Nova predavanja u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ s raznim vrijednim nagradama za učenike

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ DOOR će 26. listopada 2021. godine održati predavanja petim razredima OŠ Lovre pl. Matačića o globalnom zagrijavanju, efektu staklenika, klimatskim promjenama i kako učenici mogu pomoći svojim svakodnevnim djelovanjem. Nakon što učenici budu upoznati s mjerama ublažavanja klimatskih promjena, imat će priliku predložiti mjere koje oni sami mogu provoditi te koje bi vlade diljem svijeta trebale provoditi. Osim toga, učenici će imati priliku upoznati se s ključnim stakleničkim plinovima kroz kreativni rad tj. izrađivanjem kartica za svaki staklenički plin koje će uključivati personaliziranu ilustraciju plinova, informacije kako nastaju i kako se njihove emisije mogu smanjiti. Na kraju će biti provedena kratka provjera znanja o naučenome, a učenici koji su najpozornije slušali osvojit će vrijedne nagrade od mikroskopa s cijelom opremom za istraživanje, robota koji se kreće pomoću solarne energije do National Geographic kompasa. Uz to, škola će dobiti vrijednu opremu za pomoć tijekom nastave, kao što su vakuum plastični šestari i zvučnici za PC radi lakšeg održavanja i praćenja nastave.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.

Izvor slike: Pixabay


Istraživanje o utjecaju klimatskih promjena i nedjelovanja vlada na mentalno zdravlje mladih

Novo istraživanje o utjecaju klimatskih promjena na mlade pokazalo je da je strah od klimatskih promjena povezan s percepcijom neadekvatnog djelovanja odraslih i vlada, osjećajem izdaje, napuštenosti i tzv. moralnim ozljedama. Ovo je prvo opsežno istraživanje straha od klimatskih promjena kod djece i mladih diljem svijeta. Istraživanje su organizirali stručnjaci sa Sveučilišta iz Ujedinjenog Kraljevstva, Finske i SAD-a te neovisni stručnjaci.

Upitnik je ispunilo 10.000 mladih od 16 do 25 godina u deset zemalja (Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Francuska, SAD, Australija, Portugal, Brazil, Indija, Filipini i Nigerija). Rezultati upitnika su pokazali da su sudionici bili zabrinuti zbog klimatskih promjena (59% ih je bilo vrlo ili izrazito zabrinuto, a 84% umjereno zabrinuto). Preko 50% se osjećalo tužno, tjeskobno, ljuto, nemoćno, bespomoćno i krivo, a preko 45% je naglasilo da njihovi osjećaji o klimatskim promjenama negativno utječu na njihov svakodnevni život, dok su mnogi imali veliki broj negativnih misli o klimatskim promjenama. Sudionici su negativno ocijenili vladin odgovor na klimatske promjene, te su istaknuli da imaju veći osjećaj izdaje u odnosu na osjećaj sigurnosti. Korelacije su pokazale da su strah od klimatskih promjena i zabrinutost značajno povezani s percipiranim neadekvatnim odgovorom vlade i povezanim osjećajem izdaje.

Zaključak autora istraživanja je da su klimatske promjene i neadekvatni vladini odgovori povezani sa strahom od klimatskih promjena i zabrinutošću kod mnoge djece i mladih diljem svijeta. Takvi psihološki uzročnici stresa ugrožavaju zdravlje i dobrobit, a mogu se protumačiti kao moralno štetni i nepravedni, zbog čega je potrebno hitno povećanje istraživanja i djelovanja vlade u borbi protiv klimatskih promjena.

Istraživanje možete preuzeti OVDJE.

Izvor slike: Pixabay


Objavljeno je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (eng. United Nations Environment Programme, UNEP) objavio je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva pod nazivom „2021 Global Status Report for Buildings and Construction“.

Izvješće, koje pruža kratki pregled globalnog godišnjeg napretka u građevinarstvu radi postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, izradili su instituti UCL Energy Institute i Buildings Performance Institute Europe (BPIE) za Globalni savez za zgrade i građevinarstvo (eng. Global Alliance for Buildings and Construction, GlobalABC).

Rezultati Izvješća su sljedeći:

  • COVID-19 pandemija imala je neviđen utjecaj na građevinski sektor, što je rezultiralo padom izgradnje novih zgrada i značajnim promjenama u korištenju postojećih. To ujedno objašnjava zašto podaci o emisijama stakleničkih plinova za 2020. godinu pokazuju privremeno poboljšanje u smislu smanjenja emisija, što je uglavnom posljedica smanjenja gospodarske aktivnosti, a ne učinka provedenih mjera. U slučaju da se ne poduzmu mjere smanjenja emisija, procjenjuje se da će se emisije i potrošnja energije u zgradarstvu “oporaviti” te da će se za nekoliko godina približiti razinama iz 2019. godine.
  • Globalna potražnja za energijom u sektoru zgradarstva se smanjila se za 1% u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, ali je relativni udio sektora u ukupnoj potražnji energije porastao na 36%, u odnosu na 35% u 2019. godini.
  • Emisije CO2 u zgradarstvu su se smanjile za 10% u 2020. u odnosu na 2019., kao rezultat promjene u korištenju energije povezane sa zgradama. Unatoč tome, globalni udio emisija CO2 povezane s korištenje energije u zgradarstvu i građevinarstvu, u odnosu na druge sektore, smanjio se samo za 1% (tj. 37% u 2020., u usporedbi s 38% u 2019.).
  • Ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu porasla su za 11,4% u 2020. godini na oko 184 milijardi dolara, uz javnu potporu u EU (odvojeno od bilo kakvih poticaja). Po prvi puta od 2015. godišnja stopa rasta ulaganja u energetsku učinkovitost u tom sektoru prešla je 3%.

Kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma, sektori zgradarstva i građevinarstva moraju se dekarbonizirati do 2050. godine na globalnoj razini. Sve zemlje trebale bi iskoristiti priliku koju nudi oporavak nakon pandemije kako bi ubrzale transformaciju sektora. Istovremeno u sektoru zgradarstva potrebno je zadovoljiti predviđeno udvostručenje globalne potražnje za energijom u zgradama i njihove tlocrtne površine jer gospodarstva u razvoju nastavljaju odgovarati na rastuću potražnju za izgradnjom prostora i za energetskim uslugama. Emisije u zgradarstvu morat će se smanjiti tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa kroz pristup koji sadržava tri aspekta: znatno smanjenje potražnje za energijom, dekarbonizacija sustava opskrbe električnom energijom (npr. korištenjem električne i toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije) i procjena ukupnih emisija CO2 u životnom ciklusu materijala (eng. embodied carbon). Prema tome, emisije iz materijala i one nastale tijekom građevinskih radova moraju se hitno riješiti kako bi se osiguralo da je novogradnja optimizirana za rješenja koja nude niske udjele ugljika tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa.

Više informacija potražite ovdje.


Online razgovor o rješenjima u suzbijanju energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma nekretnina

Dana 28. listopada 2021. od 15:45 do 16:15 sati održat će se razgovor o mogućim rješenjima za suzbijanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog iznajmljivanja nekretnina u sklopu Europskog tjedna održive energije (eng. EU Sustainable Energy Week, EUSEW). Razgovor će predvoditi koordinator projekta ENPOR-a, Vlasis Oikonomou (IEECP), uz podršku Manon Burbidge sa Sveučilišta u Manchesteru. Oni će predstaviti prve preporuke za potporu politikama temeljene na istraživanju, koristeći analizu najnovijih rezultata istraživanja energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma u sklopu projekta ENPOR.

Razgovor će omogućiti premošćivanje jaza u znanju između donositelja politika, najmodavaca i najmoprimaca koji se suočavaju s energetskim siromaštvom. Uz to, predstavit će se i primjeri dobre prakse te politike iz cijele Europe.

Osim toga, sudionicima će po prvi puta biti prikazan inovativni alat – nadzorna ploče za energetsko siromaštvo (eng. Energy Poverty Dashboard), koji će biti objavljen početkom studenog 2021. godine.

Cijeli program Europskog tjedna održive energije možete pregledati na sljedećoj poveznici:

https://eusew.eu/sites/default/files/EUSEW%202021_Programme%20Energy%20talks.pdf

Na Europsko tjednu održive energije možete sudjelovati izradom korisničkog računa na službenoj stranici događaja: https://eusew.eu/policy-conference-2021


DOOR kreće s provedbom projekta kroz edukaciju mladih o održivoj potrošnji

U sklopu projekta „Održivom potrošnjom do ublažavanja klimatskih promjena“ kojeg DOOR provodi u suradnji s udrugom Vestigium, 6. studenog 2021. godine, od 11:00 do 12:00 sati, održat će se prva od četiri planirane radionice za djecu od 8 do 12 godina.

Na interaktivnim radionicama uz priču, crtanje, ali i praktični rad djecu će se educirati o temama održive potrošnje, kompostiranja, odakle dolazi hrana i kako se može uzgojiti na malim gradskim površinama, koje su nam namirnice dostupne tijekom godine, kako hranu nabavljamo od malih, lokalnih i ekoloških proizvođača, te na koje sve načine možemo pripremati hranu i kako iskoristiti biootpad.

Prva radionica će se održati u prostorijama udruge Vestigium na adresi Rudeška 142, Zagreb.

Broj mjesta je ograničen, a prijaviti se možete na: udruga.vestigium@gmail.com

Poziv možete pregledati na Facebook stranici Udruge Vestigium.

Projekt je financiran iz proračuna Grada Zagreba za 2021. godinu u sklopu Javnog poziva za podnošenje prijava za dodjelu jednokratnih financijskih potporama udrugama za 2021.


Gradovi pozvani da se prijave na najveći europski projekt u području rada s mladima

Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU) poziva gradove da se uključe u najveći europski projekt u području rada s mladima pod nazivom Europe Goes Local – Supporting Youth Work at the Municipal Level koji se provodi uz financijsku potporu programa Erasmus+.

Ciljevi Projekta su:

Projekt će uključenim gradovima omogućiti stručno usavršavanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini o radu s mladima te o ulozi i načinu na koji gradovi mogu podržati mlade i rad s mladima u svojim lokalnim zajednicama.

Okvirna vrijednost Projekta u Hrvatskoj je 30.000,00 eura.

Rok za prijavu je 4. studenoga 2021.

Više o Projektu možete naći na javnom pozivu.

Dokumente i obrasce potrebne za prijavu možete naći na stranicama AMPEU-a.


DOOR je u Koprivnici predstavio stavove građana o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i o njihovim prehrambenim navikama

U okviru projekta „METAR do bolje klime (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj)“, Tomislav Cik je predstavio rezultate istraživanja ISSP (International Social Survey Programme): modul Okoliš IV na 1. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom „Hrana i klimatske promjene“ održanoj 15. i 16. listopada 2021. u Koprivnici u organizaciji Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever te PERSPIRE projekta Instituta Ruđer Bošković. Na konferenciji je predstavljena analiza stavova građana Republike Hrvatske o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i o prehrambenim navikama građana. Projekt METAR je sufinancirala EU iz europskog socijalnog fonda (ESF).


Traže se članovi europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene

Europska agencija za okoliš (EEA) raspisala je, kao tajništvo Znanstveno – savjetodavnog odbora EU-a za klimatske promjene, javni poziv za odabir prvih 15 članova ovog novog tijela. Novo Savjetodavno tijelo je osnovano temeljem Europskog zakona o klimi, a budući članovi imat će značajan utjecaj na politike EU-a pružanjem znanstvenih savjeta i sastavljanjem izvješća o utjecaju mjera (postojećih i planiranih) na klimatske promjene. Također, Savjetodavni odbor će savjetovati Europsku komisiju o implikacijama izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) relevantnim za indikativni proračun stakleničkih plinova i za ciljeve smanjenja emisija.

Budući članovi moraju zadovoljiti sljedeće kriterije:

  • doktorat ili ekvivalentnu diplomu iz znanstvenog i tehničkog stručnog znanja relevantnog za znanost o klimi. U svrhu ovog poziva, znanost o klimi se shvaća kao širok raspon tema koje ocjenjuju tri radne skupine IPCC-a;
  • najmanje 10 godina radnog iskustva u području znanosti o klimi i okolišu ili u drugim područjima znanosti važna za ostvarivanje klimatskih ciljeva EU;
  • biti državljanin jedne od država članica EU.

Potencijalni članovi trebaju se prijaviti do 1. studenog 2021. do 12h po srednjoeuropskom vremenu.

Više o Pozivu i na koji način se možete prijaviti pročitajte na sljedećoj poveznici: https://www.eea.europa.eu/about-us/climate-advisory-board/call-for-expressions-of-interest.


Uskoro kreće kampanja promocije solarne energije u hrvatskim gradovima pod nazivom „Dobra energija“

U razdoblju od 19. listopada do 30. studenog 2021. Zelena energetska zadruga (ZEZ) će, u suradnji s europskom inicijativom Sporazum gradonačelnika, Udrugom gradova i udrugom Pokret otoka, u hrvatskim gradovima dijeliti sve ključne informacije o korištenju solarne energije.

Turneja pod nazivom „Dobra energija“ bit će fokusirana na lokalnoj razini zbog direktnog prijenosa informacija. Osim edukacije o ugradnji solarnih elektrana u kućanstvima, Zelena energetska zadruga će kroz savjetodavne aktivnosti pomoći u razvoju i ulaganju u projekte solarne energije u odabranim gradovima. Turneja je prvi put održana u jesen 2020. u 11 hrvatskih gradova, a ove godine će obuhvatiti 12 gradova na području sjeverne i središnje Hrvatske (Čakovec, Ludbreg, Prelog, Zaprešić, Ivanić-Grad), Slavonije (Slavonski Brod, Pleternica, Slatina) te obale i otoka (Zadar, Cres, Mali Lošinj, Grad Hvar).

Prema tome, svi zainteresirani građani mogu se prijaviti za sudjelovanje na besplatnoj edukaciji u jednom od navedenih gradova turneje. Možete se prijaviti preko prijavnog obrasca, gdje ćete pronaći i raspored edukacija po gradovima: https://forms.gle/eSLS7ZVPdfazhxWH6.

Više o kampanji „Dobra energija“ možete saznati OVDJE.


Otvoren je Poziv za povećanje instaliranih kapaciteta za korištenje sunčeve energije

Trenutno je otvoren Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije“ za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“, financiranog iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. u Republici Hrvatskoj. Pozivom se želi podržati više pilot projekata integriranih fotonaponskih elektrana koje će povećati instalirani kapacitet za korištenje sunčeve energije i kapacitete komunalnih poduzeća, dobavljača i IT stručnjaka te posljedično doprinijeti nižim troškovima integriranih fotonaponskih instalacija u budućnosti.

Cilj Programa je povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Hrvatskoj koji će se postići kroz dva ishoda:

  • Ishod 1: „Poboljšana energetska učinkovitost“
  • Ishod 2: „Povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora“

Područja programskog fokusa su:

  • Obnovljivi izvori energije
  • Energetska učinkovitost
  • Energetska sigurnost
  • Ublažavanje posljedica klimatskih promjena
  • Prilagodba na klimatske promjene

Ukupna vrijednost Poziva je 7.400.000,00 eura, a iznos potpore po projektu je 200.000,00 – 1.300.000,00 eura, sa stopom sufinanciranja projekata do 85%. Trajanje projekata je 12 – 24 mjeseca. Nadležno tijelo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a može se prijaviti svaki pravni subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u Republici Hrvatskoj.

Krajnji rok za prijavu projektnih prijedloga je 29.11.2021. godine u 12:00 sati po srednjoeuropskom vremenu, a 21 kalendarski dan prije isteka roka za podnošenje prijava organizirat će se informativne radionice o procesu prijave. Više o informacija o radionicama će biti objavljeno na internetskoj stranici: https://eeagrants.hr/programi/energija-i-klimatske-promjene/.

Više o pozivu, kao i dokumente i obrasce potrebne za prijavu, možete naći na sljedećoj poveznici: https://eeagrants.hr/povecanje-kapaciteta-za-proizvodnju-solarne-energije-2/.