je proizvedena odjeća koju nose te će se prikazati udaljenost tih zemalja i izračunati emisije CO2. Uz to, učenici će u manjim grupama imati prilike istražiti i prezentirati argumente za određene teme, kao što su: koji je najbolji način prijevoza, kako najučinkovitije uštediti energiju u svom domu, koji su najbolji načini educiranja drugih o ublažavanju klimatskih promjena i dr.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.


Nova konferencija na temu „Hrana i klimatske promjene“

Dana 15. i 16. listopada 2021. godine održat će se konferencija “Hrana i klimatske promjene” u suorganizaciji znanstveno istraživačkog projekta „Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama“ (PERSPIRE), financiranog sredstvima osiguranim putem poziva “Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama”.

Klimatske promjene mogu uzrokovati značajne promjene u okolišu koje bi posljedično mogle predstavljati ozbiljnu prijetnju proizvodnji i sigurnosti hrane. Cilj konferencije je okupiti vodeće znanstvenike iz Hrvatske i inozemstva koji se bave klimatskim promjenama i njihovih utjecajem na sve aspekte proizvodnje, distribucije, dostupnosti i sigurnosti hrane.

Prvog dana konferencije, 15. listopada, program će se održati u prostorijama Sveučilišta Sjever u Sveučilišnom centru Koprivnica, Trg dr. Žarka Dolinara 1, 48000 Koprivnica, ali moguće je pristupiti konferenciji i u online formatu.

Drugog dana konferencije 16. listopada, konferencije će se provoditi samo u online formatu.

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, no zbog epidemiološke situacije maksimalan broj sudionika na predavanjima uživo je 50, dok broj sudionika na online predavanjima nije ograničen.

Prijava sažetka na hrvatskom i engleskom jeziku (maksimalno 250 riječi) je preko e-maila: preh@unin.hr. Svi prihvaćeni sažeci do navedenog datuma biti će objavljeni u Knjizi sažetaka.

Više o konferenciji možete pročitati u Pozivu.

Izvor slike: Pixabay