Otvorene su prijave za volontiranje na projektu EmpowerMed. Uključite se u društveno korisni rad u Zadarskoj županiji!

Želite steći dodatna znanja o mjerama energetske učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije i unaprijediti svoje vještine u komunikaciji s ljudima?
Želite dati svoj doprinos zajednici i pomoći u provedbi projekta koji ima za cilj unaprijediti kvalitetu života građana?
Želite učiti o provedbi jednostavnih mjera energetske učinkovitosti u kućanstvu?

Ako je odgovor na jedno od navedenih pitanja DA, prijavite se za volonterskih angažman u DOOR-u ispunjavanjem formulara ovdje.

Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba uz podršku Zadarske županije kreće s terenskom provedbom projekta EmpowerMed. Glavni cilj ovog projekta doprinijeti dokidanju energetskog siromaštva na Mediteranu. U Hrvatskoj se Empowermed projekt provoditi na području Zadarske županije, a okosnicu projekta čini podučavanje i implementacija praktičnih i jednostavnih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti kućanstava putem besplatnih jednostavnih energetskih pregleda kućanstava.

Energetski siromašna kućanstva su ona koja troše više od 10% svojih prihoda na račune za struju, plin, vodu. Energetsko siromaštvo nastaje kada kućanstvo ne može postići minimalnu razinu potrošnje energije potrebne za zadovoljenje osnovnih potreba. 57 milijuna ljudi živi u energetski siromašnim kućanstvima, posebice žene.

Slijedi nam posjet tih kućanstava u kojem ćemo u timovima implementirati jednostavne mjere energetske učinkovitosti (montiranje LED žarulja, samoljepljivih gumenih brtvila za prozore i vrata, produžnog kabela sa sklopkom itd.) i tako poboljšati njihove uvjete stanovanja. Kako bi to ostvarili potrebna nam je pomoć volontera.

Više informacija o volontiranju na projektu EmpowerMed potražite na pozivu. 


Krećemo s provedbom projekta "Održivim poslovanjem do bolje klime"

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i zamjenik ravnateljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Luka Bogdan svečano su uručili 15 ugovora u ukupnoj vrijednosti gotovo 16 milijuna kuna za projekte kojima je cilj ojačati kapacitete postojećih i novih društvenih poduzeća i poduzetnika.

Zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Luka Bogdan, istaknuo je kako je društveno poduzetništvo jedan od formalnih modela povezivanja solidarnosti i poduzetništva koji može biti vidljiv svaki dan, a ne samo u krizama.

DOOR je jedan od potpisnika dodijeljenih ugovora i to za projekt “Održivim poslovanjem do bolje klime”. Opći cilj projekta je uspostava održivog društvenog poduzetništva DOOR-a, kojim će se kroz provedbu poduzetničkih aktivnosti osigurati društveni utjecaj na polju borbe protiv energetskog siromaštva i klimatskih promjena. Specifični ciljevi projekta su edukacija i kapacitiranje zaposlenika za jačanje poduzetničkih aktivnosti i transferiranje u socijalno poduzetništvo, uspostava poduzetničkih aktivnosti i promocija društvenog poduzetništva.

Jedna od planiranih aktivnosti projekta je i uspostava pilot savjetodavnog centra kao dio Programa borbe protiv energetskog siromaštva, već planiranog u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu.

Potpisali smo ugovor i krećemo s provedbom projekta koji će trajati 30 mjeseci.

Ugovori su sufinancirani sredstvima iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Vijest o potpisivanju ugovora potražite ovdje.


Pozivamo građane Zadarske županije da se prijave za besplatan energetski pregled svojih domova

Pozivamo građane Zadarske županije da se prijave za besplatan energetski pregled svojih domova u okviru projekta EmpowerMed.

Ako je odgovor na većinu sljedećih tvrdnji DA, prijavite se za energetski pregled svojeg doma.
– Čini vam se da ne razumijete račune za električnu energiju, grijanje i vodu?
– Čini vam se da su vaši računi za električnu energiju, grijanje i vodu previsoki?
– Zimi i/ili ljeti imate problema s udobnošću svojeg doma; zimi vam je temperatura u domu preniska, a ljeti previsoka, prostorije su vam vlažne ili imate plijesan?
– Čini vam se da imate poteškoća s plaćanjem mjesečnih računa za energiju?

Prilikom posjeta vašem domu energetski savjetnik će napraviti analizu potrošene energije i vode te će vam ukazati na koje načine možete ostvariti uštede u vašem kućanstvu. Dobit ćete upute za razumijevanje računa za električnu energiju, grijanje i vodu. Također ćete dobiti savjete vezane uz korištenje kućanskih uređaja, promjenu navika u korištenju energije i prijedloge kako možete živjeti ugodnije, a trošiti manje. Prilikom posjeta bit će identificirani strukturni problemi, kao npr. loša izolacija vanjskih zidova i prozora, stari sustav grijanja i sl.

Energetski savjetnici će vam pomoći instalirati besplatan paket opreme, jednostavnih mjera, za štednju vode i energije, ali i dati vodič s općim savjetima za smanjenje potrošnje energije i vode te kontakte od institucija koje vam mogu pružiti podršku u daljnjim koracima. Ciljana skupina na projektu su kućanstva u kojima žive žene: samohrane majke, samačka kućanstva, majke višečlane obitelji, umirovljenice, udovice odnosno kućanstva u kojima su žene među primarnim skrbnicima obitelji, ali i sva kućanstva koja osjećaju da izdvajaju značajan iznos za pokrivanje mjesečnih računa za režije.

Više o projektu možete pročitati u našem letku koji je dostupan ovdje.

Prijaviti se možete ovdje.


Europska komisija povećava svoj trud prema postizanju adekvatne prilagodbe, ali strategija je i dalje nedostatna.

Europska komisija je 24.2. predstavila svoju ažuriranu strategiju prilagodbe na klimatske promjene, a koja je dostupna ovdje. Osim prijeko potrebnih napora na ublažavanju, EU mora pojačati svoje napore usmjerene prema prilagodbi jer posljedice klimatskih promjena već pogađaju  najugroženije zajednice.

“2020. bila je najtoplija zabilježena europska godina s 1,6 ° C iznad predindustrijskog vremena, dok su se ekstremni valovi vrućina, šumski požari i oluje širili diljem Europe. Izvan Europe klimatskim utjecajima su najviše pogođene zemlje u razvoju. Upravo zbog toga se strategija prilagodbe Europske unije mora što prije pretvoriti u snažnije djelovanje na prilagodbu. Osim toga, potrebno je povećati pravu vrstu podrške koja je zemljama u razvoju prijeko potrebna “, izjavio je Wendel Trio, direktor Climate Action Network (CAN) Europe.

Klimatske promjene prepoznate su kao opasnost za naše društvo, gospodarstvo i ekosustav. Međutim, EU se ne bi trebala fokusirati isključivo na jačanje mjera ublažavanja klimatskih promjena kao kratkoročno rješenje nego mora zaštiti zajednice od kontinuiranih i trajnih štetnih učinaka klimatskih promjena.

Unutar Europske unije, Istraživački centar Europske komisije procjenjuje da će ekonomski troškovi klimatskih promjena do sredine stoljeća iznositi više od 175 milijardi eura godišnje. Predložena Strategija prilagodbe prepoznaje da su potrebne mjere prilagodbe koje su sistemske i koje se odnose na sve sektore te da postojeće strategije i planovi prilagodbe moraju biti znatno unaprijeđeni.

Međutim, u predstavljenoj Strategiji nedostaju obvezna financijska sredstva za postizanje postavljenog cilja. EU-a bi trebala biti spremnija za suočavanje i rješavanje posljedica klimatskih promjena, stoga bi od država članica trebala najmanje zahtijevati izradu obveznih planova prilagodbe, procjene klimatske ranjivosti i testove klimatskog stresa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Osim toga, prepoznata je i potreba da se povećaju iznosi financiranja dostupnog iz javnih izvora, ali i da se poveća međunarodno financiranje prilagodbe na klimatske promjene. Cilj strategije je veće financiranje prilagodbe putem instrumenata Europske unije za vanjsko djelovanje. Međutim, strategija ne razjašnjava kako će točno otkloniti postojeće prepreke prema financiranju za najugroženije zajednice i ne uključuje prijedloge za rješavanje nejednakosti. Financijska sredstva za prilagodbu temeljene na bespovratnim sredstvima trebale bi biti ključni dio strategije.

Tekst je preuzet od CAN Europe.


Održali smo sastanak dionika i prezentirali rezultate analize izrađene u sklopu projekta "Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4"

Jučer je održan sastanak dionika na kojem smo prezentirali rezultate provedbe projekta “Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4”.

Projekt naglašava potrebu za jednakim mogućnostima svih građana Grada Zagreba podizanjem kvalitete života ranjivih skupina, s fokusom na osobe s invaliditetom. Kako bi bolje razumjeli njihove potrebe razgovarali smo s osobama koje se skrbe za osobe s invaliditetom. Prema njihovim odgovorima pripremili smo i poslali personalizirane pakete koji su obuhvaćali energetski učinkovitu opremu koja će im pomoći u uštedi energije. Na temelju razgovora izrađena je analiza odgovora koju smo predstaviti na sastanku. Analizu je napisala DOOR-ovka Anja Vulinec.

Tijekom prosinca 2020. godine u okviru projekta razgovarali smo s 10 sudionika koji su pristali dati informacije o svojim kućanstvima. Sudionici su članovi različitih udruga za osobe s invaliditetom koji se skrbe za osobu s određenom vrstom invaliditeta. Tijekom razgovora prikupljeni su osnovni demografski podaci kao i podaci o potrošnji energije, osnovne informacije o energetskoj učinkovitosti zgrade te podaci o zdravlju i o životnim uvjetima ispitanika.

Brojna istraživanja pokazuju da su kućanstva s osobama s invaliditetom ili dugotrajnom bolešću pod povećanim rizikom od siromaštva, međutim odnos između invaliditeta i energetskog siromaštva je nedovoljno istražen. Obitelji s jednim ili više djece s invaliditetom vjerojatno će doživjeti dodatne troškove u usporedbi s onima bez djece s invaliditetom, a suočit će se s poteškoćama u opskrbi energijom i ostalim bitnim troškovima kao što je prikazano u analizi. DOOR-ova kratka analiza pokazuje da se mnoge obitelji s djecom s invaliditetom suočavaju s nizom dodatnih energetskih potreba. Međutim, također ukazuje na to da postoji potreba za boljim razumijevanjem okolnosti i energetskih potreba osoba s invaliditetom. Slijedom toga, opseg i priroda energetskih potreba osoba s invaliditetom zahtijevaju pravilno razumijevanje i hitno prepoznavanje u kreiranju mjera i politika.

Na sastanku su osim rezultata analize, izložene i preporuke za suzbijanje energetskog siromaštva u Gradu Zagrebu. Preporuke su rezultat provedene analize ali i prijašnjeg radnog iskustva DOOR-a na projektima u suradnji s Gradom Zagrebom.

Analizu i preporuke možete pronaći ovdje.

Projekt se provodi uz financijsku podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.


Učili smo o gamifikaciji u sklopu ClimAlt radionice

U četiri smo dana, tijekom prošlog tjedna i danas, u sklopu ClimAlt-ove radionice učili o gamifikaciji – procesu primjene elemenata igranja igara, odnosno integriranju dinamike igre u aktivnost, sadržaj i sl. Radionica je okupila projektne partnere i vanjske predavače s ciljem razmjene znanja i iskustava u području igara, a da bi se proizvela igra koja će potaknuti igrače na klimatsku akciju. Predstavljanje igre održat će se u periodu svibanj-lipanj 2020. godine – pratite nas kako biste na vrijeme saznali točan datum.

Više o projektu ClimAlt na poveznici: https://www.climaltproject.eu/hr.


U sklopu projekta „Odgovornom potrošnjom do bolje klime 2“ učenici su nam poslali svoje prijedloge za spas planeta

Izvor naslovne slike: brands.mx

Inspirirani predavanjem koje smo održali 23. prosinca 2020. godine u sklopu projekta „Odgovornom potrošnjom do bolje klime 2“ na temu „Što ja mogu napraviti za klimu?“, učenici su nam poslali prijedloge u kojima su istaknuli načine na koje oni i drugi mogu umanjiti štetan utjecaj na okoliš i time potaknuti pozitivne promjene. Uvidjevši koliko su važni za budućnost, očuvanje okoliša i klime, učenici su zadatak shvatili ozbiljno te su poslali veliki broj kreativnih prijedloga. Neki od prijedloga su:

  • „Izradila bih mnoge programe kao ‘smeća za neke, blaga za druge’ koje bismo izrađivali od igračaka koje se mogu reciklirati i donirali bismo ih djeci.“
  • „Sva plastična ambalaža u trgovini bila bi zabranjena te bi ju zamijenila kartonska. Bočice bih morao donijeti sam te bi postojali aparati koji bi točili pića u te bočice.“
  • „Kada bih kupovala neke uređaje gledala bih koliko energije troše.“
  • „Uvela bih zabranu vožnje automobila u užem centru grada. Kroz dio grada bez automobila mogli bi voziti mali električni autobusi.“
  • „Ne bih često učila po noći da ne potrošim puno struje.“
  • „… povećala bih broj parkova i livada, tramvajskih linija i bicikala, dopustila bih da svaka obitelj ima maksimalno jedan auto.“
  • „Po gradu bi bilo puno električnih punjača za električne automobile, te bi ljudi vidjeli da im se isplati kupiti električni auto.“

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba.


Apel za zelenu obnovu Sisačko-moslavačke županije

Apel za zelenu obnovu Sisačko-moslavačke županije zasada je potpisalo 116 organizacija i institucija. DOOR u suradnji s drugim udrugama i dalje aktivno radi na formiranju plana obnove koji će biti održiv i po mjeri ljudi kako bi osigurao bolji život ljudi na Banovini. Prema ArcGIS podacima šteta od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji prijavljena je na 34.056 objekata. Svi prijavljeni objekti još nisu pregledani, a crvenu naljepnicu zbog oštećenja dobilo je čak 2.793 objekata. Osim u kvalitetnu infrastrukturu potrebno je ulagati u dodatan razvoj lokalnih resursa, znanja i kapaciteta – ljudi, tehnike i tehnologija. Kako bi se spriječio odlazak ljudi iz Sisačko-moslavačke županije potrebno je osigurati sustavnu revitalizaciju koja će osigurati radna mjesta. Sve ovo moguće je postići ukoliko se osigura dugoročno, sustavno i pametno ulaganje iz svih raspoloživih sredstava: Fonda za obnovu i donacija, ali i drugih EU fondova - Fonda za pravednu tranziciju, ekonomski oporavak te višegodišnjeg financijskog okvira EU.

Danas je Sisačko-moslavačku županiju pogodio novi potres, prema podacima EMSCA magnitude 3.8 prema Richteru. Štete zbog učestalih potresa su sve veće, a građani se suočavaju s novim stresnim situacijama. Stoga pozivamo sve organizacije, tvrtke i institucije koje do sada nisu potpisale apel, a posebno jedinice samouprave da podrže apel za zelenu obnovu Sisačko-moslavačke županije putem poveznice: tinyurl.com/u1vpn49n


Održali smo predavanje i kviz u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 6“

Danas smo održali predavanja za 5. i 6. razrede Osnovne škole Lovre pl. Matačića u sklopu projekta „Moja učinkovita škola 6“ na temu „Energija, klima i ublažavanje klimatskih promjena“. U okviru predavanja učenicima je objašnjena razlika između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije te kako iskorištavanje tih izvora utječe na klimu i okoliš. Uz to, naučili su koja je razlika između vremena i klime, klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja te na koji način staklenički plinovi uzrokuju „efekt staklenika“. Nakon što su vidjeli koje sve negativne posljedice proizlaze iz klimatskih promjena, objašnjeno im je na koje sve načine mogu smanjiti svoj ugljični otisak, potrošnju energije te kako mogu promijeniti svoje navike s ciljem očuvanja okoliša.

Nakon predavanja učenici su imali priliku provjeriti svoje novostečeno znanje na kvizu. Uz veliki entuzijazam pokazali su svoje znanje. Učenici s najvećim brojem bodova osvojili su zanimljive nagrade koje su predane školi, a to su: dječji mikroskop s kompletnom laboratorijskom opremom, zrakoplov na solarni pogon te meteorološka stanica s mogućnošću praćenja utjecaja vremena na rast biljke. Osim nagrada, u sklopu projekta dostavili smo školi i materijale za pomoć u nastavi matematike, kao što su: „Geoploča – Alfa priručnik“ za razvijanje sposobnosti rješavanja problema i 7 mini geometrijskih tijela s izmjenjivim presjekom za lakše razumijevanje i svladavanje gradiva geometrije.

Cilj projekta je edukacija učenika i učitelja Osnovne škole Lovre pl. Matačića o održivoj energetici i klimatskim promjenama, a provodi se uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba.

 


Obnova mora biti dugoročno održiva, zelena i po mjeri ljudi

Devedeset organizacija civilnog društva, tvrtki, znanstvenih institucija i inicijativa upućuje apel za zelenu obnovu u Sisačko-moslavačkoj županiji Vladi RH, nacionalnom Stožeru civilne zaštite i svim odgovornim tijelima.

Konferencija za medije u Petrinji

Na današnjoj konferenciji za medije u Petrinji, udruge su pozvale na suradnju i obnovu koja neće biti gola rekonstrukcija stanja prije potresa, već bolja, održiva, otporna na krize i katastrofe te prvenstveno po mjeri ljudi koji žele nastaviti ili se vratiti živjeti i raditi na potresom pogođenim područjima. “Ovim apelom tražimo sve ono što poslijeratna obnova nažalost nije postigla. Sadašnji trenutak predstavlja jedinstvenu priliku za obnovu prema boljem životu na Baniji/Banovini. Jedini način za opstanak je sustavna revitalizacija koja će osigurati radna mjesta i razlog za ostanak mladih. U suprotnom će ovo područje biti sablasno, područje duhova!”, rekla je Tamara Jovičić, voditeljica udruge IKS iz Petrinje.

Apelom zagovaraju da vodeća načela pri obnovi i ulaganjima u infrastrukturu budu poticanje energetske učinkovitosti, korištenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije te doprinos borbi protiv energetskog siromaštva. ”Nužno je pri obnovi ne ulagati u infrastrukturu koja ovisi isključivo o fosilnim gorivima i povećava emisije stakleničkih plinova. Treba koristiti i ulagati u dodatan razvoj lokalnih resursa, znanja i kapaciteta – ljudi, tehnike i tehnologija - ali tako da se oni razvijaju i koriste održivo, sukladno glavnim odrednicama Europskog zelenog plana”, izjavio je Daniel Rodik iz Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Udruge smatraju da je također  nužno u što većoj mjeri ulagati u zelenu infrastrukturu (prometnu, komunalnu i energetsku), obnovu ekosustava i lokalna rješenja temeljena na prirodi koja mogu istovremeno osigurati otpornost na katastrofe te doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. “Zelena obnova neće biti moguća ako u nju ne budu uključeni građani. Nadležne institucije trebaju prepoznati vrijednost građanskog doprinosa. To ujedno znači osnaživanje ljudi, tako da sami budu spremni pomoći i sebi i svojoj zajednici. Trebamo jačanje ljudskih kapaciteta, prekvalifikacije i razvoj lokalnih radnih mjesta”, rekla je Ivana Kordić iz udruge Tatavaka i volonterskog kolektiva SLOGA.

Sve ovo moguće je postići ukoliko se osigura dugoročno, sustavno i pametno ulaganje raspoloživih sredstava, ne samo iz Fonda za obnovu i donacija, već i svih fondova koji slijede – Fonda za pravednu tranziciju, ekonomski oporavak te višegodišnjeg financijskog okvira EU. Time dobivamo jedinstvenu priliku za održivu obnovu potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije. Za to postoje EU sredstva, a kriteriji za njihovu dodjelu u procesu obnove moraju biti jasni, pravedni, transparentni i socijalno uključivi. Nužno je pojednostaviti administrativnu proceduru i olakšati pristup dokumentima.

Inicijatori apela također pozivaju odgovorna tijela na suradnju te stavljaju svoja stručna znanja na raspolaganje kako bi zajedno radili na obnovi koja je pravedna, održiva, uključiva te u isto vrijeme dobra za ljude, prirodu i klimu. “Želimo zajedno sa svim akterima sagledati dugoročnu perspektivu razvoja urbanih i ruralnih područja Banovine/Banije. Želimo kreirati viziju dobrog i boljeg života temeljenu na lokalno dostupnim resursima, znanjima, povijesnom, kulturnom i tehničkom nasljeđu lokalnih zajednica i ljudi koji čine život na tom području sada i u budućim generacijama”, zaključila je Paula Raužan iz Agencije lokalne demokracije Sisak.

Detalje apela i potpisnike možete pronaći na poveznici, a pozivaju se sve organizacije, tvrtke i institucije, posebno jedinice lokalne samouprave, da ga podrže.

Apel su formirali zajedno Zelena akcija, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Institut za političku ekologiju, Greenpeace u Hrvatskoj, Terra Hub, Tatavaka, WWF Adrija, Brodsko ekološko društvo BED, Zelena energetska zadruga i Zaklada Solidarna te lokalne organizacije iz Sisačko-moslavačke županije: ALD Sisak, IKS Petrinja i EKS - Ekološko kulturna scena.

Kontakti:

  • Ivana Kordić, Tatavaka i volonterski kolektiv SLOGA, udruga.tatavaka@gmail.com, 098 9474 031
  • Daniel Rodik, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), 091 4655 402, daniel.rodik@door.hr
  • Tamara Jovičić, Udruga IKS (Volonterski centar Petrinja), iks@udrugaiks.hr, 099 813 5600
  • Paula Raužan, Agencija lokalne demokracije Sisak (VC Sisak), ldesk-si@sk.t-com.hr, 099 230 9261

Dodatne informacije:

Apelom za zelenu obnovu Sisačko-moslavačke županije tražimo da obnova uključi sljedeće:

  • Vodeće načelo prilikom obnove svih objekta mora biti gradnja po standardu nulte ili vrlo niske potrošnja energije (nZEB) uz korištenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije
  • Kriteriji za dodjelu financijskih sredstava moraju biti jasni, pravedni, transparentni i socijalno uključivi sa posebnom pažnjom posvećenom građanima pogođenim energetskim siromaštvom
  • Sredstva koja su osigurana iz Fonda za pravednu tranziciju i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost treba uložiti u jačanje ljudskih kapaciteta, prekvalifikacije i razvoj lokalnih radnih mjesta
  • Prilikom planiranja programa pomoći i različitih financijskih mehanizama potrebno je pojednostaviti administrativnu proceduru i olakšati pristup dokumentima potrebnim za prijavu za financijsku podršku za obnovu
  • Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne - obrana od poplava, toplinskih udara i suša
  • Osigurati građanima temeljnu prometnu, komunalnu i energetsku infrastrukturu (uključujući i mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača npr. energetske zadruge)
  • Prioritet bi trebalo staviti na lokalne resurse, materijale, tvrtke i organizacije čime se potiče lokalni razvoj i doprinosi dugoročnoj održivosti.
  • Osigurati održivo (kružno) gospodarenje otpadom (npr. ponovna uporaba, recikliranje) nastalim za vrijeme i nakon potresa (građevinski otpad, tekstilni otpad, ambalažni otpad itd.)
  • Nastaviti i dodatno poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao odgovor na klimatsku krizu i gubitak bioraznolikosti