Polugodišnji sastanak i interna radionica za jačanje kapaciteta partnera na projektu POWERPOOR u Lisabonu

Energetika i društvo


Napokon smo se vratili u „staro normalno“, preživjeli transfere po aerodromima te održali prvi POWERPOOR sastanak partnera – uživo u predivnom gradu Lisabonu. Kroz dva dana (21. i 22.06.2022) održali smo polugodišnji sastanak partnera na kojem su predstavljene odrađene aktivnosti te su nagoviještene buduće aktivnosti za narednih šest mjeseci.

DOOR je kao voditelj 4. radnog paketa najavio edukaciju energetskih savjetnika i mentora u Zagrebu, organizaciju info dana za energetski siromašne građane u suradnji s Gradom Zagrebom, te sastanak višesektorske Grupe za suradnju za potrebe implementacije aktivnosti iz projekta POWERPOOR.

Također, ovo ljeto u sklopu POWERPOOR projekta DOOR će organizirati posjete energetski siromašnim kućanstvima u Križevcima i u Zagrebu prilikom kojih će se provesti jednostavni energetski pregled stambenog objekta i predložiti mjere pomoći.

Drugog dana održana je interna radionica za jačanje kapaciteta za partnere na projektu na kojoj smo radom u grupama vježbali izradu „mreže dionika“ i „radara budućnosti“. DOOR-ovke Anamari i Kristina bile su u grupi koja je kao testnu državu izabrala Hrvatsku te smo izradili nacionalni put provedbe mjere za smanjenje udjela građana koji si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje do 2050. godine.


Održana je međunarodna konferencija Savjetodavnog centra za energetsko siromaštvo o energetskoj neovisnosti i socijalnoj uključenosti

Energetika i društvo


Rast cijena energije, uzrokovan geopolitičkom situacijom i promjenama na energetskom tržištu, značajno utječe ne samo na ranjive potrošače, već i na sve građane Europske unije. Ubrzana energetska tranzicija koja uključuje zamjenu tradicionalnih fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije i povećanje energetsko učinkovitosti, ima veliki potencijal za ublažavanje energetskog siromaštva.

S ciljem dubljeg istraživanja potencijala energetske tranzicije u borbi s energetskim siromaštvom, Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo (EPAH), u suradnji s Gradom Zagrebom i Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) 28. i 29. 06. 2022. u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao je drugu međunarodnu konferenciju “Put prema energetskoj autonomiji: Kako zajamčiti socijalnu uključenost”

Domaćini dvodnevne konferencije su zamjenik načelnika odjela u Glavnoj upravi za energetiku Europske komisije Eero Ailio i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec koji su ujedno i otvorili konferenciju.

Konferencija je okupila brojne predstavnike jedinica lokalnih samouprava iz više od 10 država članica; predstavnike Europske unije, donositelje odluka, energetske agencije, organizacije civilnog društva i druge dionike aktivne u borbi protiv energetskog siromaštva.

Sudionici konferencije diskutirali su o tome kako EU, nacionalni i lokalni dionici mogu zajednički djelovati s ciljem pretvaranja ovog izazova u priliku za borbu protiv energetskog siromaštva i osiguravanje pravedne i održive energije dostupne svima. Upravo stoga je državna tajnica u Ministarstvu graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine Dunja Magaš istaknula važnost energetske učinkovitosti i načela „Energetska učinkovitost prvo“ u rješavanju problema energetskog siromaštva. Državna tajnica je istaknula

Ministarstvo trenutno priprema nastavak programa energetske obnove obiteljskih kuća putem kojeg će se do 2030. godine nastaviti provedba mjere sufinanciranja energetske obnove kuća građanima koji su u riziku od energetskog siromaštva.

Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske Kristina Čelić, osvrnula se na napore Ministarstva u poticanju energetske tranzicije te je naglasila da je u upravo u ponedjeljak ministar Filipović sudjelovao na sastanku ministara energetike koji su donijeli opće stajalište podržavanju nove direktive o obnovljivim izvorima energije i nove direktive o energetskoj učinkovitosti. Istaknula je da su upravo ovi dokumenti ključni za osiguravanje čiste i održive budućnosti u kojoj će svaki građanin imati osiguranu ne samo dovoljnu  već i priuštivu količinu energije.

U okviru konferencije organiziran je i posjet Križevcima – gradu koji već dugi niz godina podržava i promovira koncept građanske energije te koji s ponosom predstavlja Razvojni centar i tehnološki park Križevci. U okviru parka instalirana je fotonaponska elektranu od 30 kW.

„Ovo je prva solarna elektrana u Hrvatskoj koju u potpunosti financiraju građani po modelu mikro kredita.“

Istaknuo je gradonačelnik Mario Rajn s kojim su sudionici konferencije razgovarali drugog dana konferencije.


POWERPOOR i ENPOR u sklopu EPAH konferencije

Energetika i društvo


Izazovi i rješenja u razvoju energetskih ureda

Na jednoj od radionica u sklopu EPAH konferencije predstavljene su najbolje prakse u razvoju energetskih ureda (one-stop-shops ili centara za borbu protiv energetskog siromaštva) na lokalnoj razini. Oslanjajući se na projekte Powerpoor i PadovaFIT Expanded, rasprava se usredotočila na to kako organizirati energetski ured koji izravno služi građanima, što je potrebno, kako prevladati uobičajene prepreke i razviti uspješne prakse. Korisnicu su bili podijeljeni u grupe gdje su naveli prepreke i pronašli rješenja za otvaranje energetskih ureda u njihovom gradu ili općini.

Tijekom šeste radionice u sklopu EPAH konferencije predstavljene su mjere različitih država članica za potpore u poboljšanju energetske učinkovitosti. DOOR je kao partner na projektu ENPOR predstavio mjere partnera iz Austrije, Estonije i Grčke te je sudjelovao u raspravi o izazovima, utjecaju i relevantnosti postojećih shema financiranja za energetske obnove, val obnove i ublažavanje energetskog siromaštva u Hrvatskoj. Kako su Programi energetske obnove zgrada i kuća u Hrvatskoj dio ENPOR projekta koji se bavi smanjenjem energetskog siromaštva u privatnom najmu održana je rasprava kako potaknuti iznajmljivače stanova u višestambenim zgradama da pristanu na obnovu te kako da se taj financijski teret iznajmljivača ne prelije na “leđa podstanara“.


DOOR je sudjelovao na konferenciji „Hoće li Ahilej sustići kornjaču?“

Energetika i društvo


Od 14. do 17. lipnja u Pisi (Italija) održana je 14. konferencija Europskog društva za ekološku ekonomiju, pod nazivom „Hoće li Ahilej sustići kornjaču?“ (engl. „Will Achilles catch up with the tortoise“).

Na konferenciji su se okupili znanstvenici, javni djelatnici, učenici, studenti i predstavnici organizacija civilnog društva kako bi novim spoznajama, perspektivama i raspravama doprinijeli nužnoj promjeni paradigme kao odgovor na prividnu nemogućnost promjene.

Fokus je bio na pitanjima održivosti i transformativnim politikama za postizanje klimatske neutralnosti u europskom kontekstu. Sudionici su svojim prezentacijama i popratnim diskusijama odgovarali na dva ključna pitanja:

  1. Hoće li političari uhvatiti korak sa znanošću i angažiranim civilnim društvom?
  2. Koje su transformativne radnje za bijeg od trenutnih neodrživih puteva?

DOOR je, kao sudionik i izlagač na konferenciji, pridonio susretu prezentacijom o vizualizaciji izazova 21. stoljeća u Europi u kontekstu klimatskih promjena i pandemijskog šoka. Dizajnom i primjenom modela odrastničke krafne na sedam EU država mapirani su biofizički, socio-ekonomski i kulturni kapaciteti država za strategijski i koordinirani zaokret prema niskougljičnoj tranziciji u Europi otpornijoj na izazove pandemije i budućih izazova klimatskim promjenama. Referiranjem na postojeće mehanizme i naglašavajući potrebu za lokalnim djelovanjem, između ostalog, i kroz ključne strateške dokumente kao što su SECAP-i (Akcijski planovi energetski i klimatski održivog razvitka jedinica lokalne samouprave), nalazi DOOR-ovog istraživanja ukazali su na još uvijek prisutna brojna prekoračenja i nedostatke u ukupno 18 analiziranih sekundarnih indikatora održivosti europskih država.

Također, dr.sc. Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju predstavio je dio analize rezultata reprezentativnog istraživanja stavova hrvatskih građana o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji, provedenog u sklopu projekta i tematske mreže “METAR do bolje klime”, u kojoj je DOOR ujedno i vodeći partner.

Takvo mapiranje potencijala za željenu tranziciju uskladilo se sa zaključcima mnogih drugih izloženih istraživanja i radova, pogotovo onih koji su naglašavali kritiku i napuštanje paradigme ekonomskog rasta kao dominantnu orijentaciju ključnih institucija i društvenih subjekata odgovornih za provođenje i uspjeh niskougljične tranzicije u Europi. U tom smislu, konferencijom su prikazane i raspravljene mnoge perspektive očekivanog zaokreta, pri čemu je često stavljen naglasak na potencijale politika usklađenih s teorijom i pokretom odrasta u Europi i ostatku svijeta, kao jedan od ključnih odgovora na uočene rastuće društvene nejednakosti, izazove energetske krize te neusklađenosti politika EU i njezinih institucija s postojećim izazovima.

Približavanjem mogućih i već postojećih pozitivnih praksi društvene organizacije, političkog i ekonomskog djelovanja, kako u EU, tako i globalno, konferencija je sudionike podsjetila na suradnju i inovativnost u zajedničkom djelovanju.

Poveznica na program: https://esee2022pisa.ec.unipi.it/programme/

Videozapisi s plenarnih sjednica konferencije dostupni su na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/c/MediaEventiUnipi/search

Sudjelovanje DOOR-a u ovoj međunarodnoj konferenciji ostvareno je u okviru projekta „UNIFY: Spajanje EU na području klimatskih akcija“. Cilj je ovog trogodišnjeg projekta uspostaviti učinkovitu tranziciju zemalja članica Europske unije prema niskougljičnom gospodarstvu ujednačavanjem triju ključnih komponenti: programiranja za Europske strukturne i investicijske fondove, Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) i dugoročnih strategija razvoja (LTS).

Projekt sufinancira Europska unija sredstvima osiguranim preko LIFE programa.

Poveznica na mrežnu stranicu projekta UNIFY: https://unify.caneurope.org/

Poveznica na projektni Twitter kanal: https://twitter.com/LifeUnify


Besplatna ljetna škola u Šibeniku: "STEM pristup za gradove budućnosti"

Energetika i društvo


Cilj je pružiti mladima znanje u planiranju prostora u urbanim sredinama

U sklopu projekta “UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti” čiji je DOOR nositelj, ODRAZ – Održivi razvoj zajednice organizira besplatnu ljetnu školu “STEM pristup za gradove budućnosti” za maturante i studente, a koja će se održati od 18. do 22. srpnja 2022. u novootvorenom kampusu na šibenskoj Tvrđavi sv. Ivana.

Detaljnije o ljetnoj školi i programu možete pročitati OVDJE.

Cilj ljetne škole je pružiti mladima (studentima) mogućnost izvaninstitucionalne edukacije i sudjelovanje u interdisciplinarnim radionicama pod vodstvom mentora, u svrhu stjecanja znanja u planiranju prostora u urbanim sredinama, vodeći ih kroz proces planiranja, odlučivanja te legislativnih i planskih ograničenja.

Na ljetnu školu se mogu prijaviti studenti i budući studenti, u dobi od 18 do 29 godina, studijskih programa u STEM područjima (geografija, prostorno planiranje, urbanizam i arhitektura, promet, građevina, strojarstvo i dr.).

Rok za prijavu je 5. srpnja 2022., a možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeDJGsO_PMe0fl4-Be8Cy-RuxUNW10sSOPKa3rlgN-hfR3uQA/viewform

Prijava mora sadržavati

  • popunjeni online obrazac prijave i
  • motivacijsko pismo u kojem prijavitelj objašnjava zašto je dobar kandidat/kinja za sudjelovanje na ljetnoj školi.

Broj mjesta je ograničen na 20 sudionika.


Međunarodna konferencija o energetskoj neovisnosti i socijalnoj uključenosti

Energetika i društvo


Put prema energetskoj autonomiji: Kako zajamčiti socijalnu uključenost

S ciljem dubljeg istraživanja potencijala energetske tranzicije u borbi s energetskim siromaštvom, Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo (EPAH), u suradnji s Gradom Zagrebom i Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) 28. i 29. 6. 2022. organizira drugu međunarodnu konferenciju “Put prema energetskoj autonomiji: Kako zajamčiti socijalnu uključenost”.

Konferencija će se održati u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, s početkom u 15 sati.  

Domaćini konferencije su zamjenik načelnika odjela u Glavnoj upravi za energetiku Europske komisije Eero Ailio i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec, koji će i otvoriti Konferenciju.

Konferencija će okupiti brojne predstavnike jedinica lokalnih samouprava država članica EU-a; predstavnike Europske unije, donositelje odluka, energetske agencije, organizacije civilnog društva i druge dionike aktivne u području energetskog siromaštva.

Agenda konferencije se nalazi OVDJE.


U Puli je održan regionalni okrugli stol: „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama“

Energetika i društvo


Dana 9. lipnja Udruga Zelena Istra i udruga DOOR, u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli, organizirali su regionalni okrugli stol „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama”.

Na okruglom stolu okupili su se stručnjaci, znanstvenici, aktivisti, predstavnici Grada Zagreba, Grada Pule te tvrtki iz regije kako bi razmijenili iskustva na temu klimatskih mreža, lokalnog energetskog i klimatskog planiranja.

Alpska klimatska mreža za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta

U prvom dijelu predstavnici austrijske nevladine, neprofitne organizacije CIPRA International predstavili su  Alpsku klimatsku mrežu. Mreža je osnovana je s ciljem zaštite čak 13.000 biljnih i 30.000 životinjskih vrsta koje su ugrožene uslijed klimatskih promjena. Specifičnost života u Alpama, zajednički izazovi i problemi ujedinjuju države koje dijele taj prostor. Zanimljivost Alpske klimatske mreže je i u njihovoj organizaciji koja uključuje i tzv. tematske zajednice pa se građani, jedinice lokalne samouprave, udruge i javne ustanove okupljaju oko pojedinih tema, npr. tematska zajednica za održiv promet ili za proizvodnju hrane. Predstavljena je i Klimatska mreža Jugoistočne Europe.

Analiza izrađenih SECAP-a u Hrvatskoj

Miljenka Kuhar iz udruge DOOR predstavila je izvještaj o stanju lokalnog energetskog i klimatskog planiranja u Hrvatskoj koji je nastao u okviru UNIFY projekta financiranog sredstvima LIFE programa. Izvještajem je obuhvaćeno 26 SECAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama) koji su u Hrvatskoj izrađeni u periodu 2017. – 2022., te je izrađena analiza različitih tipova mjera koji su SECAP-ima obuhvaćeni. Opći zaključak je da je dio SECAP-a u svojim uštedama emisija manje ambiciozan od nacionalnih ciljeva, a većina općina i gradova ne implementira planirane mjere jer na raspolaganju nemaju dovoljno sredstava potrebnih za implementaciju svih planiranih mjera. Strategije su pak rađene uglavnom europskim sredstvima.

Primjer prilagodbe klimatskim promjenama u Albaniji

U drugom dijelu održana je panel diskusija na temu „Urbano planiranje i klimatske promjene – perspektive i izazovi” na kojoj predstavnik neprofitne organizacije Urban Research instituta iz Albanije predstavio projekt prilagodbe klimatskim promjenama na temelju rješenja zasnovanih na prirodi na primjeru Općine Elbasan u Albaniji. Zbog godinama nekontrolirane ilegalne sječe u okolici jezera Funara – područje je postalo skroz ogoljeno te je došlo do problema s erozijom. Rješenje je pronađeno u participativnom pristupu s uključenih više od 50 mještana, 15 predstavnika jedinica lokalne samouprave, 20 studenata agronomskog fakulteta kao i lokalne tvrtke. Prikupljeni su podaci o biološkim i socijalnim vrijednostima navedenog područja, informirana je i uključena javnost, nova rješenja su uvrštena u postojeći prostorni plan, detektirane su tvrtke koje uzgajaju autohtone sadnice te je u konačnici posađeno 200 stabala autohtonih vrsti, a područje je revitalizirano.

Kišni vrtovi u Puli

Kao primjer dobre prakse predstavljen je i projekt kišnih vrtova u gradu Puli koje je osmislila i provela tvrtka Starum d.o.o. iz Pule. Kišni vrtovi primjer su integralnog rješenja temeljenog na prirodnim rješenjima – upojnim vrtovima i krovovima, biljkama pročistačima, ali i novoj tehnologiji. Rješenje uključuje izradu:

  • podzemne retencije od različitih materijala,
  • pametne spužve koje upijaju zagađivalo,
  • podzemni usmjerivači korijenja biljaka koji zadržavaju vodu a višak ispuštaju,
  • razni materijali za uklanjanje masti, ulja i ostalog otpada.

Kao odličan primjer naveden je Trg kralja Tomislava, kao i činjenica da su ovi sustavi višestruko jeftiniji od klasičnih, a postoji i važna socijalna komponenta jer, osim što su korisni, lijepo su uređeni i donose razne koristi koje nam zelenilo u gradu pruža.

Predstavljen je i primjer Plana održive mobilnosti za Grad Pulu koji je napravljen 2019. godine te će uskoro biti usvojen, a koji nudi konkretna rješenja koja bi pomogla ostvariti održiv promet u Puli.

Solarna energija

Najžustriju raspravu izazvala je tema smjernica za razvoj solarne energije o kojoj je govorio Goran Grdenić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Usporedili su se zakonski okviri u regiji i inozemstvu te se uvidjelo koliko je hrvatski sustav spor i neefikasan. Naglašena je važnost energetskih zadruga i zajednica te važnost uključivanja građana u takve projekte.

Osim okruglog stola kroz tri dana sudionici su imali prilike sudjelovati na edukaciji o Odrastu (degrowth) koju je vodio dr.sc. Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju, održati partnerske sastanke te upoznati grad Pulu kao i domaćine – Udrugu Zelena Istra i Društveni centar Rojc.

Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Nositelj projekta je DOOR, a u provedbi su mu se kao partneri pridružili:


U zgradama u Velikoj Gorici analizirat će se učinkovitost energetske obnove

Energetika i društvo


Uz praćenje potrošnje energije, na projektu CONGREGATE, pratit će se i toplinska udobnost, te kvaliteta zraka

U Velikoj Gorici 7 višestambenih zgrada će sudjelovati na projektu koji će pratiti i analizirati kako trenutni programi energetske obnove utječu na energetsku i financijsku uštedu stanara, kao i na njihovo ponašanje i stavove. Preduvjet je da je potencijalna zgrada spojena na sustav daljinskog grijanja, tj. da ima toplinsku podstanicu u kojoj se mjeri potrošnja energije.

Projektom CONGREGATE, kojeg provodi Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, obuhvatit će praćenje potrošnje energije višestambenih zgrada u energetski obnovljenim i neobnovljenim zgradama u periodu od jedne godine.

Uz praćenje potrošnje energije u svakoj zgradi na primjeru jednoga stana pratit će se i toplinska ugodnost, kao i kvaliteta zraka. Nakon završetka projekta rezultati biti dostupni svim zainteresiranim predstavnicima suvlasnika kao i upravitelja zgrada.

Projekt CONGREGATE se financira iz programa European Climate Initiative (“EUKI”) 2020, od strane German Federal Ministry for the Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety (BMU), a traje od 1. studenog 2020. do 31. ožujka 2023. godine.

Izvor teksta: http://www.kronikevg.com/sedam-visestambenih-zgrada-u-velikoj-gorici-sudjeluje-u-eu-projektu-congregate/

Izvor slike: Pixabay


Novo izvješće: Pregled stanja nacionalnih klimatskih zakona u državama članicama EU-a

Energetika i društvo


13 zemalja već je usvojilo ili će uskoro usvojiti ciljeve za postizanje klimatske neutralnosti u svoje zakonodavstvo

UNIFY konzorcij s drugim članovima i partnerima CAN Europe objavio je izvješće “Klimatski zakoni u Europi – ključni za postizanje klimatske neutralnosti”.

U Izvješću je prikazano stanje nacionalnih klimatskih zakona u 17 europskih zemalja, uključujući i one izvan granica EU-a: Belgija, Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Luksemburg, Sjeverna Makedonija, Portugal, Slovačka, Španjolska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Neke zemlje već imaju usvojen klimatski zakon, kod nekih je još u izradi, a u ostalim zemljama organizacije civilnog društva zagovaraju da takav zakon krene u izradu.

Cilj EU-a za ostvarenje klimatske neutralnosti sadržan je samo u Europskom zakonu o klimi, u kojem se cilj odnosi na EU, a ne na svaku državu članicu pojedinačno. Ipak, 13 zemalja već je usvojilo ili će uskoro usvojiti ciljeve klimatske neutralnosti u svoje zakonodavstvo za cijelo nacionalno gospodarstvo (Švedska, Finska, Njemačka, Španjolska, Portugal, Grčka, Francuska, Irska, Nizozemska, Latvija, Mađarska, Danska i Luksemburg).

Cilj Izvješća je:

  • omogućiti lak pristup svima koji žele povećati svoje znanje o sadržaju i statusu klimatskog zakona u navedenim zemljama, te o nacionalnim organizacijama koje na njima rade ili o procesu njegove izrade,
  • promicati potrebu za većom nacionalnom odgovornošću u ostvarenju klimatske neutralnosti EU-a, te stvaranje resursa za podršku partnerima da potiču svoje države članice u preuzimanju većih odgovornosti i bržeg usvajanja ciljeva klimatske neutralnosti za cijelo nacionalno gospodarstvo, kao i stvaranje uvjeta za upravljanje na nacionalnoj razini radi lakšeg ostvarenja istog cilja,
  • prikazati uspješan niz mehanizama upravljanja koji već postoje na nacionalnoj razini i koji bi mogli ubrzati provedbu Zakona o klimi u cijeloj EU.


DOOR-u je dodijeljena oznaka kvalitete za neformalne obrazovne programe

Energetika i društvo


U sklopu projekta SKOCKANO izrađen je sustav osiguravanja kvalitete neformalnih obrazovnih programa

Ponosno objavljujemo da je DOOR, u sklopu projekta SKOCKANO – standard kvalitete organizacija civilnog društva konstruktivno angažiranih u neformalnom obrazovanju“, za svoje neformalne programe obrazovanja dobio oznaku „SKOCKANO ORGANIZACIJA“. Svečana dodjela se održala danas u sklopu godišnje konferencije GOOD inicijative o obrazovanju „Hrvatska može bolje: Ima načina, kada ima volje” u hotel Dubrovnik u Zagrebu.

Sudjelovanje u pilotiranju sustava osiguravanja kvalitete neformalnih obrazovnih programa u organizacijama civilnog društva „SKOCKANO“ DOOR je zadovoljio i ispunio tražene kriterije i standarde te će od sada sve programe obrazovanja provoditi uz oznaku za osiguranje kvalitete.

Popis programa za koje je DOOR od Foruma za slobodu odgoja dobio oznaku su:

Zašto je projekt važan?

U području obrazovanja s djelatnošću odgoja i obrazovanja djeluje 4.207 organizacija civilnog društva, a prema istraživanju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva iz 2011. godine 75% ispitanih udruga navelo je da je najčešći tip djelatnosti udruga edukacija, tj. različiti oblici neformalnog obrazovanja. Međutim, rad organizacija civilnog društva i njihov doprinos još uvijek nije dovoljno prepoznat i vrednovan, a javni sektor često ne uvažava organizacije civilnog društva kao ravnopravne partnere u rješavanju problema u zajednici te u radu na prevenciji putem neformalnog obrazovanja, a koji se često ističe kao važan u lokalnim i nacionalnim strategijama. Uz to, neformalno obrazovanje koje pružaju organizacije civilnog društva često traju kratko, tj. prestaju kad završi projekt zbog čega se propušta postizanje dugoročnih učinaka i promjena u društvu.

Cilj projekta

Projektom SKOCKANO želi se povećati utjecaj i  podići kvaliteta rada organizacija civilnog društva u području neformalnog obrazovanja kroz:

  • uspostavu održivog sustava kvalitete neformalnog obrazovanja,
  • jačanje kapaciteta OCD-a za provedbu neformalnog obrazovanja i primjenu sustava kvalitete,
  • produbljivanje sektorske i međusektorske suradnje te
  • jačanje vidljivosti sektora.

Nositelj projekta je Centar za mirovne studije, čija je vrijednost 199.000,00 eura financiran iz Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj, a traje 1. travnja 2021. – 31. ožujka 2024.

Partneri na projektu su:

  • Forum za slobodu odgoja (FSO)
  • Kuća ljudskih prava Zagreb (KLJP)
  • Centar za građanske inicijative, Poreč (CGI)
  • GOOD Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije (GOOD inicijativa)
  • Phronesis SA.

Više o projektu pročitajte na internetskoj stranici: https://skockano.goo.hr/