Potencijali geotermalne energije na području Grada Zagreba

Energetika i okoliš


Ispod Grada Zagreba na dubini od 700 do 1500 m nalazi se ležište geotermalne vode temperature 80°C

U kino dvorani FORUM u Studentskom domu „Stjepan Radić“, Jarunska ul. 2 u Zagrebu, u srijedu, 25. svibnja, u 11 sati održat će se okrugli stol o mogućnostima iskorištavanja geotermalne energije na području Grada Zagreba.

Događaj je otvoren za javnost i svim stručnjacima koje zanima ova tema.

Događaj organizira  Hrvatska udruga za geotermalnu energiju, a program je sljedeći:

  • Potencijali geotermalne energije na području Grada Zagreba, dr. sc. Sanja Živković, Energetski institut Hrvoje Požar;
  • Geotermalno polje Zagreb, Vladimir Cazin, dipl. ing. naftnog rudarstva, GPC INSTRUMENTATION PROCESS d.o.o.;
  • Geološka perspektiva geotermalnih ležišta na području Grada Zagreba, mr. sc. Željka Sladović, GeoDa Consulting d.o.o.;
  • Razgledavanje proizvodnih geotermalnih bušotina;
  • Druženje u krugu Studentskog doma „Stjepan Radić“.

Poziv možete pregledati OVDJE.

Velike mogućnosti korištenja geotermalne vode

Ispod Grada Zagreba na dubini od 700 do 1500 m nalazi se ležište geotermalne vode temperature 80oC koje je otkriveno 1964. godine, a proizvodno ispitano tek 1977. godine. Bušotinama: Mladost-1 (1980.), Mladost-2 i Mladost-3 (1985.) te nizom izrađenih bušotina za potrebe Kliničkog bolničkog centra Novi Zagreb (1984. – 1988.), otkriveno je ležište geotermalne vode u stijenama koje čine litotamnijski vapnenci i dolomiti. Ukupno je izrađeno 15 bušotina koje su potvrdile značajne mogućnosti grada Zagreba za korištenjem geotermalne energije.

Izvor slike: Pixabay


Grad Graz će u potpunosti dekarbonizirati autobusni gradski prijevoz

Energetika i okoliš


Svakim radnim danom za vrijeme radnog vremena svi su dobrodošli po savjet zašto je STEM područje važno i zanimljive ideje kako potaknuti djecu da se zainteresiraju za STEM.

Studijsko putovanje u Graz u sklopu projekta UrbanSTEM

DOOR-ovke Anamari Majdandžić, Silvija Vočanec i Kristina Godec su zajedno s predstavnicima iz partnerskih organizacija na projektu UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti, od 11. do 13. svibnja posjetile Graz kako bi usvojile nova znanja iz primjera dobre prakse u području urbane mobilnosti.

Tijekom obilaska Energie Steiermark, četvrtog pružatelja usluga opskrbe energijom u Austriji, predstavnici tvrtke su kao područje u kojem djeluju istaknuli energetsku učinkovitost i inovativnu ponudu usluga opskrbe električnom energijom, prirodnim plinom, toplinskom energijom. Sudionici su na izlaganju su dobili sažet uvid u teme kojima se tvrtka bavi, a naglasak je bio i na mobilnosti, infrastrukturi za električne automobile, uslugu dijeljenja automobila (tzv. car-sharing), te na nove metode i rješenja za daljnji razvoj mobilnosti.

Dekarbonizacija autobusnog gradskog prijevoza u Grazu

U austrijskom institutu za vodik – HycentA Institute, objašnjen je proces  koji se odvija u lancu dobivanja i ispitivanja kvalitete vodika te priprema za korištenje vodika u autobusima za gradski prijevoz. Uz to, predstavljen je i projekt „move2zero“ čiji je cilj potpuna dekarbonizacija autobusnog gradskog prijevoza u Grazu. Fokus projekta je na niskim faktorima emisije i visokoj ponovnoj upotrebi i recikliranju svih komponenti. Projekt financira Fond za klimu i energiju u okviru programa „Mobilnosti bez emisija“, a provodit će se do lipnja 2025. godine.

Centar grada za pješake i bicikliste

Posjetitelji su imali prilike vidjeti rezultate projekta prenamjene jednog dijela ulice u pješačku zonu i drugog dijela iste ulice u zonu smirenog prometa, koji je završio prošle godine. Time se prednost u prometu u centru grada daje pješacima i biciklistima. Dio parkirnih mjesta uz istu ulicu zauzet je klupama i mjestima za parkiranje bicikala.

Prezentiran je i projekt prenamjene jedne automobilske trake u strogom centru grada Graz, u biciklističku, koji će se realizirati ovo ljeto. Time će se pomaknuti postojeća biciklistička traka koja se nalazi na nogostupu i koja se na dijelovima preklapa s pješačkom stazom. Provedbom ovog projekta pješaci i biciklisti dobit će više prostora.

Virtualna vozila i zaštita klime grada

U Centru za istraživanje i razvoj tehnologije virtualnih vozila (Virtual Vehicle Research GmbH) sudionicima je prezentiran model virtualnog vozila koji se još razvija, s ciljem da se u budućnosti koriste u potpunosti autonomna vozila što bi trebalo doprinijeti povećanju sigurnosti u prometu. Predavači su istaknuli važnost razvoja hardvera i softvera, baterijskih sustava, povezivanje numeričkih simulacija i testiranja cjelokupnih sustava. U simulacijskoj sobi postavljen je video zid u rasponu 270° na kojem se prikazuje cesta, tj. ulica, kako bi simulacija bila vjerodostojna i što stvarnija.


Je li REPowerEU – uistinu korak prema energetskoj neovisnosti Europe?

Energetika i okoliš


Europska komisija (EK) objavila je 18. svibnja 2022. dokument REPowerEU kao odgovor na hitnu potrebu da se smanji ovisnost o uvozu fosilnih goriva iz Rusije “ubrzanjem čiste tranzicije i udruživanjem snaga s ciljem postizanja otpornijeg elektroenergetskog sustava i istinske energetske unije”.

Potrebe za dodatnim ulaganjima

Za postizanje ciljeva plana REPowerEU, Europska komisija procjenjuje potrebe za dodatnim ulaganjima u visini od 210 milijardi do 2027. godine. Kako ove potrebe za ulaganjem dolaze na vrh piramide već postojećeg značajnog investicijskog jaza za postizanje klimatskih ciljeva do 2030. godine, postavlja se pitanje na koji način će se financirati navedene potrebe s obzirom na to da plan ne predviđa novu financijsku omotnicu. Plan predviđa da će Komisija i Europska investicijska banka do kraja 2022. osigurati model financijskog instrumenta energetske učinkovitosti koji omogućuje kombiniranje zajmova i bespovratnih sredstava u istoj operaciji, što je bilo predviđeno, ali i gotovo neostvarivo u financijskom razdoblju 2014.-2020. Plan također ne spominje reviziju fiskalnog okvira kako bi se državama članicama omogućilo postizanje REPowerEU ciljeva, istovremeno prebacujući na države članice cijeli niz novih obaveza. Financiranje će se uglavnom sastojati od preraspodjele i prenamjene postojećih proračunskih linija kako bi se u kratkoročnom razdoblju unaprijedila ulaganja.

„Iako maksimalno iskorištavanje postojećih sredstava kratkoročno ima smisla, u srednjoročnom razdoblju potrebno je više akcija ne samo na razini EU-a (npr. nova pravedna transformacija / fond za klimu i okoliš / fond za energetsku neovisnost) već i na nacionalnoj razini (kroz revidirani fiskalni okvir). Tek treba vidjeti hoće li se predviđena mobilizacija Europske investicijske banke (EIB) i stvaranje novog financijskog instrumenta energetske učinkovitosti u kombinaciji s financiranjem iz proračuna EU, Fondom za inovacije i brzo praćenje poziva za podnošenje prijedloga u Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) za Projekte od zajedničkog interesa (PCI) biti uistinu i ostvareno, a kako bi se ispunili iznimno ambiciozni ciljevi REPowerEU plana.“ smatra Ana Klarić starija stručna suradnica zadužena za praćenje financijskih instrumenata.

Prijenos sredstava za dopunu plana oporavka i za ostvarivanje ciljeva REPowerEU

REPowerEU plan potiče države članice da uključe dodatne mjere u svoje nacionalne Planove za oporavak i otpornost (RRP). Te mjere bi se trebale financirati korištenjem prihoda od ETS-a koji bi dopunjavao sredstva osigurana kroz Fond za oporavak i otpornost (RRF), prijenosom 12,5% sredstava iz osiguranih za mjere kohezijske politike u RRF. Odnosno država članica može donijeti odluku da će upotrijebiti dodatnih 7,5% svoje omotnice za dopunu plana oporavka i za ostvarivanje ciljeva REPowerEU plana u onim slučajevima u kojima su države članice već iskoristile prethodnu mogućnost realokacije 5% sredstava. Na sličan način se planira i prijenos sredstava iz omotnice u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a koja je već planirana za obnovljivu energiju kroz RRF.

S obzirom na kašnjenje u donošenju operativnih programa i činjenicu da je apsorpcija sredstava kohezijske politike mnogo sporija (i povijesno gledano niža od planirane posebno u novijim državama članicama, pitanje je hoće li prijenos dijela sredstava u RRF ubrzati ulaganja ili ih dodatno usporiti. Ovaj pristup dodatno stvara niz rizika – primjerice alokacija na projekte koji nemaju dodatnu vrijednost ili za koje u brzini da se alociraju sredstva nisu ispravno adresirani svi potencijalni rizici. Ovi rizici postaju viši, sjetimo li se da su nacionalni planovi oporavka izrađivani mimo inkluzivnog procesa te da praćenje potrošnje iz RRF-a nije tako robusno kao praćenje potrošnje sredstava iz kohezijske politike. Dodatno, u praćenju implementacije NPOO ne sudjeluju ni civilno društvo niti drugi zainteresirani dionici, što u usporedbi s kohezijskom politikom (gdje su nadzorni odbori obvezni) dovodi do sumnje u nedostatak transparentnosti, nadzora i sudjelovanja. Nadalje, prilagodba NPOO-a zamjenom planiranih ulaganja dodatnim energetskim prijelaznim ulaganjima jest pozitivna ako se smanjenje ulaganja sastoji uglavnom od klimatski štetnih ulaganja. Međutim, u dokumentu to nije eksplicitno navedeno i postoji stvarni rizik da potrebna socijalna ulaganja budu smanjena kako bi se financirali ciljevi povezani s RepowerEU.

S obzirom na situaciju koja vodi prema višim cijenama i volatilnosti cijena energenata, u dokumentu se navodi uspostava Social Climate Fund koji će podržavati ranjiva kućanstva i male poduzetnike u tranziciji. Pitanje je hoće li navedena sredstva alocirana za takve aktivnosti biti dostatna za pomoć ranjivim kućanstvima i poduzetnicima kako bi u kratkom roku premostili probleme visokih cijena energenata“ tvrdi Maja Bratko starija stručna suradnica zadužena za praćenje energetskih javnih politika

Ubrzavanje isplata za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije

Osim prethodno spomenutog preusmjeravanja udjela kohezijske politike prema RRF-u, drugi element vrijedan pažnje jest to što se u dokumentu predviđa novi proces ubrzavanja isplata za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Sigurno da su “brzi” procesi isplate dobrodošli za određene aktivnosti kao što je obnova, ali mogu biti problematični za druga područja poput OIE i bioraznolikosti posebno ako provjere postupka izdavanja dozvola za zaštitu okoliša postanu potpuno „lagane“ kako se ne bi dogodilo da zbog brzine energetske tranzicije poništimo do sada ostvarene europske vrijednosti u područjima obnovljivih izvora energije i zaštite bioraznolikosti.

Iako su u dokumentu razrađene mjere koje se trebaju provesti kako bi Europa postala neovisna o fosilnim gorivima iz Rusije, evidentni su rizici implementacije. Uspješnost provedbe plana uvelike ovisi o novim tehnologijama i radnoj snazi koja će te tehnologije znati proizvesti, instalirati i održavati. To su procesi koji traju godinama i bit će svakako izazovno provesti ih u ovako kratkom vremenskom okviru. Nabava sirovina za izradu tehnologija još je jedan od gorućih problema pošto se praksa rudarenja potrebnih rijetkih elemenata uglavnom održava u siromašnijim zemljama van Europe čime se postiže daljnja nejednakost u globalnom regionalnom razvoju.

Povećanjem korištenja električne energije, što plan predlaže kao jednu od mjera, neće se značajno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima s obzirom na količinu termoelektrana koje još uvijek postoje i funkcioniraju u Europi. Priključenje novih sustava obnovljivih izvora energije (OIE) čini se kao alternativa, no ovdje u obzir treba uzeti nestalnost takvih izvora te zastarjelost cjelokupne elektroenergetske mreže. Da bi se OIE učinkovito priključili na elektroenergetsku mrežu potrebna je modernizacija i digitalizacija iste te implementacija pametnih mreža što je dugotrajan i skup postupak.

Dokument u načelu opisuje energetsku neovisnost Europe, ali i dalje zabrinjava činjenica da se energetska neovisnost koju plan predviđa oslanja na zamjenu jedne tehnologije – one za fosilna goriva drugom fotonaponskim sustavima, LGN terminalima i infrastrukturom za vodik. Pohvalno što je jedna od primarnih mjera povećanje energetske učinkovitosti te povećanje obvezujućeg cilja u Direktivi o energetsku učinkovitost s postojećih 9% na 13%, međutim i dalje ostaje otvoreno pitanje odakle će se uistinu i financirati već sada iznimno skupe mjere energetske učinkovitosti.

Iako i dalje ostaje otvoreno pitanje koliko je ovaj plan zaista izvediv, od ključne je važnosti suradnja različitih dionika, ne samo u njegovoj implementaciji već i u monitoringu, kako bi ovaj plan građanima Europe osigurao čistu energetsku tranziciju.


Festival Dobre energije

Energetika i okoliš

Kako građani i lokalne zajednice mogu proizvoditi čistu energiju iz obnovljivih izvora?

Zelena energetska zadruga od 5. do 7. svibnja organizira festival „Dobra energija“. Festival će okupiti širu zajednicu i javnost s ciljem popularizacije građanske energije, ali i zajedničkog promišljanja i djelovanja za njen razvoj u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Poseban fokus bit će stavljen na prilike za građansku energiju u kontekstu sve većih poticaja korištenju solarne energije na europskoj i nacionalnoj razini.

Prijavite se OVDJE.

Program Festivala možete pregledati OVDJE.

U sklopu Festivala 5. i 6. svibnja održat će se Solarno kino na Dolcu, a sve projekcije su besplatne. Više informacija o kinu i prijave možete pronaći ovdje: https://fb.me/e/2nxvuLIgj.

Što ćete saznati na Festivalu?

  • Projekti građanske energije lokalnim zajednicama donose 2 do 8 puta više prihoda od projekata vanjskih ulagača. Na Festivalu ćete saznati kako donijeti građansku energiju u svoju lokalnu zajednicu.
  • Kako koristiti prednosti dobre energije za dobrobit naših kućanstava, kvartova i gradova.
  • Proizvodnja električne energije iz sunca moguća je u svakom dijelu Hrvatske. Kako iskoristiti prednosti solarne energije za dobrobit naših kućanstava, ali i kvartova i gradova u kojima živimo?
  • Građanska energija još je relativno novi pojam u Hrvatskoj i zemljama u susjedstvu. Međutim, diljem Europe građanska energija ima dugu tradiciju. Na Festivalu ćete saznati kako transformirati svoje lokalne zajednice.

Što je „Dobra energija“?

  • Dobra energija je čista energija koju proizvode građani i lokalne zajednice iz obnovljivih izvora. Takva energija ujedno se naziva građanska energija, a ugradnjom vlastite solarne elektrane ili udruživanjem sa sugrađanima kroz energetske zadruge ili zajednice njene prednosti dostupne su svima.

Tko će sudjelovati na Festivalu?

Na festivalu će sudjelovati:

  • građani,
  • nacionalne i europske inicijative građanske energije,
  • stručnjaci u području obnovljive energije,
  • predstavnici javnih ustanova i institucija te
  • svi ostali zaljubljenici u dobru energiju.

Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Predsjednika Republike Hrvatske, a u partnerstvu s europskom federacijom energetskih zadruga REScoop.eu i inicijativom Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju u Europi.

Izvor slike: ZEZ


Nagradna igra!

Energetika i okoliš

Pomozite u borbi protiv klimatskih promjena i DOOR će vas nagraditi poklon paketom

Pripremili smo za vas zanimljivu nagradnu igru kojom ćemo nagraditi jednu osobu poklon paketom. Igra se sastoji od špila karata unutar kojih se nalaze izazovi i ciljevi o tome kako jednostavnim radnjama koje imaju veliki utjecaj možete pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Osoba koja ispuni najviše izazova u sklopu igre Klimatski heroj osvojit će DOOR-ov poklon paket.

Nagradna igra traje od 23.04. do 30.04. 2022., a pobjednika/cu ćemo proglasiti 02.05.2022.

Kako sudjelovati?

Vaša je misija postati klimatski heroj. Odaberite cilj i saznajte kako jednostavnim radnjama koje imaju veliki utjecaj možete pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.

  1. Zapratite našu Facebook stranicu: DOOR | Facebook.
  2. Izaberite karticu i ispunite cilj. Kartice možete pronaći ovdje: Choose your mission HR – Climate Hero (climateherogame.com)
  3. Objavite sliku o izvršenju izazova na vašem Facebook profilu s #climateherogame (profil vam mora biti javan tj. vidljiv) i označite nas u objavi.
  4. Podijelite izazov s drugom osobom koju ćete označiti u objavi.
  5. Odaberite drugu karticu i nastavite igru.

Kartice se dijele na četiri područja: hrana i poljoprivreda, kružno gospodarstvo, energija i prijevoz te povezivanje s prirodom.

DOOR-ov poklon paket sadrži:

  • DOOR-ovu platnenu vrećicu
  • prijenosni punjač
  • USB
  • kabel s više izlaza za punjenje mobitela
  • trake za stezanje hlača za vožnju biciklom
  • dvije bilježnice s tvrdim koricama
  • promotivnu majicu s projekta METAR
  • knjigu Održivo gospodarenje energijom: hrvatska praksa za Europu

Više o pravilima igre Klimatski heroj možete pronaći na stranicama projekta ClimAlt: http://climateherogame.com/hr/how-to-play-hr/.


Novo predavanje u sklopu DOOR obrazovne akademije

Energetika i okoliš

Saznajte kako osnovati energetsku zadrugu ili zajednicu i financirati energetske projekte

Dana 27. travnja 2022., s početkom u 18:00 sati, Paula Damaška (TerraHub i Zelena energetska zadruga) i Anamari Majdandžić (DOOR) održat će se predavanje na temu „Energetske zajednice, energetske zadruge i inovativni načini financiranja (crowdfunding)“.

U prvom dijelu predavanja Paula Damaška održat će predavanje o definicijama energetske zajednice i energetske zadruge te o inovativnim načinima financiranja (crowdfunding). Prikazat će se primjeri dobre prakse u Hrvatskoj i EU te kako osnovati energetsku zadrugu ili zajednicu i pokrenuti crowdfunding kampanju.

U drugom dijelu predavanja Anamari Majdandžić predstavit će i demonstrirati primjenu inovativnog online alata za financiranje energetskih projekata – POWER FUND, izrađen na projektu POWERPOOR.

Registrirat se možete OVDJE.


Grad Krapina svojim građanima osigurao besplatne kompostere za biootpad

Građani mogu kompostere preuzeti već od 1. travnja

Grad Krapina je za svoje građane osigurao 2690 besplatnih kompostera u vrijednosti od 941.000 kuna. Komposteri su nabavljeni putem natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uz sufinanciranje od 40%, dok će grad financirati 60% kompostera. Cilj je potaknuti građane da smanje količine proizvedenog otpada i razvrstavaju otpad na kućnom pragu te kompostiraju biootpad iz kućanstva i vrta.

Natječajem se osiguralo 2600 kompostera od 400 litara i 90 kompostera po 1000 litara za stambene zgrade.

Građani kompostere mogu preuzeti već od 1. travnja 2022.

Što je kompostiranje?

Kompostiranje je prirodni proces razgradnje biootpada pri čemu nastaju vrijedne organske tvari – kompost. To je smjesa raznih organskih otpadaka gospodarstva i kućanstva, koji prerađeni uz pomoć mikroorganizama služi kao kvalitetno gnojivo za rast i razvoj biljaka. Kompost poboljšava plodnost tla i smanjuje potrebu za umjetnim gnojivima koja smanjuju kvalitetu tla i voda. Tlo je rahlije zbog komposta, većeg kapaciteta za vodu i rjeđe se isušuje. Kompost je također izvor energije za mikroorganizme.

Kompositranjem se može uštedjeti na troškovima nastalim za kupnju umjetnih gnojiva i zemlje za sadnju cvijeća.

Što se može kompostirati?

  • Ostaci kora voća i povrća
  • Ljuske od jaja
  • Talog kave i čaja
  • Pokošena trava, korov i ostaci biljaka iz vrta
  • Uvenulo cvijeće
  • Lišće
  • Usitnjeno suho granje i lišće
  • Slama, sijeno i piljevina
  • Ostaci kod orezivanja voćaka i vinove loze
  • Kora drveta
  • Kosa, dlaka
  • Piljevina
  • Papirnate maramice
  • Borove iglice
  • Male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci.

Izvor teksta:

https://nizagorjemalo.hr/oblok/krapina-korak-naprijed-besplatni-komposteri-za-biootpad/

Izvor slike: Pixabay


Grad Nova Gradiška ostvaruje značajne uštede zahvaljujući sunčanoj elektrani

Sunčana elektrana je pokrila oko 75% iznosa računa za električnu energiju

U Novoj Gradiški sunčana elektrana BIOSOL je u veljači pokrila gotovo 3/4 ukupne potrošene električne energije za javnu rasvjetu, objekte i ustanove društvene namjene.

Sunčana elektrana snage 500 kWh izgrađena je u sklopu projekta BIOSOL – upotreba biomase i sunčeve energije kao obnovljivih izvora održive i učinkovite energije za samostalne cjeline društvene namjene (eng. Use of biomass and solar energy as renewable sources for sustainable and efficient energy for stand-alone complexes with a social purpose). Projekt, koji je završio prošle godine, financiran je iz projekta Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014.-2020. ukupnim iznosom od 981.616,01 eura, od čega EU sufinancirala 834.373,59 eura (85%).

Proizvedena električna energija

Sunčana elektrana je u veljači proizvela električnu energiju u vrijednosti od 42.520,11 kuna bez PDV-a, dok je javna rasvjeta potrošila 24.822,45 kuna, a objekti i ustanove društvene namjene 32.664,01 kuna bez PDV-a. Objekti i ustanove društvene namjene koje koriste proizvedenu energiju i sunčane elektrane su:

  • 2 dječja vrtića,
  • muzej,
  • pučko učilište,
  • gradska knjižnica,
  • 2 društvena doma,
  • turistička zajednica,
  • gradski stadion,
  • 2 upravne zgrade.

Sunčana elektrana je u siječnju proizvela 33.484 kWh, u veljači 40.818 kWh, a u ožujku 69.549 kWh električne energije.

Cilj projekta

Cilj je povećati korištenje održive energije, smanjiti korištenje fosilnih goriva i troškove potrošnje energije uz povećanje infrastrukturnih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Projektom se također želi upoznati javnost s društveno-ekonomskim koristima energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije te praktičnosti primjene mjera za uštedu energije.

Izvori teksta:

https://novagradiska.hr/news/suncana-elektrana-biosol-proizvodnja-elektricne-energije/

https://novagradiska.hr/wp-content/uploads/2019/11/Biosol.pdf

Izvor slike: Pixabay


Edukacija o klimatskoj politici i praksi

Online događaj na kojem će se razmijeniti znanja i iskustva između stručnjaka za politiku i članova zajednica

Dana 5. svibnja održat će se Forum za edukaciju o klimatskoj politici i praksi na kojem će se povezati stručnjaci za politiku i članovi zajednice s ciljem razmjene znanja i iskustva. Online događaj, koji će povezati djelovanje na političkoj i praktičnoj razini, organizira Education for Climate Coalition, participativna obrazovna zajednica koja podržava promjene potrebne za klimatski neutralno društvo.

Rok za registraciju je 4. svibnja, a možete se prijaviti OVDJE.

Forum će sadržavati:

  • Panel s Mariye Gabriel, povjerenicom Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, a raspravljat će se o povezanosti između edukacije i aktivnog djelovanja u području održivosti. Cilj događaja je pronaći način kako prenijeti učenicima potrebne vještine za zelenu tranziciju.
  • Razne dijaloge o zajedničkom rješavanju izazova zajednice u različitim fazama njihova razvoja među članovima zajednice i stručnjacima za politiku. Teme dijaloga su:
    • Kompetencije održivosti na djelu;
    • Transformacija lokacija za učenje;
    • Neka štednja vode postane doživotna navika;
    • Načini učenja o održivoj sadnji drveća;
    • Kako konkretno prenijeti učenicima vještine za zelenu tranziciju;
    • Pregled izazova u održanim dijalozima.

Detaljnije o svakom dijalogu možete pročitati OVDJE.

Forum će povezati stručnjake za politiku s članovima zajednice koji su u više navrata izrazili želju da se sastanu s njima kako bi bolje razumjeli pozadinu politike, njezine nedostatke i mogućnosti kako bi bolje osmislili konkretne projekte za zeleno obrazovanje i još naglasili njihovu važnost. S druge strane, stručnjacima za politiku je potreban bolji uvid u procese provedbe i eksperimentiranja unutar obrazovne zajednice.

Izvor slike:

Freepik

https://education-for-climate.ec.europa.eu/community/policyevent/about


Europska komisija uvozom ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a zanemaruje glavni problem: fosilna goriva

Mjere Europskog vijeća koje su predstavljene prošlog petka za smanjenje opskrbe fosilnim gorivima iz Rusije i ublažavanje vrtoglavih cijena energije ostaju kratkovidne jer se ne uspijeva riješiti korijen problema, a to je neučinkovita i prekomjerna potrošnja energije EU-a i ovisnost o fosilnim gorivima. Umjesto toga, čelnici bi se trebali fokusirati na ubrzani prijelaz na sustav koji podržava 100% obnovljive izvore energije koji štiti ljude i planet.

LNG sporazum između EU-a i SAD-a skandal je s obzirom na utjecaj  na okoliš koji ima proizvodnja plina frakturiranjem, koja ugrožava ne samo klimatske obveze EU-a već i SAD-a. Uz to, ovaj dogovor daleko je od zaobilaznog puta prema brzom rješenju za trenutnu krizu: to je EU koji se obvezuje na uvoz plina iz SAD-a, plina koji ionako neće biti uskoro dostupan. Izuzetno je uznemirujuće vidjeti da čelnici EU-a žele zamijeniti ruski fosilni plin dobiven frakturiranjem plinom iz SAD-a, umjesto da se snažno zalažu za kratkoročne mjere učinkovitosti i pokrenu elektrifikaciju grijanja u zgradama, naglašava Esther Bollendorff, stručnjakinja za politiku u području prirodnog plina u CAN Europe.

Financijske izvore treba usmjeriti na bržu pravednu energetsku tranziciju, ozbiljno shvaćajući načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu”. Europski javni novac mora se brzo osloboditi kako bi se omogućila veća ulaganja u dizalice topline i primjena obnovljivih izvora energije kao što je navedeno u preporukama CAN Europe za bržu, sigurnu i kompatibilnu energetsku tranziciju, sukladno Pariškom sporazumu u kontekstu invazije na Ukrajinu.

„Ovo je savršen trenutak da EU pošalje prave signale da u potpunosti prihvaća energetsku neovisnost i pobjegne od ovisnosti o fosilnim gorivima. Europa ne može ostati zaglavljena s fosilnim gorivima koja su se pokazala nepouzdanima, dok ista potiču ratove i klimatsku krizu. Ovo je ključan trenutak i ne možemo si više priuštiti spašavanje industrije fosilnih goriva koja tone”, ističe Elif Gündüzyeli, stručnjak za politiku u području energetike u CAN Europe.

To se mora odraziti u planu Europske komisije “REPowerEU“, koji će biti predstavljen u svibnju, za pristupačnu, sigurnu i održivu energiju s ciljem da EU postane neovisan o fosilnom gorivu iz Rusije. Komisija bi tada trebala definirati ambicioznije energetske ciljeve i detaljni akcijski plan s većim financiranjem za provođenje energetske tranzicije i ostvarenje energetski neovisne EU s postignutim klimatskim ciljevima iz Pariškog sporazuma.

Izvor teksta: https://caneurope.org/eu-council-short-sighted-energy-measures-neglect-root-problem-fossil-fuels/

Izvor slike: Pixabay