Plan za smanjenje potražnje za naftom u iduća 4 mjeseca

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je plan koji sadrži prijedloge za smanjenje potražnje za naftom i to za 2,7 milijuna barela dnevno u iduća 4 mjeseca, što je ekvivalentno potražnji za naftom svih automobila u Kini.

To bi značajno smanjilo potencijalne napetosti i skokove cijena u vrijeme kada velika količina ruskih zaliha možda više neće stizati na tržište i kada se bliži sezona najveće potražnje u srpnju i kolovozu. Mjere bi imale još veći učinak ako se usvoje djelomično ili u cijelosti u zemljama u razvoju.

Plan je fokusiran na sektor transporta, s obzirom na to da je u tom sektoru većina potražnje za naftom. Predložene su konkretne mjere koje su već primijenjene u različitim zemljama i gradovima poput:

  • smanjena ograničenja brzine za najmanje 10 km/h;
  • rad od kuće do 3 dana u tjednu (ako je moguće);
  • nedjelja bez automobila (za veće gradove);
  • jeftiniji javni prijevoz, poticaji za mikromobilnost, hodanje i biciklizam;
  • naizmjenično korištenje privatnih automobila;
  • poticanje zajedničkog prijevoza npr. za put do posla
  • promoviranje učinkovitog korištenja teretnih kamiona i dostavu robe;
  • preferirati vlakove velikih brzina i noćne vlakove;
  • izbjegavati poslovna putovanja (ako je moguća alternativa);
  • ubrzati prilagodbu električnih i učinkovitijih vozila.

U nastavku je prikazano smanjenje potražnje za naftom, prema navedenim mjerama, u razvijenim gospodarstvima u roku od 4 mjeseca:

Izvor teksta i grafa: https://www.iea.org/reports/a-10-point-plan-to-cut-oil-use

Izvor slike: Pixabay


Zagreb je među najzelenijim glavnim gradovima Europe

Potencijal zelenih površina poput boljeg zdravlja i dobrobiti građana sve se više prepoznaje u politici. Ljudi koriste zelene površine za vježbe i društvene interakcije, opuštanje i mentalnu obnovu. Prednosti se kreću od smanjenog rizika od pretilosti kod djece, do boljeg zdravlja srca i krvnih žila te niže stope depresije kod odraslih. Parkovi, drveće i druge zelene površine poboljšavaju kvalitetu zraka, smanjuju buku, snižavaju temperature tijekom vrućih razdoblja i povećavaju bioraznolikost u gradovima.

Zelena infrastruktura, koja uključuje zelene i plave površine poput parcela, privatnih vrtova, parkova, uličnih stabala, voda i močvara, činila je u prosjeku 42% gradske površine u 38 zemalja članica Europske agencije za okoliš (EEA), prema posljednjim dostupnim podacima. Grad s najvećim udjelom ukupne zelene površine (96%) je Cáceres u Španjolskoj, a grad s najmanjom ukupnom zelenom površinom od samo 7% je Trnava u Slovačkoj.

Javno dostupne zelene površine čine relativno nizak udio u ukupnim zelenim površinama koji se u prosjeku procjenjuje na samo 3% ukupne gradske površine. Ipak, to varira između gradova, primjerice u gradovima kao što su Ženeva (Švicarska), Haag (Nizozemska) i Pamplona/Iruña (Španjolska), pristupačne zelene površine čine više od 15% gradskog područja.

Najnoviji podaci pokazuju da je prosječna pokrivenost urbanim drvećem za gradove u 38 zemalja članica EEA-a i zemalja koje surađuju iznosila 30%, pri čemu gradovi u Finskoj i Norveškoj imaju najveći udio pokrivenosti drvećem, dok gradovi na Cipru, Islandu i Malti imaju najnižu.

Postotak ukupne zelene infrastrukture, urbanih zelenih površina i urbanih površina prekrivenih drvećem na području glavnih gradova zemalja članica Europske agencije za okoliš (EEA-38), bez Lihtenštajna, možete pogledati na sljedećem grafu.

Izvor teksta: European Environment Agency (EEA)

Izvor slike: Pixabay


Pojmovnik javnih politika na hrvatskom jeziku

Pogledajte prvi obuhvatan Pojmovnik javnih politika na hrvatskom jeziku koji će dobro poslužiti svima koji su zainteresirani za temu javnih politika, neovisno o tome što dolaze iz drugih disciplina ili s drugih obrazovnih institucija, iz javnoga, privatnog ili civilnog sektora.

Pojmovnik je nastao zbog potrebe za kvalitetnijim izvođenjem nastave javnih politika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kako bi se olakšalo razumijevanje literature iz javnih politika na svim razinama studija. Autori pojmovnika su nastavnici javnih politika na Fakultetu: Zdravko Petak, Ana Petek i Krešimir Petković, Anka Kekez Koštro i Tihomir Žiljak.

Pojmovnik možete besplatno preuzeti OVDJE.

Uz to, na sljedećoj poveznici možete pogledati snimku DOOR-ove obrazovne akademije na temu Javne politike – razvoj, provedba i zagovaranje koju je prezentirala doc.dr.sc. Anka Kekez Koštro: https://www.youtube.com/watch?v=6zcOlwZc90o

Izvor slike: Freepik


Preporuke za učinkovitije smanjenje emisija u sektorima koji nisu dio sustava EU-a za trgovanje emisijama

U sklopu projekta UNIFY objavljeno je izvješće u kojem je provedena detaljna procjena politika i mjera usvojenih u sektorima koji su dio Uredbe o raspodjeli tereta (eng. Effort Sharing Regulation, ESR) u osam EU zemalja: Hrvatska, Češka, Estonija, Njemačka, Francuska, Poljska, Slovenija i Španjolska, s posebnim naglaskom na učinkovite mjere i najbolje prakse.

Osim ponuđenog pregleda doprinosa sektora globalnim klimatskim ciljevima EU-a, u Izvješću se nude preporuke kako ojačati i poboljšati revidiranu Uredbu o raspodijeli tereta na temelju iskustava prikupljenih na nacionalnoj razini od partnera na projektu UNIFY, među kojima je i DOOR. Kao podrška državama članicama u postizanju njihovih nacionalnih ciljeva, ponuđeni su prijedlozi za poboljšanje nacionalnog upravljanja za lakše ostvarivanje ciljeva, kao i za jačanje sektorskih propisa EU za npr. CO2 standarde za vozila i energetske standarde za zgrade.

Uredba o raspodjeli tereta postavlja pravno obvezujuće ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za sektore koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (ETS), tzv. ESR sektori. Takvi sektori su odgovorni za gotovo 60% od ukupnih emisije stakleničkih plinova u EU, a uključuju cestovni promet, poljoprivredu, otpad i zgrade. Uredbom o raspodjeli tereta žele se smanjiti emisije navedenih sektora za 30% do 2030. u cijeloj EU (u odnosu na 2005. godinu), uz postavljanje konkretnih nacionalnih ciljeva za države članice kako bi postigle taj cilj na razini cijele EU.

Trenutni prijedlog Komisije za reviziju Uredbe o raspodijeli tereta i dalje uključuje nacionalno obvezujuće ciljeve emisija, ali podiže ukupni cilj EU-a za smanjenje emisija s 30% na 40% do 2030. (u odnosu na 2005.). Unatoč poboljšanju, važno je napomenuti da je ovaj cilj još uvijek daleko od cilja iz Pariškog sporazuma koji iznosi najmanje 50% smanjenja ukupnih emisija (u odnosu na 2005.) do 2030. za ESR sektore.


Nacionalna akcija digitalnog čišćenja za smanjenje emisija CO2

Svake godine internet i povezani sustavi proizvedu 900 milijuna tona CO2, što je više od emisija koje stvori godišnja proizvodnja cijele Njemačke. Neke studije procjenjuju da će za deset godina internetska mreža potrošiti 20% ukupne svjetske energije, odnosno da će do 2025. godine spremišta podataka koristiti petinu ukupne proizvedene energije i time postati jedan od najvećih onečišćivača. Već sada, emisije CO2 povezane s internetom veće su od emisija svjetske zrakoplovne industrije. Svake minute pošalje se 240 milijuna e-mailova od kojih se 20% nikada ni ne otvori, a 20 e-poruka dnevno po korisniku tijekom godine stvara jednaku količinu emisija CO2 kao automobil koji putuje 1000 km. Procjenjuje se da jedno Google pretraživanje troši istu količinu energije kao žarulja od 60 W upaljena oko 17 sekundi, te čak 90% online podataka se nakon tri mjeseca nikada više ne upotrijebi / pročita / posjeti.

Prema tome, organizira se Globalna akcija digitalnog čišćenja – Digital Cleanup Day koja se održava diljem svijeta 19. ožujka 2022.. U Hrvatskoj akciju digitalnog čišćenja koordinira Udruga Žmergo u sklopu kampanje Zelena čistka.

Sudjelovati možete na sljedeći način:

  • zabilježite stanje memorije uređaja ili korisničkog računa kojeg ćete čistiti,
  • obrišite nekorištene aplikacije, duplikate i mutne fotografije, videozapise, nepotrebne dokumente koji ispunjavaju uređaje za pohranu, virtualne “oblake” i druge online platforme,
  • obrišite nepotrebnu e-poštu i odjavite pretplatu s mailing lista koje ne čitate redovito,
  • provjerite novo stanje memorije uređaja / računa e-pošte i izračunajte obrisane podatke u MB i/ili GB,
  • rezultate prijavite putem online obrasca https://bit.ly/3K4g6TJ do 1. travnja 2022.

Više o kampanji možete pronaći OVDJE.

Ako izbrišemo sve nepotrebne datoteke, aplikacije, fotografije i videozapise, ne štedimo samo ogromnu količinu CO2, već produžujemo životni vijek naših uređaja, stvaramo nove digitalne navike, te postajemo učinkovitiji i zadovoljniji.

Izvor slike: Pixabay


Panel discussion on urban forestry

On March 19, 2022 (6 pm), a panel discussion on urban forestry and the sensibility of citizens to the issue of pruning and treatment of urban trees in Croatia will be held, organized by the first and leading Association for organizing tree planting campaigns in the Republic of Croatia – Plant a tree, don’t be a stump!

You can find the panel application here: https://forms.gle/iUB7BfnxSA3A1NvW8

The experts for urban forestry discuss the problems encountered when planting trees in cities and why the public is increasingly sensitive to the issue of pruning and treatment of urban trees.

Representatives of many European and worldwide cities are encouraging the planting of trees and the landscaping of new and expansion of existing parks and green spaces because they have recognized the importance of urban nature for the well-being of people. Planting trees on city streets can reduce the risk of depression, mitigate climate change and prevent biodiversity loss. The objective is that this kind of information is more represented by urban planners, health workers and conservators.

Picture source: Pixabay


Panel rasprava o urbanom šumarstvu

Dana 19. ožujka 2022. u 18:00 sati održat će se panel diskusija o urbanom šumarstvu i senzibilitetu građana o orezivanju i liječenju urbanih stabala u Hrvatskoj koju organizira prva Udruga za organiziranje kampanji sadnje stabala u Republici Hrvatskoj – Zasadi stablo, ne budi panj!

Prijavu za sudjelovanje na panelu možete pronaći ovdje: https://forms.gle/iUB7BfnxSA3A1NvW8.

Na panelu će se sa stručnjacima iz urbanog šumarstva raspravljati o problemima na koje se nailazi prilikom sadnje stabala u gradovima, te će se razmotriti razlozi većeg senzibiliteta javnosti po pitanju obrezivanja i liječenja urbanih stabala.

Čelnici mnogih europskih i svjetskih gradova potiču sadnju drveća te uređenje novih i širenje postojećih parkova i zelenih površina jer su prepoznali važnosti urbane prirode za dobrobit ljudi. Sadnja stabala na ulicama gradova može smanjiti rizike od depresije, ublažiti klimatske promjene i spriječiti gubitak bioraznolikosti. Cilj je da takve informacije više zastupaju urbanisti, zdravstveni radnici i konzervatori.

Izvor slike: Pixabay


Do sada je odobreno 1300 zahtjeva za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća

U sklopu Javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je zaprimio 8.495 zahtjeva za sufinanciranje. Nakon obrade pristiglih zahtjeva do sada je odobreno njih 1.300, a prolaznost prijava je visokih 87%, što pokazuje kako su prijavitelji svoje zahtjeve prijavili temeljito i ispravno. Tako je Fond nedavno poslao prve ugovore o sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća. Jedan od razloga visoke prolaznosti su i brojne informativno-edukativne radionice koje je Fond diljem Hrvatske organizirao za sve zainteresirane građane.

Na Poziv su se prijavili većinom građani s kućama energetskog razreda E i lošijeg. Prema tome,  mjere energetske učinkovitosti, nakon energetske obnove, trebale bi osigurati značajno manju potrošnju energije. Najčešće korištene mjere su:

  • toplinska izolacija vanjskih zidova,
  • rekonstrukcija krova te
  • zamjena stolarije.

Građani su mogli zatražiti i sredstva za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući i postavljanje fotonaponskih panela.

Najviše zahtjeva je zaprimljeno iz Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, a slijede ih Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Prema Pozivu, za pojedinu kuću je, ovisno o mjerama, od Fonda moguće dobiti i do 204.000 kuna bespovratnih sredstava, a sufinanciraju se svi troškovi nastali od datuma objave Poziva, odnosno nakon 15. rujna 2021. godine.

Na Poziv su se mogli prijaviti vlasnici ili suvlasnici kuća površine do 600 m2 ili do 3 stambene jedinice, u kojima je više od 50% površine namijenjeno stanovanju i koji u njima imaju prebivalište.

Cjelovita energetska obnova kuća lošijih energetskih svojstava sufinancira s do 60%, a ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i/ili fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije bez dodatnih mjera energetske obnove sufinancira se s do 40, 60 ili 80%, ovisno o lokaciji.

Izvor teksta:

https://www.fzoeu.hr/hr/poslani-prvi-ugovori-o-sufinanciranju-energetske-obnove-obiteljskih-kuca/8902

Izvor slike: Pixabay


Izvješće EPAH-a o jačanju lokalnih mjera znanstvenim podacima o energetskom siromaštvu

Objavljeno je novo izvješće Savjetodavnog centra za energetsko siromaštvo (EPAH) kojem je cilj korisne informacije i znanje usmjeriti prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave i organizacijama kako bi bili bolje informirani u provođenju lokalnih mjera i inicijativa za borbu protiv energetskog siromaštva.

U Izvješću su istraženi, identificirani i analizirani različiti podaci, skupovi podataka i korištene su metode iz znanstvenih studija koje se bave procjenom energetskog siromaštva i identifikacijom energetski siromašnih kućanstava na lokalnoj i regionalnoj razini.

Često su lokalne inicijative podržane lokalnim podatcima koje neformalno prikupljaju jedinice lokalne samouprave, a daju vrijedan doprinos. Znanstvenim studijama se nadopunjuju i „jačaju“ izvori podataka dostupni jedinicama lokalnih samouprava što omogućava procjenu problema energetskog siromaštva i identificiranje različitih profila ranjivih ljudi na lokalnoj razini.

Rješavanje problema energetskog siromaštva trebao bi biti prioritet za mnoge jedinice lokalne samouprave. Bez obzira na njihovu sposobnost i otpornost da se suoče sa složenim društvenim, ekonomskim i institucionalnim problemima, energetsko siromaštvo predstavlja složeni izazov na koji utječe nedostatak podataka. To je problem koji je utječe na sve faze implementiranja mjera za borbu protiv energetskog siromaštva, što značajno ometa kvalitetnu procjene učinka tih mjera.

Nadalje, poteškoće u razvoju ili odabiru adekvatnih metričkih vrijednosti za procjenu problema energetskog siromaštva otežava usporedbu razine energetskog siromaštva između različitih lokacija unutar država članica.

Uz ova dva problema, nije moguće izraditi politike temeljene na znanstvenim dokazima. Jedan od uzroka ove situacije je nepovezanost između istraživača i donositelja odluka te ljudi na terenu (npr. socijalne službe). Taj problem je posebno istaknut na lokalnoj razini koji Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo, a posebno ovo Izvješće, nastoji riješiti.


Uključite se još danas u javnu raspravu o novoj politici o biološkoj i biorazgradivoj plastici

Europska komisija trenutačno vodi javnu raspravu o novom okviru politike o biološkoj, biorazgradivoj i kompostabilnoj plastici kako bi odgovorila na nove izazove održivosti.

U sklopu pokreta Break Free From Plastic i saveza Rethink Plastic, ECOS je pripremio nacrt njegovog doprinosa dijelu konzultacija o ‘pitanjima za građane’ i poziva vas da im pošaljete svoje povratne informacije do danas, 8. ožujka 2022! ECOS će također dostaviti odgovore na ‘pitanja za profesionalce i stručnjake’.

Koristite ECOS-ov nacrt odgovora kao osnovu za podnošenje vlastitog odgovora na javno savjetovanje ovdje:

https://ec.europa.eu/environment/consultations/web-based-public-consultation-policy-framework-biobased-biodegradable-and-compostable-plastics_en

Javno savjetovanje traje do 15. ožujka kako biste povećali ECOS-ov učinak. Konačne odgovore na cijeli upitnik ECOS će poslati do 11. ožujka 2022.

Inicijativa politike predstavlja značajne rizike od greenwashing-a kod plastike na biološkoj bazi, biorazgradive i kompostabilne plastike ako se ista koristi kao jednostavna zamjena za plastiku na bazi fosilnih goriva. Umjesto toga, potrebno je apsolutno smanjenje proizvodnje plastike, jasni zahtjevi za kružno gospodarstvo, veća jasnoća njihovih učinaka i provedbe kriterija održivosti. Danas plastika na biološkoj bazi izaziva zbunjenost kod potrošača, a njezina dodana vrijednost često je ograničena na nekoliko primjena. Stoga, potrebno je biti na oprezu, jer ne bismo trebali slijepo prelaziti s materijala na bazi fosilnog goriva na korištenje prirodnih resursa, a da pritom ne mijenjamo obrasce potrošnje.

Načela ekološkog dizajna i kružnog gospodarstva moraju se strogo primjenjivati na plastiku kako bi se smanjila ukupna proizvodnja plastike i eliminiralo onečišćenje plastikom. Hijerarhija otpada (smanjenje, ponovna upotreba, recikliranje) trebala bi prevladati nad izradom plastike za biorazgradnju i kompostiranje, koju bi trebalo poticati samo za primjene koje imaju smisla za okoliš. Njihovo označavanje također mora smanjiti zbunjenost potrošača o utjecajima na okoliš i ispravnom odlaganju.

Izvor slike: Pixabay