Emisije metana iz energetskog sektora – učinkovite akcije u borbi protiv 'nevidljive prijetnje'

Emisije metana, snažnog stakleničkog plina, predugo su bile zanemarene. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) izvještava da su antropogene emisije metana odgovorne za zagrijavanje od 0,5 °C. Koncentracija metana se u atmosferi i više nego udvostručila od predindustrijskih vremena. Postoje jaki dokazi da je povećanje koncentracije metana posljedica rasta antropogenih emisija. Konkretno, čini se da su povećanja posljedica aktivnosti povezanih s fosilnim gorivima te poljoprivrednih izvora i otpada.

Dok su mjere za smanjenje emisija metana važan doprinos za usporavanje klimatskih promjena, države članice EU moraju paralelno usvojiti vrlo ambiciozne planove postupnog ukidanja nafte, ugljena i plina. Svaka mjera smanjenja metana koja nije povezana s postupnim ukidanjem fosilnog plina neadekvatna je da dovede do ukupnog smanjenja stakleničkih plinova. EU, kao glavna uvozna regija fosilnog plina, trebala bi poduzeti odlučne mjere za oboje, radeći na postupnom ukidanju fosilnog plina do 2035., te istovremeno eliminirajući emisije metana u cijelom opskrbnom lancu.

Gdje curi metan u sektoru fosilnog plina?

Emisije metana iz fosilnog plina javljaju se u cijelom opskrbnom lancu, uključujući tijekom faze prije proizvodnje (npr. od hidrauličkog frakturiranja i završetka bušotine), faze ekstrakcije (npr. od fugitivnih emisija, odzračivanja opreme i remonta), faze prikupljanja i obrade ( npr. od odzračivanja opreme i propuštanja), faze prijenosa i skladištenja (npr. od odzračivanja i curenja kompresora, curenja iz cjevovoda i odzračivanja i curenja na mjestu skladištenja), faza distribucije (npr. od curenja iz cjevovoda, propuštanja i otvora mjerne i regulacijske stanice, i kupci mjere propuštanja i ventilacije), te fazu korištenja (npr. zbog nepotpunog izgaranja fosilnog plina u kotlovima). Nadalje, nekoliko napuštenih naftnih i plinskih bušotina i rudnika ugljena nastavljaju ispuštati velike količine plina metana dugo nakon njihovog razgradnje kada nisu pravilno zatvorene.

Rješenja

Međutim, veliki udio emisija metana iz energetskog sektora može se izbjeći bez ikakvih troškova ili s relativno niskim troškovima. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da se oko 40% emisija metana iz nafte i plina može izbjeći bez neto troškova.

Već je dostupno nekoliko mjera za izbjegavanje ovih emisija. To uključuje mjere za otkrivanje i popravak curenja (LDAR), nadgledanje treba izvoditi što je češće moguće i idealno kontinuirano, a popravke treba izvesti odmah nakon što se otkrije curenje.

Ostale mjere uključuju zabranu rutinskih praksi odzračivanja i spaljivanja (BRVF) kada se one ne provode u kontekstu izvanrednih situacija, već zbog nedostatka poticaja za rekuperaciju fosilnog plina.

Nadalje, učinkovito zatvaranje starih naftnih i plinskih bušotina i rudnika ugljena također može doprinijeti smanjenju emisije metana iz tih izvora.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, najučinkovitiji način smanjenja emisija metana je zadržavanje fosilnih goriva pod zemljom, zaustavljanje njihovog vađenja i nova istraživanja.

 

Izvor teksta i fotografija: https://caneurope.org/methane-emissions-energy-sector-effective-action-tackle-invisible-menace/


Veliko zanimanje učenika osnovne škole za klimatske promjene i održivu energiju

Održali smo i posljednje predavanje učenicima u OŠ Špansko Oranice u sklopu ovogodišnjeg projekta „Održivom potrošnjom do ublažavanja klimatskih promjena“. Učenicima smo pokazali na koji način indirektno utječu na emisije stakleničkih plinova odabirom i kupovinom odjeće i obuće koju svakodnevno nose na sebi. Svatko je morao navesti sve zemlje u kojima je proizvedena njihova odjeća i obuća te su se s obzirom na njihovu udaljenost dodijelili bodovi svakom dijelu odjeće i obuće. Za najudaljenije zemlje dobivalo se više bodova, što je značilo da je nastalo više emisija stakleničkih plinova tijekom transporta. U drugom dijelu radionice, učenici su imali prilike pokazati što su naučili na prošlotjednom predavanju, koje je DOOR održao, preko online kviza, kojeg su vrlo uspješno ispunili.

Znatiželja učenika i učitelja o navedenim temama još nas je više motivirala da i iduće godine nastavimo s projektima osnaživanja učenika da budu odgovorni potrošači energije i pomognu ublažit klimatske promjene.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. srpnja do 31. prosinca 2021. godine.


Središnja konferencija o održivoj gradnji

Hrvatski savjet za zelenu gradnju 24. i 25. studenog 2021. godine organizira 4. Središnju konferenciju o održivoj gradnji na kojoj će se okupiti stručnjaci za održivu gradnju, zelenu ekonomiju i mobilnost. Konferencija će se održati putem ZOOM platforme, a program se vrednuje sa 6 sati u okviru Programa stručnog osposobljavanja.

Konferencija je namijenjena predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave, državnim dužnosnicima, predstavnicima nadležnih ministarstava, vlasnicima nekretnina, projektantima, inženjerima raznih tehničkih struka, investitorima, proizvođačima građevnog materijala, developerima, bankarima, predstavnicima energetskih tvrtki, predstavnicima akademske zajednice i mnogim drugima. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno.

Glavne teme konferencije su:

  • održivost i otpornost gradova i velikih projekata u Republici Hrvatskoj;
  • DGNB – razvoj i implementacija certifikata u Republici Hrvatskoj;
  • hrvatski forum o održivoj gradnji – 3D printanje;
  • nZEB i energetska učinkovitost;
  • održivi materijali i energetska obnova zgrada;
  • smanjenje emisija CO2 financiranjem održivih projekata i
  • e-mobilnost.

Glavni govornik konferencije je arhitekt Philippe Block, glavni i odgovorni za projekt Striatus mosta. Riječ je o prvom mostu ispisanom u 3D tehnologiji.

Program konferencije i prijavnicu možete pronaći na sljedećoj poveznici:

https://gbccroatia.org/sredisnja-konferencija-o-odrzivoj-gradnji/ponuda/389

Izvor slike: Pixabay


Novo izvješće Međunarodne agencije za energiju o energetskoj učinkovitosti: ključni zaključi i najzanimljiviji izvodi

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je izvješće pod nazivom Energetska učinkovitost 2021. prema kojem je potrebno udvostručiti povećanje energetske učinkovitosti u odnosu na trenutnu razinu kako bi se uskladilo sa scenarijem Međunarodne agencije za energiju koji je nužan za postizanje neto nultih emisija do 2050. godine.

Prema Izvješću se očekuje da će se zbog gospodarskog oporavka globalna potražnja za energijom povećati za oko 4% u 2021., vraćajući se na razinu prije COVID 19 pandemije. Godina 2020. je bila loša za energetsku učinkovitost, zbog pada potražnje i cijena energije, dok se tehnički napredak usporio.

Uz poremećaje zbog pandemije Covid-19 koji oblikuju globalne energetske i gospodarske trendove u 2020. i 2021., još uvijek je nejasno hoće li ovogodišnji poboljšani energetski intenzitet utjecati na početak održivog oporavka. Međutim, povećani trendovi ulaganja, porast državne potrošnje na energetsku učinkovitost, nove najave većih klimatskih ambicija i druge mjere politike nude ohrabrujuće signale.

Također, očekuje se da će politike vlada pomoći u povećanju ulaganja u energetsku učinkovitost za 10% u 2021., što je gotovo 300 milijardi USD. Međutim, s obzirom na razine predviđene u scenariju za postizanje neto nultih emisija do 2050., ukupna godišnja ulaganja trebala bi se utrostručiti do 2030. Nedavni rast ulaganja koncentriran je uglavnom u Europi, što ukazuje potrebu za politikama u drugim regijama svijeta za postizanje globalnih klimatskih ciljeva.

U 2020. „jači“ programi povećanja energetske učinkovitosti zgrada u Europi nadoknadili su smanjenje ulaganja u energetsku učinkovitost u prometu zbog COVID pandemije. U međuvremenu, ulaganja u učinkovitost prometa su se počela povećavati, dok ulaganja u zgrade dosežu rekordne vrijednosti. Dodatni i stroži standardi i propisi, veća javna potrošnja, strukture poticaja i pojednostavljeni zakoni i procedure planiranja mogu pomoći u povećanju ulaganja i učiniti učinkovitije projekte privlačnijima za privatno financiranje.

Ulaganja država u energetsku učinkovitost su regionalno neuravnotežena, jer se većina ulaganja događa u razvijenim zemljama. Zbog toga, ostale zemlje čine značajan potencijal za korištenje paketa oporavka, stvaranje radnih mjesta te promicanje gospodarskog rasta. Ulaganja u energetsku učinkovitost čine oko dvije trećine od ukupno 400 milijardi USD godišnje koje su vlade mobilizirale svojim mjerama oporavka za sljedeće tri godine. To uključuje ulaganja države, kao i ulaganja privatnog i drugog javnog sektora za razdoblje od 2021. do 2023.

Prema scenariju neto nulte emisije do 2050., rani fokus politike na energetsku učinkovitost utrostručio bi broj radnih mjesta do 2030. kroz povećana ulaganja za obnovu zgrada, učinkovitije uređaje i druge mjere. Time bi se stvorili mnogi poslovi u građevinarstvu, te poslovi u instalaciji sustava grijanja, hlađenja i potrošne tople vode.

Gospodarski oporavak 2021. povećao je potražnju za robom, stvarajući pritisak na lance opskrbe i stvarajući nestašice robe i usluga bitnih za ulaganja u energetsku učinkovitost. To je podiglo cijene gotovo svega, od osnovnih građevinskih materijala do poluvodiča koji se koriste u elektronici i vozilima. U nekim zemljama se zbog nedostatka ključnih zaliha usporila gradnja.

U scenariju Međunarodne agencije za energiju, energetski intenzitet globalnog gospodarstva poboljšava se (odnosno pada) za 35% do 2030. godine potaknuto energetskom učinkovitošću u kombinaciji s elektrifikacijom i promjenom u ponašanju. To omogućuje rast proizvodnje električne energije iz „čistih“ izvora energije, kao što su vjetar i sunce, čime bi se nadmašila ukupnu potražnju za energijom. U ovom scenariju, globalno gospodarstvo će porasti za 40% do 2030., potaknuta većim brojem stanovnika i razinama prihoda, ali će se pri tome koristiti 7% manje energije.

Elektrifikacija prijevoza, grijanja prostora i vode, kao i industrije, rezultiralo bi povećanjem energetske učinkovitosti i nižim razinama emisija, ali bi također doprinijelo proizvodnji električne energije za 40% do 2030. u scenariju neto nulte emisije do 2050.

Ciljevi za energetsku učinkovitosti u ovom scenariju uključuju povećanje broja zgrada s nultom neto emisijom ugljika do 2030. od manje od 1% na 20%, bez novih prodaja kotlova na ugljen i lož ulje na globalnoj razini od 2025. Prodaja plinskih kotlova također bi bila zabranjena od 2025., osim ako je predviđena dekarbonizacija opskrbe plinom bojlerima koji mogu sagorijevati 100% vodika ili drugi plin s niskim udjelom ugljika.  Udio toplinskih pumpi u potražnji za energijom za grijanje povećao bi se za 20% u 2025. od današnjih 7%.

Izvor slike: Pixabay


Postignut dogovor o proračun EU-a za 2022.

Vijeće je postiglo dogovor s Europskim parlamentom o proračunu EU-a za 2022., kojim je utvrđeno da ukupna sredstva za preuzimanje obveza iznose 169,5 milijardi eura, a za plaćanja 170,6 milijardi eura.

U proračunu za sljedeću godinu snažno su zastupljeni glavni prioriteti EU-a:

  • gospodarski oporavak,
  • borba protiv klimatskih promjena te
  • zelena i digitalna tranzicija.

S obzirom na to da će sredstva poslužit za poticanje oporavka te podupiranje klimatskih i digitalnih ciljeva, proračun za 2022. će biti dopunjen sredstvima iz instrumenta Next Generation EU.

Također, ostavlja se dovoljno sredstava do gornjih granica rashoda višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. za nepredviđene okolnosti.

Očekuje se da će proračun službeno usvojiti Vijeće Europske unije i Europski parlament 24. studenog 2021.

Sredstva će se rasporediti na sljedeći način:

  • 49,7 milijardi eura u obvezama za potporu oporavku poticanjem ulaganja u gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju;
  • 53,1 milijarda eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 971,9 milijuna eura Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, kao potpora europskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osigurala dostatna sredstava za upravljanje krizama;
  • 12,2 milijarde eura Obzoru Europa, odnosno za potporu istraživanjima EU-a u područjima kao što su zdravstvo, digitalizacija, industrija, svemir, klima, energija i mobilnost i 613,5 milijuna eura Programu jedinstvenog tržišta, kao potporu konkurentnosti te malim i srednjim poduzećima, uključujući i sektor turizma;
  • 839,7 milijuna eura programu EU4Health radi potpore europskoj zdravstvenoj uniji i sveobuhvatnog odgovora na zdravstvene potrebe europskih građana
  • 1,2 milijarde eura u okviru Fonda za pravednu tranziciju kako bi prelazak na klimatsku neutralnost donio koristi svima i 755,5 milijuna eura u okviru programa LIFE za potporu zaštiti okoliša i klime;
  • 2,8 milijarde eura za Instrument za povezivanje Europe radi gradnje suvremene visokoučinkovite prometne infrastrukture koja će poboljšati prekogranične veze;
  • 3,4 milijarde eura programu Erasmus+ za ulaganje u mlade i 406 milijuna eura za kulturni i kreativni sektor u okviru programa Kreativna Europa;
  • 1,1 milijarda eura Fondu za azil i migracije i 809,3 milijuna eura Fondu za integrirano upravljanje granicama radi intenziviranja suradnje u području upravljanja vanjskim granicama, što uključuje i 25 milijuna eura za zaštitu granice s Bjelarusom, te u području migracijske politike i politike azila, što obuhvaća i dodatna sredstva za obveze preseljenja;
  • 227,1 milijuna eura Fondu za unutarnju sigurnost i 945,7 milijuna eura Europskom fondu za obranu radi potpore europskoj strateškoj autonomiji i sigurnosti;
  • 15,2 milijarde eura za potporu našim susjedima i međunarodnom razvoju i suradnji. Sporazum obuhvaća ciljana povećanja za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa (190 milijuna eura), ponajprije za Afganistan i Siriju, te za program humanitarne pomoći (211 milijuna eura) za rješavanje kriznih situacija u svijetu.

Detaljan prikaz odobrenih sredstva po naslovima možete pregledati u sljedećoj tablici:

Proračun EU-a za 2022. (u milijunima eura)
Br. Naslov Preuzimanje obveza Plaćanja
1. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija 21.775,1 21.473,5
2. Kohezija i vrijednosti 56.039,0 62.052,8
2.a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija 49.708,8 56.350,9
2.b Otpornost i vrijednosti 6.330,2 5.701,8
3. Prirodni resursi i okoliš 56.235,4 56.601,8
4. Migracije i upravljanje granicama 3.091,2 3.078,3
5. Sigurnost i obrana 1.785,3 1.237,9
6. Susjedstvo i svijet 17.170,4 12.916,1
7. Europska javna uprava 10.620,1 10.620,2
Tematski posebni instrumenti 2.799,2 2.622,8
UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA 169.515,8 170.603,3

 

Izvor teksta:

https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2021/11/16/eu-budget-for-2022/?utm_source=dsms-auto&utm_medium=email&utm_campaign=Agreement+reached+on+2022+EU+budget

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_21_5942


Projekt koji nudi inovativni odgovor na posljedice klimatskih promjena

Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume i tvrtka Hearth, uz pokroviteljstvo Ureda Europskog parlamenta, u Hrvatskoj organiziraju projekt „CO2MPENSATING BY PLANTING“. Projektom se omogućuje tvrtkama, gradovima, općinama i ostalim zainteresiranima nadoknada proizvedenih emisija CO2 i neutralizaciju vlastitog ugljičnog otiska putem sadnje stabala, te poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica.

Prva akcija pošumljavanja krenula je u petak, 5. studenog 2021., u zagrebačkom naselju Demerje, gdje se umjesto crnogorice koja se posušila sade sadnice hrasta.

Projekt se sastoji od tri faze:

  1. Izračun ugljičnog otiska u suradnji s partnerom na projektu – Energetskim Institutom Hrvoje Požar, što će predstavljati početnu bazu za početak nadoknade emisija CO2.
  2. Nabava ekvivalentnog broja sadnica u svrhu nadoknade emisija CO2. Količina proizvedenih emisija CO2 iz ugljičnog otiska koju tvrtka želi nadoknaditi preračunava se u broj sadnica koje će organizator posaditi u Hrvatskoj. Zatim se odabire vrsta sadnica te lokacija i termin sadnje u suradnji s partnerima programa – Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume. Nakon toga se određuje ukupni period u kojemu će se sukcesivno obavljati sadnja sadnica, a to je od jedne do deset godina.
  3. Sadnja i održavanje sadnica. Sadnja se obavlja u suradnji s volonterima Saveza izviđača Hrvatske i Hrvatskim šumama u sklopu edukativnog programa „Šume dišu, CO2 brišu“. U sadnji stabla će moći sudjelovati i predstavnici tvrtki u sklopu team buildinga ili sličnih aktivnosti, u dogovoru sa Savezom izviđača.

Jedan od ciljeva projekata je i edukacije djece i mladih te osvješćivanje javnosti o ugljičnom otisku koji sami stvaramo, učincima klimatskih promjena, važnosti zaštite okoliša i održivom razvoju. Uz to, provodit će se i interaktivne edukativne radionice u osnovnim i srednjim školama širom Hrvatske kroz edukativni program nazvan „Šumoborci”. Svi sudionici (ove godine se planira uključiti više od 1000 Šumoboraca u akcije pošumljavanja) programa moći će kroz akcije pošumljavanja posaditi svoje sadnice i time nadoknaditi dio emisija CO2 iz vlastitog ugljičnog otiska.

Izvori teksta:

https://www.compensatingbyplanting.com/

https://green.hr/predstavljen-inovativni-projekt-nadoknade-emisija-co2-sadnjom-stabala/

Izvor slike: Pixabay


Komisija je objavila tri nova izvješća o djelovanju EU-a u području klimatske politike za 2020. godinu

Europska komisija je uz godišnje izvješće o stanju energetske unije objavila i tri izvješća o djelovanju EU-a u području klimatske politike za 2020. godinu: izvješće o djelovanju EU-a u području klime, izvješće o tržištu ugljika i izvješće o kakvoći goriva.

Izvješće o djelovanju EU-a u području klime

U izvješću je prikazano da su se u odnosu na 2019. emisije stakleničkih plinova u EU-27 tijekom 2020. godine smanjile za gotovo 10 %. Takav, dosad nezabilježen pad emisija se pripisuje pandemiji bolesti COVID-19. Isto tako, u Izvješću stoji da su se emisije u odnosu na 1990. ukupno smanjile za 31 %. To znači da je EU premašio svoj cilj iz Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) prema kojima je bilo potrebno do 2020. smanjiti emisije za 20 % u odnosu na 1990. godinu.

U usporedbi s 2019. emisije u sektorima u sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS) naglo su pale 2020. godine. Emisije iz proizvodnje električne energije i najvećeg dijela industrijske proizvodnje pale su za 11,4 %, a emisije iz zračnog prometa za 63,5 %. Emisije u sektorima izvan ETS sustava: promet, zgrade, poljoprivreda i otpad, smanjile su se za 6 %.  Od uvođenja ETS sustava 2005. emisije su se smanjile za oko 43 %, čime je premašen cilj od 21 % iz zakonodavstva EU-a o ETS-u. U sektorima koji trenutačno nisu uključeni u ETS sustav emisije su bile 16 % niže nego 2005., čime je premašen cilj iz Odluke o podjeli napora. Ako se izuzme smanjenje emisija iz prometa 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, od 2005.  emisije iz prometa i poljoprivrede ostat će uglavnom nepromijenjene, zbog čega su potrebne dodatne mjere za njihovo smanjenje.

Također, države članice planiraju, usvajaju i provode politike i mjere za postizanje svojih trenutačnih ciljeva u podijeli napora do 2030. u okviru Uredbe o podijeli napora. Ako se objedine nacionalne politike koje se trenutno provode, u odnosu na 2005. EU-27 bi smanjio emisije obuhvaćene Odukom o podijeli napora za 22% do 2030. To je znatno ispod trenutačnih 30% ukupnog cilja smanjenja emisija i ambicioznijeg cilja od 40% predloženog u srpnja 2021. Čak i ako se provedu sve dodatne politike koje su prijavile države članice, ostvario bi se samo cilj od 30%. To ukazuje na potrebu država članica da planiraju i provedu dodatne mjere za ostvarivanje klimatskih ciljeva u sektorima obuhvaćenima Odukom o podijeli napora.

Neto uklanjanje stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u posljednjem desetljeću bilježio zabrinjavajući silazni trend. Razlog je sve veći udjel šuma koje sazrijevaju, sve češće prirodne nepogode, porasta potražnje za drvom i smanjena stopa pošumljavanja. Naime, sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (eng. Land-use, Land Use Change and Forestry, LULUCF) može stvarati emisije stakleničkih plinova, ali i uklanjati CO2 iz atmosfere. Između 2013. i 2020. države članice obvezale su se osigurati da se emisije stakleničkih plinova i uklanjanje CO2 iz dodatnih aktivnosti uračunaju u cilj smanjenja emisija prema Kyotskom protokolu.

Izvješće o kakvoći goriva

U izvješću je istaknuta potreba za poduzimanjem daljnjih mjera kako bi se postigao cilj Direktive o kakvoći goriva da se intenzitet stakleničkih plinova u gorivima za promet smanji za najmanje 6% do 2020. u odnosu na 2010. 2019. godine je utvrđeno da je prosječni intenzitet stakleničkih plinova u gorivima pao za 4,3% u odnosu na 2010., dok je od 2018. postignuto godišnje smanjenje od samo 0,6 postotnih bodova. Uz to, u izvješću je naglašeno da su velike razlike u napretku među državama članicama te da gotovo sve moraju brzo djelovati kako bi se ostvario cilj za 2020.

Izvješće o tržištu ugljika

U izvješću je naglašeno da je sustav EU-a za trgovanje emisijama izdržao gospodarski pad uzrokovan pandemijom, te je i dalje stabilan. Cijena emisijskih jedinica ETS sustava povećala se od 2018., zbog čega su prihodi od prodaje na dražbi, namijenjeni državama članicama, porasli s 3,2 milijarde eura u 2013. na 14,4 milijarde eura u 2020. godini. Iste godine 76% tih prihoda iskorišteno je ili se planira iskoristiti za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva. Osim toga, sve veći broj projekata u području klime financiranih sredstvima EU-a financira se monetizacijom emisijskih jedinica u okviru programa NER 300, Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju.

Komisija je za predstojeće godine predložila jačanje i proširenje uloge određivanja cijena ugljika, kao dio paketa za ostvarivanje ciljeva Europskog zelenog sporazuma usvojenog u srpnju 2021., kako bi EU mogla ostvariti svoje još ambicioznije klimatske ciljeve.

Izvor slike: Pxabay


Više od 40 zemalja obećale su napustiti korištenje ugljena

Na konferenciji o klimi COP26 više od 40 zemalja obećale su prekinuti sva ulaganja u novu proizvodnju energije iz ugljena, koji najviše doprinosi klimatskim promjenama od svih fosilnih goriva. Uz to, potpisnici sporazuma, koji je neobvezujući, složili su se da će bogatije zemlje postupno odustati od korištenje ugljena do 2030-ih, a siromašnije zemlje do 2040-ih.

Zemlje koje u velikim količinama koriste ugljen poput Poljske, Vijetnama i Čilea su se također obvezale napustiti korištenje ugljena, no najveće zemlje koje su ovisne o ugljenu poput Kine, SAD-a i Indije nisu pristale na takav dogovor. Međutim, u drugom sporazumu se 20 zemalja obvezalo, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Novi Zeland, da će ukinuti javno financiranje projekata u kojima se  koriste fosilna goriva bez tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida u inozemstvu do kraja 2022. godine.

Zemlje poput Južne Afrike, Poljske i Indije trebat će velika ulaganja kako bi svoj energetski sektor učinili „čišćim“. S obzirom na to, pitanje je koliko će sredstava razvijene zemlje trebati izdvojiti kako bi se ostvarili planovi za prestanak korištenja ugljena u zemljama u razvoju. Velika Britanija, Njemačka i SAD dodijelile su Južnoj Africi 8,5 milijardi dolara kako bi napustila korištenje ugljena. Druge zemlje su također zainteresirane slijediti primjer Južne Afrike.

Iako je postignut napredak u smanjenju upotrebe ugljena na globalnoj razini, u 2019. godini se iz njega proizvelo oko 37% električne energije u svijetu.

Izvor teksta: https://www.bbc.com/news/science-environment-59159018

Izvor slike: Pixabay


COP26: Više od 100 svjetskih čelnika obećali okončanje krčenja šuma do 2030.

Više od 100 svjetskih čelnika kasno navečer u ponedjeljak obećalo je da će do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma, obnovi šuma i degradaciji tla. Sporazum je objavljen na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja se održava u Glasgowu. Među zemljama koje sudjeluju u sporazumu su Brazil, Kolumbija i Demokratska Republika Kongo na čijim se teritorijima nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma, te Indonezija, Kanada, Rusija, SAD i Kina.

Sporazum je značajan za klimu jer šume, kada se sijeku ili degradiraju, ispuštaju ugljični dioksid (CO2) u atmosferu, što čini oko 11% ukupnih svjetskih emisija CO2.

Dvanaest zemalja doniralo je 12 milijardi dolara javnih sredstava za zaštitu i obnovu šuma, uključujući  7,2 milijarde dolara iz privatnog sektora. Izvršni direktori više od desetak financijskih institucija obvezali su se na prekid ulaganja u aktivnosti koje uzrokuju deforestaciju.

Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Države, te skupina globalnih dobrotvornih organizacija, obvezali su se i osigurati 1,7 milijardi dolara za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.

Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će šume i takozvana “rješenja temeljena na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.

Izvor teksta: https://edition.cnn.com/2021/11/01/world/cop26-climate-deforestation-deal-intl/index.html

https://hr.n1info.com/svijet/cop26-vise-od-100-svjetskih-celnika-za-okoncanje-krcenja-suma-do-2030/


Novo izvješće Europske agencija za okoliš procjenjuje da je EU ostvarila klimatske i energetske ciljeve za 2020. godinu

U izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Trendovi i projekcije u Europi 2021.“ procjenjuje se da je EU postigla svoja tri klimatska i energetska cilja za 2020. godinu, a to su: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na 20% i povećanje energetske učinkovitost za 20 %. Izvješće se temelji na konačnim klimatskim i energetskim podacima za 2019., te preliminarnim podacima za 2020. godinu.

Glavne točke Izvještaja su:

  • U 2020. godini emisije iz EU 27 pale su za 31% (34% neto emisija), u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što je veliko prekoračenje zadanog cilja od -20% za 2020. godinu. Godišnje smanjenje emisija između 2019. i 2020. iznosilo je nevjerojatnih 10% (u usporedbi s godišnjim smanjenjem od 4% u prethodnoj godini) za što je najveći uzrok COVID-19 pandemija.
  • Ukupno smanjenje emisija sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) je bilo glavni pokretač većine smanjenja emisija i pridonijelo je ostvarenju cilja više od sektora obuhvaćenih Uredbom o podjeli napora.
  • U 2020. godini EU je postigla 21,3% udjela energije potrošene iz obnovljivih izvora.
  • U 2020. potrošnja finalne i primarne energije u EU pala je ispod referentne razine od 20% za 2,6% i 5%, odnosno 22,6% i 25%.
  • 6 država članica EU-a: Bugarska, Cipar Finska, Njemačka, Irska i Malta nisu uspjele postići svoje nacionalne kvote emisija za 2020. godinu i morat će iskoristiti svoju dostupnu fleksibilnost kako bi prikrile svoje nacionalne nedostatke. Njemačka, Irska i Malta nisu uspjeli postići svoj ukupni cilj Uredbe o podjeli napora za 2020. godinu.
  • Irska, Nizozemska i Luksemburg su na vrhu liste s obzirom na povećanje udjela obnovljivih izvora energije između 2019. i 2020. Međutim, ove 3 zemlje iskoristile su mehanizam za ostvarivanje direktive o obnovljivim izvorima energije, tzv. prijenos statističkih podataka iz zemalja poput Danske i Estonije. Osim njih i Belgija je iskoristila statistički transfer. Isključujući statističke transfere, Portugal, Austrija i Švedska bile su države članice koje su imale najveći porast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u 2020.
  • 22 države članice postigle su svoje ciljeve za obnovljive izvore energije za 2020., što znači da 5 nije postiglo svoj cilj. Belgija, Rumunjska i Slovenija su blizu ispunjavanja ciljeva, a Francuska i Poljska su najudaljenije od svojih ciljeva za obnovljive izvore energije za 2020.
  • Italija, Španjolska i Nizozemska su na vrhu po smanjenju konačne potrošnje energije, dok su Italija, Španjolska, Francuska, Njemačka i Rumunjska na vrhu po smanjenju potrošnje primarne energije.
  • Procjenjuje se da je 19 država članica postiglo svoje nacionalne indikativne ciljne za energetsku učinkovitost za 2020., što znači da 8 država članica nije postiglo svoj cilj. Belgija, Bugarska i Nizozemska premašile su nacionalne ciljeve za potrošnju primarne energije za 2020., a Austrija, Belgija, Bugarska, Njemačka, Mađarska, Litva i Slovačka premašile su svoj nacionalni cilj za finalnu potrošnju energije.

Izvor slike: Pixabay