Solarna energija EU-a ovog ljeta postiže novi rekord

Analiza energetskog think-tanka Ember pokazuje da su solarni paneli proizveli gotovo 10% električne energije u EU u razdoblju ljetne vršne proizvodnje (lipanj i srpanj 2021). U ovom razdoblju 2021 proizvedeno je 39 TWh energije za u usporedbi sa 28TWh u 2018. godini.

Kao dio paketa klimatskih politika, Europska komisija predložila je reviziju pravila o obnovljivoj energiji koja odlučuju koliko brzo blok mora povećati upotrebu izvora poput energije vjetra, sunca i biomase proizvedenih izgaranjem drvenih peleta. Postavila je privremeni cilj EU -a da poveća udio takve obnovljive energije na 40% konačne potrošnje do 2030., u odnosu na otprilike 20% u 2019. godini.

Ipak, analiza pokazuje da je potreban dvostruko brži rast od trenutnog trenda kako bi se postigli EU ciljevi smanjenja emisija do 2030.

Od država za koje su prikazani podaci, Hrvatska je na uvjerljivo zadnjem mjestu unatoč vrlo dobrom solarnom potencijalu i značajnom padu cijena fotonaponskih panela.

Suprotnost Hrvatskoj predstavlja sedam zemalja EU-a jer su proizveli više od desetine svoje električne energije iz solarnih panela u lipnju-srpnju 2021. godine. Među tim zemljama predvode Nizozemska (17%), Njemačka (17%), Španjolska (16%), Grčka (13%) i Italija (13%).

Izvor teksta i fotografije: https://ember-climate.org/commentary/2021/08/18/eu-solar-power-hits-new-record-peak-this-summer/


Analiza energetskog siromaštva u Hrvatskoj

DOOR je objavio Analizu energetskog siromaštva u sklopu provedbe projekta UNIFY. Cilj analize je pregled zakonodavstva u Republici Hrvatskoj u području energetike, ali i socijalne skrbi, kako bi se utvrdile postojeće mjere za suzbijanje energetskog siromaštva i smjer budućeg razvoja javnih politika u području energetskog siromaštva.

Energetsko siromaštvo nije primarno energetski problem, već duboko zadire i u druga područja poput sustava socijalne skrbi, zdravstva i sl. Stoga rješavanje problema energetskog siromaštva ne može biti isključivo u nadležnosti energetskog sektora, već je potreban interdisciplinarni pristup kako pri definiranju problema tako i pri njegovom rješavanju.

Prema analizi veliki problem u rješavanju problema energetskog siromaštva predstavlja nedostatak nacionalne definicije energetskog siromaštva te jasnih kriterija za određivanje energetskog siromaštva i metodologije za praćenje. U Hrvatskoj se za praćenje energetskog siromaštva mogu koristiti statistički podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti. Međutim, za jasniji prikaz energetski siromašnih kućanstava potrebni su podaci o energetskoj učinkovitosti kućanstava, prisutnosti vlage i plijesni, stanju krova, stolarije i sl. te subjektivne kvalitativne procjene npr. socijalnih radnika.

Osim toga, do dodatnog problema dolazi na razini implementacije mjera za suzbijanje energetskog siromaštva predviđenih postojećim zakonodavnim i strateškim okvirom, te na razini edukacije i širenja informacija o energetskom siromaštvu među građanima, ali i relevantnim službama koje bi trebale biti uključene u pripremu i/ili implementaciju pojedinih mjera.

Mapiranje i korištenje postojećih tehničkih i financijskih resursa na lokalnoj i nacionalnoj razini, te edukacija javnih i državnih službenika uvelike može olakšati implementaciju mjera za suzbijanje energetskog siromaštva, ali i prikupljanje podataka i praćenje učinka mjera.

Cijelu analizu potražite ovdje.


Počeli su građevinski radovi u Domu kulture Buševec u sklopu projekta Buš Eko?!

Projekt Buš Eko?! – Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice financiranog od strane EU iz Europskog socijalnog fonda i uz sufinanciranje Ureda za udruge Republike Hrvatske napreduje s provedbom svojih aktivnosti.

Počeli su građevinski radovi na obnovi Doma kulture Buševec u sklopu kojih bi se trebalo djelomično riješiti curenje krovišta, strop na pozornici i u hodniku, saniranje vlage u podrumu / hodniku, postavljanje pločica, knaufa, vrata te stavljanje tih prostora u funkciju. Sam Dom kulture su izgradili mještani još 50-ih godina prošlog stoljeća, svojim dobrovoljnim radom i donacijama te je razumljivo da nakon toliko godina Dom vapi za obnovom. Iako Dom neće dobiti potpunu renovaciju, provedbom projekta Buš Eko?! će se uspjeti poboljšati uvjeti za rad članova OSS Buševec kao i ostalih udruga u Buševcu.


Energija kao osnovno pravo

Jedan od osnovnih prava Europskog stupa socijalnih prava je mogućnost pristupa osnovnim uslugama među kojima su pristup vodi, sanitarijama, zdravstvenoj zaštiti, energiji, prijevozu, financijskim uslugama i digitalnim komunikacijama. U izvještaju Pristup osnovnim uslugama za osobe niskih primanja za 2020. godinu Bežovan, Šućur i Babić pišu da u Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija osnovnih usluga, ali da se one smatraju onim uslugama koje pokriva zajamčena minimalna naknada koju definira Zakon o socijalnoj skrbi. Uz zajamčenu minimalnu naknadu osnovu za čiju izračun određuje Vlada, Zakonom o socijalnoj skrbi građanima Republike Hrvatske  određena su i sljedeća prava: naknada za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja, socijalne usluge te naknada za ugroženog kupca energenata.

U Vodiču za socijalnu uključenost koji je pripremio Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, Zagreb, socijalna isključenost se opisuje kao nesudjelovanje u društvu pri čemu se ona razlikuje u stupnju sudjelovanja jer „pojedinci mogu sudjelovati u većoj ili manjoj mjeri, a to ovisi o društvu o kojem se radi.“ Ujedno Bejaković naglašava da se „protagonisti razlikuju prema tome koji aspekti društva su bitni i na čemu se temelji odgovornost za nesudjelovanje.“ Ali i da se uzroci koji pogoduju nastanku socijalne isključenosti „mogu javljati na više razina: individualnoj (osobnoj, pojedinačnoj), u kućanstvima, zajednici i institucijama.“ Kada govorimo o mjerljivim pokazateljima socijalne isključenosti referiramo se na četiri dimenzije koje obuhvaćaju financijsko siromaštvo (dohodak), zaposlenost (tržište rada), zdravlje i obrazovanje pri čemu svaka pojedinačno, a najčešće u kombinaciji, doprinose većem stupnju socijalne isključenosti. Pojednostavljeno moglo bi se reći da niska razina obrazovanja, niska konkurentnost na tržištu rada ili nedostatak specifičnih i generičkih vještina doprinose nezaposlenosti koja dovodi do financijskog siromaštva te posljedično do narušenog zdravstvenog stanja uzrokovanog niskom kvalitetom života uslijed života u neadekvatnim građevinama izloženim plijesni, vlazi, nedostatku pitke vode ili sanitarnih čvorova, lošoj energetskoj učinkovitosti i tako u krug – loši životni uvjeti doprinijet će manjem stupnju obrazovanja, lošijem zdravstvenom stanju, većoj nezaposlenosti… Bejaković napominje da „u spirali koja doprinosi socijalnoj isključenosti isključenost se najčešće poima kao začarani krug koji ima tri sastavnice: isključenost iz tržišta rada zbog nezaposlenost i/ili niske zapošljivosti (marginalizacija na tržištu rada), siromaštvo, socijalna izolacija.“

Usprkos činjenicama da je pristup vodi, zdravstvenoj zaštiti ili energiji definiran kao pristup osnovnim uslugama, u Republici Hrvatskoj i dalje žive građani koji nemaju pristup ovim osnovnim uslugama. Jedan od njih je i korisnik usluga Gradskog društva Crvenog križa Zadar, koji stanuje svega 10-ak kilometara od centra Zadra, a koji istovremeno već godinama stanuje u građevini koja nema sanitarni čvor, pristup elektroenergetskoj mreži ili javnom vodovodu, iako su stupovi javne rasvjete i cijevi javnog gradskog vodovoda samo nekoliko metara od građevine kojoj stanuje. U okviru projekta Empowermed koji se financira sredstvima osiguranim iz Europskog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020, korisniku je instaliran fotonaponski sustav čime mu je osigurana električna energija dovoljna za napajanje dviju sijalica i nekoliko kućanskih aparata manje snage. Iako osiguravanje proizvodnje i pohrane ograničene količine električne energije preko ovog sustava za korisnika ne znači izlazak iz stanja teške materijalne deprivacije i socijalne isključenosti, u nekoj mjeri zahvaljujući Empowermed projektu korisniku je osigurano pravo na energiju. U našem intervju-u s Gradskim društvom Crvenog križa Zadar možete saznati dodatne informacije o korisnicima projekta Empowermed i stvarnom stanju na terenu.

Korisnik usluga Gradskog društva Crvenog križa Zadar se sasvim sigurno uklapa u spiralu socijalne isključenosti po statusu na tržištu rada, po stupnju obrazovanja, financijskom siromaštvu i zdravstvenom stanju. Dio razloga koji je doprinio njegovoj isključenosti zasigurno leži u vlastitom stupnju sudjelovanja koje se pokazuje kao nisko, međutim veće je pitanje koji dio odgovornosti leži na društvu – na obrazovnom sustavu – sustavu cjeloživotnog obrazovanja; tržištu rada – mogućnosti prekvalifikacije; zdravstvenom sustavu, sustavu socijalne skrbi. Može li se u situaciji socijalne isključenosti i/ili teške materijalne deprivacije očekivati isključivo državna intervencija preko više ili manje uređenih sustava ili je odgovornost ipak podijeljena između različitih dionika – vlade, jedinica lokalnih samouprava, organizacija civilnog društva, privatnog sektora i građana?


Nove smjernice Europske komisije za osiguravanje otpornosti budućih infrastrukturnih projekata na klimatske promjene

Klimatske promjene nastavit će povećavati učestalost i ozbiljnost niza klimatskih i vremenskih ekstrema, stoga se EU treba fokusirati na cilj da postane društvo otporno na klimu, potpuno prilagođeno neizbježnim utjecajima klimatskih promjena, izgrađujući svoje sposobnosti prilgodbe i minimiziranje ranjivosti u skladu s Pariškim sporazumom, Europskim klimatskim zakonom i Strategijom EU -a o prilagodbi klimatskim promjenama. Prema tome, potrebno je jasno identificirati – i posljedično ulagati u-infrastrukturu koja je neutralna prema klimi i otporna na klimu.

Kako bi to ostvarila, Europska komisija je objavila nove tehničke smjernice za osiguravanje otpornosti infrastrukturnih projekata na klimatske promjene za razdoblje 2021. – 2027.

Te će smjernice pridonijeti redovitom uključivanju klimatskih aspekata u buduća ulaganja i razvoj infrastrukturnih projekata, od zgrada i mrežne infrastrukture do niza izgrađenih sustava i imovine. Tako će institucionalni i privatni europski ulagači moći donositi utemeljene odluke o projektima koji se smatraju usklađenima s Pariškim sporazumom i klimatskim ciljevima EU-a.

U donesenim tehničkim smjernicama utvrđena su zajednička načela i prakse za utvrđivanje, klasifikaciju i upravljanje fizičkim klimatskim rizicima tijekom planiranja, razvoja, provedbe i praćenja infrastrukturnih projekata i programa. Postupak je podijeljen u dva stupa (ublažavanje i prilagodba) i dvije faze (pregled i detaljna analiza), a dokumentiranje i provjera otpornosti na klimatske provjere smatraju se ključnim elementima u donošenju odluka o ulaganju.

Sukladno tome, kada se prijavljuje za potporu u okviru određenih instrumenata, predlagač projekta priprema, planira i dokumentira postupak zaštite od klime koji obuhvaća procese ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene.

Te su smjernice prvenstveno namijenjene nositeljima projekata i stručnjacima uključenima u pripremu infrastrukturnih projekata. Mogu biti korisne i javnim tijelima, partnerima u provedbi, ulagačima, dionicima i drugima.


Nastavlja se sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća

Produljen je rok za ostvarivanje prava na sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća do 31. prosinca 2021. godine.

Za energetsku obnovu obiteljskih kuća tijekom 2021. i 2022. godine osigurana su sredstva u iznosu od 400 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te raspodjelom sredstava iz Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj. Ukupna osigurana sredstva su raspodijeljena na sljedeći način:

  • 300 milijuna kuna namijenjeno je za sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, na cijelom teritoriju Republike Hrvatske i sufinancirat će se sa stopom od 60% prihvatljivih troškova,
  • 100 milijuna kuna namijenjeno je za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća oštećenih u potresu, nakon provedbe konstrukcijske obnove i/ili nakon popravaka nekonstrukcijskih elemenata, odnosno usporedno s istim, a sufinancirat će se sa stopom od 80% prihvatljivih troškova.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovit raspisat će javni poziv u trećem kvartalu ove godine.

Temeljem Programa energetske obnove obiteljskih kuća prošle godine su objavljena dva javna poziva koja su trajala od 25. lipnja do 1. rujna 2020. i to za: građane (su)vlasnike postojećih obiteljskih kuća, s iznosom za sufinanciranje u iznosu od 171  milijun kuna te građane u opasnosti od energetskog siromaštva, s iznosom za financiranje od 32 milijuna kuna.

Prošlogodišnjim pozivom su zaprimljene 7394 prijave od čega je 3100 prijava prihvaćeno, za što su osigurana bespovratna sredstva od 210,9 milijuna kuna. Međutim, 1200 prijava nije zadovoljilo kriterije poziva, a zbog nedostatka sredstava je odbijena gotovo polovica prijavljenih građana, tj. 3094 zahtjeva.

Odluku o produžetku financiranja provedbe Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje do kraja 2020. godine možete pregledati OVDJE.

 

Izvor slike: Pixabay 


Prva POWERPOOR obavijest: Završili su prvi POWERPOOR programi obuke za energetske savjetnike i mentore!

Prvi programi obuke posebno izrađeni za POWERPOOR energetske savjetnike i mentore uspješno su završeni u 6 POWERPOOR pilot zemalja: u Bugarskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Latviji, Portugalu i Španjolskoj. U sljedećim mjesecima održat će se i u Estoniji i Hrvatskoj.

Tijekom obuke raspravljalo se o energetskom siromaštvu, o njegovim konceptima i politikama na nacionalnoj i europskoj razini uzimajući u obzir aktivnosti i ciljeve projekta POWERPOOR.

Opsežno je analizirana uloga energetskih savjetnika i mentora te POWERPOOR-ovog seta alata za ublažavanje energetskog siromaštva. Također, razmotrene su dobre prakse i studije slučaja o mjerama smanjenja potrošnje energije, promjenama u ponašanju i posjetima kućanstvima u riziku od energetskog siromaštva.

Program obuke u Hrvatskoj planira se održati krajem rujna 2021. godine. Poziv za potencijalne savjetnike i mentore objavit će se krajem kolovoza 2021. godine.

Pročitajte više o novostima na projektu POWERPOOR na sljedećoj poveznici:  https://mailchi.mp/7a798bcc88f8/uj0pvob7wd-5242442.

°°°

Na POWERPOOR projektu se surađuje s građanima koji su u riziku od energetskog siromaštva i s donositeljima politika o ublažavanju energetskog siromaštva u cijeloj Europi. Više o projektu možete potražiti ovdje: https://door.hr/portfolio/powerpoor/ ili ovdje: https://powerpoor.eu/.


DOOR je sudjelovao na konferenciji o obrazovanju djece i mladih o održivom razvoju

DOOR je 14. srpnja 2021. godine sudjelovao na završnoj konferenciji „Alati podrške za obrazovanje djece i mladih o održivom razvoju“ u sklopu projekta „(O)drži moj korak!“ čiji je nositelj Agencija lokalne demokracije Sisak. Cilj projekta je izobrazba o održivom razvoju kroz volontiranje, osnivanjem 2 srednjoškolska volonterska kluba u Sisku i Hrvatskoj Kostajnici čije su aktivnosti usmjerene na ciljeve održivog razvoja i povećanom svijesti lokalne zajednice o mogućnostima međusektorske suradnje u promociji održivog razvoja kroz dobrobiti volontiranja.

Ovom prilikom DOOR je predstavio svoje završene i aktualne projekte za djecu i mlade te edukativne materijale, igre i radionice koji su poslužili kao alati za širenje svijesti i poticanje na razvoj vlastite odgovornosti među djecom i lokalnim zajednicama o održivom razvoju i klimatskim promjenama. Naglasak je bio i na važnosti održivosti DOOR-ovih edukativnih projekata, koji se postižu obrazovanjem djelatnika škola sudjelovanjem na radionicama u sklopu projekata čime stječu znanja za kontinuirano informiranje šire zajednice i prenošenje novih modela ponašanja te doniranjem edukativni materijala (slikovnica, radni listova, knjiga i dr.) o održivom razvoju koji će školski djelatnici moći koristiti kasnije u nastavi.

DOOR-ove edukativne materijale možete pregledati na sljedećoj poveznici: https://door.hr/knjiznica-2/obrazovni_materijali/.


Sudjelovanje na konferenciji "Alati podrške za obrazovanje djece i mladih o održivom razvoju"

Sudjelovat ćemo na završnoj konferenciji projekta Održi moj korak! pod nazivom „Alati podrške za obrazovanje djece i mladih o održivom razvoju“ na kojoj će biti predstavljeni konkretni alati koji se mogu koristiti za obrazovanje djece i mladih u formalnom i neformalnom obrazovanju na teme održivog razvoja kao i povezanost održivog razvoja sa školskim volontiranjem.

DOOR će na konferenciji prezentirati svoja iskustva na području obrazovanja djece i mladih o održivom razvoju.

Nositelj projekta je Agencija lokalne demokracije Sisak, a partneri na projektu su Gimnazija Sisak , Srednja škola „Ivana Trnskog“ Hrvatska Kostajnica i Sisačko – moslavačka županija.

Konferencija se održava 14. srpnja 2021. godine od 11:00 do 12:30 sati putem online platforme Zoom.

Broj sudionika je ograničen. Prijave se zaprimaju do 13.7.2021. do 12:00 sati putem online poveznice.


Završio projekt Adriadapt – informacijska platforma o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice

30 mjeseci rada, 11 organizacija, 5 jedinica lokalne/regionalne samouprave, 2 zemlje, 1 izazov: podržati gradove na jadranskoj obali u prilagodbi klimatskim promjenama i povećati otpornost regije na utjecaje koji se očekuju u narednim desetljećima.

Projekt ima dva glavna ishoda. Prvi je razvoj i ažuriranje planova prilagodbe klimatskim promjenama od strane uključenih jedinica lokalnih / regionalnih samouprava – Zajednice općina doline Savio, gradova Udina i Cervije u Italiji, Šibensko-kninske županije i grada Vodica u Hrvatskoj – koji su se na taj način pozicionirali kao gradovi / regije predvodnici na europskoj sceni. Drugi je višejezična mrežna platforma koja služi kao alat podrške bilo kojoj jedinici lokalne / regionalne samouprave u jadranskoj regiji koja svoje djelovanje želi uskladiti s ciljevima postavljenima u novoj Strategiji Europske unije o prilagodbi klimatskim promjenama.

Dana 8. lipnja 2021. godine, talijansko-hrvatska partnerska suradnja zaokružena je završnom konferencijom “Knowledge for Local Resilience”.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a trajao je od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2021.

Saznajte više na poveznicama:

Mrežna stranica projekta: https://www.italy-croatia.eu/web/adriadapt

Platforma AdriAdapt: adriadapt.eu

Promotivni video projekta: https://www.youtube.com/watch?v=7AT512S4lks&list=PLxHQIo4o-QnWKQeSin4BvGOJPvlrYFz0O

Videozapisi koji ilustriraju razne studije slučaja i njihove planove prilagodbe:

Projektni YouTube kanal:
https://www.youtube.com/channel/UCtSnttksTOy4K7ueS5LVeCg/videos