Webinar about sustainable transition in the Mediterranean

On 11 November 2021, 15:00 – 16:00 CET, a webinar on strategic recommendations for the sustainable use of resources in the built environment of the Mediterranean will be held. The webinar will be an opportunity for discussion about the Mediterranean perspective on the EU’s current sustainable development policy, with a special focus on the recovery plan (Next Generation EU) and the European Green Deal. The webinar is organized by the Euro-Mediterranean Center for Climate Change (CMCC).

The webinar will be broadcasted via Zoom.

Link for registration: https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_17-CksLwSvau-iSpmVEFEg

If you want to find out how coastal cities in the Mediterranean are adapting to climate change, visit the Adriadapt platform: https://adriadapt.eu/hr/. The Climate Change Resilience Information Platform for Adriatic local communities offers an overview of different adaptation options, case studies, guidance documents, legal frameworks and other useful materials on climate change adaptation.

Picture source: Pixabay


Izjava Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju (METAR) uoči klimatske konferencije COP26

U tijeku je 26. sastanak konvencije Ujedinjenih naroda o klimi (COP26) na kojem se čelnici iz svih zemalja svijeta dogovaraju o tome kako riješiti klimatsku krizu. Domaćin ovogodišnje konvencije je Ujedinjeno Kraljevstvo u partnerstvu s Italijom. Domaćini iz Ujedinjenog Kraljevstva i UN-a rekli su da žele zadržati nadu u nastojanju da se spriječi porast globalne temperature na ispod 1,5 stupnjeva Celzija. Taj bi se cilj trebao postići preuzimanjem snažnih kolektivnih i pojedinačnih obveza u Glasgowu, između ostalog pomoću ambicioznih nacionalno utvrđenih doprinosa koje stranke trebaju dostaviti.

S obzirom na COP26, članice Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju (METAR), koja okuplja znanstveno-istraživačke organizacije, organizacije civilnog društva i jedinice lokalne samouprave diljem Hrvatske, objavile su Izjavu za pravednu i niskougljičnu tranziciju. Stavovi u Izjavi su sukladni s najvećom klimatskom mrežom sastavljenom od preko 1500 organizacija civilnog društva u preko 130 zemalja – Climate Action Network (CAN).

Izjavu možete pročitati OVDJE.


Novo izvješće Europske agencija za okoliš procjenjuje da je EU ostvarila klimatske i energetske ciljeve za 2020. godinu

U izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Trendovi i projekcije u Europi 2021.“ procjenjuje se da je EU postigla svoja tri klimatska i energetska cilja za 2020. godinu, a to su: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na 20% i povećanje energetske učinkovitost za 20 %. Izvješće se temelji na konačnim klimatskim i energetskim podacima za 2019., te preliminarnim podacima za 2020. godinu.

Glavne točke Izvještaja su:

  • U 2020. godini emisije iz EU 27 pale su za 31% (34% neto emisija), u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što je veliko prekoračenje zadanog cilja od -20% za 2020. godinu. Godišnje smanjenje emisija između 2019. i 2020. iznosilo je nevjerojatnih 10% (u usporedbi s godišnjim smanjenjem od 4% u prethodnoj godini) za što je najveći uzrok COVID-19 pandemija.
  • Ukupno smanjenje emisija sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) je bilo glavni pokretač većine smanjenja emisija i pridonijelo je ostvarenju cilja više od sektora obuhvaćenih Uredbom o podjeli napora.
  • U 2020. godini EU je postigla 21,3% udjela energije potrošene iz obnovljivih izvora.
  • U 2020. potrošnja finalne i primarne energije u EU pala je ispod referentne razine od 20% za 2,6% i 5%, odnosno 22,6% i 25%.
  • 6 država članica EU-a: Bugarska, Cipar Finska, Njemačka, Irska i Malta nisu uspjele postići svoje nacionalne kvote emisija za 2020. godinu i morat će iskoristiti svoju dostupnu fleksibilnost kako bi prikrile svoje nacionalne nedostatke. Njemačka, Irska i Malta nisu uspjeli postići svoj ukupni cilj Uredbe o podjeli napora za 2020. godinu.
  • Irska, Nizozemska i Luksemburg su na vrhu liste s obzirom na povećanje udjela obnovljivih izvora energije između 2019. i 2020. Međutim, ove 3 zemlje iskoristile su mehanizam za ostvarivanje direktive o obnovljivim izvorima energije, tzv. prijenos statističkih podataka iz zemalja poput Danske i Estonije. Osim njih i Belgija je iskoristila statistički transfer. Isključujući statističke transfere, Portugal, Austrija i Švedska bile su države članice koje su imale najveći porast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u 2020.
  • 22 države članice postigle su svoje ciljeve za obnovljive izvore energije za 2020., što znači da 5 nije postiglo svoj cilj. Belgija, Rumunjska i Slovenija su blizu ispunjavanja ciljeva, a Francuska i Poljska su najudaljenije od svojih ciljeva za obnovljive izvore energije za 2020.
  • Italija, Španjolska i Nizozemska su na vrhu po smanjenju konačne potrošnje energije, dok su Italija, Španjolska, Francuska, Njemačka i Rumunjska na vrhu po smanjenju potrošnje primarne energije.
  • Procjenjuje se da je 19 država članica postiglo svoje nacionalne indikativne ciljne za energetsku učinkovitost za 2020., što znači da 8 država članica nije postiglo svoj cilj. Belgija, Bugarska i Nizozemska premašile su nacionalne ciljeve za potrošnju primarne energije za 2020., a Austrija, Belgija, Bugarska, Njemačka, Mađarska, Litva i Slovačka premašile su svoj nacionalni cilj za finalnu potrošnju energije.

Izvor slike: Pixabay


Kroz natjecanje za vrijedne nagrade učenici su naučili na koje načine mogu pomoći klimi

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ održali smo u utorak, 26. listopada 2021., predavanja učenicima petih razreda OŠ Lovre pl. Matačića. Učenicima smo objasnili što znače klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zagrijavanje te smo im pokazali na koje načine mogu sami mijenjati navike kojima bi smanjili emisije stakleničkih plinova. Zatim su učenici imali priliku sami predložiti na koje načine bi oni ublažili klimatske promjene, pri čemu im je objašnjeno koje su mjere najjednostavnije i najučinkovitije. Uz to, učenici su izradili kartice najvažnijih stakleničkih plinova pri čemu su saznali gdje nastaju i koja im je uloga u prirodi. Oni koji su napravili najbolju karticu stakleničkog plina i ponudili najkreativnije prijedloge ublažavanja klimatskih promjena osvojili su vrijedne nagrade: mikroskop, solarni robot i kompas. Čestitamo pobjednicima te zahvaljujemo i ostalim učenicima na trudu i kreativnom radu!

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.


Hoće li paket „Fit for 55“ pomoći energetski siromašnim kućanstvima?

Dana 14. srpnja 2021. Europska komisija je predstavila novi klimatski plan za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine, u usporedbi s razinama iz 1990. godine, u novom paketu “Fit for 55“. Ovaj novi prijedlog temelji se na europskom zelenom planu.

Paket “Fit for 55” sastoji se od niza međusobno povezanih prijedloga koji će voditi prema ostvarenju zadanog cilja i osigurati pravednu, konkurentnu i zelenu tranziciju do 2030. i poslije. Paket ojačava osam postojećih zakona i predstavlja pet novih inicijativa u područja politike i gospodarskih sektora,  to su: klima, energija i goriva, promet, zgrade, korištenje zemljišta i šumarstvo.

Uz to, paket “Fit for 55” uključuje značajne mjere za jačanje zakona o energetskoj učinkovitosti kako bi se pomoglo u borbi protiv energetskog siromaštva. Europska komisija planira uspostaviti novi socijalno-klimatski fond (eng. Social Climate Fund) koji će državama članicama osigurati namjenska sredstva za potporu europskim građanima koji su najviše pogođeni energetskim siromaštvom. Fond će osigurat 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. godine u proračunu EU-a iz novog sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Iskoristit će se 25% očekivanih prihoda od novog sustava trgovanja emisijama koji će pokrivati sektor građevinarstva i cestovnog prometa. Tako dobivena sredstva će se kombinirati s nacionalnim doprinosima od najmanje 50%.

Komisija tvrdi da će Fond pomoći u smanjenju troškova za one koji su najizloženiji povećanju cijena fosilnih goriva tijekom tranzicije i omogućiti državama članicama da daju podršku ranjivim kućanstvima s niskim i srednjim primanjima koja su pogođena učinkom proširenja trgovine emisijama na zgrade i transport. Međutim, mnoge organizacije su zabrinute da raspoloživa sredstva neće biti dovoljna za opsežnu obnovu i uvođenje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije za energetski siromašna kućanstva. Dodatna briga je i da sredstva neće uspjeti nadoknaditi utjecaj koji bi novi sustav za trgovanje emisijama mogao imati na povećanje računa za energiju, posebno za Europljane s niskim prihodima kojima bi se računi za energiju drastično povećali.

U novom paketu Komisija predlaže početak primjene sustava trgovanja emisijama od 2026. u cestovnom prometu i zgradarstvu. Europska komisija želi primijeniti trgovanje emisijama na goriva u sektoru zgradarstva kako bi se potaknulo korištenje “čišćih” goriva za grijanje, skratilo razdoblje povrata ulaganja u obnovu i kako bi se ubrzala zamjena goriva za grijanje i hlađenje u postojećim zgradama. S druge strane, mnoge organizacije koje rade sa siromašnim, ranjivim i energetski siromašnim građanima strahuju da će zbog emisija CO2 proizvodnja goriva za grijanje i transport poskupiti jer bi sustav za trgovanje emisijama EU-a mogao imati isti učinak kao porez na ugljik.

Poskupljenje ugljika jedan je od načina poticanja prelaska na “čistu” energiju, no dokazi pokazuju da kućanstva s niskim primanjima koje u Istočnoj Europi većinom čine vlasnici stanova u višestambenim zgradama ili korisnici socijalnih stanova u drugim dijelovima EU-a, na kraju će plaćati više za svoju energiju bez mogućnosti prelaska na “čišći” izvor grijanja.

Prema tome, traži se ravnoteža između energetske učinkovitosti, dekarbonizacije sustava za grijanje i hlađenje te popratnih mjera za stanovnike.

Neprofitna organizacija Habitat for Humanity je, zajedno s 9 partnera, voditelj projekta ComAct u sklopu programa Obzor 2020. Cilj projekta je povećati učinak energetski učinkovitih mjera na kućanstva u višestambenim zgradama u regiji Srednje i Istočne Europe i u republikama bivšeg Sovjetskog Saveza. Mjere moraju biti pristupačne energetski siromašnim zajednicama, te stvoriti potrebne uvjete kojima će se moći suzbiti energetsko siromaštvo.

Područja djelovanja projekta su:

  • osnažiti i aktivirati zajednice udruga vlasnika nekretnina,
  • razviti i prilagoditi financijske alate koji osiguravaju financiranje kućanstava s niskim primanjima,
  • optimizirati tehnička rješenja koja pružaju najpovoljniji omjer troškova i koristi za povećanje energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama.

Na taj način projektom ComAct se želi doprinijeti ostvarenju nacionalnih i EU ciljevima vezanim uz energetsko siromaštvo, smanjenje emisija stakleničkih plinova, uštedu energije i povećana ulaganja u održivu energiju.

Izvor teksta: ENPOR Newsletter


Konferencija o budućnosti Europe - rasprava o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti

Dana 27. listopada 2021. godine od 10:00 do 13:00 sati održat će se Završna konferencija o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti koja se održava u okviru Konferencije o budućnosti Europe. Konferencija je organizirana od strane Europske komisije, Vijeća i Parlamenta kako bi se čule preporuke građana EU-a o izazovima i prioritetima Europe.

Prema tome, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokreće raspravu s različitim dionicima i općom javnošću o izazovima i mogućnostima za pravednu i učinkovitu tranziciju Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti. Na konferenciji će predstavnici osam Panela predstaviti zaključke i preporuke koji su se prethodno održali za ciljane skupine (poslovni sektor, donositelje odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, mlade, medije, obrazovni sektor, znanstvenike, sindikate, organizacije civilnog društva i mladi). Osim toga, nekoliko Veleposlanika će podijeliti iskustvo iz svojih država o tome kako su ili namjeravaju ubrzati proces prema klimatskoj neutralnosti.

Rezultate upitnika, zaključke te preporuke Panela možete pregledati na mrežnoj stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

 

Dnevni red Konferencije je sljedeći:

10:00 Pozdravni govori

10:15 Dodjela priznanja i nagrada poslovnom sektoru za dostignuća na području zaštite okoliša u

  1. godini

10:45 Veleposlanstva i iskustva drugih zemalja

11:00 Panel rasprava

12:50 Zaključci i preporuke

 

Konferenciju možete pratiti preko sljedeće poveznice: https://youtu.be/7ai1TW_d_Uw

Izvor slike: Pixabay


Diskusija o rješavanju problema energetskog siromaštva na rodno pravedan način

Glavna uprava za energetiku (DG ENER) EU-a i EmpowerMed projekt pozivaju vas na sudjelovanje u raspravi pod nazivom „Rodna pravda u rješavanju problema energetskog siromaštva u Europi!“. Događaj će se održati u sklopu Europskog tjedna održive energije 27. listopada. 2021. od 16.00 do 17.30 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Cilj sastanka je razjasniti kako su žene nerazmjerno pogođene energetskim siromaštvom, objasniti rodnu dimenziju kao faktor nejednakosti, kao i druge nejednakosti i ranjivosti zbog kojih su žene ranjivije na energetsko siromaštvo te predložiti preporuke o tome kako izraditi rodno pravedne politike za suzbijanje energetskog siromaštva.

Sastanak je osmišljen da uključi i poveže sudionike rasprave iz različitih sektora: akademske zajednice, donositelje odluka, stručnjake za rodna pitanja, stručnjake za energetsko siromaštvo koji će ponuditi daljnja rješenja i politike za rješavanje problema energetskog siromaštva na rodno pravedan način.

Program sastanka i poveznicu za registraciju možete pronaći na:

https://www.empowermed.eu/gender-justice-in-the-energy-poverty-challenge-in-europe-27-october-2021/


Nova predavanja u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ s raznim vrijednim nagradama za učenike

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ DOOR će 26. listopada 2021. godine održati predavanja petim razredima OŠ Lovre pl. Matačića o globalnom zagrijavanju, efektu staklenika, klimatskim promjenama i kako učenici mogu pomoći svojim svakodnevnim djelovanjem. Nakon što učenici budu upoznati s mjerama ublažavanja klimatskih promjena, imat će priliku predložiti mjere koje oni sami mogu provoditi te koje bi vlade diljem svijeta trebale provoditi. Osim toga, učenici će imati priliku upoznati se s ključnim stakleničkim plinovima kroz kreativni rad tj. izrađivanjem kartica za svaki staklenički plin koje će uključivati personaliziranu ilustraciju plinova, informacije kako nastaju i kako se njihove emisije mogu smanjiti. Na kraju će biti provedena kratka provjera znanja o naučenome, a učenici koji su najpozornije slušali osvojit će vrijedne nagrade od mikroskopa s cijelom opremom za istraživanje, robota koji se kreće pomoću solarne energije do National Geographic kompasa. Uz to, škola će dobiti vrijednu opremu za pomoć tijekom nastave, kao što su vakuum plastični šestari i zvučnici za PC radi lakšeg održavanja i praćenja nastave.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.

Izvor slike: Pixabay


Istraživanje o utjecaju klimatskih promjena i nedjelovanja vlada na mentalno zdravlje mladih

Novo istraživanje o utjecaju klimatskih promjena na mlade pokazalo je da je strah od klimatskih promjena povezan s percepcijom neadekvatnog djelovanja odraslih i vlada, osjećajem izdaje, napuštenosti i tzv. moralnim ozljedama. Ovo je prvo opsežno istraživanje straha od klimatskih promjena kod djece i mladih diljem svijeta. Istraživanje su organizirali stručnjaci sa Sveučilišta iz Ujedinjenog Kraljevstva, Finske i SAD-a te neovisni stručnjaci.

Upitnik je ispunilo 10.000 mladih od 16 do 25 godina u deset zemalja (Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Francuska, SAD, Australija, Portugal, Brazil, Indija, Filipini i Nigerija). Rezultati upitnika su pokazali da su sudionici bili zabrinuti zbog klimatskih promjena (59% ih je bilo vrlo ili izrazito zabrinuto, a 84% umjereno zabrinuto). Preko 50% se osjećalo tužno, tjeskobno, ljuto, nemoćno, bespomoćno i krivo, a preko 45% je naglasilo da njihovi osjećaji o klimatskim promjenama negativno utječu na njihov svakodnevni život, dok su mnogi imali veliki broj negativnih misli o klimatskim promjenama. Sudionici su negativno ocijenili vladin odgovor na klimatske promjene, te su istaknuli da imaju veći osjećaj izdaje u odnosu na osjećaj sigurnosti. Korelacije su pokazale da su strah od klimatskih promjena i zabrinutost značajno povezani s percipiranim neadekvatnim odgovorom vlade i povezanim osjećajem izdaje.

Zaključak autora istraživanja je da su klimatske promjene i neadekvatni vladini odgovori povezani sa strahom od klimatskih promjena i zabrinutošću kod mnoge djece i mladih diljem svijeta. Takvi psihološki uzročnici stresa ugrožavaju zdravlje i dobrobit, a mogu se protumačiti kao moralno štetni i nepravedni, zbog čega je potrebno hitno povećanje istraživanja i djelovanja vlade u borbi protiv klimatskih promjena.

Istraživanje možete preuzeti OVDJE.

Izvor slike: Pixabay


Objavljeno je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (eng. United Nations Environment Programme, UNEP) objavio je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva pod nazivom „2021 Global Status Report for Buildings and Construction“.

Izvješće, koje pruža kratki pregled globalnog godišnjeg napretka u građevinarstvu radi postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, izradili su instituti UCL Energy Institute i Buildings Performance Institute Europe (BPIE) za Globalni savez za zgrade i građevinarstvo (eng. Global Alliance for Buildings and Construction, GlobalABC).

Rezultati Izvješća su sljedeći:

  • COVID-19 pandemija imala je neviđen utjecaj na građevinski sektor, što je rezultiralo padom izgradnje novih zgrada i značajnim promjenama u korištenju postojećih. To ujedno objašnjava zašto podaci o emisijama stakleničkih plinova za 2020. godinu pokazuju privremeno poboljšanje u smislu smanjenja emisija, što je uglavnom posljedica smanjenja gospodarske aktivnosti, a ne učinka provedenih mjera. U slučaju da se ne poduzmu mjere smanjenja emisija, procjenjuje se da će se emisije i potrošnja energije u zgradarstvu “oporaviti” te da će se za nekoliko godina približiti razinama iz 2019. godine.
  • Globalna potražnja za energijom u sektoru zgradarstva se smanjila se za 1% u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, ali je relativni udio sektora u ukupnoj potražnji energije porastao na 36%, u odnosu na 35% u 2019. godini.
  • Emisije CO2 u zgradarstvu su se smanjile za 10% u 2020. u odnosu na 2019., kao rezultat promjene u korištenju energije povezane sa zgradama. Unatoč tome, globalni udio emisija CO2 povezane s korištenje energije u zgradarstvu i građevinarstvu, u odnosu na druge sektore, smanjio se samo za 1% (tj. 37% u 2020., u usporedbi s 38% u 2019.).
  • Ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu porasla su za 11,4% u 2020. godini na oko 184 milijardi dolara, uz javnu potporu u EU (odvojeno od bilo kakvih poticaja). Po prvi puta od 2015. godišnja stopa rasta ulaganja u energetsku učinkovitost u tom sektoru prešla je 3%.

Kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma, sektori zgradarstva i građevinarstva moraju se dekarbonizirati do 2050. godine na globalnoj razini. Sve zemlje trebale bi iskoristiti priliku koju nudi oporavak nakon pandemije kako bi ubrzale transformaciju sektora. Istovremeno u sektoru zgradarstva potrebno je zadovoljiti predviđeno udvostručenje globalne potražnje za energijom u zgradama i njihove tlocrtne površine jer gospodarstva u razvoju nastavljaju odgovarati na rastuću potražnju za izgradnjom prostora i za energetskim uslugama. Emisije u zgradarstvu morat će se smanjiti tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa kroz pristup koji sadržava tri aspekta: znatno smanjenje potražnje za energijom, dekarbonizacija sustava opskrbe električnom energijom (npr. korištenjem električne i toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije) i procjena ukupnih emisija CO2 u životnom ciklusu materijala (eng. embodied carbon). Prema tome, emisije iz materijala i one nastale tijekom građevinskih radova moraju se hitno riješiti kako bi se osiguralo da je novogradnja optimizirana za rješenja koja nude niske udjele ugljika tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa.

Više informacija potražite ovdje.