DOOR sudjelovao na konferenciji Connected Smart and Sustainable Cities and Communities u Bruxellesu

mmencik


DOOR je u sklopu projekta “UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti” sudjelovao na konferenciji Connected Smart and Sustainable Cities and Communities Conference koju je organizirao OASC. 

OASC je neprofitna, međunarodna mreža pametnih gradova čiji je cilj stvaranje i oblikovanje novog globalnog tržišta podataka i usluga pametnih gradova. Konferencija je održana u Bruxellesu 17. i 18. siječnja 2023. godine, a prezentiran je projekt Dynamic Mobility Nudge čiji je cilj povećati broj digitalnih metodakada je u pitanju mobilnost pomoću psihologije, podataka o ponašanjima ljudi, geoinformacija i informacijske tehnologije, te stvoriti relevantne podatke za motivaciju građana da se odluče za održiviju mobilnost u gradovima.

Projekt je sufinanciran programom Obzor 2020 te od strane austrijske Agencije za promicanje istraživanja, a traje od svibnja 2021. do travnja 2024. godine. Nositelj projekta je Institut Salzburg Research, a projekt će se provesti u Salzburgu i Uppsali, gdje će se testirati učinkovitost i fleksibilnost koncepta. Za gradove će se izraditi priručnik za učinkovito digitalno poticanje za aktivnu mobilnost, kao i nadzorna ploča podataka koja se može koristiti za procjenu trenutnih uvjeta u gradu. Radionice će gradovima dati priliku da nauče više o učinkovitom poticanju građana na održiviju mobilnost u gradovima. U Salzburgu će se održati DyMoN ljetna škola za mlade znanstvenike koja će omogućiti prijenos znanja u istraživanje.

Ideje mobilnosti rijetko uzimaju u obzir modele ljudskog ponašanja

Na početku projekta Dynamic Mobility Nudge izvršio se pregled često korištenih digitalni intervencija za održivu mobilnost tako što se tri mjeseca istraživalo koja sve rješenja postoje na internetu. Pronađeno je 26 aplikacija koji se koriste u 228 gradova i 18 država. Većina aplikacija se odnosila na biciklizam, zatim na hodanje, javni prijevoz i na kraju na carpooling (dijeljenje putovanja automobilom tako da više od jedne osobe putuje automobilom i sprječava potrebu da drugi moraju sami voziti do lokacije).

Otkriveno je da se u svim aplikacijama koristi isti set digitalnih ‘poticaja’ koji u malom broju slučaja uzima u obzir modele ljudskog ponašanja, što može ograničiti učinkovitost digitalnih intervencija. Stoga se u projektu preuzeo model ljudskog ponašanja COM – B: Capability – mogućnost (npr. biti u mogućnosti kratkoročno voziti bicikl), Oportunity – prilika (npr. lijepo vrijeme) i Motivation – motivacija (npr. gledati na biciklizam kao dio fitnes režima). Oni zajedno omogućuju Behaviour – ponašanje (npr. koristiti bicikl umjesto automobila).

Podaci mogu biti pogodni za poticaj u promjeni ponašanja

Prema navedenom plan je na projektu izraditi tekst, a ne aplikaciju, za poboljšanje postojećih aplikacija, npr. „Vožnja biciklom s posla može vam pomoći da se riješite misli i razbistrite glavu! Danas je savršen dan!“ Osvješćivanjem situacije u kojoj se osoba trenutno nalazi (npr. vrijeme, promet, infrastruktura) može se povećati učinkovitost digitalnih intervencija. Podaci koji mogu biti pogodni za poticaj u promjeni ponašanja građana su temperatura, padaline, brzina vjetra, Sunce, gužve u javnom prijevozu i gustoća prometa, blizina stanica u javnom prometu, učestalost polaska javnog prometa, dostupnost parkinga, putevi za pješake i bicikliste i slični.

Postojeće inicijative ne mogu mjeriti složeni odnos između digitalne transformacije i njezinog utjecaja na inovativnost javnih usluga koje nude lokalne i regionalne javne uprave. Na konferenciji je prezentiran i projekt DIGISER čiji je cilj bio prevazići takav jaz radeći zajedno s europskim partnerima u raznim inicijativama kao što su Living-in.eu i LORDI inicijativa, 100 Intelligent Cities Challenge, Connecting Europe Facility i druge. Projektom se analizirala transformacija javnog sektora i njegovih usluga putem digitalnih inovacija, uzimajući u obzir raznolikost europskog teritorija u smislu socioekonomskih, kulturnih i ekoloških bogatstava u različitim gradovima.

Zahvaljujući digitalizaciji organizacije postale fleksibilnije tijekom recesije

Na panelu o budućnosti digitalne transformacije raspravljalo se o tome da je više od trideset godina digitalne transformacije ponudilo bogat skup podataka o tome kako stanovništvo na radnom mjestu reagira na tehnološke promjene. Postoje digitalni domoroci – radnici koji su odrasli uz digitalne alate; digitalni imigranti – radnici koji su otvoreni za učenje i promjene; i digitalne izbjeglice – radnici koji agresivno izbjegavaju digitalne alate. Svaka grupa treba vodstvo po mjeri.

Zahvaljujući digitalizaciji organizacije su postale fleksibilnije i otpornije tijekom svjetske recesije, dok su digitalno ‘zrelije’ među njima u boljem položaju za napredak u postpandemijskoj eri. Organizacije se moraju prilagoditi postpandemijskoj situaciji jer široko rasprostranjeni hibridni rad mijenja način na koji zaposlenici i kupci komuniciraju s njima. Umjesto da reagiraju na događaje, organizacije će trebati detaljne planove koji određuju kako će digitalizirati svoje poslovne procese za postizanje sadašnjih i budućih ciljeva. Učinkovitost, otpornost i održivost opskrbnih lanaca trebaju biti ključni element ovih planova.

Inicijativa living-in.eu – digitalna rješenja za bolji život u suradnji s građanima cilja pridonijeti ekonomske i društvene koristi digitalne transformacije svim lokalnim zajednicama i implementirati uključivu digitalnu Europu, sa snažnim digitalnim uslugama, tehnologijama, infrastrukturom i vještinama, te stvoriti klimatski neutralne regije i gradove. Ambicije inicijative su pozitivni utjecaj na kvalitetu života najmanje 300 milijuna europskih građana do 2025. godine. Inicijativa se provodi zahvaljujući suradnji Eurocitiesa (mreža velikih europskih gradova), Open & Agile Smart Cities (OASC), European Network of Living Labs (međunarodna federacija testiranih živućih laboratorija u Europi i svijetu) i podržana je od strane Europska komisija i Europskog odbora regija.

Inicijativa je okupila 128 predstavnika javne uprave na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini, koji su potpisali Deklaraciju kojoj je glavna svrha ubrzati razvoj urbanih platformi i digitalnih rješenja na koordiniran način kako bi se zadržao tehnološki suverenitet europskih gradova i zajednica i pomogao im da postanu pametni i održivi.

Konferenciju je pratio DOOR-ov stariji stručni suradnik Matija Eppet.

DOOR


Kako projekti koje financira EU pomažu građanima da izbjegnu energetsko siromaštvo?

mmencik


Energetsko siromaštvo se događa kada pojedinci ili kućanstva ne mogu adekvatno grijati ili hladiti svoje domove ili koristiti energetske usluge po pristupačnoj cijeni. To može biti posljedica velike potrošnje energije, niskih prihoda kućanstava i neučinkovitih zgrada i uređaja. Poremećaj na globalnom energetskom tržištu izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu pogoršao je situaciju.

Europska unija posvećena je rješavanju energetskog siromaštva kroz svoj paket Čista energija za sve Europljane, a njegov REPowerEU plan ima u cilju prekinuti ovisnost o uvozu ruskog fosilnog goriva.

Ovdje su tri potpuno nova LIFE Clean Energy Transition (CET) i dva tekuća Horizon 2020 projekta koji rade kako bi pomogli ljudima da izbjegnu ili ublaže energetsko siromaštvo.

Renoviranje kuća u ruralnim područjima

Projektni tim LIFE CET RENOVERTY ima za cilj potaknuti energetski i troškovno učinkovite nadogradnje u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi. Da bi to učinili, dizajnirat će 17 planova obnove koji se mogu replicirati u ruralnim područjima diljem Španjolske, Italije, Portugala, Mađarske, Hrvatske, Estonije i Slovenije. Plan je obnoviti više od 1000 kućanstava, čime će se zbrinuti oko 2500 ugroženih potrošača. Tim će također osigurati da rekonstrukcija zgrada uzme u obzir socijalnu dimenziju kako bi se poboljšala kvaliteta života ranjivog stanovništva.

Smanjenje troškova energetskih obnova

Cilj projekta LIFE CET EP-0 je podržati duboku energetsku obnovu zgrada u područjima u nepovoljnom položaju. Oni će primijeniti takozvani ‘EnergieSprong’ pristup, koji rekonstruira domove prema visokim standardima energetske učinkovitosti. Tim će testirati pristup u 10 ranjivih okruga diljem Italije, Francuske i Nizozemske, s ciljem da se smanje troškovi obnove socijalnih stanova prihvaćanjem industrijaliziranih, montažnih rješenja.

Renoviranje domova i uključivanje kućanstava

Projekt LIFE CET REVERTER razvit će devet planova za prepoznavanje kuća s najlošijim performansama i najisplativijim metodama obnove. To će pomoći u nadogradnji većeg broja domova, maksimizirati uštedu energije i troškova te smanjiti emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari. Pilot projekti u Bugarskoj, Grčkoj, Latviji i Portugalu rezultirat će replikacijom velikih razmjera u različitim građevinskim, klimatskim i socioekonomskim uvjetima. Cilj je olakšati obnovu 800 kuća i uključiti ljude u proces putem REVERTER ambasadora.

Učiniti energetski učinkovite obnove pristupačnijim

Projekt H2020 ComAct ima za cilj olakšati primjenu visoko učinkovitih i energetski efikasnih poboljšanja u višestambenim zgradama diljem srednje i istočne Europe. Planirano je pet pilot slučajeva u Bugarskoj, Mađarskoj, Litvi, Sjevernoj Makedoniji i Ukrajini gdje će projekt testirati strategije kako bi se ova ulaganja u energetsku učinkovitost učinila pristupačnima i moguća za upravljanje energetski siromašnim zajednicama. ComAct partneri rade na razvoju i prilagodbi financijskih shema, optimizaciji tehničkih rješenja i osnaživanju zajednica bliskom suradnjom s udrugama vlasnika nekretnina i drugim dionicima.

Smanjenje troškova energije za stanare

H2020 projekt ENPOR ima za cilj učiniti energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma vidljivijim i mjerljivijim. Projekt identificira energetski siromašne stanare i njihove vlasnike kako bi razumio njihove potrebe. Njihov cilj je prilagoditi i implementirati deset postojećih politika energetske učinkovitosti za energetski siromašne stanare u Austriji, Njemačkoj, Estoniji, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji i Nizozemskoj. Oni zajedno s lokalnim skupinama dionika stvaraju određena rješenja kako bi dosegli više od 130 000 potrošača. Očekivana ušteda energije je oko 135 GWh. Razvijen je interaktivni GIS alat za razumijevanje utjecaja politika na energetsko siromaštvo.

Izvor: https://cinea.ec.europa.eu/news-events/news/how-eu-funded-projects-help-citizens-escape-energy-poverty-trap-2023-01-18_en


Poziv na konferenciju “Deplinofikacija Hrvatske do 2035.”

mmencik


Zelena akcija vas poziva na konferenciju naziva “Deplinofikacija Hrvatske do 2035.” koja će se održati 26. siječnja od 9.30 do 14.45 sati u Novinarskom domu (Perkovčeva 2, Zagreb).

Na prvom dijelu konferencije bit će predstavljena “Studija deplinofikacije Republike Hrvatske” koja će prikazati alternative fosilnom plinu u pojedinim sektorima. U drugom dijelu će biti održana panel rasprava na temu deplinofikacije odnosno napuštanja korištenja plina u sektorima toplinarstva i električne energije do 2035.

Studiju je za Zelenu akciju izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava (voditelj studije: prof. dr. sc. Neven Duić).

Glavni cilj konferencije jest predstaviti dugoročne smjernice za energetsku tranziciju temeljenu na smanjenju potrošnje fosilnog plina, zbog čega je u studiji provedena analiza deplinofikacije Hrvatske koja uključuje sektore proizvodnje električne energije, industrije, grijanja i transporta. Također, cilj je jasno pokazati da alternative fosilnom plinu postoje i da je tranziciju u pojedinim sektorima moguće provesti u idućih desetak godina. I na kraju, cilj je okupiti stručnjake i stručnjakinje, donositelje odluka, predstavnike civilnog društva i sve zainteresirane kako bismo pokrenuli dijalog na ovom polju te doprinijeli pravednoj tranziciji i rješavanju klimatske krize.

Prijave za konferenciju nisu potrebne. Bit će omogućen i prijenos uživo putem YouTube kanala i Facebook stranice Zelene akcije.

Sve detalje, kao i program konferencije pronađite na webu Zelene Akcije.


CAN Europe: How energy efficiency can be the game changer to kick Europe’s gas addiction

25/01/2023In News

mmencik


As the final trilogue discussions approach on the Energy Efficiency Directive (EED), it is important to understand how this legislation can be the missing piece when it comes to Europe weaning off fossil gas.

As we approach the end of winter filled with energy uncertainty, policy makers and governments have already turned their attention to the next. Europe’s success in filling its gas storage reserves and the relatively mild winter weather have helped soften the blow of skyrocketing energy prices. Yet, most of these reserves were filled by Russian gas and with less of this gas flowing through Europe’s pipelines,the winter of 2023 will bring a new set of challenges. While renewable energy has a major role to play in tackling these challenges, an often overlooked solution is Energy Efficiency.

The Energy Efficiency Directive (EED) is part of the European Green Deal and covers a range of topics including overall EU targets for energy efficiency across member states, as well as the usually overlooked provisions which will decide the fate of combined heat and power plants and their ability to burn fossil fuels. The EED recast proposal incentivises a switch from coal to gas fired cogeneration, putting a heavier burden on already limited gas supplies. Yet, the European Council and Parliament have not put this into question.

The heating and cooling provisions within the EED is a central component that can resolve this issue. By tackling the phase out of fossil fuels in the EU’s heating mix, the impact of limited gas supplies on homes will be minimal as energy prices become less volatile. There are already some promising provisions that are agreed upon within the EED trilogues that can help with this. Local heat plans that prioritise the use of energy efficiency and set a trajectory towards climate neutrality are a great foundation to build from. Locals working on these plans can adopt a holistic approach where the integration of renewables, the local building stock and the decision-making structure can lead to more efficient heating and distribution systems.

Moreover, in the upcoming trilogue discussions, decision makers will need to decide how long heat produced from cogeneration, including gas, can be included to get the label efficient district heating and cooling. Recent discussions between the EU Council and Parliament are concerning. The Council is pressing to continue allowing fossil fuel based cogeneration. The Parliament needs to push back stronger on a decision that excludes cogeneration running on fossil fuels after 2035 as a minimum. The continued use of fossil fuels to produce both heat and power will seriously undermine the EU reducing its dependence on fossil fuels and hamper efforts to ensure a safer, secure energy supply.

As part of the current discussions, there are also considerations for an alternative approach for efficient district heating and cooling based on greenhouse gas emissions. Again, this is not a formidable solution as it fails to address the fossil fuel dilemma as it does not incentivise renewable heating solutions. Instead, it potentially prolongs the use of coal with costly and unproven carbon capture and storage and therefore, should be strongly rejected by co-legislators.

The inclusion of the use of waste heat will also be up for debate in the dialogues. At present, unused waste heat from other processes such as heavy industry or data centers are an often underutilized heat source that could potentially prevent the combustion of additional fuels for heat, if this waste heat gets to be fully renewables based. However, there needs to be a clearer timeline of when these waste heat sources would be decarbonized themselves. Otherwise, we run the risk of creating another heat system that relies on fossil fuels, something Europeans and our climate cannot afford.

This winter has proven how fragile our existing heating system is. Meaningful progress on legislation such as the EED is needed to protect us from the coming winters. Fossil fuels have no further place in a future proof energy system and any further delay on replacing them with renewable energy will prove costly. Over the next one and a half months, as the trialogue discussions on the EED draw to a close, policy makers have the opportunity to guarantee a safer, energy secure future for Europeans through supporting ambitious provisions that can accelerate the energy transition.

Source: https://caneurope.org/energy-efficiency-europe-gas/


CAN Europe: Energetska učinkovitost može odigrati ključnu ulogu ​​u borbi protiv europske ovisnosti o plinu

mmencik


Kako se približavaju završni trijalozi o Direktivi o energetskoj učinkovitosti (EED), važno je razumjeti kako ovo zakonodavstvo može biti karika koja nedostaje kada je u pitanju odmicanje Europe od fosilnog plina, piše CAN Europe.

Rješenje koje se često zanemaruje je energetska učinkovitost

Dok se približavamo kraju zime ispunjene energetskom neizvjesnošću, kreatori politika i vlade već su pozornost usmjerili na narednu zimu. Uspjeh Europe u popunjavanju rezervi plina i relativno blaga zima pomogli su ublažiti udarac vrtoglavog skoka cijena energije. Ipak, s manje ruskog plina u europskim plinovodima zima 2023. godine donijet će nove izazove. Iako obnovljiva energija ima glavnu ulogu u suočavanju s ovim izazovima, rješenje koje se često zanemaruje je energetska učinkovitost.

Direktiva o energetskoj učinkovitosti (EED) dio je Europskog zelenog dogovora i pokriva niz tema, uključujući opće ciljeve EU-a za energetsku učinkovitost u državama članicama, kao i odredbe koje se obično zanemaruju i koje će odlučiti o sudbini kombiniranih toplinskih i elektrana i njihovu sposobnost sagorijevanja fosilnih goriva. Prijedlog preinake EED-a potiče prelazak s kogeneracije na ugljen (kogeneracija je postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu) na kogeneraciju na plin, stavljajući veći teret na već ograničene opskrbe plinom. Ipak, Europsko vijeće i Parlament to nisu doveli u pitanje.

Odredbe o grijanju i hlađenju unutar EED-a središnja su komponenta koja može riješiti ovaj problem. Postupnim ukidanjem fosilnih goriva u grijanju u EU-u utjecaj ograničene opskrbe plinom na domove bit će minimalan, jer će cijene postati manje nestabilne. Već postoje neke obećavajuće odredbe koje su dogovorene unutar trijaloga EED-a koje mogu pomoći u tome. Lokalni planovi za grijanje koji daju prednost korištenju energetske učinkovitosti i postavljaju putanju prema klimatskoj neutralnosti odličan su temelj za izgradnju. Mještani koji rade na ovim planovima mogu usvojiti holistički pristup gdje integracija obnovljivih izvora energije, lokalnog građevinskog fonda i strukture odlučivanja može dovesti do učinkovitijih sustava grijanja i distribucije.

Korištenjem fosilnih goriva ne smanjuje se ovisnost o njima

U nadolazećim trijalozima donositelji odluka morat će odlučiti koliko dugo toplina proizvedena kogeneracijom, uključujući plin, može biti uključena da bi dobili oznaku učinkovitog daljinskog grijanja i hlađenja. Nedavne rasprave između Vijeća EU-a i Parlamenta su zabrinjavajuće, navodi CAN Europe. Vijeće vrši pritisak da se nastavi dopuštati kogeneracija na bazi fosilnih goriva, dok se Parlament mora snažnije oduprijeti odluci koja isključuje kogeneraciju na fosilna goriva nakon 2035. godine. Kontinuirano korištenje fosilnih goriva za proizvodnju topline i električne energije ozbiljno će potkopati smanjenje ovisnosti Unije o fosilnim gorivima te omesti napore da se osigura sigurnija i sigurna opskrba energijom.

Kao dio trenutnih rasprava, razmatra se i alternativni pristup za učinkovito daljinsko grijanje i hlađenje koji se temelji na emisijama stakleničkih plinova. Ovo rješenje ne rješava problem fosilnih goriva, jer ne potiče rješenja za obnovljive izvore grijanja. Umjesto toga, potencijalno produljuje upotrebu ugljena uz skupo i neprovjereno hvatanje i skladištenje ugljika i stoga bi ga suzakonodavci trebali snažno odbaciti.

Ova zima pokazala koliko je postojeći sustav grijanja krhak

Uključivanje korištenja otpadne topline također će biti predmet rasprave u dijalozima. Trenutno je neiskorištena otpadna toplina iz drugih procesa, kao što su teška industrija ili podatkovni centri, često nedovoljno iskorišten izvor topline koji bi potencijalno mogao spriječiti izgaranje dodatnih goriva za toplinu – ako se ta otpadna toplina bude u potpunosti temeljila na obnovljivim izvorima energije. Međutim, trebala bi postojati jjasnija vremenska odrednica kada bi se ti otpadni izvori topline sami dekarbonizirali. U suprotnom, riskiramo stvaranje još jednog sustava grijanja koji se oslanja na fosilna goriva, nešto što si Europljani i naša klima ne mogu priuštiti, navodi CAN.

Ova zima je pokazala koliko je naš postojeći sustav grijanja krhak. Potreban je značajan napredak u zakonodavstvu kao što je EED kako bismo se zaštitili tijekom dolazećih zima. U energetskom sustavu budućnosti više nema mjesta za fosilna goriva i svako daljnje odgađanje njihove zamjene obnovljivom energijom pokazat će se skupim. Tijekom narednih mjesec i pol, dok se rasprave trijaloga o EED-u približavaju kraju, kreatori politika imaju priliku zajamčiti sigurniju, energetski sigurnu budućnost za Europljane kroz podupiranje ambicioznih odredbi koje mogu ubrzati energetsku tranziciju.

Izvor: https://caneurope.org/energy-efficiency-europe-gas/


Članovi i članice SUPEUS-a prošli su terning za POWERPOOR energetske savjetnike

mmencik


U sklopu POWERPOOR projekta 19. siječnja 2023. godine DOOR je održao četvrti trening seminar u Zagrebu na kojem je educirano i certificirano 17 energetskih savjetnika kroz „Program edukacije savjetnika i mentora“.

Na treningu koji je održan na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva sudjelovali su članovi Studentske udruge za promicanje energetske učinkovitosti i savjetovanje (SUPEUS).

Prvi takav trening održan je u Križevcima, a drugi i treći održani su u Zagrebu. Nakon što su prošli edukaciju, savjetnici moći će provesti jednostavne energetske preglede u kućanstvima, a kako bi se ti pregledi lakše provodili razvijeni su alati za ublažavanje energetskog siromaštva POWER TARGET, POWER ACT i POWER FUND koje možete pronaći na službenoj stranici projekta POWERPOOR.

Projekt POWERPOOR – Osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica (eng. Empowering Energy Poor Citizens through Energy Cooperative Initiatives) provodi se od 1. rujna 2020. do 31. kolovoza 2023. godine u Grčkoj, Belgiji, Njemačkoj, Luksemburgu, Mađarskoj, Hrvatskoj, Estoniji, Latviji, Bugarskoj, Portugalu i Španjolskoj.

 

Kroz projekt educirat će se energetski savjetnici i mentori kroz četiri modula:

  • Modul 1: Uvod u energetsko siromaštvo i POWERPOOR projekt;
  • Modul 2: Popis politika i mjera za pomoć kućanstvima koja su u riziku od energetskog siromaštva;
  • Modul 3: Potpora mjerama ublažavanja energetskog siromaštva;
  • Modul 4: Planiranje mjera za ublažavanje energetskog siromaštva na lokalnoj razini.

Module možete pregledati na internetskoj stranici DOOR-a pod „Rezultati DOOR-ovih projekata“.


Projekti LIFE Clean Energy Transition i Horizon 2020 na Svjetskim danima održivog razvoja 2023

mmencik


WSED 2023 (Svjetski dani održivog razvoja) jedan je od vodećih događaja o prijelazu na čistu energiju i klimatskoj neutralnosti koji privlači kreatore politike, tržišne lidere i poduzetnike u području energetike iz više od 60 zemalja.

Projekti LIFE Clean Energy Transition i Horizon 2020 sudjelovat će na konferenciji Svjetski dani održivosti (WSED 2023). WSED će se održati od 28. veljače do 3. ožujka 2023. godine u Welsu u Austriji.

LIFE’s Energy Efficiency Watch 5 (EEW5) održat će događaj u sklopu WSED-ove Europske konferencije o energetskoj učinkovitosti. Sudionici će čuti kako projekt doprinosi različitim politikama energetske učinkovitosti EU-a i Europskom zelenom planu aktivnom potporom javnom sektoru.

Također, LIFE štand će pružati informacije o LIFE programu 2021.-2027., mogućnostima financiranja i LIFE pozivu za dostavu prijedloga za 2023. godinu. Pojedinosti o LIFE-ovom Prijelazu čiste energije (CET) i potprogramu Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba također će biti dostupni.

Projekti Horizon 2020 REFINE i FinEERGo-Dom ugostit će zajedničku radionicu o podršci EPC/ESCO financijskog modela i pružateljima usluga energetske učinkovitosti u dekarbonizaciji europskog građevinskog fonda.

Nadalje, projekt BuiltHub ugostit će radionicu na kojoj će predstaviti svoju mapu puta i viziju trajnog protoka podataka koji će označavati fond zgrada u EU-u kao i podatkovnu platformu BuiltHub tijekom WSED-a 2023.

Za sudjelovanje u događaju možete se prijaviti OVDJE.

Izvor: https://cinea.ec.europa.eu/news-events/events/life-clean-energy-transition-and-horizon-2020-projects-wsed-2023-2023-02-28_en


Posjetite predavanje o umjetnoj inteligenciji na FER-u

mmencik


Znanost za sve projekt je eSTUDENTovog tima Popularizacija znanosti kojem je cilj svim zainteresiranim osobama pokazati kako znanost nije zastrašujuća, već može biti zabavna i lako razumljiva, objavljeno je na stranicama Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu. 

Tema predavanja je ‘Kako digitalna transformacija i umjetna inteligencija mijenjaju svijet oko nas?’, a predavač je dr. sc. Nenad Bolf, profesor na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Govorit će o tome što je digitalna transformacija te zašto je bitna za društvo, zašto se umjetna inteligencija smatra najvažnijom tehnologijom u povijesti, što je strojno učenje i kako ono utječe na trgovanje dionicama te na predviđanje potrošnje energije.

Predavanje se održava 26. siječnja u 18.30 sati u dvorani B3 na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te je otvoreno za sve zainteresirane osobe.

Prijave su otvorene od 16. do 25. siječnja. Za prijavu je potrebno ispuniti obrazac koji se nalazi OVDJE.

Izvor: https://www.energetika-net.com/znanost-i-inovacije/znanost-za-sve-predavanje-o-umjetnoj-inteligenciji


EEA report: Monitoring soil threats in Europe

23/01/2023In News

mmencik


Soil is a vital component of natural capital, hosting rich biodiversity and providing critical ecosystem services, such as food production, water purification and carbon storage.

However, European soils are under increasing pressure and comprehensive monitoring to asses soil health is lacking. A European Environment Agency (EEA) report presents a core set of soil indicators and critical limits for soil health.

European soils are under increasing pressure due to soil sealing, pollution, intensive agriculture and climate change. At the same time, there are management options to improve soil functions and health, including to sequester carbon, increase biodiversity and prevent erosion.

The EEA’s ‘Soil monitoring report’ presents a comprehensive set of common indicators to assess soil health as well as risk-based thresholds to inform protection and restoration needs and soil-related policies in Europe.

The selected indicators address soil organic carbon, nutrients, acidification, pollution, biodiversity, erosion, compaction and sealing. For each indicator, the EEA report identifies thresholds beyond which soil functioning, for example for water purification or food production, is negatively affected. These thresholds can be regarded as critical tipping points for soil health and action points to safeguard soils.

The EEA assessment supports the EU soil strategy for 2030, which is an integral element of the European Green Deal with the overall aim of ensuring healthy soil ecosystems and sustainable use of EU soils.

Source: https://www.eea.europa.eu/highlights/monitoring-soil-threats-in-europe


EEA objavila izvješće o prijetnjama za zdravlje tla u Europi

mmencik


Tlo je suštinski važna prirodna komponenta koja čuva bogatu biološku raznolikost i pruža ključne faktore ekosustava, poput proizvodnje hrane, pročišćavanja vode i skladištenja ugljika.

Međutim, europska tla su pod sve većim pritiskom i nužno je sveobuhvatno praćenje za procjenu zdravlja tla. Novo izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) predstavlja temeljni skup indikatora i kritičnih granica za zdravlje tla.

Europsko tlo je pod sve većim pritiskom zbog zaptivanja tla, onečišćenja, intenzivne poljoprivrede i klimatskih promjena. Istodobno, postoje mogućnosti za poboljšanje funkcija i zdravlja tla, uključujući izdvajanje ugljika, povećanje bioraznolikosti i sprječavanje erozije.

Skup pokazatelja za procjenu zdravlja tla

„Izvješće o praćenju tla” koje je objavila EEA predstavlja sveobuhvatan skup pokazatelja za procjenu zdravlja tla kao i gornju granicu rizika za tlo, s ciljem informiranja zaštite tla i potrebe za politikama koje se brinu o zemljištu u Europi.

Odabrani pokazatelji odnose se na organski ugljik u tlu, hranjive tvari, zakiseljavanje, onečišćenje, biološku raznolikost, eroziju, zbijanje i brtvljenje. Za svaki pokazatelj izvješće EEA identificira pragove iznad kojih oni negativno utječu na funkcioniranje tla – na primjer za pročišćavanje vode ili proizvodnju hrane. Ti se pragovi mogu smatrati kritičnim prekretnicama za zdravlje tla i točkama djelovanja za zaštitu tla.

Procjene koje je EEA iznijela o tlu podupiru strategiju EU-a za tlo za 2030. godinu, koja je sastavni element Europskog zelenog plana s općim ciljem osiguravanja zdravih ekosustava tla i održivog korištenja zemljišta EU-a.

Cijelo izvješće koje je objavila EEA možete pročitati OVDJE.