Novo predavanje u sklopu DOOR obrazovne akademije

Energetika i okoliš

Saznajte kako osnovati energetsku zadrugu ili zajednicu i financirati energetske projekte

Dana 27. travnja 2022., s početkom u 18:00 sati, Paula Damaška (TerraHub i Zelena energetska zadruga) i Anamari Majdandžić (DOOR) održat će se predavanje na temu „Energetske zajednice, energetske zadruge i inovativni načini financiranja (crowdfunding)“.

U prvom dijelu predavanja Paula Damaška održat će predavanje o definicijama energetske zajednice i energetske zadruge te o inovativnim načinima financiranja (crowdfunding). Prikazat će se primjeri dobre prakse u Hrvatskoj i EU te kako osnovati energetsku zadrugu ili zajednicu i pokrenuti crowdfunding kampanju.

U drugom dijelu predavanja Anamari Majdandžić predstavit će i demonstrirati primjenu inovativnog online alata za financiranje energetskih projekata – POWER FUND, izrađen na projektu POWERPOOR.

Registrirat se možete OVDJE.


Grad Krapina svojim građanima osigurao besplatne kompostere za biootpad

Građani mogu kompostere preuzeti već od 1. travnja

Grad Krapina je za svoje građane osigurao 2690 besplatnih kompostera u vrijednosti od 941.000 kuna. Komposteri su nabavljeni putem natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uz sufinanciranje od 40%, dok će grad financirati 60% kompostera. Cilj je potaknuti građane da smanje količine proizvedenog otpada i razvrstavaju otpad na kućnom pragu te kompostiraju biootpad iz kućanstva i vrta.

Natječajem se osiguralo 2600 kompostera od 400 litara i 90 kompostera po 1000 litara za stambene zgrade.

Građani kompostere mogu preuzeti već od 1. travnja 2022.

Što je kompostiranje?

Kompostiranje je prirodni proces razgradnje biootpada pri čemu nastaju vrijedne organske tvari – kompost. To je smjesa raznih organskih otpadaka gospodarstva i kućanstva, koji prerađeni uz pomoć mikroorganizama služi kao kvalitetno gnojivo za rast i razvoj biljaka. Kompost poboljšava plodnost tla i smanjuje potrebu za umjetnim gnojivima koja smanjuju kvalitetu tla i voda. Tlo je rahlije zbog komposta, većeg kapaciteta za vodu i rjeđe se isušuje. Kompost je također izvor energije za mikroorganizme.

Kompositranjem se može uštedjeti na troškovima nastalim za kupnju umjetnih gnojiva i zemlje za sadnju cvijeća.

Što se može kompostirati?

  • Ostaci kora voća i povrća
  • Ljuske od jaja
  • Talog kave i čaja
  • Pokošena trava, korov i ostaci biljaka iz vrta
  • Uvenulo cvijeće
  • Lišće
  • Usitnjeno suho granje i lišće
  • Slama, sijeno i piljevina
  • Ostaci kod orezivanja voćaka i vinove loze
  • Kora drveta
  • Kosa, dlaka
  • Piljevina
  • Papirnate maramice
  • Borove iglice
  • Male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci.

Izvor teksta:

https://nizagorjemalo.hr/oblok/krapina-korak-naprijed-besplatni-komposteri-za-biootpad/

Izvor slike: Pixabay


Grad Nova Gradiška ostvaruje značajne uštede zahvaljujući sunčanoj elektrani

Sunčana elektrana je pokrila oko 75% iznosa računa za električnu energiju

U Novoj Gradiški sunčana elektrana BIOSOL je u veljači pokrila gotovo 3/4 ukupne potrošene električne energije za javnu rasvjetu, objekte i ustanove društvene namjene.

Sunčana elektrana snage 500 kWh izgrađena je u sklopu projekta BIOSOL – upotreba biomase i sunčeve energije kao obnovljivih izvora održive i učinkovite energije za samostalne cjeline društvene namjene (eng. Use of biomass and solar energy as renewable sources for sustainable and efficient energy for stand-alone complexes with a social purpose). Projekt, koji je završio prošle godine, financiran je iz projekta Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014.-2020. ukupnim iznosom od 981.616,01 eura, od čega EU sufinancirala 834.373,59 eura (85%).

Proizvedena električna energija

Sunčana elektrana je u veljači proizvela električnu energiju u vrijednosti od 42.520,11 kuna bez PDV-a, dok je javna rasvjeta potrošila 24.822,45 kuna, a objekti i ustanove društvene namjene 32.664,01 kuna bez PDV-a. Objekti i ustanove društvene namjene koje koriste proizvedenu energiju i sunčane elektrane su:

  • 2 dječja vrtića,
  • muzej,
  • pučko učilište,
  • gradska knjižnica,
  • 2 društvena doma,
  • turistička zajednica,
  • gradski stadion,
  • 2 upravne zgrade.

Sunčana elektrana je u siječnju proizvela 33.484 kWh, u veljači 40.818 kWh, a u ožujku 69.549 kWh električne energije.

Cilj projekta

Cilj je povećati korištenje održive energije, smanjiti korištenje fosilnih goriva i troškove potrošnje energije uz povećanje infrastrukturnih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Projektom se također želi upoznati javnost s društveno-ekonomskim koristima energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije te praktičnosti primjene mjera za uštedu energije.

Izvori teksta:

https://novagradiska.hr/news/suncana-elektrana-biosol-proizvodnja-elektricne-energije/

https://novagradiska.hr/wp-content/uploads/2019/11/Biosol.pdf

Izvor slike: Pixabay


Edukacija o klimatskoj politici i praksi

Online događaj na kojem će se razmijeniti znanja i iskustva između stručnjaka za politiku i članova zajednica

Dana 5. svibnja održat će se Forum za edukaciju o klimatskoj politici i praksi na kojem će se povezati stručnjaci za politiku i članovi zajednice s ciljem razmjene znanja i iskustva. Online događaj, koji će povezati djelovanje na političkoj i praktičnoj razini, organizira Education for Climate Coalition, participativna obrazovna zajednica koja podržava promjene potrebne za klimatski neutralno društvo.

Rok za registraciju je 4. svibnja, a možete se prijaviti OVDJE.

Forum će sadržavati:

  • Panel s Mariye Gabriel, povjerenicom Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, a raspravljat će se o povezanosti između edukacije i aktivnog djelovanja u području održivosti. Cilj događaja je pronaći način kako prenijeti učenicima potrebne vještine za zelenu tranziciju.
  • Razne dijaloge o zajedničkom rješavanju izazova zajednice u različitim fazama njihova razvoja među članovima zajednice i stručnjacima za politiku. Teme dijaloga su:
    • Kompetencije održivosti na djelu;
    • Transformacija lokacija za učenje;
    • Neka štednja vode postane doživotna navika;
    • Načini učenja o održivoj sadnji drveća;
    • Kako konkretno prenijeti učenicima vještine za zelenu tranziciju;
    • Pregled izazova u održanim dijalozima.

Detaljnije o svakom dijalogu možete pročitati OVDJE.

Forum će povezati stručnjake za politiku s članovima zajednice koji su u više navrata izrazili želju da se sastanu s njima kako bi bolje razumjeli pozadinu politike, njezine nedostatke i mogućnosti kako bi bolje osmislili konkretne projekte za zeleno obrazovanje i još naglasili njihovu važnost. S druge strane, stručnjacima za politiku je potreban bolji uvid u procese provedbe i eksperimentiranja unutar obrazovne zajednice.

Izvor slike:

Freepik

https://education-for-climate.ec.europa.eu/community/policyevent/about


Europska komisija uvozom ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a zanemaruje glavni problem: fosilna goriva

Mjere Europskog vijeća koje su predstavljene prošlog petka za smanjenje opskrbe fosilnim gorivima iz Rusije i ublažavanje vrtoglavih cijena energije ostaju kratkovidne jer se ne uspijeva riješiti korijen problema, a to je neučinkovita i prekomjerna potrošnja energije EU-a i ovisnost o fosilnim gorivima. Umjesto toga, čelnici bi se trebali fokusirati na ubrzani prijelaz na sustav koji podržava 100% obnovljive izvore energije koji štiti ljude i planet.

LNG sporazum između EU-a i SAD-a skandal je s obzirom na utjecaj  na okoliš koji ima proizvodnja plina frakturiranjem, koja ugrožava ne samo klimatske obveze EU-a već i SAD-a. Uz to, ovaj dogovor daleko je od zaobilaznog puta prema brzom rješenju za trenutnu krizu: to je EU koji se obvezuje na uvoz plina iz SAD-a, plina koji ionako neće biti uskoro dostupan. Izuzetno je uznemirujuće vidjeti da čelnici EU-a žele zamijeniti ruski fosilni plin dobiven frakturiranjem plinom iz SAD-a, umjesto da se snažno zalažu za kratkoročne mjere učinkovitosti i pokrenu elektrifikaciju grijanja u zgradama, naglašava Esther Bollendorff, stručnjakinja za politiku u području prirodnog plina u CAN Europe.

Financijske izvore treba usmjeriti na bržu pravednu energetsku tranziciju, ozbiljno shvaćajući načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu”. Europski javni novac mora se brzo osloboditi kako bi se omogućila veća ulaganja u dizalice topline i primjena obnovljivih izvora energije kao što je navedeno u preporukama CAN Europe za bržu, sigurnu i kompatibilnu energetsku tranziciju, sukladno Pariškom sporazumu u kontekstu invazije na Ukrajinu.

„Ovo je savršen trenutak da EU pošalje prave signale da u potpunosti prihvaća energetsku neovisnost i pobjegne od ovisnosti o fosilnim gorivima. Europa ne može ostati zaglavljena s fosilnim gorivima koja su se pokazala nepouzdanima, dok ista potiču ratove i klimatsku krizu. Ovo je ključan trenutak i ne možemo si više priuštiti spašavanje industrije fosilnih goriva koja tone”, ističe Elif Gündüzyeli, stručnjak za politiku u području energetike u CAN Europe.

To se mora odraziti u planu Europske komisije “REPowerEU“, koji će biti predstavljen u svibnju, za pristupačnu, sigurnu i održivu energiju s ciljem da EU postane neovisan o fosilnom gorivu iz Rusije. Komisija bi tada trebala definirati ambicioznije energetske ciljeve i detaljni akcijski plan s većim financiranjem za provođenje energetske tranzicije i ostvarenje energetski neovisne EU s postignutim klimatskim ciljevima iz Pariškog sporazuma.

Izvor teksta: https://caneurope.org/eu-council-short-sighted-energy-measures-neglect-root-problem-fossil-fuels/

Izvor slike: Pixabay


Grad Križevci sufinancira izradu glavnog projekta sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima

Grad Križevci objavio je Javni poziv za sufinanciranje pripreme projektne dokumentacije – izradu glavnog projekta sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima, za vlastitu potrošnju. Javni poziv otvoren je za podnošenje prijava do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 15. lipnja 2022. godine.

Raspoloživa sredstava Grada po Pozivu iznose 200.000,00 kn. Grad će sufinancirati do 80% od ukupnog iznosa, ali ne više od 4.000,00 kuna po prijavi, za opravdane troškove. Opravdani troškovi su: projektna dokumentacija za fotonaponsku elektranu, spremna za izgradnju elektrane i trošak pripreme ostale dokumentacije za prijavu na ovaj natječaj, odnosno trošak konzultantskih usluga ako takav postoji. Troškovi moraju nastati tijekom 2022. godine, a dokazivat će se datumima izdavanja računa.

Cilj ovog Poziva je povećanje obnovljivih izvora energije u postojećoj potrošnji električne energije u kućanstvima na području grada Križevaca te smanjenje emisija stakleničkog plina CO2.

Sva dokumentacija se podnosi na e-mail adresu u PDF obliku pisarnica@krizevci.hr ili donosi osobno u papirnatoj inačici u pisarnicu gradske uprave I.Z. Dijankovečkog 12, 48260 Križevci, odnosno dostavlja poštom na istu adresu, od dana otvaranja Javnog poziva, 21. ožujka 2022.

Više informacija o natječaju i potrebnu dokumentaciju za prijavu možete naći na sljedećoj poveznici: https://krizevci.hr/dokumenti/javni-poziv-za-sufinanciranje-pripreme-projektne-dokumentacije-izradu-glavnog-projekta-suncane-elektrane-za-proizvodnju-elektricne-energije-u-kucanstvima-za-vlastitu-potrosnju/.

Izvor slike: Pixabay


Online događaj o urbanoj transformaciji za stvaranje klimatski neutralnih gradova

Dana 29. ožujka 2022. (14:00 – 16:00 sati) održat će se online događaj na kojem će se raspravljati o tome što je sve potrebno da gradovi postanu klimatski neutralni u okviru paketa „Fit for 55“.

Događaj pod nazivom „Getting Fit for 55 and beyond“, koji organizira Eurocities, mreža više od 200 gradova u 38 zemalja, potaknut će politički dijalog između gradonačelnika/dogradonačelnika, zastupnika u Europskom parlamentu, državnih dužnosnika i dužnosnika EU kako bi se identificiralo i raspravilo sljedeće:

  • kritične ulazne točke i pokretače politika za sektor energije, zgradarstva i prometa u paketu „Fit for 55“ za postizanje maksimalnog utjecaja na terenu;
  • načini suradnje između različitih razina vlasti, građana i privatnog sektora kako bi se smanjila fragmentacija i ubrzala tranzicija;
  • dobre prakse i modeli o tome kako se baviti aspektima zapošljavanja, društvenog i građanskog sudjelovanja u sektoru prometa i zgradarstva;
  • okvir politike EU-a, instrumente i sheme podrške za poticanje provedbe paketa “Fit for 55” i Europskog zelenog plana na lokalnoj razini.

Program i upute za registraciju možete pronaći OVDJE.

EU želi ubrzati transformaciju prema klimatskoj neutralnosti, istovremeno smanjujući svoju ovisnost o uvoz fosilnih goriva. Paket „Fit for 55“, kojim se želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030., jedan je od načina za postizanje tog cilja, od povećanja energetske učinkovitosti u zgradama do prestanka korištenja fosilnih goriva u prometnom sektoru.

Trenutno sektori prometa i zgradarstva čine 65% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, zbog čega je neophodna promjena za dekarbonizaciju ovih sektora.

Za više informacija koje detaljnije objašnjavaju paket „Fit for 55“ i što je sve uključeno u njega, posjetite sljedeću stranicu: https://door.hr/plan-eu-a-za-zelenu-tranziciju/.

Izvor slike: Freepik


Uskoro kreću prijave za sufinanciranje sustava obnovljivih izvora energije

Dana 30. ožujka 2022. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavit će Javni poziv u vrijednosti od 100 milijuna kuna kojim će se pravnim osobama sufinancirati sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije. Prijave će se moći poslati od 31. ožujka 2022. od 9 sati preporučenom poštom ili osobno u prijamni ured Fonda na adresi Radnička cesta 80, Zagreb. Prijave će biti obrađivane redoslijedom zaprimanja, do trenutka iskorištenja sredstava.

Poziv je namijenjen za jedinice regionalne i lokalne samouprave, tijela državne uprave, ostale proračunske i izvanproračunske korisnike, ustanove, zadruge, trgovačka društva, obrtnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, privatne iznajmljivači, kao i samostalne djelatnosti i ostali pravni subjekti (izuzev udruga). Na poziv će se po prvi puta moći javiti upravitelji višestambenih zgrada, te vjerske zajednice.

Mogućnost sufinanciranja je 40, 60 ili 80%, ovisno o lokaciji na kojoj se provodi projekt, a sredstva se mogu dobiti za:

  • dizalice topline,
  • sunčane toplinske kolektore,
  • kotlove na drvnu sječku/pelete ili pirolitičke kotlove te za
  • integrirane fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u izoliranom (off-grid) ili mrežnom pogonu.

Osim opreme, sufinancira se i izrada glavnog projekta do 40% opravdanog troška izrade, odnosno najviše do 70.000 kuna po lokaciji, a moguće je i njegovo retroaktivno sufinanciranje, ako nije stariji od 24. rujna 2020. godine, od kada se počeo primjenjivati Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

Uz to, sufinancirat će se i stručni nadzor s do 40% opravdanog troška provedbe, odnosno najviše 56.000,00 kuna po lokaciji.

Pojedina prijava može podrazumijevati ugradnju različitih sustava obnovljivih izvora energije na više lokacija.

Sličan poziv za bespovratna sredstva za korištenje obnovljivih izvora  energije u obiteljskim kućama za građane će biti objavljen najesen.

Izvor teksta: https://www.fzoeu.hr/hr/100-milijuna-kuna-za-sustave-koristenja-obnovljivih-izvora-energije/8926

Izvor slike: Freepik


Plan za smanjenje potražnje za naftom u iduća 4 mjeseca

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je plan koji sadrži prijedloge za smanjenje potražnje za naftom i to za 2,7 milijuna barela dnevno u iduća 4 mjeseca, što je ekvivalentno potražnji za naftom svih automobila u Kini.

To bi značajno smanjilo potencijalne napetosti i skokove cijena u vrijeme kada velika količina ruskih zaliha možda više neće stizati na tržište i kada se bliži sezona najveće potražnje u srpnju i kolovozu. Mjere bi imale još veći učinak ako se usvoje djelomično ili u cijelosti u zemljama u razvoju.

Plan je fokusiran na sektor transporta, s obzirom na to da je u tom sektoru većina potražnje za naftom. Predložene su konkretne mjere koje su već primijenjene u različitim zemljama i gradovima poput:

  • smanjena ograničenja brzine za najmanje 10 km/h;
  • rad od kuće do 3 dana u tjednu (ako je moguće);
  • nedjelja bez automobila (za veće gradove);
  • jeftiniji javni prijevoz, poticaji za mikromobilnost, hodanje i biciklizam;
  • naizmjenično korištenje privatnih automobila;
  • poticanje zajedničkog prijevoza npr. za put do posla
  • promoviranje učinkovitog korištenja teretnih kamiona i dostavu robe;
  • preferirati vlakove velikih brzina i noćne vlakove;
  • izbjegavati poslovna putovanja (ako je moguća alternativa);
  • ubrzati prilagodbu električnih i učinkovitijih vozila.

U nastavku je prikazano smanjenje potražnje za naftom, prema navedenim mjerama, u razvijenim gospodarstvima u roku od 4 mjeseca:

Izvor teksta i grafa: https://www.iea.org/reports/a-10-point-plan-to-cut-oil-use

Izvor slike: Pixabay


Zagreb je među najzelenijim glavnim gradovima Europe

Potencijal zelenih površina poput boljeg zdravlja i dobrobiti građana sve se više prepoznaje u politici. Ljudi koriste zelene površine za vježbe i društvene interakcije, opuštanje i mentalnu obnovu. Prednosti se kreću od smanjenog rizika od pretilosti kod djece, do boljeg zdravlja srca i krvnih žila te niže stope depresije kod odraslih. Parkovi, drveće i druge zelene površine poboljšavaju kvalitetu zraka, smanjuju buku, snižavaju temperature tijekom vrućih razdoblja i povećavaju bioraznolikost u gradovima.

Zelena infrastruktura, koja uključuje zelene i plave površine poput parcela, privatnih vrtova, parkova, uličnih stabala, voda i močvara, činila je u prosjeku 42% gradske površine u 38 zemalja članica Europske agencije za okoliš (EEA), prema posljednjim dostupnim podacima. Grad s najvećim udjelom ukupne zelene površine (96%) je Cáceres u Španjolskoj, a grad s najmanjom ukupnom zelenom površinom od samo 7% je Trnava u Slovačkoj.

Javno dostupne zelene površine čine relativno nizak udio u ukupnim zelenim površinama koji se u prosjeku procjenjuje na samo 3% ukupne gradske površine. Ipak, to varira između gradova, primjerice u gradovima kao što su Ženeva (Švicarska), Haag (Nizozemska) i Pamplona/Iruña (Španjolska), pristupačne zelene površine čine više od 15% gradskog područja.

Najnoviji podaci pokazuju da je prosječna pokrivenost urbanim drvećem za gradove u 38 zemalja članica EEA-a i zemalja koje surađuju iznosila 30%, pri čemu gradovi u Finskoj i Norveškoj imaju najveći udio pokrivenosti drvećem, dok gradovi na Cipru, Islandu i Malti imaju najnižu.

Postotak ukupne zelene infrastrukture, urbanih zelenih površina i urbanih površina prekrivenih drvećem na području glavnih gradova zemalja članica Europske agencije za okoliš (EEA-38), bez Lihtenštajna, možete pogledati na sljedećem grafu.

Izvor teksta: European Environment Agency (EEA)

Izvor slike: Pixabay