Izašao je drugi bilten projekta POWERPOOR!

U novom biltenu možete pročitati koje su bile značajne aktivnosti projekta POWERPOOR i na kojim događajima su predstavnici projekta sudjelovali u prošlim mjesecima. Proučite novu POWERPOOR infografiku i saznajte kako možete pomoći kod ublažavanja energetskog siromaštva. Otkrijte novosti u vezi edukacije energetskih savjetnika i mentora te kako napreduje njihova posjeta energetski siromašnim kućanstvima u pilot zemljama na projektu. Saznajte koje su novosti vezane uz održavanje Info dana i osnivanje lokalnih centara za energetsku učinkovitost i ublažavanje energetskog siromaštva.  Preporučamo vam da pogledate POWERPOOR alate za ublažavanje energetskog siromaštva i POWERPOOR online knjižnicu u kojoj možete naći rezultate projekta, publikacije i materijale za obuku.

Na sljedećoj poveznici možete naći novi bilten projekta POWERPOOR:

https://mailchi.mp/6e6ae66e8141/2nd-powerpoor-newsletter-december-hr-5619506

Bilten na engleskom jeziku možete pregledati OVDJE.


Na novoj radionici za djecu školski vrt se pretvorio u šumski vrt

Dana 16. prosinca 2021. održana je treća radionica za djecu. Radionicu je održala udruga Vestigium koja u suradnji s DOOR-om provodi projekt „Održivom potrošnjom do ublažavanja klimatskih promjena“. Radionica je održana u OŠ Vrbani s učenicima drugih razreda. Učenici su se upoznali sa školskim vrtom koji je bio prikazan kao pravi šumski vrt pun bioraznolikosti. Objašnjeno im je kako je biljka različak indikator kiselosti tla, upoznali su se i sa stolisnikom, maslačkom i crnim sljezom, sve jestive i samonikle biljke. Uz to, učenici su hranili ptice goja bobicama te su u teglicama napravili male plastenike i posijali leću koja će ih u narednim blagdanima veseliti i zeleniti se na školskim prozorima.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. rujna do 31. prosinca 2021. godine.


Ključni prijedlozi revizije Direktive EU-a o energetskoj učinkovitosti zgrada

Objavljen je Prijedlog o reviziji Direktive EU-a o energetskoj učinkovitosti zgrada koji je prilično sveobuhvatan, te predlaže nove odredbe i mjere.

Ključne točke Prijedloga su sljedeće:

  • Predloženi su obvezni minimalni standardi za energetsku učinkovitost (članak 9.) kako bi fokus bio na zgradama u najlošijem stanju. Sve javne i nestambene zgrade morat će imati energetski razred F do 2027. i E do 2030. Rok je produžen 3 godine za privatne stambene zgrade, tj. do 2030. sve privatne stambene zgrade moraju imati razred F i do 2033. energetski razred E. S obzirom na ponovne promjene sustava certificiranja razreda energetske učinkovitosti (vidi dolje), energetska obnova bi obuhvatila najmanje 15% cjelokupnog fonda zgrada EU-a do 2030. Države članice trebaju utvrditi rokove za postizanje viših energetskih razreda do 2040. i 2050., u skladu s dugoročnim ciljem – zgrade s nultim emisijama. Članak 9. također zahtijeva od država članica da poštuju minimalne zahtjeve za energetsku učinkovitost, uključujući odgovarajuće financijske mjere i tehničku pomoć, posebno za ranjiva i energetski siromašna kućanstva, te da prate društveni učinak provedenih minimalnih zahtjeva za energetsku učinkovitost.
  • Nacionalni planovi obnove zgrada (članak 3.) mijenjaju bivše dugoročne strategije obnove, s krajnjim ciljem transformacije nacionalnih fondova zgrada u zgrade s nultom emisijom do 2050. godine. Opseg planova, mjera i politika koji se trebaju primijeniti se proširuju u usporedbi s dugoročnim strategijama obnove. Za to su potrebne smjernice s nacionalnim ciljevima za 2030., 2040. i 2050. godinu s određenom godišnjom stopom obnove, uštedama energije i smanjenju emisija. Smjernice bi trebale imati integriraniji pristup prema dekarbonizaciji sustava grijanja, uključujući potpuno napuštanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju najkasnije do 2040. Cijeli okvir izvještavanja i praćenja je postrožen, a predložak se nalazi u Prilogu II. Vremenski okvir za izradu nacionalnih planova obnove zgrada usklađen je i integriran s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP). Nacionalni planovi obnove bi se trebali ažurirati svakih 5 godina, a Komisija će ih pregledati te dati specifične preporuke za svaku državu članicu koja bi ih se trebala pridržavati, u suprotnom će morati ponuditi opravdanje zašto to ne čine.
  • Predstavljena je nova definicija zgrada s nultom emisijom, koje se definiraju kao zgrade visoke energetske učinkovitosti, gdje je potrebna vrlo mala količina energije koja se u potpunosti pokriva proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora na licu mjesta, iz zajednice obnovljivih izvora energije ili iz sustava daljinskog grijanja i hlađenja. Maksimalna granica za korištenje primarne energije zgrada s nultom emisijom određena je u Prilogu III. Ova definicija postavlja standarde za nove i postojeće zgrade, budući da je također uključena u definiciju duboke obnove.
  • Definicija dubinske obnove (članak 2.) se odnosi se na obnovu kojom se zgrada (prije 2030.) pretvara u zgradu gotovo nulte energije (nZEB) ili (nakon 2030.) u zgradu s nultom emisijom.
  • Nove zgrade (članak 7.) moraju biti u skladu s definicijom zgrada s nultom emisijom od 2030., dok nove javne zgrade već od 2027. godine. Do tada se nastavljaju primjenjivati prethodni zahtjevi za zgrade gotovo nulte energije. Države članice također su dužne u sustavu certificiranja energetske učinkovitosti prikazati životni ciklus potencijala globalnog zagrijavanja za sve nove zgrade od 2030., dok se za zgrade veće od 2000 m2 to predviđa od 2027. godine.
  • Do kraja 2024. godine države članice uvest će putovnice za obnovu zgrada (članak 10.), koje će uključivati plan obnove s koracima obnove koji su potrebni za pretvaranje zgrade u zgradu s nultim emisijama najkasnije do 2050., kao i očekivane koristi i informacije o financijskoj i tehničkoj podršci.
  • Strože odredbe o financijskim poticajima (članak 15.) trebali bi isključiti javnu potporu za ugradnju bojlera na fosilna goriva od 2027. Prijedlog također zahtijeva od država članica da, između ostalog, uspostave objekte za tehničku pomoć (npr. prema modelu “sve na jednom mjestu”) i usmjere financijske poticaje s prioritetom na ranjiva i energetski siromašna kućanstva.
  • Certifikati energetske učinkovitosti revidirani su kako bi se poboljšala njihova kvaliteta i pouzdanost. Proširen je raspon informacija koji trebaju sadržavati, smanjena je njihova valjanost za 5 godina i omogućen je zajednički predložak za bolju usporedivost (predložak se nalazi u Prilogu V koji je obavezan do kraja 2025.). Ono što je najvažnije, energetski razredi će se promijeniti i bit će malo dosljedniji: slovo A će odgovarati zgradama s nultom emisijom kako je definirano u članku 2, dok će slovo G odgovarati zgradama s najlošijim energetskim učinkom. Države članice će osigurati da preostali energetski razredi (od B do F) imaju ravnomjernu raspodjelu pokazatelja energetske učinkovitosti među energetskim razredima. Unatoč proširenju raspona granica prema kojima se moraju izdati certifikati energetske učinkovitosti, prijedlogu još uvijek nedostaje obveza da sve zgrade budu obuhvaćene certifikatima. Moraju se uspostaviti nacionalne javno dostupne baze certifikata energetske učinkovitosti (članak 19.) i unos podataka u Opservatorij EU-a za fond zgrada.

Za više informacija pregledajte:

Izvor slike: Pixabay


Saznajte što je europski semestar i zašto je važan državama članicama EU-a

Europski semestar jest ciklus koordinacije gospodarske, fiskalne i socijalne politike te politike rada unutar EU-a. Države članice u tom razdoblju usklađuju svoje proračunske i gospodarske politike s pravilima dogovorenima na razini EU-a. Proces se odvija tijekom prvih šest mjeseci u godini pa se stoga zove „semestar”, te je dio okvira Europske unije za gospodarsko upravljanje. Osim toga, u proces europskog semestra uključen je i stup socijalnih prava. U europskom stupu socijalnih prava, kojeg su 2017. proglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija, utvrđeno je 20 ključnih načela za snažnu socijalnu Europu u područjima koja se odnose na jednake mogućnosti, pristup tržištu rada, pravedne radne uvjete, socijalnu zaštitu i uključenost.

Koje se politike koordiniraju tijekom europskog semestra?

Politike koje se koordiniraju tijekom europskog semestra su gospodarske i socijalne politike, a u okviru njih se koordiniraju:

  • strukturne reforme s naglaskom na promicanje rasta i zapošljavanja,
  • socijalne politike i politike rada u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava,
  • strukturne reforme utvrđene u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost,
  • fiskalne politike u cilju osiguravanja održivosti javnih financija u skladu s Paktom o stabilnosti, i rastu, te
  • sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Koji su glavni ciljevi europskog semestra?

Glavni ciljevi su:

  • doprinos osiguravanju konvergencije i stabilnosti u EU-u,
  • doprinos osiguravanju dobrih javnih financija,
  • poticanje gospodarskog rasta,
  • sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u EU-u,
  • koordinacija i praćenje politika zapošljavanja i socijalnih politika te
  • praćenje provedbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost.

Zašto je uspostavljen europski semestar?

Europski semestar se uspostavio zbog potreba za snažnijim gospodarskim upravljanjem i boljom koordinacijom socijalnih politika među državama članicama EU-a kao što se pokazalo tijekom gospodarske krize 2008. godine. Kako se koordinacija gospodarske i socijalne politike do 2010. provodila neovisno jedna o drugome, države članice su uvidjele potrebu za usklađivanjem rasporeda tih postupaka kako bi se pojednostavio proces i bolje uskladili ciljevi nacionalnih proračunskih i socijalnih politika te politika rasta i zapošljavanja, istodobno uzimajući u obzir ciljeve koje su postavile na razini EU-a. Uz to, postojala je i potreba za proširenjem područja nadzora i koordinacije na šire makroekonomske i socijalne politike.

Prema tome, Europsko vijeće je 2010. odlučilo uspostaviti europski semestar, čiji je prvi ciklus pokrenut 2011. godine.

Pregledajte vodič za glavna pravila i dokumente europskog semestra OVDJE.

Europski semestar u 2021. možete pregledati OVDJE.

Vizualni prikaz ciklusa europsko semestra možete pogledati u infografici.

Izvor teksta: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/european-semester/

Izvor slike: Pixabay

Dizajn infografike: Anja Vulinec


Sudjelujte u kreiranju EU politika!

Europska komisija pokrenula je inicijativu Peer Parliaments pozivajući svaku zainteresiranu osobu da organizira raspravu s prijateljima, članovima obitelji, susjedima, kolegama iz škole ili s posla kako bi razmijenili svoja stajališta i ideje o zaštiti klime te da prijedloge koji su proizašli iz rasprave uputi tvorcima politika.

Riječ je o neformalnom okupljanju grupe od 5 do 10 ljudi koje inicijator i domaćin rasprave može organizirati virtualno ili uživo u npr. kafiću, lokalnom parku ili dnevnoj sobi, gdje je ugodnije okruženje. Rasprave mogu biti sljedeće tematike: „Kako se krećemo i putujemo“, „Kako energiju učiniti zelenom i pravednom“ ili „Kako održivije jesti i konzumirati“. Cilj rasprave je podijeliti viđenja i ideje sudionika o nekoj od predloženih tema, pri čemu će im pomoći materijali za vođenje rasprave koje je pripremila Europska komisija. Na kraju rasprave grupa glasa o rezultatima i rješenjima koje predlaže te ih dostavlja Europskoj komisiji.

Koraci koje morate poduzeti za sudjelovanje u inicijativi su sljedeći:

1) Registrirajte se kao domaćin. Pozovite 5 – 10 zainteresiranih ljudi na neformalno druženje.

2) Pošaljite ljudima u grupi materijale za vođenje rasprave te preuzmite ulogu moderatora.

3) Nakon rasprave odaberite najbolja rješenja koja možete poslati Komisiji putem njihove web stranice. Vaše ideje će se prikupiti i unijeti u završno izvješće o kojem će razmotriti europski donositelji odluka i dionici.

Više o inicijativi možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://europa.eu/climate-pact/peer-parliaments_hr

Izvor slike: https://europa.eu/climate-pact/peer-parliaments_hr


Novo predavanje u sklopu DOOR obrazovne akademije

Posljednje predavanje ove godine održat će se 15.12. u 18:00 u online formatu. Tema predavanja je “Energetsko siromaštvo – problem ili izazov?”, a predavačice su Miljenka Kuhar i Anamari Majdandžić.

Da li je energetsko siromaštvo energetski ili socijalni problem? Kako je energetsko siromaštvo povezano s rodnim pitanjem, a kako sa zdravljem? Što je Europski savjetodavni centar za energetsko siromaštvo i koja je njegova uloga? I kako uopće možemo mjeriti energetsko siromaštvo.

Pridružite nam se na predavanju o energetskom siromaštvu u okviru kojega ćemo vam osim odgovora na ova i mnoga druga pitanja predstaviti primjere dobre prakse i projekte koji se na razne načine bave problemom energetskog siromaštva u Hrvatskoj.

Prijavite se za sudjelovanje na predavanju: https://forms.gle/SFhqWgLNfYHxGKcVA. Na dan predavanja šaljemo vam podsjetnik i link za pristupanje predavanju.


Održan je polugodišnji sastanak i interna radionica za jačanje kapaciteta partnera na projektu POWERPOOR

Dana 29. i 30. studenog 2021. održan je polugodišnji sastanak partnera na projektu POWERPOOR. Na sastanku su predstavljene odrađene aktivnosti te su nagoviještene buduće aktivnosti za narednih šest mjeseci.

DOOR kao voditelj 4. radnog paketa najavio je edukaciju energetskih savjetnika i mentora u Zagrebu i Križevcima, organizaciju info dana za osobe koje imaju poteškoća u opskrbi energije (energetski siromašne) u suradnji s Gradom Zagrebom, te sastanak višesektorske Grupe za suradnju za potrebe implementacije aktivnosti iz projekta POWERPOOR. Također, od iduće godine u sklopu provedbe projekta DOOR će organizirati posjete energetski siromašnim kućanstvima prilikom kojih će se provesti jednostavni energetski pregled i predložiti jednostavne mjere pomoći.

Uz to, 2. prosinca 2021. godine održana je interna radionica za jačanje kapaciteta za partnere na istom projektu. Na radionici su predstavljeni izazovi s kojima se partneri susreću prilikom izvršavanja obveza, te su se zajedničkim snagama ponudila rješenja za glavne izazove. DOOR je kao jedno od inovativnih rješenja ponudio paket pomoći za energetski siromašne „energy box“, a koji sadrži jedan paket brtve za prozore, jednu aluminijska folija za radijatore, dvije LED žarulje, aerator za slavinu za uštedu vode i kabel s prekidačem.

Primjer paketa pomoći za energetski siromašne možete vidjeti na slici dolje:


Novo izvješće EEA: potrebno nam je znanje za ostvarivanje europskih ciljeva za održivi razvoj

Europska agencija za okoliš (eng. European Environment Agency, EEA) objavila je izvješće pod nazivom „Znanje za akciju: Osnaživanje tranzicije za održivu Europu“. Izvješće uzima u obzir 6. izvješće o okolišu Europe iz 2020. godine, u kojem se identificirao značajan jaz između stanja okoliša i europskih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva politike. Osim toga, uzelo se u obzir i kontekst trenutnih europskih ciljeva u području okoliša i klime, te znanje potrebno za postizanje održivosti u skladu s Europskim zelenim sporazumom.

Prema Izvješću nedostaju kvantitativni ciljevi u područjima kružnog gospodarstva i kemikalija, nedostaju integrirani pristupi za okoliš i zdravlje, kao i za poljoprivredu u Europi kako bi postala ugljično neutralna.

U Izvješću se također ističe da su za postizanje europskih ciljeva za održivost potrebni kvalitetni podatci i informacije, a nedostaje znanje o npr. morskim vrstama, nezaštićenim vrstama i staništima, stanju ekosustava, kvaliteti materijala, utjecaju na okoliš i mješavinama kemikalija. Uz to, potrebno je bolje praćenje napretka u određenim područjima, kao što je kružno gospodarstvo.

To je posebno važno jer je potrebna transformacija društva, a takva promjena zahtijeva nove vrste znanja, zbog čega je nužno popuniti praznine u podatcima i informacijama te stvoriti sustav znanja o okolišu, što će omogućiti brzo i mudro djelovanje na odgovarajući način.

Transformacijske promjene neće se postići samo politikama u području okoliša, nego su potrebne aktivnosti u fiskalnim, sektorskim, industrijskim, socijalnim, obrazovnim, regionalnim, inovacijskim i istraživačkim politikama i politikama zapošljavanja. Znanje potrebno za djelovanje mora se integrirati u sva ta područja i uključiti širok raspon dionika u njegov razvoj, naglašeno je u Izvješću.

„Znanje za djelovanje znači jačanje usvajanja znanja i njegovog korištenja u cijelom društvu kako bi se podržale promjene brzinom i razmjerom potrebnim za tranziciju prema održivosti”, izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA.

Izvor teksta: https://www.eea.europa.eu

Izvor slike: Pixabay


Webinar o prevladavanju nedostataka COP26

Dana 8. prosinca 2021. (13:00 – 15:00h CET) održat će se webinar o prevladavanju nedostataka Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja je održana u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog 2021.

Odluke donesene na konferenciji COP26 o potrebi za bržem smanjenju emisija, povećanju financiranja za prilagodbu i otvaranju dijaloga o mehanizmima za rješavanje gubitaka i štete uzrokovanih klimatskim promjenama nisu povećale povjerenje u ostvarivanje potrebnih promjena. Uz to, konferencija je završila sa značajnim nedostacima u dogovorenim suradnjama među zemljama te financijskoj i tehničkoj podršci. Bez značajne suradnje, ovog desetljeća nećemo moći postići klimatski pravedan svijet.

Prema tome, na webinaru će se istražiti način na koji se potencijal EU-a, sa svojom gospodarskom snagom, izvrsnim diplomatskim položajem i postojećim vezama, može iskoristiti kao podrška u prevladavanju nedostataka konferencije COP26.

Na ovo pitanje će se pokušati odgovoriti studijom koju je naručila grupa Greens/EFA u Europskom parlamentu od nezavisnog istraživačkog centra za klimu E3G. U istraživanju se proučilo kako uskladiti vanjsku politiku EU-a s Pariškim sporazumom i Europskim zelenim sporazumom.

Registrirati se možete na sljedećoj poveznici:

https://e3g-org.zoom.us/webinar/register/1716359468213/WN_4xCF56aCRqC6NVwqukBymg

Izvor slike: Pixabay


SUPEUS Case Study 2021 - natjecanje za studente

SUPEUS – Studentska Udruga za Promicanje Energetske Učinkovitosti i Savjetovanje – organizira 11. po redu SUPEUS Case Study. Tema ovogodišnjeg SCS-a je ”Kako projektirati prema nZEB-u?”

U suradnji s projektom “The nZEB Roadshow”, ove godine cilj SUPEUS-a je približiti i promovirati tematiku nZEB-a studentima različitih profesija. Jedna tema podijeljena je na tri modula: Af/Gf, FSB i FER. Iako tematika obuhvaća tri fakulteta, mogu se uključiti studenti iz cijele Hrvatske. Na taj način svaki tim će se upoznati s osnovama projektiranja zgrade gotovo nulte energije s aspekta različitih struka. Budući da predznanje nije potrebno, sve što će biti potrebno za rješavanje zadataka, sudionici će čuti na prethodno održanim predavanjima. Svaki tim imat će mogućnost rješavanja više modula i nastavno tome glavne nagrade će biti dane za najuspješniju interdisciplinarnost, no i najbolja rješenja od pojedinačnih modula bit će posebno vrednovana.

Natjecanje započinje 9.12. online predavanjima stručnjaka iz svijeta energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Nakon toga slijedi period od 2 dana u kojem studenti podijeljeni u timove od dvije do tri osobe, rješavaju zadatak vezan za temu predstavljenu predavanjem. Rješenja se predaju završno s 12.12. Najbolji timovi osvajaju vrijedne nagrade.

Više informacija o projektu i prijave na https://scs.supeus.hr

 

Izvor teksta i fotografije: SUPEUS