DOOR je potpisao ugovor za novi projekt – UrbanSTEM

Povodom dovršetka procesa ugovaranja projekata iz Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a“, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske 12. svibnja 2021. godine organizirao je svečanu dodjelu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u Tehničkom muzeju Nikola Tesla.

DOOR je potpisao ugovor za novi projekt – UrbanSTEM kojim će se povećati kapaciteti organizacija civilnog društva i multiplicirati broj aktivnosti za popularizaciju STEM-a koje provode udruge, te će se unaprijediti međusektorska suradnja organizacija civilnoga društva i akademskih institucija.

Naglasak projekta je na temi održive mobilnosti u gradovima s ciljem povećanja kvaliteta zajednica u kojima živimo i interesa mladih za znanstveni pristup planiranju gradskog prometa. Projekt ćemo provoditi zajedno s udrugom ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, Fakultetom prometnih znanosti te s Fakultetom strojarstva i brodogradnje

Izvor fotografija: Ured za udruge 


Klima se mijenja – promijenimo se i mi! – Konferencija za obalne županije, gradove i općine

Dana 11. svibnja 2021. godine, u online formatu održala se konferencija “Klima se mijenja – promijenimo se i mi! – Konferencija za obalne županije, gradove i općine”.

Konferencija je okupila predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, razvojnih agencija i relevantnih centara i institucija te zainteresiranu javnost. Sudionici su imali priliku upoznati se s načinima na koje donositelji odluka mogu (o)jačati oporavak i prilagodbu svojih područja na utjecaje klimatskih promjena. Osim ideja i uspješnih inicijativa, prezentirana je i platforma znanja o prilagodbi (www.adriadapt.eu), kao i različite mogućnosti financiranja.

Od važnih informacija s konferencije, izdvajamo:

  • Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja najavili su javni poziv za jedinice lokalne i regionalne samouprave za neposredno sufinanciranje, kojeg će FZOEU uskoro objaviti.
  • Šibensko-kninska županija i Vodice predstavili svoje napore za prilagodbu na klimatske promjene.
  • Naglasak je stavljen na nature-based rješenja za adaptaciju te je osviještena potreba za uključivanjem prezentiranih rješenja/mjera u urbanističke i prostorne planove.
  • Istaknuta je i potreba za suradnjom jedinica lokalne samouprave na projektima/temama adaptacije s ciljem boljeg povezivanja i suradnje.
  • Platforma znanja nudi vrijedne informacije za buduće gradonačelnike i gradske vijećnike.

Poveznica na program: https://door.hr/wp-content/uploads/2021/05/Adriadapt-nacionalna-konferencija-program.pdf

Prezentacije s konferencije dostupne su na sljedećim poveznicama:

Videozapisi s konferencije dostupni su na sljedećim poveznicama:

Ova nacionalna konferencija održala se u okviru projekta Adriadapt. Adriadapt – informacijska platforma o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice, združeni je napor šest talijanskih i pet hrvatskih partnera s ciljem promicanja lokalne i regionalne otpornosti kroz razvitak baze znanja potrebne za utvrđivanje odgovarajućih opcija za prilagodbu klimatskim promjenama i pripadajuće planiranje.

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem Programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska.

Partneri organizatori: PAP/RAC, Državni hidrometeorološki zavod, Grad Vodice, Šibensko-kninska županija i Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Poveznica na platformu AdriAdapt: https://adriadapt.eu/
Poveznica na mrežnu stranicu projekta Adriadapt: https://www.italy-croatia.eu/web/adriadapt
Poveznica na projektni YouTube kanal: https://www.youtube.com/channel/UCtSnttksTOy4K7ueS5LVeCg/videos

Kontakt:

Ana Tešija

ana.tesija@door.hr


Alat za integralno planiranje prilagodbe izrađen u sklopu Adriadapt projekta

Bez obzira na to u kojoj se fazi nalazi vaš grad ili regija, utjecaji današnjih ekstremnih klimatskih uvjeta i budućih klimatskih promjena ne ostavljaju vremena za pripremu. Gradovi i regije koji se dobro pripreme za klimatske promjene svojim građanima, teritorijima i imovini osigurat će dodatnu sigurnost. Poboljšana otpornost i ojačani kapaciteti prilagodbe smanjit će potencijalne troškove i štete od utjecaja klimatskih promjena. Koristeći integralni pristup, gradovi i regije mogu istodobno poboljšati kvalitetu života svojih građana i posjetitelja i ići u smjeru održivosti.

Prilagodba je teško ostvariva bez integralnog planiranja. U početku, grad ili regija mogu se usredotočiti na određenu mjeru prilagodbe, međutim, opći integralni plan prilagodbe neophodan je za rješavanje složene naravi klimatskih promjena i njihovih učinaka.

Da bi prilagodba bila održiva, ona treba pridonijeti cjelokupnom procesu ublažavanja klimatskih promjena, i to pružanjem mjera koje smanjuju emisije stakleničkih plinova i povećavaju sekvestraciju ugljika, kao što je slučaj kod mogućnosti prilagodbe temeljenih na ekosustavu.

Nije jednostavno donositi odluke o rješenjima i pripremi planova prilagodbe. U tako izazovnom procesu potreban je novi oblik governancea akcije za klimu. Iako je governance sposobnost tijela vlasti da učinkovito odgovore na promjenjive uvjete i probleme koji se mogu javiti, za taj proces nisu zadužene samo vlade. Da bi postigli društveno jedinstvo u rješavanju pitanja klimatskih promjena, gradovi i regije trebaju široku podršku što većeg broja društvenih skupina.

AdriAdapt pruža jednostavan pristup koji vas vodi kroz proces izrade lokalnog ili regionalnog plana prilagodbe u 6 ključnih koraka:

  • Pokretanje procesa
  • Procjena ranjivosti
  • Dogovor o viziji
  • Izrada plana
  • Provedba plana
  • Uključivanje dionika.

Alat za integralno planiranje prilagodbe potražite ovdje. Takav je pristup detaljno opisan u publikaciji “Strateške smjernice za klimatske politike u Jadranskim gradovima”.

Izvor: Adriadapt


Dodjela nagrada za najbolje dobre, loše i ružne mjere predviđene u novom programskom razdoblju

Dugoročni proračun Europske unije za razdoblje 2021. – 2027. zajedno s instrumentima za oporavak (Next Generation EU Program) predstavlja do sada najveći financijski paket u okviru EU proračuna (1.8 bilijuna eura). Tim bi se sredstvima primarno trebala poduprijeti implementacija mjera koje bi vodile ispunjavanju ciljeva Europskog zelenog plana čije je  osnovno načelo “ne čini štetu“ a osnovni cilj povećanje klimatskih ambicija.

I dok države članice razvijaju planove za potrošnju osiguranih sredstava, članice CAN Europe ocijenile su nacrte planova 16 država članica koji bi se trebali financirati iz Fonda za oporavak, Europskih strukturnih i investicijskih fondova i Fonda za pravednu tranziciju. Više od 50 dobrih, loših i ružnih mjera predviđenih u planovima oporavka i operativnim programima stavljeno je na javno glasovanje u vremenu od 12. do 24. travnja 2021. godine

Europski građani glasovali su za najbolje “dobre” mjere koje bi trebalo provoditi, najgore “loše” mjere koje naglašavaju propuštene prilike o kojima je potrebno javno govoriti i najgore “ružne” mjere koje bi trebalo izbaciti iz konačnih planova.

Rezultati javnog glasovanja bit će objavljeni na svečanoj dodjeli nagrada 29. travnja 2021. godine od 10:30.  do 11:30. Dodjelu možete pratiti javno na sljedećoj poveznici https://us06web.zoom.us/j/87933594379?pwd=NDVHY1BqeHQwY0IyckdzZmZERGN6Zz09

Ova “dodjela nagrada” bit će ključni trenutak da se čuju glasovi europskih građana, a prije nego što države članice predaju svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, za koji je rok 30. travnja 2021. godine.


Organizirali smo radionicu “Fotonaponski sustavi za kućanstva” u Domu kulture Buševec

U subotu 17.04.2021. DOOR i Ogranak Seljačke sloge Buševec organizirali su radionicu “Fotonaponski sustavi za kućanstva” u Domu kulture Buševec. Razgovarali smo o tehničkim, regulatornim i financijskim aspektima fotonaponskih sustava za samoopskrbu.

Stanovnici Buševca su imali priliku razmijeniti vlastita iskustva: vlasnici postojećih fotonaponskih sustava opisali su proces kroz koji su prošli pri instalaciji, troškove i stvarnu proizvodnju energije; oni koji već ozbiljno razmišljaju o vlastitom sustavu su podijelili iskustva u dobivanju ponuda, dok su se neki prvi put susreli s osnovnim pojmovima. Kao jedna od prepreka istaknuta je nejasna komunikacija s instalaterima solarnih sustava i otkupljivačima energije.

Na kraju radionice smo napravili nekoliko proračuna procjene proizvodnje fotonaponskih sustava ovisno o nagibu i orijentaciji panela, te smo demonstrirali rad malog otočnog (off-grid) solarnog sustava.

Nadamo se da je radionica bila korisna i da su neki Buševčani bliže postavljanju vlastite fotonaponske elektrane.

Radionica je održana u sklopu projekta Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!).


Pogledajte novi promotivni video Adriadapt projekta

U okviru projekta Adriadapt izrađen je promotivni video koji ukazuje na važnost izrade i provedbe lokalnog plana prilagodbe koji se, uz uključivanje dionika, sastoji od pet prepoznatih koraka: pokretanje procesa – procjena ranjivosti – dogovor o viziji – izrada plana – provedba plana. Set informacija bit će dostupan na projektnoj informacijskoj platformi o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice AdriAdapt, adriadapt.eu.

Video pogledajte ovdje.


Podcast epizoda o stambenim politikama i energetskoj ranjivosti

Iako energetsko siromaštvo i ranjive skupine dobivaju sve više i više pozornosti, mnogi čimbenici ostaju posve neistraženi. To je posebno slučaj za privatni sektor najma. Marine Cornelis snimila je epizodu podcasta kako bi o tom pitanju razgovarala s Manon Burbidge i profesorom Stefanom Bouzarovskim.

Oni raspravljaju o nalazima svog Izvješća o energetskom siromaštvu u privatnom sektoru najma izrađenog u sklopu provedbe projekta ENPOR.


Potreban nam je plan za otpornost, a ne otpor promjenama!

U sažetku Vladina Plana oporavka nema inovativnosti niti ambicije te je on trenutno skup mjera koje više sliče na osnovnoškolski kolaž, nego na ozbiljan plan koji znači oporavak i niskougljični razvoj za Hrvatsku.

Povodom informiranja Sabora o sažetku Plana oporavka, udruge Zelena akcija, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Centar za mirovne studije (CMS) održale su akciju kojom su još jednom ukazale na potpuni izostanak sudjelovanja javnosti u procesu izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ujedno su upozorile na sadržajne nedostatke ovog dokumenta koji će odrediti razvoj RH ne samo u narednih pet godina, već će značajno utjecati i na život generacija koje dolaze. “Nacionalni plan oporavka, dokument kojim RH dobiva mogućnost pristupa proračunu od 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava, je možda i jedina prilika za pravi zaokret u pravednije niskougljično društvo. No, iz objavljenog sažetka vidljivo je da nas ovakav Plan neće provesti kroz ovu krizu niti će nas učiniti otpornijima za buduće krize”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Prošle je godine više od sto organizacija civilnog društva, predstavnika malih poduzetnika te raznih strukovnih agencija uputilo javni apel za zeleni oporavak. “Vlada ne samo da nije poslušala i usvojila naše prijedloge, nego je u potpunosti ignorirala javnost te još uvijek skriva cijeli dokument koji za dva tjedna treba biti poslan u Brisel. Ono što želimo vidjeti u planu je ulaganje u kolektivni imunitet i otpornost na buduće krize, a ne financiranje neodrživih praksi te starih modela i projekata”, dodao je Tomac.

Miljenka Kuhar iz udruge DOOR je istaknula kako sažetak Plana ne pokazuje ni minimum ambicioznosti u pogledu mjera iz područja energetike te se iz njega ne može iščitati snaga da se reforme i mjere uistinu provedu. Najbolji primjer je da se kao očekivani rezultat u području reforme dekarbonizacija zgrada očekuje usvojeni program suzbijanja energetskog siromaštva, koji se Vlada obvezala donijeti do kraja 2019. pa potom do 2020. “Za 6,6 posto hrvatskih građana, koji prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2019.) žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, donošenje programa, koji ne prate jasne mjere pomoći, praćenja i prikupljanja podataka, neće donijeti ništa novo. Ali Vlada nije zaboravila samo na najsiromašnije građane koji si ne mogu priuštiti podmirivanje računa za troškove grijanja, već i građane koji bi proizvodnjom vlastite energije iz obnovljivih izvora željeli pridonijeti razvoju niskougljičnog društva”, pojasnila je Kuhar. Nacionalni zakonodavni okvir i dalje ne omogućuje da se građani, primjerice, unutar višestambene zgrade, organiziranju u zajednice održive energije i time pridonesu smanjenju vlastitih troškova, ali i emisija stakleničkih plinova. Prema sažetku Plana se čini da Vlada s građanima i proizvodnjom energije iz sunčanih elektrana ne računa ozbiljno jer do 2026. godine predviđa priključenje svega 800 MW električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. “Za državu koja se obvezala da će do 2030. godine najmanje 36,6 posto energije proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, ovaj plan ne samo da nije ambiciozan, već njegova niska razina uključivanja građana i lokalnih zajednica u sustav proizvodnje energije iz obnovljivih izvora ozbiljno zabrinjava. Hrvatskoj je potrebno više, a ne manje sunčanih elektrana u vlasništvu građana”, dodala je Kuhar.

Nije potreban samo ekonomski, već i društveni oporavak, a otpornost treba biti utkana u dugoročnu viziju napretka ovoga društva. No, oporavak i otpornost ozbiljno su ugroženi nedostatkom koherentne vizije razvoja društva i njegovih pojedinih segmenata, ali i štetnim idejama koje bi mogle usporiti oporavak i ugroziti otpornost.

“Sažetkom Plana najavljuje se rasprodaja državne imovine, odnosno da će do 2023. biti objavljena prodaja barem 150 poduzeća za koje Vlada smatra da nisu od posebnog interesa. Rasprodaja i privatizacija nisu upravljanje. Dobro upravljanje u 21. stoljeću podrazumijeva participaciju građana te građanski nadzor nad trošenjem javnog novca i to želimo vidjeti u ovom Planu. Kako država koja rasprodaje svoju imovinu i loše njome upravlja te u nju ne investira može biti doista otporna na krize”, komentirala je Sara Lalić iz Centra za mirovne studije. Dodaje i da iako je Vlada prepoznala potrebu za reformom obrazovanja i u Planu navela potrebu investiranja u infrastrukturu, čime bi se ostvario jedan od preduvjeta za uvođenje jednosmjenske i cjelodnevne nastave te ujednačavanje uvjeta i pristupa obrazovanju u Hrvatskoj, ali nažalost to nije dovoljno. Umjesto tradicije pojedinačnih parcijalnih intervencija u obrazovanje, za doista kvalitetno i svima dostupno obrazovanje Hrvatskoj su potrebni dugoročni, konkretni, međusobno usklađeni i koherentni zahvati u obrazovnom sustavu i šire, a ovakvim Planom propuštamo još jednu priliku da se to ostvari”, dodala je Lalić.

Iz sažetka se također mogu iščitati nejasni planovi za izmjene radnog zakonodavstva kojima se cilja na poticanje zapošljavanja na neodređeno, ali i navodi nejasne termine poput inovativnih oblika rada i fleksibilnosti tržišta rada, što je do sada bio sinonim za smanjenje opsega radničkih prava. Nevjerojatno je i da mirovinska reforma uključuje izmjene zakonodavstva kako bi se omogućio rad nakon navršene 65. godine života, unatoč tome što su građani ovakvu inicijativu već odbili 2019. godine.

S obzirom na ovakvu skandaloznu proceduru u kojoj ključni dionici i šira javnost nisu vidjeli cjeloviti dokument, a kamoli imali priliku sudjelovati u javnoj raspravi, udruge su ovim putem objavile nacrt cijelog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz prosinca prošle godine koji su dobile od inozemnih izvora. “Možda je verzija koju posjedujemo u ovom trenutku zastarjela, no pozivamo Vladu da nas demantira novijom”, zaključio je Tomac.

Kontakti za medije:

Luka Tomac, mobitel 099 314 93 88

Miljenka Kuhar, mobitel 098 1835 441

 

Cijeli nacrt Plana oporavka: https://s3-eu-west-1.amazonaws.com/zelena-akcija.production/zelena_akcija/document_translations/1259/doc_files/original/nrrp.pdf


Sudjelujte u istraživanju o strukturnim preprekama za ulaganje u energetsku učinkovitost u privatnom sektoru najma

Pozivamo vas da ispunite ovo istraživanje koje se provodi u sklopu projekta ENPOR (Mjere za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma). Vaši će se odgovori koristiti za informiranje javnosti o pokretačkim snagama i čimbenicima koji sprečavaju ulaganje u energetsku učinkovitost stanova u sektoru privatnog najma u Europi.

Anketi možete pristupiti ovdje.

Anketa je anonimna, sigurna i ispunjavanje traje između 5-10 minuta i otvorena je do 21. travnja. S obzirom na to da se istraživanje provodi na razini Europe, anketa je na engleskom jeziku. Sudjelovanje u ovoj anketi je dobrovoljno i možete povući svoje podatke u bilo kojem trenutku.

Hvala vam što ste odvojili vrijeme za popunjavanje ovog upitnika.


Godišnje izvješće DOOR-a za 2020. godinu

2020. godina je bila puna promjena – što smo sve radili, u što smo sve bili uključeni te s kime smo sve surađivali – pročitajte u DOOR-ovom redizajniranom godišnjem izvješću za 2020. godinu!