Preporuke za učinkovitije smanjenje emisija u sektorima koji nisu dio sustava EU-a za trgovanje emisijama

U sklopu projekta UNIFY objavljeno je izvješće u kojem je provedena detaljna procjena politika i mjera usvojenih u sektorima koji su dio Uredbe o raspodjeli tereta (eng. Effort Sharing Regulation, ESR) u osam EU zemalja: Hrvatska, Češka, Estonija, Njemačka, Francuska, Poljska, Slovenija i Španjolska, s posebnim naglaskom na učinkovite mjere i najbolje prakse.

Osim ponuđenog pregleda doprinosa sektora globalnim klimatskim ciljevima EU-a, u Izvješću se nude preporuke kako ojačati i poboljšati revidiranu Uredbu o raspodijeli tereta na temelju iskustava prikupljenih na nacionalnoj razini od partnera na projektu UNIFY, među kojima je i DOOR. Kao podrška državama članicama u postizanju njihovih nacionalnih ciljeva, ponuđeni su prijedlozi za poboljšanje nacionalnog upravljanja za lakše ostvarivanje ciljeva, kao i za jačanje sektorskih propisa EU za npr. CO2 standarde za vozila i energetske standarde za zgrade.

Uredba o raspodjeli tereta postavlja pravno obvezujuće ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za sektore koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (ETS), tzv. ESR sektori. Takvi sektori su odgovorni za gotovo 60% od ukupnih emisije stakleničkih plinova u EU, a uključuju cestovni promet, poljoprivredu, otpad i zgrade. Uredbom o raspodjeli tereta žele se smanjiti emisije navedenih sektora za 30% do 2030. u cijeloj EU (u odnosu na 2005. godinu), uz postavljanje konkretnih nacionalnih ciljeva za države članice kako bi postigle taj cilj na razini cijele EU.

Trenutni prijedlog Komisije za reviziju Uredbe o raspodijeli tereta i dalje uključuje nacionalno obvezujuće ciljeve emisija, ali podiže ukupni cilj EU-a za smanjenje emisija s 30% na 40% do 2030. (u odnosu na 2005.). Unatoč poboljšanju, važno je napomenuti da je ovaj cilj još uvijek daleko od cilja iz Pariškog sporazuma koji iznosi najmanje 50% smanjenja ukupnih emisija (u odnosu na 2005.) do 2030. za ESR sektore.


Nacionalna akcija digitalnog čišćenja za smanjenje emisija CO2

Svake godine internet i povezani sustavi proizvedu 900 milijuna tona CO2, što je više od emisija koje stvori godišnja proizvodnja cijele Njemačke. Neke studije procjenjuju da će za deset godina internetska mreža potrošiti 20% ukupne svjetske energije, odnosno da će do 2025. godine spremišta podataka koristiti petinu ukupne proizvedene energije i time postati jedan od najvećih onečišćivača. Već sada, emisije CO2 povezane s internetom veće su od emisija svjetske zrakoplovne industrije. Svake minute pošalje se 240 milijuna e-mailova od kojih se 20% nikada ni ne otvori, a 20 e-poruka dnevno po korisniku tijekom godine stvara jednaku količinu emisija CO2 kao automobil koji putuje 1000 km. Procjenjuje se da jedno Google pretraživanje troši istu količinu energije kao žarulja od 60 W upaljena oko 17 sekundi, te čak 90% online podataka se nakon tri mjeseca nikada više ne upotrijebi / pročita / posjeti.

Prema tome, organizira se Globalna akcija digitalnog čišćenja – Digital Cleanup Day koja se održava diljem svijeta 19. ožujka 2022.. U Hrvatskoj akciju digitalnog čišćenja koordinira Udruga Žmergo u sklopu kampanje Zelena čistka.

Sudjelovati možete na sljedeći način:

  • zabilježite stanje memorije uređaja ili korisničkog računa kojeg ćete čistiti,
  • obrišite nekorištene aplikacije, duplikate i mutne fotografije, videozapise, nepotrebne dokumente koji ispunjavaju uređaje za pohranu, virtualne “oblake” i druge online platforme,
  • obrišite nepotrebnu e-poštu i odjavite pretplatu s mailing lista koje ne čitate redovito,
  • provjerite novo stanje memorije uređaja / računa e-pošte i izračunajte obrisane podatke u MB i/ili GB,
  • rezultate prijavite putem online obrasca https://bit.ly/3K4g6TJ do 1. travnja 2022.

Više o kampanji možete pronaći OVDJE.

Ako izbrišemo sve nepotrebne datoteke, aplikacije, fotografije i videozapise, ne štedimo samo ogromnu količinu CO2, već produžujemo životni vijek naših uređaja, stvaramo nove digitalne navike, te postajemo učinkovitiji i zadovoljniji.

Izvor slike: Pixabay


Panel rasprava o urbanom šumarstvu

Dana 19. ožujka 2022. u 18:00 sati održat će se panel diskusija o urbanom šumarstvu i senzibilitetu građana o orezivanju i liječenju urbanih stabala u Hrvatskoj koju organizira prva Udruga za organiziranje kampanji sadnje stabala u Republici Hrvatskoj – Zasadi stablo, ne budi panj!

Prijavu za sudjelovanje na panelu možete pronaći ovdje: https://forms.gle/iUB7BfnxSA3A1NvW8.

Na panelu će se sa stručnjacima iz urbanog šumarstva raspravljati o problemima na koje se nailazi prilikom sadnje stabala u gradovima, te će se razmotriti razlozi većeg senzibiliteta javnosti po pitanju obrezivanja i liječenja urbanih stabala.

Čelnici mnogih europskih i svjetskih gradova potiču sadnju drveća te uređenje novih i širenje postojećih parkova i zelenih površina jer su prepoznali važnosti urbane prirode za dobrobit ljudi. Sadnja stabala na ulicama gradova može smanjiti rizike od depresije, ublažiti klimatske promjene i spriječiti gubitak bioraznolikosti. Cilj je da takve informacije više zastupaju urbanisti, zdravstveni radnici i konzervatori.

Izvor slike: Pixabay


Osvrt na REPowerEU: pitanja i kritike

Europska komisija je 8. ožujka 2022. godine predstavila komunikaciju pod nazivom REPowerEU – Zajednička europska akcija za pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju. U navedenom dokumentu Europska komisija iznosi prijedloge kako do 2030. godine smanjiti ovisnost Europske unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. Komunikacija započinje riječima „Nakon ruske invazije na Ukrajinu, razlog za brzu i čistu energetsku tranziciju nikada nije bio snažniji i jasniji.“ Ovakav uvod bi bio puno uvjerljiviji kada bi predloženi dokument predviđao potpunu zabranu uvoza fosilnih goriva iz Rusije, a ne samo postupno ukidanje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije do 2030. godine. REPowerEU se ne bavi na ozbiljan i realističan način ovisnošću Europske unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije, što je problem na koji se upozorava godinama i koji se nije pojavio s početkom ruske invazije na Ukrajinu, niti se na ozbiljan i realističan način bavi čistom energetskom tranzicijom i njezinim potencijalnom realizacijom do 2030. godine.

Kao jedno od prvih rješenja dokument predviđa diverzifikaciju opskrbe plinom kroz povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i razvoj cjevovoda prema neruskim dobavljačima, te veću količinu proizvodnje i uvoza biometana i obnovljivog vodika. Drugo se rješenje temelji na bržem smanjivanju upotrebe fosilnih goriva u domovima građana Europske unije, zgradama, industriji i elektroenergetskom sustavu povećanjem energetske učinkovitosti te povećanju obnovljivih izvora i elektrifikaciji te rješavanju uskih grla infrastrukture.

Priznajući trenutnu energetsku krizu koja je dovela do povećanja cijena energenata i u sektoru industrije, ali i sektoru kućanstva, dokument obećava da će se EU razmotriti opcije ograničavanja i daljnjeg reguliranja cijena pojedinih energenata te na isto potiče i države članice. Dokument ne daje informacije odakle će se financirati razlika između tržišno regulirane cijene i ograničene cijene za pojedine sektore bilo da je ona ograničena na EU ili na nacionalnoj razini iako navodi da bi se pojedine mjere, poput dodjele državnih potpora za podmirivanje troškova energenata u sektoru malog i srednjeg poduzetništva mogle financirati kroz uvođenje mjere privremenog poreza na neočekivanu dobit energetskih tvrtki na razini država članica, odnosno iz prihoda iz ETS sustava koji su viši od očekivanih.

Dokument detaljno opisuje da će Komisija do travnja donijeti zakonodavni prijedlog s ciljem osiguranja adekvatne godišnje razine skladištenja plina kako bi postojeća skladišna infrastruktura u EU bila popunjena do najmanje 90% svojih kapaciteta do 1. listopada. S obzirom na kompleksnost usvajanja legislativnih promjena, dokumentom se preporuča da bi se države članice trebale ponašati kao da je zakonodavni okvir već usklađen i poduzeti mjere kako bi se osiguralo ponovno punjenje skladišta na vrijeme.

Dokumentom se navodi da bi potpuna implementacija prijedloga usvajanja paketa Fit for 55 smanjila potrošnju plina za 30% do 2030, ali isto tako da bi se ostvarili ciljevi iz ovog dokumenta u okviru Fit for 55 paketa potrebno je udvostručiti cilj za proizvodnju biometana do 2030, te je do 2030. potrebno predvidjeti proizvodnju dodatnih 15 milijuna tona (mt) obnovljivog vodika uz do sada predviđenih 5,6 milijuna tona u okviru Fit for 55, te utrostručiti fotonaponske sustave i vjetroelektrane. Pri tome dokument predviđa da je preduvjet za ubrzanje realizacije projekata obnovljivih izvora energije pojednostaviti i skratiti postupke odobrenja i izdavanja dozvola.

Ovaj dokument ne samo da ne daje odgovore na ključna pitanja kako ubrzati čistu i pravednu tranziciju, već se njime otvara cijeli niz pitanja od zamjene ovisnosti o ruskom plinu na ovisnost o plinu drugih dobavljača, ograničavanje cijene energenata i dodjelu kratkoročnih oblika pomoći ugroženim sektorima što potencijalno može dovesti do mnogo gore ekonomske krize i ovisnosti o državnoj intervenciji, do pitanja temelja demokracije i funkcioniranja pravne države – je li kriza opravdanje za usvajanje praksi koje nisu legislativno regulirane. Nadalje dokumentom se ne daje odgovor na pitanje kako ćemo točno smanjiti ovisnost EU o fosilnim gorivima i povećati klimatsku neutralnost EU, te pretvoriti Europu u klimatski neutralni kontinent do 2050. godine, ne daje se odgovor niti kako odjednom možemo povećati proizvodnju i uvoza biometana i obnovljivog vodika ili tko i kako će financirati nove tehnologije koje će u kratkom periodu moći zadovoljiti potrebe za povećanu proizvodnju i uvoz biometana i obnovljivog vodika? I najvažnije pitanje na koje dokument ne odgovara je li realistično zaista očekivati  udvostručivanje i utrostručivanje proizvodnje energije uz pomoć novih tehnologija do 2030. i hoćemo li njima zaista usporiti rast globalne temperature i održati se ispod 2°C do 2050?


Uključite se još danas u javnu raspravu o novoj politici o biološkoj i biorazgradivoj plastici

Europska komisija trenutačno vodi javnu raspravu o novom okviru politike o biološkoj, biorazgradivoj i kompostabilnoj plastici kako bi odgovorila na nove izazove održivosti.

U sklopu pokreta Break Free From Plastic i saveza Rethink Plastic, ECOS je pripremio nacrt njegovog doprinosa dijelu konzultacija o ‘pitanjima za građane’ i poziva vas da im pošaljete svoje povratne informacije do danas, 8. ožujka 2022! ECOS će također dostaviti odgovore na ‘pitanja za profesionalce i stručnjake’.

Koristite ECOS-ov nacrt odgovora kao osnovu za podnošenje vlastitog odgovora na javno savjetovanje ovdje:

https://ec.europa.eu/environment/consultations/web-based-public-consultation-policy-framework-biobased-biodegradable-and-compostable-plastics_en

Javno savjetovanje traje do 15. ožujka kako biste povećali ECOS-ov učinak. Konačne odgovore na cijeli upitnik ECOS će poslati do 11. ožujka 2022.

Inicijativa politike predstavlja značajne rizike od greenwashing-a kod plastike na biološkoj bazi, biorazgradive i kompostabilne plastike ako se ista koristi kao jednostavna zamjena za plastiku na bazi fosilnih goriva. Umjesto toga, potrebno je apsolutno smanjenje proizvodnje plastike, jasni zahtjevi za kružno gospodarstvo, veća jasnoća njihovih učinaka i provedbe kriterija održivosti. Danas plastika na biološkoj bazi izaziva zbunjenost kod potrošača, a njezina dodana vrijednost često je ograničena na nekoliko primjena. Stoga, potrebno je biti na oprezu, jer ne bismo trebali slijepo prelaziti s materijala na bazi fosilnog goriva na korištenje prirodnih resursa, a da pritom ne mijenjamo obrasce potrošnje.

Načela ekološkog dizajna i kružnog gospodarstva moraju se strogo primjenjivati na plastiku kako bi se smanjila ukupna proizvodnja plastike i eliminiralo onečišćenje plastikom. Hijerarhija otpada (smanjenje, ponovna upotreba, recikliranje) trebala bi prevladati nad izradom plastike za biorazgradnju i kompostiranje, koju bi trebalo poticati samo za primjene koje imaju smisla za okoliš. Njihovo označavanje također mora smanjiti zbunjenost potrošača o utjecajima na okoliš i ispravnom odlaganju.

Izvor slike: Pixabay


Webinar o novom Zakonu o zdravom tlu

Zelena Istra u suradnji s talijanskom organizacijom Legambiente 10. ožujka 2022. (10:30 – 13:00 sati) organizira webinar „Zdrave politike za zdravo tlo”.

Tema webinara, koji će se održati  u okviru projekta SOIL4LIFE preko Zoom platforme, je novi Zakon o zdravlju tla koji je na javnom savjetovanju do 16. ožujka 2022. SOIL4LIFE je projekt financiran LIFE programom na kojem talijanski, francuski i hrvatski partneri promiču održivo korištenje tla kao strateškog, ograničenog i neobnovljivog resursa.

Na webinar se možete prijaviti OVDJE.

Više informacija i program o webinaru možete pronaći OVDJE.

Nova Strategija za tlo koju je predstavila Europska komisija ne samo da ažurira mjere i ciljeve već poduzetih mjera, nego zahtijeva i promjenu vizije koja glasi: Europa mora zaštititi svoja tla i mora odrediti uvjete za održavanje tla „zdravim“. Razlog je što trenutno najmanje dvije trećine europskog tla nije u zdravom stanju. Tlo, kao resurs, je u Europi postao dramatično oskudan, toliko da se Europljani moraju oslanjati na tlo iz trećih zemalja čak i za proizvodnju osnovnih sirovina potrebnih za prehrambenu industriju, boreći se s primarnim potrebama autohtonih naroda. Tlo je postalo veliki geopolitički izazov. Provedba Strategije o tlu je prioritet i hitan izazov te zahtijeva novi Zakon o zdravom tlu i poziv na zajedničku odgovornost svih država članica EU-a.

Izvor teksta:

https://soil4life.eu/news/webinar-online-healthy-policies-for-healthy-soil-the-green-deal-playing-field/

Izvor slike: Pixabay


Međunarodna ljetna škola o političkoj ekologiji

Focus, društvo za održivi razvoj iz Slovenije u sklopu projekta LIFE IP CARE4CLIMATE ove godine organizira ljetnu školu o političkoj ekologiji. Međunarodna ljetna škola održati će se na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani od 27. lipnja do 1. srpnja 2022. Tema ovogodišnje škole, koja će se održati na engleskom jeziku, je „Novi koncepti za pravednu tranziciju:  Prema dobrom životu unutar planetarnih granica“.

Sudjelovanje na ljetnoj školi je BESPLATNO, a prijavit se možete ovdje: https://www.politicalecology-ljubljana.si/.

Prijaviti se možete do:

  • travnja 2022. – za studente diplomskih i doktorskih studija koji žele steći ECTS bodove,
  • svibnja 2022. – za sve ostale sudionike.

Više informacija o ljetnoj školi možete pročitati u POZIVU.

Cilj ljetne škole je stvoriti prostor za razmjenu znanja, raspravu i kritičko promišljanje o trenutnim istraživanjima, praksi, metodologijama i procesima za pravedan, uključiv i promišljen prijelaz na život unutar planetarnih granica u sklopu tranzicije. Fokus će biti na tranziciji u sljedećim područjima: demokracija i država, energija i promet, potrošnja i proizvodnja te korištenje zemljišta.

Međunarodna ljetna škola političke ekologije 2022. namijenjena je studentima, istraživačima, znanstvenicima, dužnosnicima, civilnom društvu, medijima i svima onima koji se zanimaju ekološke teme.

Izvor slike: Pixabay


Oko 40% ukupnih dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost se odnosi na mjere koje podupiru klimatske ciljeve

Europska komisija usvojila je svoje prvo godišnje izvješće o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) kojim osigurava do 723,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova državama članicama.

Izvješće opisuje brojne primjere ulaganja i reformi koje su financirane Mehanizmom u 22 usvojena plana oporavka i otpornosti koja su do sada usvojena. Komisija je dala pozitivnu ocjenu za sva 22 plana kojima je dodijeljeno ukupno 445 milijardi eura (291 milijarda eura u bespovratnim sredstvima i 154 milijarde eura u zajmovima).

Oko 40% dodijeljenih sredstava odnosi se na mjere koje podupiru klimatske ciljeve, a svi planovi premašuju cilj od najmanje 37% ukupnih dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za doprinos zelenoj tranziciji, među ostalim i biološkoj raznolikosti, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze, prema Uredbi o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost.

U 22 usvojena plana ukupni procijenjeni izdaci su raspoređeni na sljedeći način:

  • 224,1 milijardu eura za zelenu tranziciju (1. stup);
  • gotovo 130 milijardi eura procijenjenih izdataka dodijeljeno je digitalnoj transformaciji (2. stup)
  • oko 223 milijarde eura za više od tisuću mjera u 22 usvojena plana koje pridonose pametnom, održivom i uključivom rastu (3. stup);
  • 193 milijarde eura za mjere za potporu socijalne i teritorijalne kohezije (4. stup);
  • 78 milijardi eura za mjere potpore zdravlju, ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti (5. stup);
  • 49 milijardi eura za mjere za sljedeću generaciju, djecu i mlade (6. stup).

Komisija je unaprijed isplatila 56,6 milijardi eura za 21 državu članicu koje su to zatražile. Do sada je tek pet država članica podnijelo svoje prve redovite zahtjeve za plaćanje Komisiji, a 2022. očekuje se više od 30 zahtjeva. Prvi zahtjev za plaćanje rezultirao je isplatom od 10 milijardi eura Španjolskoj u prosincu 2021., a daljnja plaćanja se očekuju nakon uspješnog završetka relevantnih prekretnica i ciljeva od strane država članica.

EU je uspješno prikupila sredstva na tržištima kapitala za financiranje Mehanizma i izdala svoju prvu zelenu obveznicu 2021.

Napredak u provedbi planova oporavka i otpornosti može se pratiti na online portalu koji je Komisija postavila u prosincu 2021.:

https://ec.europa.eu/economy_finance/recovery-and-resilience-scoreboard/index.html

Izvor teksta:

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_1198

Izvor slike: Pixabay


Otvoreni natječaj za posao: Stariji stručni suradnik (m/ž)

Radno mjesto: Stariji stručni suradnik (m/ž)

Mjesto rada: Zagreb

Rok prijave: 24. ožujka 2022. godine do 12 sati

Predviđeni početak rada: 15. travnja 2022. godine

Društvo za oblikovanje održivog razvoja je stručna udruga, neprofitna i nevladina organizacija, koja se bavi održivim razvojem s posebnim fokusom na održivu energetiku. Tijekom 19 godina djelovanja DOOR je postao prepoznati stručni partner i sudionik u kreiranju i provedbi brojnih projekata i programa. DOOR provodi projekte i aktivnosti s ciljem ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene, s ciljem poticanja sudjelovanja građana u kreiranju javnih politika u području održive energetike, unapređenja obrazovanja u području, održivog razvoja, obnovljivih izvora energije i suzbijanja energetskog siromaštva. Cilj nam je aktivno doprinijeti ostvarenju niskougljičnog društva. Naše vrijednosti su: stručnost, okolišna prihvatljivost, sudjelovanje građana, društvena odgovornost, društvena angažiranost.

Potičemo osobni i profesionalni razvoj te zajedno osmišljavamo nove projektne ideje; nudimo fleksibilno radno vrijeme i mogućnost upoznavanja brojnih stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva.

Tražimo stručnjake koji dijele vrijednosti DOOR-a, mogu raditi u timu, imaju visoku razinu osobne odgovornosti, kreativni su, proaktivni, te imaju razvijenu sposobnost kritičkog mišljena.

Opis posla

  • samostalni rad na projektima financiranim iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova i Programa Europske unije što uključuje, pripremu narativnog i financijskog izvještaja; komunikaciju s posredničkim tijelom druge razine; komunikaciju s projektnim partnerima, koordinaciju projektnih aktivnosti;
  • samostalna izrada projektnih prijava;
  • rad na stručnim i znanstvenim studijama i radovima te prijedlozima politika iz područja energetike i klime;
  • samostalno predstavljanje projekata i organizacije na raznim domaćim i međunarodnim događanjima;
  • ostali poslovi sukladno internom Pravilniku o radu.

Uvjeti

Završen dodiplomski studij u trajanju od najmanje 4 godine ili završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje 3 godine i stečenih najmanje 180 ECTS bodova ili završen diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički stručni studij u trajanju od najmanje 2 godine i ostvarenih najmanje 120 ECTS bodova iz područja tehničkih znanosti, polje elektrotehnika; polje strojarstvo, polje građevinarstvo, polje temeljene tehničke znanosti ili interdisciplinarne tehničke znanosti, područje društvenih znanosti, polje ekonomija; područje prirodnih znanosti, polje biologija, polje geofizika. Ostali uvjeti su:

  • minimalno 3 godine radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima,
  • izvrsno poznavanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu,
  • vozačka dozvola B kategorije,
  • izvrsno poznavanje Office paketa,
  • poznavanje DOOR-ovih ključnih područja rada: klimatske promjene, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, energetsko siromaštvo.

Rad na određeno u trajanju od 2 godine, s probnim rokom od 6 mjeseci i mogućnošću produženja ugovora na neodređeno.

Prednost imaju kandidati s:

  • iskustvom u radu na projektima financiranim iz EU fondova i programa.

Prijava mora sadržavati:

  • životopis u Europass formatu na hrvatskom jeziku i engleskom jeziku,
  • motivacijsko pismo (do 500 riječi) na hrvatskom jeziku,
  • kontakt podatke za preporuku. Podaci moraju sadržavati: ime i prezime osobe koja može dati preporuku, ustanovu, poziciju i kontakt osobe koja može dati preporuku.

Prijave se dostavljaju na prijave@door.hr najkasnije do 12:00 sati, 24. ožujka 2022. godine.

Sadržaj prijave mora biti naslovljen: Prijava za posao – radno mjesto stariji stručni suradnik –  ožujak 2021.


Kućanstva u Beču će se grijati toplinom iz otpadnih voda

U Beču se gradi jedna od najmoćnijih dizalica topline u Europi kako bi se proizvodila toplina za grijanje 112.000 kućanstava iz otpadnih voda. Time će se smanjiti ovisnost grada o prirodnom plinu.

U prvoj fazi, dizalica topline snage 55 MW, koja bi trebala biti gotova do sredine 2023. godine, grijat će do 56.000 kućanstava, a do 2027. snaga dizalice topline povećala bi se na maksimalnih 110 MW što bi bilo dovoljno za grijanje 112.000 kućanstava.

Nakon završetka projekta od 70 milijuna eura, Beč će uštedjeti do 300.000 tona CO2 godišnje.

Velika dizalica topline u Simmeringu u Beču radit će potpuno klimatski neutralno opskrbljujući se s dvije trećine energije iz otpadne topline, proizvedene od pročišćene otpadne vode iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, dok će jednu trećinu potrebne energije dobivati u obliku električne energije proizvedene u susjednoj hidroelektrani Freudenau na rijeci Dunav.

Do sada je otpadna voda Beča nakon pročišćenja tekla u Dunav, ali će od 2023. biti usmjerena na sustav dizalica topline. Sustav se sastoji od šest dizalica topline koje koriste izmjenjivače topline za izdvajanje oko 6oC topline iz pročišćene otpadne vode. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, tako niska temperatura se može iskoristiti za stvaranje topline od preko 90oC koja se zatim distribuira kao topla voda u sustavu grijanja.

Izvor teksta: https://newsbeezer.com/austriaeng/heat-from-sewage-water-for-112000-households/

Izvor slike: Pixabay