Webinari o prednostima biciklizma u urbanoj mobilnosti

Istražite koliki potencijal ima biciklizam za oblikovanje budućnosti urbane mobilnosti u Europi s nultom stopom emisija. Dana 16. rujna (14:00 do 16:30 sati) održat će se webinar na temu teretni bicikli, a 23. rujna 2021. (14:00 do 15:30 sati) webinar o procijeni troškova i koristi bicikla u odnosu na automobil.

Cilj tih webinara je prikazati iskustva i dobre prakse iz zajednice Interreg Europe te pružiti smjernice i preporuke s rješenjima iz stvarnog života iz gradova i regija diljem Europe. Na webinarima će se detaljno objasniti što pojedini gradovi i regije već rade kako bi biciklizam pretvorili u temelj urbane mobilnosti, poboljšavajući time kvalitetu zraka i postižući klimatsku neutralnost u sektoru prometa.

Za registraciju na oba webinara morate imati korisnički račun na Interreg Europe platformi.

Izvor teksta: https://www.interregeurope.eu/policylearning/news/12248/the-cycling-cities-series-is-back/

Izvor slike: pixabay


Sudjelovanje na konferenciji Velocity2021 u Lisabonu

Daniel Rodik iz DOOR-a i Marko Stančec iz ODRAZ-a sudjeluju uživo na najvećoj svjetskoj konferenciji o biciklističkom prometu pod nazivom Velocity2021 u Lisabonu.
Preko 600 sudionika pod strogim epidemiološkim mjerama sudjeluje u diskusiji kako ublažiti klimatsku krizu kroz održivu niskougljičnu mobilnost. Glavne poruke konferencije su:
  • Bicikli i e-bicikli predstavljaju jednostavno i učinkovito rješenje koje smanjuje zagađenje i bolesti povezane s nekretanjem.
  • Neophodna komunalna biciklistička infrastruktura predstavlja daleko manje opterećenje javnog prostora u odnosu na cestovnu infrastrukturu za motorizirani promet.
  • Gospodarstvo, a pogotovo turizam postaju zeleniji i ugljični neutralniji ako u lance opskrbe i turističku mobilnost uvedemo bicikle.

Sudjelovanje na konferenciji je aktivnost u sklopu provedbe projekta “UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti” kroz koji će se povećati kapaciteti organizacija civilnog društva i multiplicirati broj aktivnosti popularizacije STEM-a koje provode udruge te unaprijediti međusektorsku suradnju organizacija civilnoga društva i akademskih institucija.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda – Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a.

Dio atmosfere s konferencije prenosimo kroz galeriju fotografija.


Usvojen je Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka Grada Zadra

Gradsko vijeće Grada Zadra, 2. i 3. kolovoza 2021. godine, donijelo je odluku o usvajanju  Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka Grada Zadra (SECAP), koji je DOOR izradio u sklopu projekta Compete4SECAP.  Compete4SECAP je projekt na kojem su se u četiri grada u Hrvatskoj (Osijek, Rijeka, Velika Gorica i Zadar) doradili akcijski planovi održivog korištenja energije (SEAP) u planove koji obuhvaćaju i prilagodbu na klimatske promjene (SECAP). Projekt je financiran kroz program Obzor2020.

Nadamo se da će ovaj dokument pomoći gradskoj upravi i građanima Zadra u energetskoj tranziciji!

Izvor slike: Pixabay


Webinar za organizacije civilnog društva o transformaciji poslovanja industrijskog sektora

CAN Europe i European Environmental Bureau, 10. rujna 2021. godine, od 11:00 – 12:30 h, organiziraju webinar pod nazivom „Izrazite svoje mišljenje o transformaciji industrijskih ekosustava EU-a“.

Cilj webinara je podijeliti važne informacije s organizacijama civilnog društva o radu Europske komisije kojim nastoje promijeniti poslovnu praksu ključnih industrijskih sektora kako bi Europa mogla ispuniti postavljene ciljeve te kako bi izbjegla nepovratna ili teška oštećenja klime i prirode. Zagovornici industrije su brojniji i imaju veći utjecaj od glasa civilnog društva, ali postoji mogućnost da se ta ravnoteža promijeni kroz proces koji se naziva ‘industrial ecosystem transition pathways‘.

Webinar će biti podijeljen u dvije sesije. Prva sesija će biti otvorena za sve, a u njoj će sudjelovati generalna direktorica Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike. Druga će biti zatvorena samo za organizacije civilnog društva.

Registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://us06web.zoom.us/meeting/register/tZErf-6qrjsrGNeaw7b7xpqgDIpSlHgKsq4p

Nacrt programa webinara možete pronaći OVDJE.

Više o industrijskog strategiji za Europu možete pročitati OVDJE.


Interaktivna karta koja prikazuje projekcije globalnog porasta razine mora

NASA je izradila kartu koja pokazuje koliki će biti porast razine mora u svijetu u narednim desetljećima na temelju Šestog izvješća o klimi Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC).

Karta omogućuje korisnicima da odaberu bilo koju lokaciju na globalnim oceanima i obalama te izaberu bilo koje desetljeće između 2020. i 2150. godine. Nakon toga dobit će uvid u detaljno izvješće o odabranoj lokaciji na temelju projekcija u Šestom izvješću. Na karti tako možete pronaći podatke za Grad Split (gradska luka), Općinu Sućuraj i Grad Dubrovnik.

Uz prikaz porasta razine mora u narednim desetljećima, korisnici mogu vidjeti i učinke različitih procesa koji potiču porast razine mora. Ti procesi uključuju otapanje ledenih ploča i ledenjaka, promjene u obrascima cirkulacije oceanskih voda ili njihovo širenje uzrokovano zagrijavanjem, što može utjecati na visinu oceana.  Prema karti, do 2150. godine gradovi na našoj obali mogu očekivati porast razine mora između 60 i više od 150 centimetara. Navedena projekcija ovisi o mogućim različitim scenarijima.

Karta prikazuje buduću razinu mora prema nekoliko scenarija temeljenim na projekcijama emisija stakleničkih plinova i socioekonomskim scenarijima. Prvi scenarij projekcija uzima u obzir niske razine emisija stakleničkih plinova s ograničenjem globalnog zagrijavanja na 1,5 oC, drugi scenarij do dva stupnja, a treći scenarij između 2,7 i 3,4 oC. Četvrti scenarij u obzir uzima visoke emisije aerosola a peti, ujedno i najgori scenarij je onaj bez promjena u klimatskim politikama (eng. “business as usual”).

Prema analizi NASA-e  između 1901. i 2018. godine globalna srednja razina mora porasla je za oko 20 centimetara, što predstavlja najbrži porast u posljednjih 3000 godina, a više od 600 milijuna ljudi (oko 10% svjetske populacije) živi u obalnim područjima koja su niže od 10 metara nadmorske visine.

Globalno zagrijavanje iznad 2 oC moglo bi biti dovoljno da se otopi ledena ploča Grenlanda, što bi uzrokovalo globalni porast razine mora za više od 2 m. Predviđa se da će porast razine mora raseliti oko 267 milijuna ljudi diljem svijeta, povećati rizik od poplava, uzrokovati eroziju plaža i gubitak staništa za životinje i biljke koje žive na obali ili u blizini.

Uz to, možete pregledati i interaktivni atlas Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koji prikazuje promjene temperature i oborina na globalnoj razini prema scenarijima klimatskih promjena koji se koriste za modeliranje porasta razine mora.

Izvor slike: pixabay


Objavljen je Javni poziv za neposredno sufinanciranje radnih podloga

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je objavio Javni poziv za neposredno sufinanciranje radnih podloga za izradu Programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja ili radnih podloga za izradu akcijskih planova energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP) i/ili izvješća o njihovoj provedbi.

Javni poziv namijenjen je jedinicama lokalne i područne samouprave, a iznos sufinanciranje se kreće do 40, 60 ili 80% prihvatljivih troškova. Prijavitelj može ostvariti najviše do 120.000 kn po ovom pozivu dok je ukupna vrijednost poziva 4 milijuna kuna.

Svrha ovog Javnog poziva je potaknuti i dati podršku lokalnoj i regionalnoj samoupravi da prihvati klimatske ciljeve smanjenja emisije stakleničkih plinova i cilj prilagodbe klimatskim promjenama. Svrha je potaknuti dionike na lokalnoj i regionalnoj razini da sagledaju utjecaj klimatskih promjena na njihovom području, da ocjene stupanj ranjivosti i rizika od klimatskih promjena za ključne sektore na njihovom području. Ta ocjena će poslužiti kao podloga za određivanje prioritetnih mjera za tu lokalnu i regionalnu samoupravu. Podloga tj. ocjena je bitan preduvjet za izradu kvalitetnih Programa ili SECAP-ova.

Program i SECAP predstavljaju ključne dokumente lokalne i regionalne razine koji na bazi izvješća o stanju okoliša ocjene utjecaj ranjivosti i rizika na klimatske promjene kao i socio-gospodarskih kretanja te identificiraju prioritetne mjere ublažavanja klimatskih promjena poput energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te mjere prilagodbe klimatskim promjenama

Izvor: https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=163


3 milijarde stabala za bolju prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u EU

Prema Europskom zelenom planu, Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godinu rješavat će se problem zaštite i obnove prirode, a jedna od obveza će biti sadnja najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU do 2030. godine. Nova Strategija EU-a za šume za 2030., koju je u lipnju ove godine objavila Komisija, sadrži putokaz za postizanje tog cilj. Svake godine između 2010. i 2015. godine naraslo je 300 milijuna novih stabala u EU, a ovim planom cilj je udvostručiti taj broj kojim će se povećati površina pokrivenosti šumom u EU i otpornost šuma. Uz to, povećat će se uloga šuma u sprječavanju gubitka bioraznolikosti te će se ostvariti veliki doprinos u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Plan će se financirati programom LIFE, fondovima kohezijske politike i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.

Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal drveća u prilagodbi klimatskim promjenama plan je posaditi i uzgajati stabla sukladno ekološkim principima, što znači da će se stabla prvo morati posaditi na pravom mjesto i s pravom svrhom. To će zahtijevati dugoročno planiranje i praćenje jer će se trebati posaditi odgovarajuća mješavina vrsta drveća ne samo u šumama, već i u agrošumarstvu te poljoprivrednim i urbanim područjima. Na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su močvare, bare, tresetišta i travnjaci neće se smjeti posaditi drveće.

Osim velike koristi u prilagodbi, drveće će pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena pohranom ugljika smanjujući emisije stakleničkih plinova, a krošnje mogu stvoriti mikroklimu koja može ograničiti evaporaciju vode iz tla.

U sklopu projekta ForestaMi u gradu Milanu cilj je posaditi 3 milijuna stabala do 2030. godine. Projekt podržava Grad Milano, a započeo je na temelju istraživanja Milanskog politehničkog sveučilište koje nakon završetka projekta predviđa sniženje temperature u gradu za 2 – 8 °C i povećanje pokrivenosti krošnji drveća za 10% što će u prosjeku smanjiti temperaturu površine za 1,4 °C. Također, strateškom sadnjom drveća na određenim lokacijama u gradu predviđa se smanjenje potrebe za klima uređajem za 30% i ušteda 20 – 50% energije koja se koristi za grijanje.

Uz to, stablo dnevno filtrira do 450 litara vode, a svake godine može ukloniti oko 19 kg onečišćivača iz zraka.

Izvor slike: Pixabay


Karta potencijala europskih gradova za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama

U sklopu projekta NATURVATION izrađene su karte koje prikazuju potencijal prirodnih rješenja za prilagodbu i ublažavanje klimatskim promjenama u više od 775 europskih gradova. NATure-based URban innoVATION je četverogodišnji projekt koji je financiran programom Obzor 2020 te uključuje 14 institucija diljem Europe. Cilj projekta je podržati ostvarenje potencijala prirodnih rješenja u gradovima kao odgovor na izazove urbane održivosti u suradnji sa zajednicama i dionicima.

Karte prikazuju kvantificirani potencijal prirodnih rješenja koji uključuje:

  • ublažavanje toplinskih valova,
  • pohrana ugljika i
  • zadržavanje kišnice.

Na kartama su kvantificirane i dodatne koristi prirodnih rješenja za gradove, a one su:

  • mogućnosti rekreacije,
  • dostupnost zelenih površina za bolje zdravlje i blagostanje ljudi i
  • potencijal bioraznolikosti.

Karte pokazuju da primjena dodatnih zelenih površina i drveća za ublažavanje toplinskih valova i povećanje pohrane ugljika ima najveći potencijal u južnoj Europi, na sjeveru Velike Britanije, zapadnom Balkanu i u Turskoj, dok je najmanji u srednjoj Europi.

Kartama Zagreba, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita, kao i drugim europskim gradovima, možete pristupiti OVDJE. Na dnu internetske stranice možete upisati grad koji želite nakon čega dobijete dokument s kartama koje pokazuju potencijal grada za zelene površine, ublažavanje toplinskih valova, pohranu ugljika, zadržavanje kišnice i bioraznolikost.

Izvor slike: Pixabay


Sudjelujte u kampanji "Stand up za klimu" i osvojite nagrade

Projekt STAND UP ZA KLIMU (Stand Up for Climate) ili #standupzaklimu, koristi inovativan i kreativan način za podizanje svijesti o klimi kod građana, korištenjem alata komedije kao poluge promjena.

Stand up za klimu je kampanja u kojoj imate priliku osvojiti besplatno gledanje tri profesionalno producirane cjelovečernje predstave standup komedije Pedje Bajovića– S NOGU* (*sredstvo za protiv jugonostalgije i jugofobije), MUŠKARAC (o parenju i razmnožavanju) i ROK TRAJANJA i to na način da se registrirate na https://zaklimu.pedjabajovic.com/ i priložite dokaz/e (foto, video) o svojem ekološki odgovornom ponašanju. Napravite nešto dobo za prirodu, potom svoju akciju snimi, slikaj, opiši, opjevaj, nacrtaj… na bilo koji način to pokaži i dokaži – i pošalji.

Više informacija potraži na: https://zaklimu.pedjabajovic.com/.

 

Izvor: https://zaklimu.pedjabajovic.com/


Jednostavan i jasan pogleda na globalno zagrijavanje kroz "klimatske pruge"

Globalna prosječna temperatura površine Zemlje u 2020. godini, uz 2016. godinu, bila je najtoplija godina ikada zabilježena, prema Copernicus – europskoj službi za praćenje klimatskih promjena. Međutim, 2020. godina je bila najtoplija u Europi, gdje je prosječna temperatura bila 0,4 oC viša od prosječne temperature pet prethodnih najtoplijih godina. Kako bi se na što jednostavniji i jasan način vizualiziralo zagrijavanje svijeta i svake države pojedinačno, izrađene su „klimatske pruge“. One prikazuju promjene u temperaturi zbog globalnog zagrijavanja tijekom proteklih sto i više godina, a svaka vertikalna pruga predstavlja prosječnu temperaturu u određenoj državi u jednoj godini. Pruge, koje su kronološki poredane, u posljednjih nekoliko godina prelaze iz plave u crvenu boju, što ilustrira porast prosječnih temperatura u određenoj državi. Ako prosječna temperatura države za određenu godinu pređe granicu, odnosno prosječnu temperaturu u razdoblju od 1971. do 2000. godine, pruga postaje crvena, a kada je ispod te granice pruga postaje plava. Najtamnija plava i crvena predstavljaju ekstremne temperature za određeno područje tijekom vremenskog perioda prikazanog na grafikonu.

„Klimatske pruge“ Republike Hrvatske za razdoblje od 1901. do 2020. godine možete pregledati OVDJE, gdje možete pregledati stanje i u ostalim državama po regijama.