Ozonska rupa se smanjuje, globalna temperatura i dalje raste

Međunarodni je dan zaštite ozonskog omotača. Obilježavamo ga u sjećanje na potpisivanje Montrealskog sporazuma kojim je 1987. godine stavljena točka na sve prijepore između znanstvenika koji su ukazivali na štetan utjecaj takozvanih freona na atmosferu i industrije koja je freone ugrađivala u hladnjake i klima uređaje.

Inače, Freon je zapravo trademark američke biotehnološke korporacije DuPont Company, a pod tim imenom podrazumijevamo zapravo klorofluorougljike, hidroklorofluorougljike i hidrofluorougljike te njihove sastojke. Za razliku od Kalodonta i Digitrona, robne marke čija imena koristimo za sve zubne paste i kalkulatore zbog mentalne lijenosti, nazivanje ovih kemijskih spojeva freonima čini se svakako opravdanim. Malčice je teže reći klorofluorougljik, hidroklorofluorougljik ili hidrofluorougljik, nego pasta ili kalkulator, zar ne?

Istraživanja o štetnosti ovih plinova počela su u 70-im godinama prošlog stoljeća kada je pokazano da se, 50 do 100 godina nakon dolaska ovih opakih plinova u srednju stratosferu, iz ultraljubičastim zračenjem razbijene molekule oslobađaju klor ili brom koji mogu razoriti velike količine stratosferskog ozona. Ozon je za ljude otrovan plin i kad ga se nakupi previše ovdje gdje živimo, izdajemo upozorenja da djeca i ostali osjetljivci ne dišu taj zagađeni zrak. Volimo ga, ipak, imati na visinama od 10 do 50 kilometara jer tamo predstavlja prirodnu zaštitu Zemlje od štetnog UV zračenja. Inače, ozonska rupa nije baš prava rupa. Naime, 1979. godine znanstvenici su prvi put primijetili da je debljina ozonskog sloja pala ispod 220 takozvanih Dobsonovih jedinica, a početkom osamdesetih primijetili su da se taj dramatični pad ponavlja svakoga proljeća. Ta je vrijednost proglašena kritičnim pragom, a sve ispod toga naziva se rupom.

Sve je ovo zapravo samo maleni dio priče o štetnom utjecaju antropogenih plinova na Zemljinu atmosferu što uzrokuje njezino pretjerano zagrijavanje iz čega opet proizlazi sve više i više posljedica na sve oblike života na plavom planetu. Ozonski sloj i klimatske promjene nalaze se, uostalom, rukom u ruci u zajedničkom Zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a budući da neki od plinova koji su koristili kao zamjena za plinove uništavače ozonskog sloja djeluju i kao staklenički plinovi, tako ih i treba tretirati. Kao i ozonska, klimatska kriza imala je neki povijesni znanstveni moment, odnosno nekoliko njih. Prve teze o tome da bi emitirani CO2 u atmosferi mogao imati štetne posljedice datiraju još iz 19. stoljeća, a znanstvena istraživanja o tome gomilaju se u posljednjih pedesetak godina. I klimatska kriza ima neke granice koje ne bismo smjeli prijeći da bismo sačuvali život ovakvim kakvoga danas poznajemo. Manje-više.

Samo 14 godina prošlo je od objava prvih znanstvenih rezultata koji dokazuju da freoni razaraju ozonski omotač do potpisivanja sporazuma kojim je dogovoreno da se ovi štetni plinovi postupno izbace iz upotrebe. Kofi Annan, tadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda, proglasio je to najuspješnijim međunarodnim dogovorom u povijesti. Iz perspektive klimatskih promjena i današnje borbe, to je zaista impresivno kratak rok!

Dakako, bila je i ta borba dosta burna. Znanstvenoj tezi kemičara Rowlanda i Moline suprotstavili su se, logično, predstavnici aerosolne industrije nazivajući je znanstvenom fantastikom, hrpom smeća i potpunom besmislicom. Zvuči vam poznato? U zagovaranju borbe s klimatskom krizom s takvim se etiketama svakodnevno susrećemo, a predstavnicima fosilne industriji u napadima na znanstvenike pridružuju se i nebrojeni trolovi s titulama stečenim u par minuta skrolanja. Budući da su klimatske promjene višestruko složeniji problem od problema ozonskog omotača, i znanost je znatno kompleksnija, a studije brojnije.

Nakon zakonske regulacije kojom je utvrđen redoslijed i rokovi za izbacivanje freona iz sprejeva, a s obzirom na životni vijek vijek razarača u visokim slojevima atmosfere, tadašnja znanstvena predviđanja upućivala su na to da će se količina ozona u stratosferi vratiti na staro između 2050. i 2070. godine. Danas je NASA desetak godina opreznija.

Prvo privremeno zatvaranje ozonske rupe zabilježeno je 30 godina nakon potpisivanja Montrealskog protokola. Skoro 30 godina prošlo je i između govora koje su u Ujedinjenim narodima održale dvije djevojčice, dvanaestogodišnja Severn Cullis-Suzuki i šesnaestogodišnja Greta Thunberg, obje s bogatog sjevera, slučajno ili ne, upravo nasuprot područja nad kojim se nalazi ozonska rupa.

Odlučna, ali blaga, Severn je u lipnju 1992. jasno dala do znanja da je došla reći odraslima da moraju promijeniti način života. Naglasila je da se bori za budućnost svih generacija koje dolaze. Spomenula je izumiranje životinjskih vrsta i pitala UN-ovce jesu li se i oni u djetinjstvu brinuli o tome hoće li njihova djeca imati prilike vidjeti sve te organizme koje su oni poznavali. Rekla je da noću plače zbog onoga što odrasli rade zajedničkom planetu. Prozvala ih je i za to što ne znaju kako ukloniti kemikalije iz atmosfere.

Ozon su odrasli ipak spasili, no sve ostalo je i dalje neriješeno. I iako se Severn i danas bori za okoliš, nova su vremena donijela novu heroinu. I nove načine borbe i komunikacije. Tužna i ljuta Greta, kako se sama opisuje, u rujnu 2019. proziva neke druge odrasle kako se usuđuju pričati nam bajke. Namrštena i bijesna, kako su je neki drugi okarakterizirali, optužuje ih za prazne riječi kojima su ukrali njezine snove. Optužuje ih za sve aktivnosti kojima i dalje uništavaju planet i zrak koji ga okružuje. Jer, ako smo mogli provesti ono što je potpisano u Montrealu i imamo jasne dokaze da je znanost bila u pravu, krajnje je vrijeme da se uhvatimo onoga što je potpisano u Parizu.

Za razliku od ozonske rupe, globalna temperatura sve brže raste.

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr


Uspjesi našeg nagrađenog projekta "FER rješenja za bolju zajednicu" nastavljaju se nizati!

U prestižnom časopisu Energy Policy (Elsevier Energy) objavljen je znanstveni rad pod nazivom "Okviri konteksta energetskog siromaštva u Hrvatskoj - slučaj Zagreb" (eng. Framing the context of energy poverty in Croatia: A case-study from Zagreb).

Znanstveni rad nastao je kao izravan produkt suradnje DOOR-a, FER-a i njegovih studentica i studenata te Grada Zagreba, čiji autori su dr. sc. Goran Grdenić i prof. dr. sc. Marko Delimar s FER-a te izvršna direktorica DOOR-a Slavica Robić.

Idućih 50 dana članku možete pristupiti besplatno putem poveznice.


Započeli smo s provedbom projekata POWERPOOR i ENPOR!

POWERPOOR - Osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica

Ciljevi projekta POWERPOOR su: osigurati platformu za razmjenu iskustava i znanja, olakšati provedbu manjih mjera energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije te povećati aktivno sudjelovanje građana kroz osnivanje energetskih zajednica koristeći alternativne sheme financiranja.

Glavne aktivnosti:
• za energetski siromašne građane, javna tijela, energetske zadruge i ostale dionike razvit će se alat za ublažavanje siromaštva koji će se sastojati od sljedećih alata (web platforme i mobilne aplikacije): POWER TARGET, POWER ACT, POWER FUND i „Vodič za uključivanje energetskog siromaštva u energetsko planiranje za javna tijela“
• izrada trening materijala, izrada plana uključivanja građana; osnivanje grupe Liaison; organizacija info dana/radionica/webinara
• izrada nacionalnih smjernica za ublažavanje energetskog siromaštva, izrada preporuka za uključivanje energetskog siromaštva u EU politike
• izrada komunikacijske strategije; izrada promocijskog i informativnog materijala; diseminacija projektnih rezultata putem raznih komunikacijskih kanala.

Glavni ciljevi:
• pružiti alat koji će poticati energetski siromašne građane, posebno u uštedi energije, ali i aktivnijem uključivanju u energetske zajednice te korištenju inovativnih metoda financiranja
• povećanje kapaciteta projektnih partnera, kao i osposobljavanje i certificiranje mentora koji će pružiti podršku grupama siromašnih građana
• ocijeniti utjecaj POWERPOOR projekta i osigurati da se rezultati projekta i naučene lekcije reproduciraju u Europi, tako da EU ima širu korist od projekta za vrijeme i nakon njegovog trajanja.

Projekt je financiran iz programa Obzor 2020. Provodit će se 36 mjeseci u 11 europskih zemalja.

Pilot područje za Hrvatsku:
Pilot će se usredotočiti na Grad Osijek koji je, iako nije razvijen, vrlo usredotočen na energetsku učinkovitost kao alat za razvoj. DOOR ima dugoročnu vezu s Gradom Osijekom za kojeg je razvio Akcijske i Godišnje planove energetske učinkovitosti. Osijek je četvrti najveći grad u Hrvatskoj s populacijom od oko 90.000 stanovnika (33.500 domaćinstava). Dugoročna suradnja s Elektrotehničkim fakultetom u Zagrebu pomoći će uključivanju magistara i doktoranada, ali će se uključiti i studente iz Osijeka. DOOR će u suradnji s lokalnim vlastima biti odgovoran za prepoznavanje i uključivanje državnih službenika, socijalnih radnika, zdravstvenih djelatnika, nezaposlenih itd.

Partneri:
1. National Technical University of Athens, NTUA – Grčka
2. Housing Europe, HOUSING EUROPE – Belgija
3. ICLEI European Secreteriat GmbH, ICLEI EURO– Njemačka
4. INTRASOFT International S.A., INTRA – Luksemburg
5. Climate Policy Institute and Applied Communications Association, ENERGIAKLUB – Mađarska
6. Society for Sustainable Development Design, DOOR – Hrvatska
7. The Estonian Union of Co-operative Housing Associations, EKYL – Estonija
8. Society “Zemgale Regional Energy Agency”, ZREA – Latvija
9. INZEB, INZEB – Grčka
10. Cities Network ‘Sustainable City’, SUST – Grčka
11. Union of Homeowners Associations, CAC – Bugarska
12. Cooperativa de Desenvolvimento Sustentável, COOPERNICO – Portugal
13. GoiEner, S.Coop., GOIENER – Španjolska
14. European Crowdfunding Network, ECN – Belgija

ENPOR - Mjere za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma

Opći cilj ENPOR projekta je skrenuti pozornost na energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma, uzimajući u obzir potrebe najmodavaca i najmoprimaca te ih uključiti u širi politički kontekst.

Glavni ciljevi:
• istaknuti inovativne i „win-win“ načine povećanja energetske učinkovitosti ranjivim kućanstvima u sektoru privatnog najma s posebnim naglaskom na stvaranje sinergije između najmodavaca i najmoprimaca te održivih rješenja
• stvoriti podlogu za stvaranje politika kojima se zadovoljavaju potrebe energetski siromašnih kućanstava u sektoru privatnog najma
• analizirati stečeno znanje te dati odgovore na potrebe energetski siromašnih kućanstava u sektoru privatnog najma
• prijedlog konkretnih preporuka za izradu politika.

Glavne aktivnosti:
• procjena opsega problema energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma na razini EU
• podrška razvoju politika prilagođenih specifičnim potrebama kućanstava u sektoru privatnog najma
• osnivanje REACT grupe kako bi se omogućila razmjena lokalnih i nacionalnih znanja o energetskom siromaštvu u sektoru privatnog najma na razini EU
• razvoj plana diseminacije rezultata projekta
• izrada preporuka za replikaciju politika na države članice izvan projekta ENPOR
• razvoj komunikacijskog plana za uspostavu učinkovite komunikacijske strategije za promicanje rezultata ENPOR projekta.

Projekt je financiran iz programa Obzor 2020. Provodit će se 36 mjeseci u 9 europskih zemalja.

Pilot područje za Hrvatsku:
DOOR će ciljati takozvano podstanarstvo koje uključuje dvije odvojene obitelji / kućanstva u istome stanu. Ta podskupina još nije bila promatrana, a iznajmljeni su stanovi uglavnom izvan fokusa politike zbog nedostatka informacija.

Partneri:
1. Institute for European Energy and Climate Policy Stichting, IEECP – Nizozemska
2. Climate Alliance, CA – Njemačka, Belgija
3. University of Manchester, UoM – Ujedinjeno Kraljevstvo
4. University of Piraeus Research Center, UPRC – Grčka
5. Society for Sustainable Development Design, DOOR – Hrvatska
6. Centre for Renewable Energy Sources and Saving, CRES – Grčka
7. Italian National Agency for New Technologies, Energy and Sustainable Economic Development, ENEA – Italija
8. Tartu Regional Energy Agency, TREA – Estonija
9. Austria Energy Agency, AEA – Austrija
10. Hogeschool Utrecht, HU – Nizozemska
11. Wuppertal Institute for Climate, Environment and Energy, WI – Njemačka
12. International Union of Property Owners, UIPI – Belgija


Nalazimo se na Zelenoj akademiji u Komiži na Visu!

U sklopu Zelene akademije 2020 koja ove godine nosi slogan "Budućnost je naša", u Komiži na Visu organizirana su brojna predavanja te su polaznici mogli birati ono što ih je najviše zanimalo ili što im je bilo korisnije. Također, naše polaznice su svaki dan sudjelovale u edukativnim radionicama u sklopu akademije.

Donosimo presjek događanja:

Prvi dan gledao se film ADA ZA GRADONAČELNICU (Alcaldessa) koji slijedi bivšu aktivistkinju Adu Colau godinu dana, od njezinog vremena kada je organizirala borbu protiv deložacija u Barceloni (Španjolska) do dana kada je položila zakletvu kao prva gradonačelnica u Barceloni.

Drugi dan je održano predavanje "Toward green industrial policy for the EU" kroz koje Vladimir Cvijanović navodi da bi zemlje Europske unije trebale težiti provedbi modela razvoja koji uravnotežuje ekonomske, socijalne i ekološke aspekte. Ključna pitanja koja će se ubuduće riješiti kroz učinkovitije industrijske politike i razvojne strategije uključuju poljoprivredu, energetiku, istraživanje i razvoj (ljudski kapital) te reformu javne uprave.

Pričalo se i o projektu "Degrowth donut" za koji se zadužen Institut za političku ekologiju (IPE), a koji donosi uvod u viziju održivih i pravednih država i gradova. Projekt ima za cilj odabrati pokazatelje koji prikazuju ekscese i nedostatke biofizičkih, društveno-ekonomskih i kulturnih performansi ljudskih društava unutar država. Preoblikovali su vizualizaciju krafni ekonomistice Kate Raworth da bi odražavali ograničenja sigurnog, pravednog i održivog prelaska na rast, promišljajući ideju o pragovima i granicama našeg planeta.

Također, predstavljeno je IPE istraživanje o demokratizaciji u željezničkom sektoru. Tomislav Tomašević i Nikolina Rajković predstavili su studiju koja predstavlja pokušaj pronalaska stručnih i analitičkih odgovora na dugogodišnje nezadovoljstvo putnika željezničarskim politikama i kvalitetom usluge prijevoza te rastućom globalnom potrebom da željeznica postane zastupljeniji oblik ekološki prihvatljivog i održivog prijevoza.

Treći dan predavanje je održala Kathleen Lynch na temu "Time for a new politics: Why affective justice matters as a site of resistance to neoliberal capitalism". Njega koja proizvodi ljubav, brigu i solidarnost predstavlja sustav afektivnih odnosa. Afektivni odnosi nisu socijalni derivati, podređeni ekonomskim, političkim ili kulturnim odnosima u pitanjima socijalne pravde. Umjesto toga, radi se o produktivnim, materijalističkim ljudskim odnosima. Tvrdi da je nemoguće imati rodnu pravdu bez relativne pravde u ljubavi i brizi. Nadalje, ako ljubav je cijenjena društvena praksa, javne politike trebaju se usmjeriti normama ljubavi, brige i solidarnosti, a ne normama akumulacije kapitala.

Cities Donuts predstavio je Donut koncept za pojedine gradove kroz specificiranje 18 indikatora koji prikazuju nedostatke u biofizičkom, društveno-ekonomskim i kulturnim aspektima gradova.

Četvrti je dan Andreas Malm govorio na temu "Korona, klima i potreba za brzim djelovanjem". Malm želi pokazati kako su COVID-19 i klimatske promjene isprepleteni aspekti onoga što je sada jedno kronično hitno stanje. Kapitalizam je, u uvjerljivoj dijagnozi dr. Malma, virus koji izaziva globalnu groznicu i trebamo se fokusirati na brzo djelovanje da bismo spriječili nastajanje novih globalnih problema poput pandemije.

 


Pozivamo građane Zadarske županije da se prijave za besplatan energetski pregled svojih domova

Pozivamo građane Zadarske županije da se prijave za besplatan energetski pregled svojih domova u okviru projekta EmpowerMed.

Ako je odgovor na većinu sljedećih tvrdnji DA, prijavite se za energetski pregled svojeg doma.
- Čini vam se da ne razumijete račune za električnu energiju, grijanje i vodu?
- Čini vam se da su vaši računi za električnu energiju, grijanje i vodu previsoki?
- Zimi i/ili ljeti imate problema s udobnošću svojeg doma; zimi vam je temperatura u domu preniska, a ljeti previsoka, prostorije su vam vlažne ili imate plijesan?
- Čini vam se da imate poteškoća s plaćanjem mjesečnih računa za energiju?

Prilikom posjeta vašem domu energetki savjetnik će napraviti analizu potrošene energije i vode te će vam ukazati na koje načine se mogu ostvariti uštede. Dobit ćete upute za razumijevanje računa za električnu energiju, grijanje i vodu. Također ćete dobiti savjete vezane uz korištenje kućanskih uređaja, promjenu navika u korištenju energije i prijedloge kako možete živjeti ugodnije, a trošiti manje. Prilikom posjeta bit će identificirani strukturni problemi, kao npr. loša izolacija vanjskih zidova i prozora, stari sustav grijanja i sl.

Energetski savjetnici će vam pomoći instalirati besplatan paket opreme, jednostavnih mjera, za štednju vode i energije, ali i dati vodič s općim savjetima za smanjenje potrošnje energije i vode te kontakte od institucija koje vam mogu pružiti podršku u daljnjim koracima. Ciljana skupina na projektu su kućanstva u kojima žive žene: samohrane majke, samačka kućanstva, majke višečlane obitelji, umirovljenice, udovice odnosno kućanstva u kojima su žene među primarnim skrbnicima obitelji, ali i sva kućanstva koja osjećaju da izdvajaju značajan iznos za pokrivanje mjesečnih računa za režije.

Više o projektu možete pročitati u našem letku koji je dostupan ovdje.

Prijaviti se možete ovdje.


EmpowerMed – Osnaživanje žena u borbi s energetskim siromaštvom na Mediteranu

U sklopu EmpowerMed projekta napravljen je edukativni video o energetskom siromaštvu koji možete pogledati ovdje ili klikom na sliku.

© Video su napravili Louise Coste & Arthur Bonniel.

Energetsko siromaštvo se pojavljuje u kućanstvima koje si ne mogu priuštiti pokrivanje troškova energije potrebne za stvaranje osnovne ugode u domu. Energetskim siromaštvom najviše su pogođene obitelji samohranih roditelja, samačka kućanstva, osobe starije životne dobi, kućanstva s nižim ekonomskim primanjima, studenti, nezaposleni. Među kućanstvima koji su posebno pogođeni energetskim siromaštvom – posebno se ističu kućanstva u kojima primarnu skrb o kućanstvu vode žene, s obzirom da upravo žene često imaju niži socio-ekonomski status, zarađuju manje i ranjivije su na pojavu siromaštva.

U fokusu projekta je problem energetskog siromaštva na Mediteranu s naglaskom na javno zdravlje i žene.

Projektom će se implementirati mjere za sprečavanje energetskog siromaštva: posjeti kućanstvima, energetsko savjetovanje, radionice o uštedi energije i dr.

Projekt će doprinijeti razvoju preporuka za daljnju borbu protiv energetskog siromaštva na razini donositelja odluka i stručnjaka na području energetike i zdravlja.

9 partnera iz 7 zemalja povezano je u zajedničkoj borbi protiv energetskog siromaštva na Mediteranu.


Održana je završna konferencija RMPPI projekta u Splitu

Na projektu RMPPI - Sustainable cross-border Renewable Micro Power Plant Initiative provedena je završna konferencija u Splitu, na kojoj smo predstavili tehničke rezultate (elektranu koju možete pogledati u galeriji slika niže), rezultate analize troškova i koristi te zakonodavnih i provedbenih prepreka većem razvoju malih obnovljivih izvora energije i preporuka za donositelje odluka.

Projekt „RMPPI“ ima za cilj doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na području Hrvatske i BiH. Riječ je o prekograničnom projektu, financiranom iz programa IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Projekt su proveli Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba i INTERA Tehnološki Park iz Mostara.

 


Tim projekta FER rješenja za bolju zajednicu na sastanku s Predsjednikom

Projekt FER rješenja za bolju zajednicu i osvojena nagrada u sklopu EU Sustainable Energy Week u kategoriji „Mladi“ doveli su nas do Ureda Predsjednika. U ponedjeljak, 13. srpnja 2020., na sastanku s Predsjednikom Zoranom Milanovićem prisustvovali su izvršna direktorica DOOR-a Slavica Robić, predstavnik FER-a prof. dr. sc. Marko Delimar te studentice FER-a Marija Horvat, Maja Matešić i Dajana Šeketa.

Više o rezultatima projekta pročitajte ovdje.


Održali smo interaktivnu raspravu „Mali obnovljivi izvori energije - prilika za građane i poduzetnike?“

Održali smo interaktivnu raspravu „Mali obnovljivi izvori energije - prilika za građane i poduzetnike?“  koja se održala u sklopu projekta RMPPI - Sustainable cross-border Renewable Micro Power Plant Initiative. Projekt provode Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba i INTERA Tehnološki Park iz Mostara.

Nakon prezentacije Ivane Rogulj o navedenoj temi, raspravljali smo o različitim iskustvima i potencijalnim mogućnostima za upotrebu obnovljivih izvora na lokalnoj razini s naglaskom na edukaciju i povećanje svijesti javnosti o koristima obnovljivih izvora energije.

Razvoj obnovljivih izvora energije nije samo jedan od ciljeva Republike Hrvatske, u skladu s klimatskim zakonodavnim okvirom Europske unije, nego i mogućnost za razvoj vlastite proizvodnje energije koja dokazano pozitivno utječe na opću dobrobit građana, a važna je i kao poluga razvoja gospodarstva. Stoga je važno definirati i raspraviti eventualne prepreke bržem i učinkovitom razvoju obnovljivih izvora energije.

Projekt „RMPPI“ ima za cilj doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije na području Hrvatske i BiH. Riječ je o prekograničnom projektu, financiranom iz programa IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro, iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).


Poziv novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru - Osigurajmo zajedno brzi, održivi i zeleni oporavak za hrvatsko društvo i gospodarstvo!

Čak osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki predalo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta.

Upravo je aktualan trenutak ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za istinski održiv oporavak!

Pred novim sazivom Vlade Republike Hrvatske i Sabora važne su odluke, a pred svima nama je period oporavka od jedne od najvećih zdravstvenih, ali i ekonomskih kriza u novijoj povijesti. Taj će oporavak biti posebno zahtjevan za hrvatsko gospodarstvo, a složenost i povezanost uzroka i posljedica krize je tolika da je potrebna suradnja svih razina društva. Ovo je poziv za suradnju i oporavak od krize u smjeru intenzivnog poticanja i razvoja zelenog gospodarstva, kako ga je prepoznala i Europska unija koje smo punopravna članica. Važnije od toga je što je Europska unija spremna zeleni oporavak popratiti i zelenim financijama. “Ovaj moment moramo iskoristiti punim plućima”, naglasio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Upravo sada imamo jedinstvenu priliku za ulaganja koja će dati snažan poticaj razvoju vlastitih resursa - u znanje i ljude, u održive i obnovljive domaće izvore energije, domaću industriju i poljoprivrednu proizvodnju, u inovacije i u povećanje kvalitete života u gradovima.

“Sve razvojne i investicijske odluke i akcije koje pokrenemo u narednih šest mjeseci, definirat će naš razvoj u sljedećih desetak godina, a time i našu mogućnost djelovanja na smanjenje emisija ugljika i neminovnu prilagodbu klimatskim promjenama”, rekla je Ivana Rogulj, programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Već sada je iznos potrebnih ulaganja niži od troška šteta i ukupnih koristi za hrvatsko društvo i gospodarstvo.

“Na novoj Vladi je da ovu jedinstvenu priliku prepozna i iskoristi, te da se kao društvo okrenemo novom, niskougljičnom i održivom razvoju, stvaranju radnih mjesta i osiguravanju boljih mogućnosti za buduće generacije”, naveo je Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge.

Navedene zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast, koji su predani Vladi i Saboru, formirali su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga te pozivaju institucije na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

Stoga, u ime organizacija hrvatskog civilnog društva, u ime skupine 550 hrvatskih znanstvenika za klimu, u ime pet regionalnih razvojnih i energetskih agencija, u ime stručnjaka u zaštiti okoliša, u ime Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Stručne udruge za sunčevu energiju, u ime mladih iz pokreta Štrajka školaraca za klimu, u ime članova Hrvatske zajednice znanja i inovacija za klimu pod Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, u ime različitih drugih stručnih organizacija i tvrtki, udruge predaju Vladi i Saboru svoje zajedničke zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast te pozivaju na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

Poziv na podršku zahtjevima otvoren je i dalje, a zajednički dijalog potpisnika inicijative s predstavnicima nove Vlade i saborskim zastupnicima planiran je za rujan. Detalje dopisa i potpisnike možete pronaći na sljedećoj poveznici, a sve organizacije, tvrtke i institucije, posebno jedinice lokalne samouprave, udruge pozivaju da se pridruže zahtjevima. Slijedi osam točaka Zahtjeva za zeleni oporavak i održivi razvoj Hrvatske:

● Uskladiti sve klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s Europskim zelenim planom te, kroz dodatnu ambiciju, iskoristiti priliku za pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65% do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. S tim u vezi uskladiti i sektorske strategije koje bi trebale proizlaziti iz razvojne strategije;

● Obustaviti sva ulaganja u fosilnu industriju, istraživanje i infrastrukturu za iskorištavanje fosilnih goriva te subvencioniranjem fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva i prateća istraživanja i razvoj;

● Osigurati da obnova potresom pogođenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s gotovo nultim energetskim standardom ili energetski najvišim tehnički mogućim standardom te napraviti plan za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima;

● Poticati građane i zajednice građana te im omogućiti da budu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji - izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina. Osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i o barijerama koje proizlaze iz drugih zakona;

● Ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost - izgradnju biciklističke infrastrukture te u promjenu modaliteta prijevoza – osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa. Ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja plin);

● Omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava kroz hitnu prilagodbu i doradu nacionalnog zakonodavnog i strateškog okvira te time omogućiti učinkovit i dugotrajan oporavak od krize i ispunjenje uvjeta za kružno gospodarstvo. To podrazumijeva i stavljanje naglaska na klimatski aspekt u svim tematskim ciljevima prilikom programiranja sredstava iz europskih fondova za period 2021.-2027. godine, uz visoku razinu suradnje sa svim sektorima;

● Poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru te mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena koje zajedno s COVID-19 krizom sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom te time djelujući u skladu sa strategijom „Od polja do stola“, održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju;

● Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na okretanje niskougljičnom i bezugljičnom razvoju.

Kontakti za više informacija:
Društvo za oblikovanje održivog razvoja: Ivana Rogulj, 091 4655 401, ivana.rogulj@door.hr
Zelena akcija: Luka Tomac, 099 314 9388, luka@zelena-akcija.hr
Zelena energetska zadruga: Zoran Kordić, 091 796 6206, zoran.kordic@zez.coop
Greenpeace u Hrvatskoj: Petra Andrić, 091 781 3397, petra.andric@greenpeace.org


DOOR ima novu predsjednicu Upravnog odbora

Ana-Maria Boromisa nova je predsjednica Upravnog odbora DOOR-a. Rođena je 1969. u Zagrebu, diplomirala je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1994.  godine, magistrirala europske studije na College of Europe u Natolinu (Varšava) 1995. godine, a doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2004. godine. Radi kao znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), gdje obnaša i dužnost predstojnice Odjela za međunarodne i političke odnose, te zamjenice predsjednice Znanstvenog vijeća. Od 2001. do 2005. bila je članica Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti, a prije toga je radila u IRMO-u i u Zračnoj luci Zagreb. Uz istraživanja, radi i na konzultantskim projektima za različite domaće i strane naručitelje (uključujući npr. Svjetsku banku, Europsku komisiju i Parlament, Svjetsku trgovinsku organizaciju) te predaje na poslijediplomskim programima Sveučilišta u Zagrebu (Advanced Master of European Studies, Priprema i provedba EU projekata). Govori i piše hrvatski i engleski, a služi se njemačkim i francuskim jezikom.


Održali smo konferenciju: Lokalni razvoj za bolju klimu

Održana je on-line konferencija „Lokalni razvoj za bolju klimu: Planiranje i provedba SECAP-a – Akcijskih planova za energetski i klimatski održiv razvitak i prilagodba na klimatske promjene“. Konferenciju su za vas organizirali Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever), s idejom približavanja važnosti energetske i klimatske politike Europske unije i novog paketa mjera „Europski zeleni plan“ (engl. European Green Deal), čime EU nastavlja biti predvodnica održive energetike u svijetu. Cilj je pravedna tranzicija prema ugljično-neutralnim gospodarstvima, te svaka zemlja članica, regija, grad, općina i osoba treba tome doprinijeti.

Konferencija se sastojala od tri dijela – koja su sadržavala izlaganja i panel-diskusije:
I. dio: Sustavno energetsko-klimatsko planiranje, održan 17. lipnja – od 10:00 do 12:00, snimku rasprave potražite ovdje.
U sklopu prvog dijela programa Tomislav Novosel iz REGE-e prezentirao je alate za energetsko i klimatsko planiranje gradova, raspravljalo se o temi „Sustavno energetsko-klimatsko planiranje“ i odgovaralo se na pitanja „Koje mjere provodimo u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i područne samouprave?“ te „Da li sustavno gospodarimo energijom u gradovima te možemo li i kako bolje?“. U panel raspravi sudjelovali su: Nives Mornar, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Ivan Ivanković, Grad Zagreb, UO za energetiku, Ana Lovrak, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Matijana Jergović, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • S obzirom na to da prostorno planiranje i urbanistički planovi pokrivaju sve segmente u prostoru, potrebno ih je razmatrati i povezati s energetsko-klimatskim planiranjem na lokalnoj razini.
  • Multidisciplinarnost je naglašena više puta kao temeljni pristup sustavnom planiranju, što znači uključiti što više dionika u izradu planova da bi se mogla dobiti što šira slika. Ovaj princip naročito vrijedi za planiranje mjera prilagodbe u nizu sektora, od energetike do zdravstva, prometa, turizma, komunalne infrastrukture, zgradarstva itd.
  • Dok se u sektorima poput zgradarstva i javne rasvjete smanjuje relativna potrošnja energije i sukladno tome emisije, postoji očiti problem u sektoru prometa s aspekta emisija stakleničkih plinova (na primjer: u Gradu Zagrebu), jer se potrošnja energije povećava zbog sve većeg broja vozila i veće prosječne kilometraže po vozilu. Elektrifikacija i alternativna goriva poput bioplina su rješenje, ali nisu još u dovoljnoj mjeri primijenjena.
  • Naglašena je i potreba uključivanja zdravstvenog sektora u prilagodbu klimatskim promjenama, a kao primjer postoji IT alat - Ekokarta Zagreba s meteorološkim i ostalim podacima koji utječu na zdravlje poput kvalitete zraka, ispravnosti vode u javnoj vodoopskrbnoj mreži, količine peludi u zraku i sl.

II. dio: Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju, održan 24. lipnja – od 9:00 do 11:00, snimku rasprave potražite ovdje.

Tijekom drugog dijela programa Ana Lovrak s FSB-a prezentirala je potencijalne izvore financiranja. Drugi dio programa donosi novu temu za raspravu „Financiranje mjera u idućem programskom razdoblju“ i odgovaralo se na pitanje „Kako se pripremiti na novi ciklus financiranja i koje mjere će biti aktualne?“. U panel raspravi sudjelovali su: Ines Androić Brajčić, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Goran Čačić, Zelena energetska zadruga, Ljerka Golubić Bregant, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Miljenka Kuhar, Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • Prezentiran je velik broj potencijalnih izvora potenciranja energetskih i klimatskih mjera. Posebni naglasak bio je stavljen na NextGeneration EU, koji predstavlja proračun EU-a namijenjen isključivo za odgovor na ekonomsku krizu uzrokovanu COVID-19, a čiji prioriteti su zeleni oporavak i ulaganja u digitalizaciju.
  • Programom energetske obnove zgrada u Hrvatskoj, koji je započeo u 2014. godini i traje do 2020. godine, obnovljeno je više od 980 višestambenih zgrada, više od 9300 obiteljskih kuća i više od 1100 zgrada, pri čemu obnovljene zgrade i kuće ostvaruju prosječnu uštedu od 60 %. Natječaj za obnovu obiteljskih kuća je trenutno u tijeku. U novom programskom razdoblju, fokus je stavljen na holistički pristup obnovi zgrada, što ima za cilj produljenje životnog vijeka zgrada, smanjenje građevinskog otpada, smanjenje potrošnje energije i osiguranje sigurnog i zdravog okruženja.
  • Jedan od zaključaka je i da je interes građana za grupno investiranje u projekte obnovljivih izvora energije izuzetno velik, što dokazuje primjer Križevačkih sunčanih krovova, za koji su u drugoj kampanji prikupljena sredstva u samo 48 sati.
  • Dodatno, zaključeno je kako je potrebno uvesti definiciju Građanske energetske zajednice, budući da to pruža priliku jedinici lokalne samouprave i građanima da sudjeluju u energetskoj tranziciji. Isto tako, potrebno je stvoriti povoljnije zakonodavno i političko okruženje za nove poslovne modele.

III. dio: Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene, održan 1. srpnja – od 10:00 do 12:00, snimku rasprave potražite ovdje.
Treći dio programa sastoji se od prezentacije Prilagodba na klimatske promjene - strategije i mjere – izvolite! koju je održala Branka Pivčević Novak, voditeljica Službe za održivi razvoj, u Upravi za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka i tla od svjetlosnog onečišćenja u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, rasprave na temu „Prilagodba lokalne zajednice na klimatske promjene“, i odgovaranje na pitanja „Koji učinci klimatskih promjena su najznačajniji u Hrvatskoj i koji će biti u budućnosti?“ te „Što činimo da se prilagodimo na postojeće učinke klimatskih promjena?“. U panel raspravi sudjelovali su: Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod, Sanja Slavica Matešić, Šibensko-kninska županija, UO za zaštitu okoliša i komunalne poslove, Miljenko Sedlar, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Tanja Herr, FIbran proizvodnja izolacijskih materialov d.o.o.

Tijekom rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

  • Prilagodba klimatskim promjenama je pristup kojim priznajemo ireverzibilnost promjena, ali to ne znači prestanak mjera ublažavanja već njezina nadopuna, drugim riječima naši napori za smanjivanje emisija i očuvanje okoliša i dalje trebaju biti okosnica budućeg „zelenog“ razvoja.
  • Praćenje klimatskih podataka i modeliranje koje provodi Državni Hidrometeorološki Zavod pokazuje da se pojavljuju sve veće anomalije klimatskih pokazatelja, najviše periodi sa iznadprosječnom temperaturom, a izravno su povezane sa ljudskim djelovanjem kroz emisije stakleničkih plinova i smanjenjem sposobnosti upijanja CO2 (npr. deforestacija). Jedinice lokalne mogu za potrebe planiranja mjera koristiti javno dostupne podatke klimatskog modeliranja na repozitoriju Dabar (digitalni akademski arhivi i repozitorij) https://repozitorij.meteo.hr/, na web stranicama http://prilagodba-klimi.hr/ ili izravno kontaktirati DHMZ, Sektor za meteorološka istraživanja i razvoj, https://meteo.hr/.
  • Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj donesena je za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu sa nizom sektorski podijeljenih mjera, te horizontalnim mjerama. Zadaci nadležnih tijela su da se dio obaveza prenese na jedinice lokalne i područne samouprave u smislu planiranja, provedbe i izvještavanja, ali istovremeno da se osigura sufinanciranje mjera prilagodbe.
  • Participativni pristup planiranju mjera prilagodbe je važan kao i kod planiranja mjera ublažavanja, npr. pri izradi SECAP-a, Akcijskog plana za energetski održiv razvoj i prilagodbu klimatskim promjenama. Mjere prilagodbe, te prethodna analiza ranjivosti i rizika obuhvaćaju široko područje i niz sektora (npr. poljoprivreda i šumarstvo, turizam, vodoopskrba i odvodnja, promet, energetika što znači da za kvalitetan dokument treba obuhvatiti niz dionika iz upravnih tijela,  javnih institucija, poduzeća, udruga itd.

On-line konferencija je održana u okviru projekata Compete4SECAP, PentaHelix, IMPLEMENT i C-track 50 koje u Hrvatskoj provode Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever).