Metodologija praćenja uspješnosti programa energetske obnove

Energetika i društvo


U sklopu ENPOR projekta analizirat će se učinkovitost Programa energetske obnove programsko za razdoblje 2014. – 2020 i pratiti uspješnost novog Programa 2021. – 2030.

DOOR je u novom dokumentu objavljenom u sklopu projekta ENPOR razradio metodologiju kojom će analizirati učinkovitost Programa energetske obnove za razdoblje 2014.-2020. i pratiti uspješnost provođenja novog Programa energetske obnove za razdoblje 2021-2030 s posebnim osvrtom na razdoblje 2021.-2023. koje obuhvaća vrijeme provedbe ENPOR projekta.

Razrađena metodologija uključuje praćenje:

  • dinamike objavljivanja javnih poziva;
  • vrste programa (Program energetske obnove obiteljskih kuća ili Program energetske
  • obnove višestambenih zgrada);
  • vrste poziva (javni pozivi za sva kućanstva ili javni pozivi za energetski siromašna kućanstva s naglaskom na posebno ranjive skupine poput kućanstva u sektoru privatnog najma ili za tzv. skriveno podstanarstvo, koje uključuje dvije odvojene obitelji/kućanstva u istom stanu i proširene obitelji – dvije generacije, koje žive u zajedničkom kućanstvu);
  • količine sredstva dodijeljene za poziv;
  • broja kućanstava s potpisanim ugovorima po pozivu;
  • uštede primarne energije (GWh/god.) i
  • smanjenje emisije stakleničkih plinova (u tCO2eq/god.)

Dokument na engleskom jeziku možete pročitati ovdje:

https://www.enpor.eu/wp-content/uploads/2022/01/D3.3-Monitoring-Framework.pdf

Više o projektu možete pročitati OVDJE.


Grad Graz će u potpunosti dekarbonizirati autobusni gradski prijevoz

Energetika i društvo


Svakim radnim danom za vrijeme radnog vremena svi su dobrodošli po savjet zašto je STEM područje važno i zanimljive ideje kako potaknuti djecu da se zainteresiraju za STEM.

Studijsko putovanje u Graz u sklopu projekta UrbanSTEM

DOOR-ovke Anamari Majdandžić, Silvija Vočanec i Kristina Godec su zajedno s predstavnicima iz partnerskih organizacija na projektu UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti, od 11. do 13. svibnja posjetile Graz kako bi usvojile nova znanja iz primjera dobre prakse u području urbane mobilnosti.

Tijekom obilaska Energie Steiermark, četvrtog pružatelja usluga opskrbe energijom u Austriji, predstavnici tvrtke su kao područje u kojem djeluju istaknuli energetsku učinkovitost i inovativnu ponudu usluga opskrbe električnom energijom, prirodnim plinom, toplinskom energijom. Sudionici su na izlaganju su dobili sažet uvid u teme kojima se tvrtka bavi, a naglasak je bio i na mobilnosti, infrastrukturi za električne automobile, uslugu dijeljenja automobila (tzv. car-sharing), te na nove metode i rješenja za daljnji razvoj mobilnosti.

Dekarbonizacija autobusnog gradskog prijevoza u Grazu

U austrijskom institutu za vodik – HycentA Institute, objašnjen je proces  koji se odvija u lancu dobivanja i ispitivanja kvalitete vodika te priprema za korištenje vodika u autobusima za gradski prijevoz. Uz to, predstavljen je i projekt „move2zero“ čiji je cilj potpuna dekarbonizacija autobusnog gradskog prijevoza u Grazu. Fokus projekta je na niskim faktorima emisije i visokoj ponovnoj upotrebi i recikliranju svih komponenti. Projekt financira Fond za klimu i energiju u okviru programa „Mobilnosti bez emisija“, a provodit će se do lipnja 2025. godine.

Centar grada za pješake i bicikliste

Posjetitelji su imali prilike vidjeti rezultate projekta prenamjene jednog dijela ulice u pješačku zonu i drugog dijela iste ulice u zonu smirenog prometa, koji je završio prošle godine. Time se prednost u prometu u centru grada daje pješacima i biciklistima. Dio parkirnih mjesta uz istu ulicu zauzet je klupama i mjestima za parkiranje bicikala.

Prezentiran je i projekt prenamjene jedne automobilske trake u strogom centru grada Graz, u biciklističku, koji će se realizirati ovo ljeto. Time će se pomaknuti postojeća biciklistička traka koja se nalazi na nogostupu i koja se na dijelovima preklapa s pješačkom stazom. Provedbom ovog projekta pješaci i biciklisti dobit će više prostora.

Virtualna vozila i zaštita klime grada

U Centru za istraživanje i razvoj tehnologije virtualnih vozila (Virtual Vehicle Research GmbH) sudionicima je prezentiran model virtualnog vozila koji se još razvija, s ciljem da se u budućnosti koriste u potpunosti autonomna vozila što bi trebalo doprinijeti povećanju sigurnosti u prometu. Predavači su istaknuli važnost razvoja hardvera i softvera, baterijskih sustava, povezivanje numeričkih simulacija i testiranja cjelokupnih sustava. U simulacijskoj sobi postavljen je video zid u rasponu 270° na kojem se prikazuje cesta, tj. ulica, kako bi simulacija bila vjerodostojna i što stvarnija.


Za energetsku obnovu višestambenih zgrada u jednoj sekundi popunjene su prijave u vrijednosti od 600 milijuna kuna

Energetika i društvo


Svakim radnim danom za vrijeme radnog vremena svi su dobrodošli po savjet zašto je STEM područje važno i zanimljive ideje kako potaknuti djecu da se zainteresiraju za STEM.

Poziv “Energetska obnova višestambenih zgrada” obustavljen je do 1. kolovoza

Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava “Energetska obnova višestambenih zgrada” otvoren je 17. svibnja 2022. u 9:00 sati i već nakon jedne sekunde je obustavljen na određeno vrijeme.

Ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava dosegnuo je 200% ukupnog raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva.

Svi projektni prijedlozi koji se pokušaju registrirati u sustavu https://fondovieu.gov.hr/prijava-odabir unutar razdoblja u kojem je Poziv obustavljen neće biti uzeti u razmatranje.

Informacije o mogućnosti ponovnog otvaranja Poziva biti će objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te na javnom portalu https://fondovieu.gov.hr/prijava-odabir (eNPOO).

Uz to, obustavlja se zaprimanje pitanja te na njih nadležno Ministarstvo neće odgovarati, sukladno Uputama za prijavitelje, točka 3.4.

Izvor teksta:

https://mpgi.gov.hr/graditeljstvo-98/financijska-sredstva-za-obnovu/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-inicijativa-obnova-zgrada/poziv-na-dodjelu-bespovratnih-sredstava-energetska-obnova-visestambenih-zgrada/14464

https://www.zgradonacelnik.hr/vijesti/obustavljen-je-javni-poziv-za-energetsku-obnovu-zgrada/741


Otvorenje trajnog postava u sklopu projekta UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti

Energetika i društvo


Svakim radnim danom za vrijeme radnog vremena svi su dobrodošli po savjet zašto je STEM područje važno i zanimljive ideje kako potaknuti djecu da se zainteresiraju za STEM.

Na adresi Ulica Slavka Batušića 7 u Zagrebu, u sklopu DOOR-ovog ureda, otvoren je trajni postav projekta UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti. Trajni postav predstavlja određenu opremu koja je dostupna na korištenje sudionicima naših radionica. Prostor je namijenjen djeci i odraslima, svima znatiželjnim i zainteresiranim za jedno od četiri područja koje STEM obuhvaća: znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika.

Svakim radnim danom za vrijeme radnog vremena svi su dobrodošli po savjet zašto je STEM područje važno i zanimljive ideje kako potaknuti djecu da se zainteresiraju za STEM, a prvenstveno pozivamo roditelje da dođu sa svojom djecom odigrati partiju društvene igre koja je povezana sa zaštitom okoliša, klimom i održivim razvojem ili na partiju šaha i otkriju što još krije naš STEM kutak.

U prostoru će se organizirati i održavati radionice za djecu i mlade na kojima će se koristiti:

  • arduino setovi (arduino platforma je skup elektroničkih i softverskih komponenti koje se mogu jednostavno povezivati u složenije cjeline s ciljem izrade zabavnih i poučnih elektroničkih sklopova.),
  • mikroskop i druga mjerna oprema,
  • solarni setovi za izradu mini solarnih sustava i
  • ostala zanimljiva edukativna oprema.

Uskoro ćemo prostor opremiti i servisnim stalcima za bicikle te električnim biciklom i romobilom koji će biti dostupni za probnu vožnju po kvartu.

Pozivamo sve da dođu i zavire u naš STEM kutak!


Je li REPowerEU – uistinu korak prema energetskoj neovisnosti Europe?

Energetika i društvo


Europska komisija (EK) objavila je 18. svibnja 2022. dokument REPowerEU kao odgovor na hitnu potrebu da se smanji ovisnost o uvozu fosilnih goriva iz Rusije “ubrzanjem čiste tranzicije i udruživanjem snaga s ciljem postizanja otpornijeg elektroenergetskog sustava i istinske energetske unije”.

Potrebe za dodatnim ulaganjima

Za postizanje ciljeva plana REPowerEU, Europska komisija procjenjuje potrebe za dodatnim ulaganjima u visini od 210 milijardi do 2027. godine. Kako ove potrebe za ulaganjem dolaze na vrh piramide već postojećeg značajnog investicijskog jaza za postizanje klimatskih ciljeva do 2030. godine, postavlja se pitanje na koji način će se financirati navedene potrebe s obzirom na to da plan ne predviđa novu financijsku omotnicu. Plan predviđa da će Komisija i Europska investicijska banka do kraja 2022. osigurati model financijskog instrumenta energetske učinkovitosti koji omogućuje kombiniranje zajmova i bespovratnih sredstava u istoj operaciji, što je bilo predviđeno, ali i gotovo neostvarivo u financijskom razdoblju 2014.-2020. Plan također ne spominje reviziju fiskalnog okvira kako bi se državama članicama omogućilo postizanje REPowerEU ciljeva, istovremeno prebacujući na države članice cijeli niz novih obaveza. Financiranje će se uglavnom sastojati od preraspodjele i prenamjene postojećih proračunskih linija kako bi se u kratkoročnom razdoblju unaprijedila ulaganja.

„Iako maksimalno iskorištavanje postojećih sredstava kratkoročno ima smisla, u srednjoročnom razdoblju potrebno je više akcija ne samo na razini EU-a (npr. nova pravedna transformacija / fond za klimu i okoliš / fond za energetsku neovisnost) već i na nacionalnoj razini (kroz revidirani fiskalni okvir). Tek treba vidjeti hoće li se predviđena mobilizacija Europske investicijske banke (EIB) i stvaranje novog financijskog instrumenta energetske učinkovitosti u kombinaciji s financiranjem iz proračuna EU, Fondom za inovacije i brzo praćenje poziva za podnošenje prijedloga u Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) za Projekte od zajedničkog interesa (PCI) biti uistinu i ostvareno, a kako bi se ispunili iznimno ambiciozni ciljevi REPowerEU plana.“ smatra Ana Klarić starija stručna suradnica zadužena za praćenje financijskih instrumenata.

Prijenos sredstava za dopunu plana oporavka i za ostvarivanje ciljeva REPowerEU

REPowerEU plan potiče države članice da uključe dodatne mjere u svoje nacionalne Planove za oporavak i otpornost (RRP). Te mjere bi se trebale financirati korištenjem prihoda od ETS-a koji bi dopunjavao sredstva osigurana kroz Fond za oporavak i otpornost (RRF), prijenosom 12,5% sredstava iz osiguranih za mjere kohezijske politike u RRF. Odnosno država članica može donijeti odluku da će upotrijebiti dodatnih 7,5% svoje omotnice za dopunu plana oporavka i za ostvarivanje ciljeva REPowerEU plana u onim slučajevima u kojima su države članice već iskoristile prethodnu mogućnost realokacije 5% sredstava. Na sličan način se planira i prijenos sredstava iz omotnice u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a koja je već planirana za obnovljivu energiju kroz RRF.

S obzirom na kašnjenje u donošenju operativnih programa i činjenicu da je apsorpcija sredstava kohezijske politike mnogo sporija (i povijesno gledano niža od planirane posebno u novijim državama članicama, pitanje je hoće li prijenos dijela sredstava u RRF ubrzati ulaganja ili ih dodatno usporiti. Ovaj pristup dodatno stvara niz rizika – primjerice alokacija na projekte koji nemaju dodatnu vrijednost ili za koje u brzini da se alociraju sredstva nisu ispravno adresirani svi potencijalni rizici. Ovi rizici postaju viši, sjetimo li se da su nacionalni planovi oporavka izrađivani mimo inkluzivnog procesa te da praćenje potrošnje iz RRF-a nije tako robusno kao praćenje potrošnje sredstava iz kohezijske politike. Dodatno, u praćenju implementacije NPOO ne sudjeluju ni civilno društvo niti drugi zainteresirani dionici, što u usporedbi s kohezijskom politikom (gdje su nadzorni odbori obvezni) dovodi do sumnje u nedostatak transparentnosti, nadzora i sudjelovanja. Nadalje, prilagodba NPOO-a zamjenom planiranih ulaganja dodatnim energetskim prijelaznim ulaganjima jest pozitivna ako se smanjenje ulaganja sastoji uglavnom od klimatski štetnih ulaganja. Međutim, u dokumentu to nije eksplicitno navedeno i postoji stvarni rizik da potrebna socijalna ulaganja budu smanjena kako bi se financirali ciljevi povezani s RepowerEU.

S obzirom na situaciju koja vodi prema višim cijenama i volatilnosti cijena energenata, u dokumentu se navodi uspostava Social Climate Fund koji će podržavati ranjiva kućanstva i male poduzetnike u tranziciji. Pitanje je hoće li navedena sredstva alocirana za takve aktivnosti biti dostatna za pomoć ranjivim kućanstvima i poduzetnicima kako bi u kratkom roku premostili probleme visokih cijena energenata“ tvrdi Maja Bratko starija stručna suradnica zadužena za praćenje energetskih javnih politika

Ubrzavanje isplata za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije

Osim prethodno spomenutog preusmjeravanja udjela kohezijske politike prema RRF-u, drugi element vrijedan pažnje jest to što se u dokumentu predviđa novi proces ubrzavanja isplata za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Sigurno da su “brzi” procesi isplate dobrodošli za određene aktivnosti kao što je obnova, ali mogu biti problematični za druga područja poput OIE i bioraznolikosti posebno ako provjere postupka izdavanja dozvola za zaštitu okoliša postanu potpuno „lagane“ kako se ne bi dogodilo da zbog brzine energetske tranzicije poništimo do sada ostvarene europske vrijednosti u područjima obnovljivih izvora energije i zaštite bioraznolikosti.

Iako su u dokumentu razrađene mjere koje se trebaju provesti kako bi Europa postala neovisna o fosilnim gorivima iz Rusije, evidentni su rizici implementacije. Uspješnost provedbe plana uvelike ovisi o novim tehnologijama i radnoj snazi koja će te tehnologije znati proizvesti, instalirati i održavati. To su procesi koji traju godinama i bit će svakako izazovno provesti ih u ovako kratkom vremenskom okviru. Nabava sirovina za izradu tehnologija još je jedan od gorućih problema pošto se praksa rudarenja potrebnih rijetkih elemenata uglavnom održava u siromašnijim zemljama van Europe čime se postiže daljnja nejednakost u globalnom regionalnom razvoju.

Povećanjem korištenja električne energije, što plan predlaže kao jednu od mjera, neće se značajno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima s obzirom na količinu termoelektrana koje još uvijek postoje i funkcioniraju u Europi. Priključenje novih sustava obnovljivih izvora energije (OIE) čini se kao alternativa, no ovdje u obzir treba uzeti nestalnost takvih izvora te zastarjelost cjelokupne elektroenergetske mreže. Da bi se OIE učinkovito priključili na elektroenergetsku mrežu potrebna je modernizacija i digitalizacija iste te implementacija pametnih mreža što je dugotrajan i skup postupak.

Dokument u načelu opisuje energetsku neovisnost Europe, ali i dalje zabrinjava činjenica da se energetska neovisnost koju plan predviđa oslanja na zamjenu jedne tehnologije – one za fosilna goriva drugom fotonaponskim sustavima, LGN terminalima i infrastrukturom za vodik. Pohvalno što je jedna od primarnih mjera povećanje energetske učinkovitosti te povećanje obvezujućeg cilja u Direktivi o energetsku učinkovitost s postojećih 9% na 13%, međutim i dalje ostaje otvoreno pitanje odakle će se uistinu i financirati već sada iznimno skupe mjere energetske učinkovitosti.

Iako i dalje ostaje otvoreno pitanje koliko je ovaj plan zaista izvediv, od ključne je važnosti suradnja različitih dionika, ne samo u njegovoj implementaciji već i u monitoringu, kako bi ovaj plan građanima Europe osigurao čistu energetsku tranziciju.


Smjernice za kreiranje politika za borbu protiv energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma nekretnina

Energetika i društvo


Definirani su izazovi u kreiranju politika u Hrvatskoj

U sklopu ENPOR projekta izrađene su smjernice za kreiranje politika prema najboljoj praksi te su prilagođene specifičnim uvjetima u zemljama uključenih u projekt: Austrija, Njemačka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Italija i Nizozemska. Cilj objavljenog dokumenta je predstaviti 10 političkih mjera za borbu protiv energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma. Mjere su izradili partneri projekta ENPOR.

Dokument sadrži analitički prikaz svih provedenih aktivnosti po zemljama za poboljšanje 10 pilot politika u okviru ENPOR-a prema specifičnim potrebama energetski siromašnih kućanstava u sektoru privatnog najma u zemalja uključenih na projektu.

DOOR se odlučio za predlaganje poboljšanja Programa energetske obnove koji uključuje:

  • Program energetske obnove obiteljskih kuća i
  • Program energetske obnove višestambenih zgrada.

Mjere za poboljšanje politika koje su predložene za Hrvatsku su:

  • potaknuti različite institucije da predlože kriterije energetskog siromaštva i počnu pratiti poduzete mjere za suzbijanje  energetskog siromaštva;
  • predloženo je da se počne koristiti ICT alat kao što je informacijski sustav za upravljanje energijom kao ISGE koju vodi APN;
  • da se kućanstva čija će se energetska obnova financirati putem Javnog poziva upisuju u ICT alat kako bi se pratio učinak mjera.

ENPOR politika za Hrvatsku u ovom projektu su Programi energetske obnove te će se pratiti:

    • broj i dinamika otvaranja javnih poziva
    • broj vrsta programa (obiteljske kuće ili višestambene zgrade)
    • broju vrsta poziva (iznos sufinanciranja (40-70% ili 100%)
    • iznos sredstava
    • broj kućanstava obuhvaćenih pozivom,
    • ušteda primarne energije (GWh/god.)
    • smanjenje emisije stakleničkih plinova (u tCO2-ekv/godina)

Izazovi za kreiranje politika za borbu protiv energetskog siromaštva u Hrvatskoj:

  • ne postoji definicija energetski siromašnog građanina ili energetski siromašnog kućanstva;
  • nepostojeća suradnja između institucija – nema podataka o utjecaju energetskih programa na ranjive skupine građana;
  • nema podataka o broju građana u riziku od energetskog siromaštva i koliko je energetski siromašnih kućanstava sudjelovalo u energetskoj obnovi – također nema statističkih podataka o proširenim obiteljima (dvije generacije obitelji koje žive u istom kućanstvu);
  • nepostojeći jasno razrađeni kriteriji za građane koji su u riziku od energetskog siromaštva ili za energetski siromašna kućanstva;
  • programi energetske obnove energetski siromašnih kućanstava otvoreni 2020. godine uključivali su samo građane koji su već u sustavu socijalne skrbi i isključene su druge kategorije ugroženih skupina građana i građani u riziku od energetskog siromaštva ili energetski siromašne građane;
  • kriterije i mjere treba kreirati uzimajući u obzir prihode kućanstva/građana i troškove, ali uzimajući u obzir i potrošnju energije zgrade;
  • administracija za podnošenje zahtjeva za energetsku obnovu je previše komplicirana, zato bi se trebali osnovati centri/lokalni uredi/energetske agencije ili bi se državni/lokalni službenici trebali bi se osposobiti za pomoć u prijavi za potporu energetski siromašnim građanima/kućanstvima, te administrativna papirologija i prijavu treba biti pojednostalvjena;
  • Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje 2014. – 2020. proširen je kroz novi „Program energetske obnove višestambenih zgrada 2021.-2027.” koji bi trebao uključivati jasne kriterije za energetski siromašne građane;
  • fokus na tzv. besplatno podstanarstvo, koje uvijek uključuje dvije odvojene obitelji/kućanstva u istom stanu. Ova podskupina još nije ciljana i stanovi za iznajmljivanje uglavnom su bili izvan fokusa politike zbog nedostatka nacionalnih podataka.

Više o projektu možete pročitati OVDJE.


Izazovi i rješenja u borbi protiv energetskog siromaštva u Hrvatskoj

Energetika i društvo


Na POWERPOOR projektu izrađena je analiza potreba 8 zemalja za pomoć ugroženim građanima

U sklopu POWERPOOR projekta objavljen je dokument koji prikazuje potrebe energetski siromašnih kućanstava. Podatci će biti korišteni za izradu POWERPOOR alata koji će takvim kućanstvima, na temelju specifikacije njihovih potreba, pružiti bolju pomoć.

Analiza energetskog siromaštva je izrađena za 8 pilot zemalja na POWERPOOR projektu koje imaju najveće razine energetskog siromaštva prema indeksu energetskog siromaštva. Analiza je napravljena za:

  • Bugarsku,
  • Hrvatsku,
  • Estoniju,
  • Grčku,
  • Mađarsku,
  • Latviju,
  • Portugal i
  • Španjolsku.

Izazovi u borbi protiv energetskog siromaštva u Hrvatskoj su sljedeći:

  • Ublažavanje energetskog siromaštva dio je nacionalne strategije i akcijskih planova (postoje posebne mjere u programima i nacionalnim planova), ali provedba uvelike ovisi o izrađenim podzakonskim aktima koji se ne provode.
  • Građani se ne identificiraju kao energetski siromašni, jer nisu upoznati s tim pojmom.
  • Energetski pregled i savjetovanje često ovisi o volonterima i studentima koji nisu stalno zaposleni.

Projektom POWERPOOR se poduzimaju sljedeće aktivnosti za rješavanje izazova u borbi protiv energetskog siromaštva u Hrvatskoj i u ostalim zemljama partnerima na projektu:

  • stvoriti svijest o energetskom siromaštvu putem lokalnih događanja i treninga,
  • pružiti informacije o inovativnim financijskim programima koji mogu financirati ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost,
  • izraditi preporuke za politike za promjenu pravnog okvira
  • osposobljavanje javnih tijela i zadruga, radi učinkovitije podrške energetski siromašnim građanima.

Dostupne mjere za podršku energetski siromašnim građanima u Hrvatskoj su:

  • zajamčena minimalna naknada (ne rješava se energetska učinkovitost);
  • sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća preko javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (energetski siromašni građani imaju 100% sufinanciranje mjera za povećanje energetske učinkovitosti).

Unatoč dostupnim mjerama u Hrvatskoj nedostajeu sustavni programi za borbu protiv energetskog siromaštva kao i mehanizmi za savjetovanje ugroženih građana.

Hrvatskoj treba nacionalna statistika za praćenje energetskog siromaštva po geografskoj distribuciji, nezaposlenosti i drugim indikatorima.


U Buševcu obnovljen Društveni dom kroz projekt Buš Eko?!

Energetika i društvo


Na događaju je sudjelovalo više od 100 građana mjesta Buševec

U petak je u novoobnovljenom Društvenom domu u Buševcu održana završna konferencija projekta Buš Eko?! – Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice.

Događanje je popratilo više od 100 građana mjesta Buševec, a naročito je interesantna bila aktivnost u sklopu projekta kojom se obnovio njihov Društveni dom. Naime, putem projekta Buš Eko?! financirala se vanjska i unutarnja adaptacija prostora Društvenog doma:

  • zamijenjeno je krovište,
  • obnovljeni su stropovi,
  • obnovljeni unutarnji zidovi i podovi,
  • zamijenjen je dio stolarije i rasvjetnih tijela,
  • novo su tapecirani stolci u glavnoj dvorani,
  • nabavljeno je novo kino platno te plesni podij.

Uz navedene radove, u sklopu projekta razvijen je i Plan energetske neovisnosti Buševca u kojem su definirane mjere i način financiranja istih kako bi Buševec u budućnosti postao samodostatan i nezavisan u energetskom smislu.

Kroz provedeno istraživanje u kojem su bili uključeni i volonteri iz Buševca, dobiveni su korisni uvidi u energetske potrebe, stavove i uključenost građana u aktivnosti lokalne zajednice naselja Buševec. Istraživanje je temelj za definiranje aktivnosti daljnjeg razvoja Buševca u društvenom i energetskom smislu.

Glavni cilj projekta i partneri

Glavni cilj projekta Buš Eko?! je kapacitirati organizacije civilnog društva za lokalni razvoj vođen zajednicom te unaprijediti suradnju organizacija civilnog društva i šire lokalne zajednice kroz povećanje iskorištenosti javnih prostora za društveni život kroz civilno-javno partnerstvo i međusektorsku suradnju.

Partneri na projektu su:

  • Društvo za oblikovanje održivog razvoja (vodeći partner),
  • Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske,
  • Prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i
  • dobrotvorno društvo Ogranak Seljačke sloge Buševec i Grad Velika Gorica.

Projekt se provodio u razdoblju od lipnja 2020. godine do svibnja 2022. godine.


Toplinski otoci u gradovima postaju sve ekstremniji

Energetika i društvo


Temperatura u gradovima je sve veća, kao i rizik građana od zdravstvenih problema 

Površinske temperature više su u gradovima nego u ruralnim sredinama. Takva pojava poznata je kao toplinski otok i povećava rizik od bolesti i smrtnosti građana uzrokovanih kratkotrajnim toplinskim stresom.

Globalni model urbanih toplinskih otoka

Nova studija je po prvi puta na globalnoj razini obradila skup podataka u visokoj rezoluciji o toplinskim otocima za duže razdoblje prema kojima se mogu uočiti promjene u temperaturnim razlikama između urbanih i ruralnih sredina. Studiju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Bologni, Instituta Max Planck za biokemiju, Tehničkog sveučilišta u Hong Kongu i iz Zajedničkog istraživačkog centra u Ispri u Italiji.

Rezultati su pokazali da su u urbanim područjima diljem svijeta u razdoblju od 2003. do 2020. ekstremne kratkoročne (trodnevne) razlike u površinskim temperaturama tla između urbanog i ruralnog područja u prosjeku bile više nego dvostruko veće od medijana temperaturne razlike urbanog i ruralnog područja (središnja procjena temperaturne razlike tijekom toplog razdoblja za svaku godinu od 2003. do 2020.), i to s razlikama do 10oC na lokalnoj razini. Topla razdoblja su travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz i rujan za sjevernu hemisferu i listopad, studeni, prosinac, siječanj, veljača i ožujak za južnu hemisferu.

Sve veće razlike u temperaturi između urbane i ruralne sredine

U razdoblju 2003. – 2020. ekstremne temperaturne razlike između urbanog i ruralnog područja povećale su se za 31% u odnosu na 2003. To se može povezati sa sve većom urbanizacijom, češćim toplinskim valovima i ozelenjavanjem zemlje. U mnogim gradovima postoje žarišta gdje je temperatura toplinskih otoka za 10 – 15oC veća u usporedbi s hladnijim dijelovima grada.

To bi sve moglo pojačati toplinski stres u gradovima i povećati zdravstvene rizike do još neviđenih razina u najizloženijim i najranjivijim gradskim četvrtima u bliskoj budućnosti. Zato, upravljanje ekstremnom vrućinom u gradovima će biti veliki izazov za poboljšanje zdravlja i urbanog okoliša.

Najtopliji i najhladniji dijelovi grada

Iako svaki grad ima svoju jedinstvenu kombinaciju klime, geografije i unutarnje strukture, mogu se uočiti neki zajednički obrasci. Najtopliji dijelovi se često nalazi u industrijskim dijelovima gradova, gdje otpadna toplina (neiskorištena toplina koja nastaje pri pretvorbi energije ili proizvodnji), korištenje tamnog građevinskog materijala i odsutnost vegetacije mogu rezultirati pojavom toplinskih otoka visokih temperatura. Ostale lokacije s visokim temperaturama mogu biti zračne luke, željeznica i gusto naseljene siromašne četvrti u kojima kombinacija siromaštva, lošeg stanja kuća i ograničenog pristupa rashladnoj energiji može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

Parkovi, zelene zone i jezera u gradovima, kao i blizina mora mogu smanjiti temperaturu i ublažiti intenzitet toplinskih otoka.

Rješenje za neistražene regije i manje gradove

Starije studije o toplinskim otocima istaknule su potrebu fokusiranja na područja u kojima urbani toplinski stres nije opširno analiziran, kako bi se mogle izraditi učinkovite politike ublažavanja urbanih ekstremnih temperatura. Rješenje za to su modeli urbanih toplinskih otoka, poput modela izrađenog u navedenoj studiji, koji bi mogao biti primjenjiv u urbanim naseljima diljem svijeta, uključujući nedovoljno istražene regije i manje gradove. Tako bi se dobilo novo znanje o ekstremnim temperaturama u gradovima i njihovima uzrocima.

Izvor teksta:

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S095937802100220X#b0060

Izvor slike: Pixabay


Mapa solarnog potencijala Grada Varaždina

Energetika i društvo


Građanima će biti dostupna procjena investicijskih troškova za fotonaponske elektrane i koliko energetskih ušteda mogu ostvariti

Inovativna visokotehnološka tvrtka GDi i Regionalna energetska agencija Sjever izradili su web platformu s mapom solarnog potencijala Grada Varaždina koja uključuje sve objekte na području grada i svih devet prigradskih naselja. Aplikacija omogućuje građanima Varaždina provjeru troškova investicija u fotonaponsku elektranu na svome krovu i kolike bi uštede postigli u određenom razdoblju. Osim za obiteljske kuće, solarni potencijal će se uskoro moći odrediti i za stambene zgrade, kad na snagu stupe podzakonski akti i pravilnici vezano za novi Zakon o tržištu električne energije.

Cilj aplikacije je potaknuti investicije građana u fotonaponske elektrane i pomoći najsiromašnijim građanima koji imaju problema s plaćanjem računa.

Mapi solarnog potencijala Grada Varaždina možete pristupiti ovdje: http://www.solarnamapa.hr/grad-varazdin/.

Kako se koristi?

Aplikacija se koristi na način da se u tražilicu unese adresa obiteljske kuće i prosječni iznos računa za električnu energiju, a zatim aplikacija izračuna:

  • okvirni izračun preporučene snage elektrane,
  • investicijske troškove,
  • uštedu energije,
  • smanjenja emisije CO2 i,
  • isplativosti investiranja u solarnu elektranu, sa ili bez 40% sufinanciranja od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Nova aplikacija je pilot projekt koji je sufinanciran EU sredstvima u okviru projekta Social Green iz programa Interreg Europe.

Izvor teksta: https://www.varazdinske-vijesti.hr/aktualno/grad-varazdin-i-rea-sjever-predstavili-web-platformu-s-mapom-solarnog-potencijala-varazdina-57086

Izvor slike: Pixabay