EU paket za oporavak: Vijeće je usvojilo Mehanizam za oporavak i otpornost

Vijeće Europske unije je 10. veljače 2021. usvojilo Uredbu o uspostavljanju Mehanizma za oporavak i otpornost, čime je uspostavljen zakonodavni okvir Plana oporavka.

Sredstava osigurana iz ovog Mehanizma trebala bi u 27 država članica potaknuti javna ulaganja i potaknuti reforme s ciljem rješavanja utjecaja pandemije COVID-19.

Države članice ostvariti će pravo na sredstva koja se dodjeljuju temeljem nacionalnih planova oporavka i otpornosti, a u okviru kojih bi trebali biti opisani koherentni paket reformi i investicijskih projekata u šest stupova koji određuju područje primjene Mehanizma i to:

  • Zelena tranzicija
  • Digitalna transformacija
  • Pametan i održiv rast te radna mjesta
  • Socijalna i teritorijalna kohezija
  • Zdravlje i otpornost
  • Politike za djecu i mlade, uključujući obrazovanje i razvoj vještina.

Pri tom je ključno istaknuti da se sredstva osigurana iz Mehanizma za oporavak ne smiju koristiti kako bi zamijenila rashode iz nacionalnih proračuna, te da se mogu koristiti kao dodatna sredstva na potpore koje su osigurane u okviru drugih programa i instrumenata Unije, pri čemu se mora poštovati načelo izbjegavanja dvostrukog financiranja. Uredbom se također propisuje da države članice moraju osigurati uspostavu odgovarajućih kontrolnih sustava za sprečavanje i otkrivanje korupcije, prijevare i sukoba interesa.

Europska komisija ima obavezu Vijeću i Parlamentu do 31. srpnja 2022. podnijeti izvješće o preispitivanju provedbe Mehanizma u kojem mora ocijeniti do koje mjere je provedba planova za oporavak i otpornost u skladu s područjem primjene Uredbe, točnije, jesu li države članice implementiranim mjerama doprinijele klimatskom cilju od najmanje 37 i digitalnom cilju od najmanje 20 %, te u kojoj su mjeri doprinijele rješavaju nejednakosti između žena i muškaraca, ali i svakom od 6 područja važnih za daljnji razvoj EU.

Države članice, svoje Nacionalne planove oporavka i otpornosti moraju dostaviti Komisiji do 30. travnja tekuće godine, a svaka država članica u kontekstu europskog semestra dvaput godišnje izvještava o napretku postignutom u ostvarivanju svojeg plana za oporavak i otpornost. Izvješća država članica u tu se svrhu na odgovarajući način uzimaju u obzir u nacionalnim programima reformi, koji služe kao alat za izvještavanje o napretku prema dovršetku planova za oporavak i otpornost.

Kako bi se osiguralo praćenje ispunjenosti mjera i njihov doprinos klimatskom cilju u Prilogu VI Uredbe razvijena je Metoda za praćenje klimatskih mjera. Svako područje intervencije u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost prati koeficijent za izračun potpore za ciljeve povezane s klimatskim promjenama odnosno koeficijent za izračun potpore za okolišne ciljeve kojim bi se u teoriji trebalo mjeriti kolikoj je pojedino područje intervencije doprinijelo klimatskom cilju.

Uredba bi trebala biti objavljena 18. veljače, te bi trebala stupiti na snagu dan nakon objave.


U tijeku su prijave za ENGAGER školu o inovativnim mjerenim podatcima za energetsko siromaštvo

ENGAGER škola 2 o „Uključivanju inovativnih mjernih podataka o energetskom siromaštvu“ održat će se na pet različitih mjesta u Europi (i online) od 26. do 30. travnja. Druga ENGAGER škola osposobljavanja bavi se izazovom integracije inovativnih mjernih podataka o energetskom siromaštvu. Okupit će se male skupine u pet europskih gradova, svaka otvorena za prijavitelje koji mogu provesti tjedan dana na tom mjestu. Također će prihvatiti mali broj zahtjeva za online sudjelovanje sa sjedištem u drugim zemljama. Na trening se mogu prijaviti mladi istraživači te radnici i praktičari iz civilnog društva. Odabrani sudionici dobit će stipendiju za pokrivanje troškova putovanja i smještaja. Registracije su otvorene do 5. ožujka.

Više informacija o prijavi potražite ovdje: http://www.engager-energy.net/wp-content/uploads/2021/01/TrainingSchool.pdf


Planiranje mjera iz Fonda za oporavak obavijeno velom tajne ugrožava ispunjavanje dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva

Kako države članice namjeravaju koristiti sredstva iz EU-ovog Fonda za oporavak i otpornost u iznosu od 672 milijarde eura i dalje nije poznato. Novi izvještaj mreže ekoloških organizacija Bankwatch pokazuje da u većini država članica koje su obuhvaćene istraživanjem nema javno dostupnih podataka o planovima za oporavak, a dostupni podaci najčešće nisu službene objave nadležnih tijela već medijske spekulacije. U istraživanju Bankwatcha osnovno je pitanje bilo kako su pripremani Nacionalni planovi oporavka i otpornosti u 20 država članica, a rezultati pokazuju da gotovo nijedna država članica svoje Planove nije predstavila javnosti, niti su šire skupine zainteresiranih dionika sudjelovale u radnim skupinama zaduženim za njihovo planiranje. Posebno zabrinjava što se čini da Planovi ne uključuju prethodnu stratešku procjenu utjecaja na okoliš što dovodi do zabrinutosti oko ispunjavanja nacionalnih, ali i europskih dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva.

Uz pomoć Climate Action Network (CAN) Europe i njezinih članica, Bankwatch je razvio interaktivnu vizualizaciju rezultata koju možete pogledati ovdje.

Ugovori poput Aarhuške konvencije zahtijevaju aktivno uključivanje građana i udruga građana u procese donošenja plana, programa ili politike vezane uz okoliš, uključujući financijske i proračunske planove, u što zasigurno spada i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Aarhuška konvencija se odnosi na:

  • pristup informacijama o okolišu - pravo svakoga na informaciju o okolišu koja imaju tijela javne vlasti,
  • sudjelovanju javnosti u odlučivanju u pitanjima okoliša – omogućiti javnosti i nevladinim organizacijama da komentiraju prijedloge mjera, propisa, politika, planova, programa i projekata, koji utječu na okoliš i
  • pristup pravosuđu oko pitanja okoliša - pravo na pravosudni postupak i osporavanja odluke javne vlasti radi dokazivanja povrede prava vezanih za propise iz okoliša i drugih propisa.

Prošli je tjedan Europska komisija izdala smjernice za pripremu Planova kojima se preporučuje državama članicama da se savjetuju s organizacijama civilnog društva oko ulaganja, koji bi trebali biti usvojeni u travnju.

U pismu, koje supotpisuju europske organizacije civilnog društva, a koje je upućeno potpredsjednicima Komisije Timmermansu i Dombrovskisu, organizacije su istaknule kako će brzopleto odbacivanje tih zahtjeva Europske komisije naštetiti cilju EU da se do 2050. postigne neto nula emisija stakleničkih plinova.

Raphael Hanoteaux, službenik za politiku EU fondova u CEE Bankwatch Network, rekao je: „Oporavak ne može doći bez otpornosti. Ulaganja u male obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i društveno-pravična tranzicija prema niskougljičnom gospodarstvu, su one vrste projekata usmjerenih na zajednicu koji Europu mogu pogurati prema naprijed. Europska komisija bi trebala utjecati na države članice da otvore postupak planiranja i uključe glasove koji se zalažu za takvo financiranje. "

Markus Trilling, koordinator za politiku financija i subvencija u Climate Action Network (CAN) Europe, tvrdi: „Države članice danas donose odluke o ulaganju koje će oblikovati naša gospodarstva desetljećima. Sada je vrijeme da osiguramo da nam ove investicije pomažu u transformaciji prema boljem društvu za sve. To se ne može dogoditi s isključivanjem građana, zbog čega su procesi javnog savjetovanja dio europskog zakonodavnog okvira. "

Izvor fotografija: bankwatch.org


Registrirajte se za sudjelovanje na trećoj konferenciji ENGAGER mreže

Fuel Poverty Research Network, Defesa do consumidor (DECO), Center for Environmental and Sustainability Research (CENSE -FCT NOVA) i ENGAGER-COST mreža (Europsko energetsko siromaštvo: Agenda za su-kreaciju i inovacije je istraživačka mreža) pozivaju sve zainteresirane istraživače, praktičare i kreatore mjera na interaktivnu, četverodnevnu radionicu razmjene znanja od 1. do 4. ožujka 2021.

Događaj će se fokusirati na učenje o važnim pitanjima koja se odnose na pravednost u prijelazu na dekarbonizirane sustave energije. Okupit će ljude iz različitih sektora diljem Europe koji dijele zajednički interes za energiju, stanovanje i pravednost.

Događaj je otvoren za sve te će biti organizirano na online platformi. Događaj nudi niz online sesija za odabir, uključujući:

  • online knjižnicu prezentacija,
  • plenarne sesije usredotočene na Europu i budućnost istraživanja energetskog siromaštva,
  • panel diskusije na kojima sudjeluju istraživači energetskog siromaštva.

Također, održati će se sesije tri interaktivnih podtema:

  • energetsko siromaštvo i spol,
  • inkluzivni društveni pokreti o energetskom siromaštvu,
  • energetsko siromaštvo i transport u Europi.

Fokus događaju su politike dekarbonizacije koje ujedno predstavljaju i rizike i mogućnosti za energetski siromašna kućanstva. Tijekom događaja će razmatrati kako se ove politike mogu osmisliti tako da utječu na ublažavanje energetskog siromaštva.

Za sudjelovanje se možete registrirati ovdje: https://whova.com/portal/registration/makin_202103/

Za program i više informacija: Conference: Making Decarbonisation Fair – FPRN (fuelpovertyresearch.net)


Događaj u sklopu ENPOR projekta: Marine Cornelis i Stefan Bouzarovski razgovaraju o energetskoj ranjivosti u sektoru privatnog najma

Pridružite nam se na prvom događaju u sklopu ENPOR-ovog izvještaja o energetskom siromaštvu u sektoru privatnog najma putem ZOOM-a, 24. veljače 2021. u 11:00. Registrirajte se besplatno putem obrasca da biste dobili link za dogođaj. Ovim događajem započet je niz aktivnosti ENPOR projekta širom Europe koje istražuju načine za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma. Bit će to 60-minutni razgovor Marine Cornelis sa prof. Stefanom Bouzarovskim o sadržaju izvještaja i energetskoj ranjivosti u kontekstu energetske tranzicije. Izvješće te s njim povezana analiza istražuju izazove i učinke energetskog siromaštva u kontekstu privatno iznajmljenih kućanstava. Oba dokumenta bit će dostupna za preuzimanje nakon događaja.

Više o ENPOR projektu: http://door.hr/portfolio/enpor/

Registracija: https://forms.gle/p6pXseHEazizD8KB9


U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 6“ održat ćemo drugo online predavanje za učenike

U sklopu provedbe projekta „Moja učinkovita škola 6“, 3. veljače 2021. godine, održat će se predavanje i kviz za 6. razrede OŠ Lovre pl. Matačića o energiji, klimi, klimatskim promjenama i ugljičnom otisku.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba i ovo će biti drugo online predavanje u sklopu projekta. U okviru predavanja učenicima će biti objašnjena razlika između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije te kako iskorištavanje tih izvora utječe na klimu i okoliš. Učenici će također naučiti što su klimatske promjene, koje su posljedice klimatskih promjena, što je uzrok globalnog zagrijavanja te na koje načine mogu smanjiti svoj ugljični otisak.

Nakon predavanja učenici će sudjelovati u kvizu kojim će provjeriti svoje novostečeno znanje, a oni s najviše znanja i koncentracije će osvojiti vrijedne nagrade.


Kulturno-umjetničke aktivnosti u Buševcu i očuvanje tradicije uz pomoć Buš Eko projekta

Projekt Buš Eko?!, punim nazivom „Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice“ financiran je iz sredstava Europskog socijalnog fonda, ukupne vrijednosti 1.995.864,96 kuna. Projekt se provodi dvije godine, a provedba projekta je započela u svibnju 2020. godine. Cilj „Buš Eko?!“projekta je energetski obnoviti društveni dom u Buševcu, te potaknuti daljnji održivi razvoj lokalne zajednice istovremenim očuvanjem tradicijske kulture i načina života usklađenog s prirodom.

Važan čuvar tradicije i kulture u lokalnoj zajednici je upravo prosvjetno i dobrotvorno društvo pod nazivom Ogranak Seljačke sloge (OSS) Buševec koji koristi prostor društvenog doma za organizaciju cijelog niza aktivnosti koje uključuju stanovnike Buševca i okolnih mjesta.  Ogranak Seljačke sloge  kontinuirano djeluje od 1920. godine i s ponosom nosi naziv matične Seljačke sloge u Hrvatskoj. Odobrenje projekta Buš Eko?! i obnova Društvenog doma Buševec je  jedan od ljepših poklona koje je Ogranak Seljačke sloge mogao zaželjeti za svoj 100. rođendan.

Očuvanje tradicije i baštine našeg naroda i odgajanje mladih generacija u duhu poštivanja te tradicije osnovni su ciljevi rada i postojanja OSS Buševec. Ti se ciljevi ostvaruju u OSS Buševcu kroz djelovanje nekoliko sekcija; folklorna, dramska, etno i medijska (foto-video i arhiva) sekcija. Društvo ima ukupno 400-tinjak članova, od kojih je dvjestotinjak svakodnevno aktivno.

Folklorna sekcija njeguje izvorni folklor Turopolja i koreografirani folklor koji obuhvaća područje cijele Republike Hrvatske. Bogatstvo i ljepotu folklora upotpunjuju nošnjama kraja iz kojeg izvode koreografiju, a koje su u njihovom vlasništvu.

Dramska sekcija je također sastavni dio OSS-a.  Pučkog kazalište djeluje od 1923. godine, a u svojoj dugoj povijesti uvježbano je preko 130 kazališnih premijera sa preko 1200 nastupa u Hrvatskoj te u Mađarskoj, Rumunjskoj i Njemačkoj.

Etno sekcija je u proteklih 13 godina uspjela u centar Buševca preseliti jedno kompletno imanje čime je stvorena Etno zadruga Buševec koja se sastoji od čardaka, melinice, komorke, štale sa štagljem, pčelinjaka, kukuružnjaka, bunara, drvarnice, pemnice i krušne peći. 2017 godine je Etno zadruga Buševec dobila status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Na taj način čuvaju i materijalnu baštinu Turopolja i Hrvatske.

OSS Buševec je sudionik svih važnijih smotri i festivala u Hrvatskoj i diljem svijeta. Sudjelovali su na skoro svim smotrama u Hrvatskoj i na festivalima u Njemačkoj Kanadi, Italiji, Austriji, Makedoniji, Litvi, Češkoj, Albaniji, Turskoj, Rusiji, Sloveniji, Meksiku, Portugalu, Grčkoj i Cipru, gdje su dobili priznanja za trud i kvalitetu izvedenog programa.

Potrebno je istaknuti očuvanje tradicije i 50 godina dugačke suradnje s Hrvatima izvan domovine; Austrija (povremeno od 1968.), Mađarska (kontinuirano od 1977.), Rumunjska (kontinuirano od 1973.), Njemačka, Kanada (3 puta), Slovačka, Srbija i BiH.

Tiskali su i niz knjiga naših domaćih autora, a najznačajnije su svakako Monografije društva,  knjiga Buševec i Rodoslovlja Buševskih obitelji. Ova izdanja važna su za očuvanje povijesti sredine i dobra su podloga za daljnja proučavanja.

2006. godine dobili su nagradu Zagrebačke županije za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu i nagradu Grada Velike Gorice „Zlatna podgutnica“ za doprinos ugledu i promociju grada. Osim toga, 2010.godine, tadašnji predsjednik Republike Hrvatske, dr. Ivo Josipović je OSS-u Buševec dodijelio Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u promociji i održanju tradicije folklorne kulture i stvaralaštva hrvatskog naroda, a prigodom 90. godina utemeljenja.

Svake pete godine OSS Buševec održava tradiciju očuvanja velike „Turopoljske svadbe“, medijskog spektakla koji dočarava svadbene običaje Turopolja. OSS Buševec organizira niz kulturnih događanja i manifestacija:

- „Dječje igre“ – međunarodni dječji folklorni festival,
- Međunarodni festival tradicijskih glazbala,
- „Ivanje u Buševcu“-susret folklornih skupina,
- „KAJ-BUŠ“-susret pučkih kazališta kajkavskog govornog područja,
- božićni koncert.

Značajan dio provedbe „Buš Eko?!“ projekta je i revitalizacija zgrade društvenog doma u kojem se odvijaju brojna događanja važna za prenošenje znanja o starim hrvatskim običajima i očuvanje tradicije. Obnovom društvenog doma unaprijediti će se energetske karakteristike zgrade i poboljšati uvjeti za nastavak održavanja aktivnosti kojima OSS Buševec doprinosi promociji i  očuvanju zajednice i kulturnog naslijeđa.


Mehanizam za oporavak i otpornost

U srpnju 2020. čelnici EU-a su se složili oko prijedloga sveobuhvatnog proračuna Europske unije za novo sedmogodišnje razdoblje u iznosu od 1824,3 milijarde eura, a koji u okviru višegodišnjeg financijskog okvira vrijednosti 1074,3 milijarde eura predviđa i izvanredni proračun za oporavak od 750 milijardi eura kroz novi financijski instrument Next Generation EU (NGEU).

Dio sredstava potrebnih za rješavanje izazova uzrokovanih pandemijom COVID-19, do 750 milijardi eura, EU će osigurati sredstva posuđivanjem na tržištu kapitala, a Europska komisija će biti ovlaštena u ime Unije djelovati na financijskim tržištima.

EU će posuđena sredstva koristiti isključivo u svrhu rješavanja posljedica krize uzrokovane COVID-19, putem Next Generation EU (NGEU). Dio sredstva iz NGEU, državama članicama će biti dostupan u obliku zajmova (360 milijardi eura), a dio u  obliku bespovratnih sredstava (390 milijardi eura) i to kroz sedam programa. Jedan od programa je Mehanizam za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility). S financijskom omotnicom od 672,5 milijardi eura navedeni je mehanizam okosnica instrumenta za oporavak Next Generation EU.

Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost će se državama članicama pomoći u prevladavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije COVID-19. Mehanizam bi trebao osigurati zelenu i digitalnu tranziciju te izgradnju održivijih i otpornijih gospodarstva država članica. Zelena tranzicija će se poticati ulaganjima u reforme i ulaganjima u zelene tehnologije i izgradnju kapaciteta, uključujući biološku raznolikost, energetsku učinkovitost, obnovu zgrada i kružno gospodarstvo, istodobno doprinoseći klimatskim ciljevima EU, promičući održivi rast, otvaranje radnih mjesta i očuvanje energetske sigurnosti.

Kako bi dobile potporu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice moraju izraditi nacionalne planove za oporavak i otpornost u kojima se utvrđuju njihovi programi reformi i ulaganja do 2026. Pri tome je ključno naglasiti da će se napredak i implementacija mjera pratiti u okviru Europskog semestra, kako bi se osigurala koordinacija i komplementarnost nacionalnih ciljeva razvoja s načelima Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Infografiku možete pogledati ovdje.


Prijenosni baterijski sustavi

Pristup električnoj energiji jedan je od najznačajnijih infrastrukturnih priključaka, koji prožima sve aspekte ljudskog djelovanja i koji uglavnom uzimamo zdravo za gotovo. Na lokacijama bez pristupa elektroenergetskom sustavu možemo zaboraviti na luksuze na koje smo navikli: električna rasvjeta, računala, električni alati, hlađenje hrane… Čak i u gradovima se povremeno možemo naći u situacijama bez struje, prekidi napajanja u trajanju od nekoliko minuta dovoljni su da većina ljudskih aktivnosti stane. Višesatni ili višednevni periodi bez struje su najčešće posljedica izvanrednih događaja kao što su, na primjer, namjerne sabotaže ili prirodne katastrofe (potresi, poplave…). Nasreću, takvi događaji su rijetki, no prestanak opskrbe električnom energijom tada dodatno otežava reakciju i daljnje djelovanje za povratak u normalno stanje.

U situacijama gdje nema pristupa električnoj mreži (off-grid), uobičajeno se poseže za alternativnom opcijom koju predstavljaju mali agregati na fosilna goriva. Njihove prednosti su relativno niska cijena, mogućnost transporta i raspoloživost električne energije dok ima goriva. Mane su im emisija štetnih plinova, buka koju stvaraju za vrijeme rada, potrošnja goriva i potreba za održavanjem. Razvojem tehnologije baterija, solara i učinske elektronike, baterijski sustavi postali su zanimljiva alternativa agregatima u određenim slučajevima. Zadnjih godina možemo primijetiti sve veći broj sustava na lokacijama bez mreže. Takvi sustavi uglavnom su stacionarni, odnosno dio su kućne instalacije, nisu lako prenosivi i potrebno je određeno vrijeme za njihovo postavljanje.

Ovakvi se sklopovi često nazivaju i “hibridni sustavi”, što znači da je moguće kombinirati više izvora energije, ovisno o tome koji je izvor raspoloživ: sunce i vjetar (obnovljivi izvori čija proizvodnja ovisi o lokaciji, godišnjem dobu i trenutnim atmosferskim prilikama), vozila (alternator), električna mreža ili agregati. Iako baterijski sustavi mogu biti alternativa agregatima, te dvije tehnologije se mogu vrlo dobro nadopunjavati: baterije pokrivaju razdoblja manje potrošnje, dok se agregat pali samo pri većoj potrošnji ili u slučaju da Sunčevo zračenje ne daje dovoljno energije. Tako je moguće dobiti najbolje od baterija i agregata: većinu vremena imamo tih i čist izvor struje, u kombinaciji s energijom iz dizela ili benzina. Agregat radi manje, pa se time smanjuju buka, zagađenje, potrošnja goriva i trošak.

Napretkom tehnologije navedenih komponenti koje čine ovakve sustave, one postaju sve manje i lakše. To se pogotovo odnosi na invertere i razne tipove litijskih baterija, koje su višestruko lakše od olovnih za isti kapacitet. Manje dimenzije i manja težina omogućavaju da se jači sustavi upakiraju u blokove koji su pogodni za transport. Kad se tome pridoda dizajn koji omogućava prenosivost i brzo spajanje s izvorima i trošilima, dobivamo uređaje koji se po jednostavnosti korištenja i prenosivosti približavaju power banku za punjenje mobitela, a po mogućnostima su usporedivi sa stacionarnim baterijskim sustavima: postavljanje ovakvog sustava sastoji se od donošenja na mjesto korištenja, spajanja s trošilima i izvorima - “Plug and play”. U prijenosnoj izvedbi, ovakav energetski sustav prestaje biti dio fiksne instalacije u objektu i postaje uređaj koji može se po potrebi može koristiti i na drugim lokacijama i za druge primjene.

U idućim godinama možemo očekivati sve širu primjenu baterijskih sustava: tehničke performanse ovakvih sustava će napredovati, biti će jednostavniji za korištenje, a njihova cijena niža. Ipak, malo je vjerojatno da će baš svako kućanstvo imati potrebu za svojim sustavom i da će si ga moći priuštiti. Možda je izglednija situacija u kojoj ovakve uređaje posjeduju institucije i tvrtke, te ih koriste ili iznajmljuju/daju na korištenje:

Primjerice, škola koja ima prijenosnu bateriju može je iskoristiti za napajanje razglasa, rasvjete i računala pri organizaciji događanja u dvorištu škole ili nastave u prirodi. Građevinska tvrtka može bateriju koristiti za napajanje alata na gradilištima bez električne energije, a tvrtka koja se bavi organizacijom festivala može izbjeći najam agregata i smanjiti troškove. U kombinaciji sa solarnim panelima, baterija u kućanstvu može služiti za pokrivanje dijela potrošnje energijom Sunca, a po potrebi se koristiti za radove oko kuće ili za napajanje na izletima. U iznimnim slučajevima kada dolazi do prekida opskrbe električnom energijom, baterije u institucijama, poslovnim prostorima i kućanstvima mogu preuzeti napajanje najbitnijih uređaja: rasvjete, hladnjaka, zamrzivača, računalne opreme i ventilacije.

Prenosivost sustava omogućuje da se oni mogu prema potrebi poslati u područja pogođena nepogodama, kao pružanje “energetske prve pomoći”, privremenog sustava za opskrbu strujom. Imajući u vidu više mogućih primjena, prijenosne baterije imaju potencijal postati dijelom fleksibilne prijenosne infrastrukture, koja u normalnom radu doprinosi energetskoj učinkovitosti i kvaliteti života, a u kriznim situacijama postaje samostalan sustav za opskrbu električnom energijom.

Veći broj ovakvih sustava u rukama građana i institucija može doprinijeti smanjenju korištenja agregata, smanjenju zagađenja i povećanju energetske otpornosti (eng. resilience) društva. Baš poput zalihe brašna i vode, u izvanrednim situacijama može biti korisno imati i zalihu struje. Barem za prvu ruku.

 

Tekst je pripremio DOOR-ovac Luka Majić. 


Kraj najtoplijeg desetljeća u Europi s rekordnom 2020. godinom

Europska organizacija Copernicus Climate Change Service (C3S) objavila je podatke koji pokazuju da je globalno, 2020. godina izjednačena s prethodno rekordnom najtoplijom 2016. godinom. Time je 2020. godina zasjela na sami vrh ljestvice najtoplijih godina u Europi otkako postoje službena mjerenja i to kao 0.4°C toplija od 2019., prethodno najtoplije godine.

Temperatura zraka na visini od dva metra u 2020-toj u usporedbi s prosjekom razdoblja 1981-2010. Izvor: ERA5. Izvor: Copernicus Služba za klimatske promjene/ECMWF

Gotovo cijela sjeverna hemisfera imala je iznadprosječne temperature. Dijelovi Arktika i sjevernog Sibira zabilježili su u 2020. godini neka od najvećih godišnjih temperaturnih odstupanja od prosjeka, s amplitudom od 3°C, pa čak i preko 6°C za cijelu godinu. Osim toga, u drugoj polovici godine arktički led bio je znatno niži od prosjeka u to doba godine, s tim da su u srpnju i listopadu zabilježene najniže razine morskog leda za te mjesece.

C3S također izvještava da su koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi nastavile rasti do 2.3 ppm godišnje dosežući do sada neviđeni globalni maksimum od 413 ppm tijekom svibnja 2020. Maksimum je dosegnut unatoč izvanrednoj situaciji pandemijskog lockdowna, koji je rezultirao smanjenjem CO2 emisija iz fosilnih goriva od 7%.

Izvor: Sveučilište u Bremenu za Službu za klimatske promjene Copernicus (C3S) i Službu za nadzor atmosfere Copernicus (CAMS) koju provodi ECMWF

Slažemo se s voditeljem Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S), Carlo Buontempo: „Nije iznenađenje da je posljednje desetljeće bilo najtoplije zabilježeno te je još jedan podsjetnik na hitnost ambicioznog smanjenja emisija kako bi se spriječili negativni klimatski utjecaji u budućnosti." Podatci nam pokazuju da nemamo više vremena za neaktivnost i dok se neto globalne emisije ne smanje na nulu ne možemo ublažiti utjecaj klimatske krize.

Više informacija o 2020. godini, mogu se pronaći ovdje: https://climate.copernicus.eu/sites/default/files/2021-01/C3S-Annualtempdata-2020.pdf