Pogledajte novi promotivni video Adriadapt projekta

U okviru projekta Adriadapt izrađen je promotivni video koji ukazuje na važnost izrade i provedbe lokalnog plana prilagodbe koji se, uz uključivanje dionika, sastoji od pet prepoznatih koraka: pokretanje procesa – procjena ranjivosti – dogovor o viziji – izrada plana – provedba plana. Set informacija bit će dostupan na projektnoj informacijskoj platformi o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice AdriAdapt, adriadapt.eu.

Video pogledajte ovdje.


Podcast epizoda o stambenim politikama i energetskoj ranjivosti

Iako energetsko siromaštvo i ranjive skupine dobivaju sve više i više pozornosti, mnogi čimbenici ostaju posve neistraženi. To je posebno slučaj za privatni sektor najma. Marine Cornelis snimila je epizodu podcasta kako bi o tom pitanju razgovarala s Manon Burbidge i profesorom Stefanom Bouzarovskim.

Oni raspravljaju o nalazima svog Izvješća o energetskom siromaštvu u privatnom sektoru najma izrađenog u sklopu provedbe projekta ENPOR.


Potreban nam je plan za otpornost, a ne otpor promjenama!

U sažetku Vladina Plana oporavka nema inovativnosti niti ambicije te je on trenutno skup mjera koje više sliče na osnovnoškolski kolaž, nego na ozbiljan plan koji znači oporavak i niskougljični razvoj za Hrvatsku.

Povodom informiranja Sabora o sažetku Plana oporavka, udruge Zelena akcija, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Centar za mirovne studije (CMS) održale su akciju kojom su još jednom ukazale na potpuni izostanak sudjelovanja javnosti u procesu izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ujedno su upozorile na sadržajne nedostatke ovog dokumenta koji će odrediti razvoj RH ne samo u narednih pet godina, već će značajno utjecati i na život generacija koje dolaze. “Nacionalni plan oporavka, dokument kojim RH dobiva mogućnost pristupa proračunu od 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava, je možda i jedina prilika za pravi zaokret u pravednije niskougljično društvo. No, iz objavljenog sažetka vidljivo je da nas ovakav Plan neće provesti kroz ovu krizu niti će nas učiniti otpornijima za buduće krize”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Prošle je godine više od sto organizacija civilnog društva, predstavnika malih poduzetnika te raznih strukovnih agencija uputilo javni apel za zeleni oporavak. “Vlada ne samo da nije poslušala i usvojila naše prijedloge, nego je u potpunosti ignorirala javnost te još uvijek skriva cijeli dokument koji za dva tjedna treba biti poslan u Brisel. Ono što želimo vidjeti u planu je ulaganje u kolektivni imunitet i otpornost na buduće krize, a ne financiranje neodrživih praksi te starih modela i projekata”, dodao je Tomac.

Miljenka Kuhar iz udruge DOOR je istaknula kako sažetak Plana ne pokazuje ni minimum ambicioznosti u pogledu mjera iz područja energetike te se iz njega ne može iščitati snaga da se reforme i mjere uistinu provedu. Najbolji primjer je da se kao očekivani rezultat u području reforme dekarbonizacija zgrada očekuje usvojeni program suzbijanja energetskog siromaštva, koji se Vlada obvezala donijeti do kraja 2019. pa potom do 2020. “Za 6,6 posto hrvatskih građana, koji prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2019.) žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, donošenje programa, koji ne prate jasne mjere pomoći, praćenja i prikupljanja podataka, neće donijeti ništa novo. Ali Vlada nije zaboravila samo na najsiromašnije građane koji si ne mogu priuštiti podmirivanje računa za troškove grijanja, već i građane koji bi proizvodnjom vlastite energije iz obnovljivih izvora željeli pridonijeti razvoju niskougljičnog društva”, pojasnila je Kuhar. Nacionalni zakonodavni okvir i dalje ne omogućuje da se građani, primjerice, unutar višestambene zgrade, organiziranju u zajednice održive energije i time pridonesu smanjenju vlastitih troškova, ali i emisija stakleničkih plinova. Prema sažetku Plana se čini da Vlada s građanima i proizvodnjom energije iz sunčanih elektrana ne računa ozbiljno jer do 2026. godine predviđa priključenje svega 800 MW električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. “Za državu koja se obvezala da će do 2030. godine najmanje 36,6 posto energije proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, ovaj plan ne samo da nije ambiciozan, već njegova niska razina uključivanja građana i lokalnih zajednica u sustav proizvodnje energije iz obnovljivih izvora ozbiljno zabrinjava. Hrvatskoj je potrebno više, a ne manje sunčanih elektrana u vlasništvu građana”, dodala je Kuhar.

Nije potreban samo ekonomski, već i društveni oporavak, a otpornost treba biti utkana u dugoročnu viziju napretka ovoga društva. No, oporavak i otpornost ozbiljno su ugroženi nedostatkom koherentne vizije razvoja društva i njegovih pojedinih segmenata, ali i štetnim idejama koje bi mogle usporiti oporavak i ugroziti otpornost.

“Sažetkom Plana najavljuje se rasprodaja državne imovine, odnosno da će do 2023. biti objavljena prodaja barem 150 poduzeća za koje Vlada smatra da nisu od posebnog interesa. Rasprodaja i privatizacija nisu upravljanje. Dobro upravljanje u 21. stoljeću podrazumijeva participaciju građana te građanski nadzor nad trošenjem javnog novca i to želimo vidjeti u ovom Planu. Kako država koja rasprodaje svoju imovinu i loše njome upravlja te u nju ne investira može biti doista otporna na krize”, komentirala je Sara Lalić iz Centra za mirovne studije. Dodaje i da iako je Vlada prepoznala potrebu za reformom obrazovanja i u Planu navela potrebu investiranja u infrastrukturu, čime bi se ostvario jedan od preduvjeta za uvođenje jednosmjenske i cjelodnevne nastave te ujednačavanje uvjeta i pristupa obrazovanju u Hrvatskoj, ali nažalost to nije dovoljno. Umjesto tradicije pojedinačnih parcijalnih intervencija u obrazovanje, za doista kvalitetno i svima dostupno obrazovanje Hrvatskoj su potrebni dugoročni, konkretni, međusobno usklađeni i koherentni zahvati u obrazovnom sustavu i šire, a ovakvim Planom propuštamo još jednu priliku da se to ostvari”, dodala je Lalić.

Iz sažetka se također mogu iščitati nejasni planovi za izmjene radnog zakonodavstva kojima se cilja na poticanje zapošljavanja na neodređeno, ali i navodi nejasne termine poput inovativnih oblika rada i fleksibilnosti tržišta rada, što je do sada bio sinonim za smanjenje opsega radničkih prava. Nevjerojatno je i da mirovinska reforma uključuje izmjene zakonodavstva kako bi se omogućio rad nakon navršene 65. godine života, unatoč tome što su građani ovakvu inicijativu već odbili 2019. godine.

S obzirom na ovakvu skandaloznu proceduru u kojoj ključni dionici i šira javnost nisu vidjeli cjeloviti dokument, a kamoli imali priliku sudjelovati u javnoj raspravi, udruge su ovim putem objavile nacrt cijelog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz prosinca prošle godine koji su dobile od inozemnih izvora. “Možda je verzija koju posjedujemo u ovom trenutku zastarjela, no pozivamo Vladu da nas demantira novijom”, zaključio je Tomac.

Kontakti za medije:

Luka Tomac, mobitel 099 314 93 88

Miljenka Kuhar, mobitel 098 1835 441

 

Cijeli nacrt Plana oporavka: https://s3-eu-west-1.amazonaws.com/zelena-akcija.production/zelena_akcija/document_translations/1259/doc_files/original/nrrp.pdf


Godišnje izvješće DOOR-a za 2020. godinu

2020. godina je bila puna promjena – što smo sve radili, u što smo sve bili uključeni te s kime smo sve surađivali – pročitajte u DOOR-ovom redizajniranom godišnjem izvješću za 2020. godinu!


Istraživanje energetskih potreba u Buševcu

Volonteri iz OSS Buševec uz potporu DOOR-a provode anketiranje kućanstava o energetskim potrebama i njihovoj uključenosti u razvoj lokalne zajednice.

Cilj ankete je istražiti i mapirati stvarne energetske potrebe u kućanstvima, te navike i stavove građana i građanki vezane uz potrošnju energije i obnovljive izvore energije.

Kroz anketu ćemo saznati više i o stavovima koji su vezani uz uključenost građana u donošenje odluka i politika vezanih za energetiku.

U sklopu projekta BušEko?!, uz sudjelovanje svih zainteresiranih strana, u daljnjim koracima će se na osnovu ankete izraditi istraživanje koje će predložiti moguća rješenja za održiv energetski razvoj u smjeru energetske neovisnosti naselja.

Anketa se provodi u sklopu projekta Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!) financiranog od strane EU iz Europskog socijalnog fonda i uz sufinanciranje Ureda za udruge Republike Hrvatske.


Održan je drugi sastanak projektnih partnera u sklopu projekta POWERPOOR

Održan je drugi sastanak projektnih partnera u sklopu projekta POWERPOOR. Sastanak je održan 23. i 24.3. s 14 partnerskih organizacija iz EU i zbog trenutačne epidemiološke situacije održan je online. Na dvodnevnom sastanku smo raspravljali o aktivnostima koje će se provesti do kraja 2021. godine ali i o provedenim aktivnostima.

Glavni ciljevi  projekta su osigurati platformu za razmjenu iskustava i znanja, olakšati provedbu manjih mjera energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije te povećati aktivno sudjelovanje građana. Kroz aktivnosti projekta uskoro ćemo u DOOR-u pokrenuti edukaciju za buduće energetske savjetnike i mentore, te ćemo pokrenuti dva ureda za energetsko savjetovanje.  Više informacija o projektu dostupno je na web stranici projekta.

Projekt se financira iz programa Obzor 2020.


Predstavljanje EmpowerMed projekta u Zadarskoj županiji

Prošli tjedan smo predstavili Empowermed projekt relevantnim dionicima u Zadarskoj županiji. Pilot područje u okviru EmpowerMed projekta obuhvaća cijelu Zadarsku županiju koja je organizirana u 34 jedinice lokalne uprave i samouprave. Budući da je opći fokus projekta energetsko siromaštvo na području Mediterana, ovaj projekt će dublje istražiti izazove uzrokovane energetskim siromaštvom s kojima se stanovnici Zadarske županije svakodnevno susreću.

Jezgru projekta čini implementacija praktičnih mjera protiv energetskog siromaštva poput posjeta kućanstvima, pristupa u kojoj sudionici samostalno nešto izrađuju (do-it-yourself approach), podupiranja manjih ulaganja i radionica o zdravlju.

Kroz predstavljanje projekta predstavnici Zadarske županije, Crvenog križa grada Zadra i Biograda, Volonterskog centra Zadar, Strukovne škole Vice Vlatkovića i udruge Eko-Zadar prepoznali su važnost projekta te su ustanovljeni potencijali za suradnju tijekom provedbe projekta.

Stanovnici Zadarske županije još uvijek se mogu prijaviti na besplatan jednostavni energetski pregled kućanstva ili za volontiranje na projektu.


Provodimo istraživanje o inkluzivnoj energetskoj tranziciji

Društvo za oblikovanje održivog razvoja u ime Zaklade Friedrich Ebert provodi Studiju o inkluzivnoj energetskoj tranziciji u jugoistočnoj Europi 2020.-2021. Cilj ove studije je istražiti u kojoj je mjeri energetska tranzicija u Jugoistočnoj Europi inkluzivna, te koje su prilike i prepreke vezane uz inkluzivnu energetsku tranziciju.

S ciljem prikupljanja mišljenja građana o inkluzivnoj energetskoj tranziciji pripremili smo kratki upitnik čijim ispunjavanjem građani mogu doprinijeti Studiji koju izrađujemo. Cilj upitnika je prikupiti stavove i mišljena građana o pojedinim temama, te za ispunjavanje upitnika nije potrebno stručno znanje  u području energetike niti poznavanje termina vezanih uz inkluzivnu energetsku tranziciju.

Popunjavanje upitnika traje 10-ak minuta, a upitnik možete ispuniti preko sljedeće poveznice:  https://forms.gle/A4zwzk3qMqBpGj7EA.

Svi odgovori u upitniku su anonimni, te će biti obrađeni i pretvoreni u izvještaj koji će biti dio sveobuhvatne studije.

Rezultati istraživanja bit će formulirani kao preporuke za daljnje zagovaranje inkluzivne energetske tranzicije u Jugoistočnoj Europi. Studija obuhvaća tri države članice Europske unije: Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku te šest zemalja Zapadnog Balkana: Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.


Javno savjetovanje za Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka Grada Zadra (SECAP)

Danas je objavljen poziv na javno savjetovanje za SECAP Grada Zadra koji je DOOR napravio zajedno sa Gradom Zadrom i lokalnim dionicima.

Plan je napravljen u sklopu projekta #Compete4SECAP, a glavni cilj je smanjiti emisije na području Zadra za 41% do 2030. godine i potaknuti provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Rok za očitovanje zainteresirane javnosti je zaključno s danom 12. travnja 2021. godine.

Više informacija potražite ovdje. 


Posjetite novu službenu stranicu ENPOR projekta

Službena stranica projekta ENPOR je objavljena! 🙂

Na stranici možete pronaći novosti vezane uz energetsko siromaštvo i projekt, ali i korisne informacije, publikacije i preporuke za politike. Stranicu možete pronaći na linku. 

Stranica će se kontinuirano dorađivati, u rujnu ove godine će biti objavljen alat u obliku nadzorne ploče za energetsko siromaštvo. To će biti prvi alat, koji će prostorno identificirati energetsko siromaštvo u privatnom sektoru iznajmljivanja širom Europe i moći će se koristiti za pristup informacijama o energetski siromašnom stanovništvu te najboljim praksama i politikama za rješavanje ovog problema.