Usvojen Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe na klimatske promjene (SECAP) za Grad Rijeku

Na 31. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke koja se održavala 17. 18. i 19. prosinca 2020., vijeće je usvojilo i Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Rijeke (SECAP) koji donosi ukupno 24 mjera ublažavanja klimatskih promjena i 16 mjera prilagodbe na klimatske promjene. Mjere ublažavanja provedene do 2030. godine rezultirat će smanjenjem emisije CO2 u 2030. godini od 47,32 % u odnosu na referentnu godinu 2008., čime se zadovoljava cilj od 40 % prema Sporazumu gradonačelnika.

Usvojeni plan je jedan od rezultata projekta Compete4SECAP s ciljem implementiranja sustavnog gospodarenja energijom u SECAP i doprinosa smanjenju emisija CO2 do 2030. godine.

SECAP je plod suradnje DOOR-a i tima za energetsku učinkovitost Grada Rijeke.


Nova platforma za učenje o klimatskim promjenama

Platforma za e-učenje projekta ClimAlt sada je online!

Platforma za e-učenje je besplatna i dostupna na 4 jezika (bugarski, hrvatski, engleski i talijanski). Što se tiče e-kolegija, pronaći ćete 3 glavna poglavlja (Uzroci-Utjecaji-Alternative) podijeljena u 7 modula i 14 predavanja. Svaki modul uključuje video predavanja (10 sati), kvizove predloženo štivo. Također ćete pronaći i snimke 4 webinara realiziranih na kraju kolegija u kojima su stručnjaci i predstavnici udruga prezentirali neke primjere organizacija koje proaktivno doprinose rješavanju problema klimatskih promjena. Ta 4 webinara usredotočena su na: međusobne veze između Covid19 i klimatskih promjena; agroekologiju i klimatske promjene; EU sredstva za postizanje energetskih ciljeva i praktična rješenja za kućanske sustave grijanja i hlađenja.

Pregledajte različite module o znanostima o klimatskim promjenama, posljedicama i utjecajima globalnog zatopljenja na okoliš i društvo, pokretima klimatske pravde - od uvida u međunarodne i europske politike do radnji koje mi kao građani možemo prakticirati.

Platformi za e-učenje možete pristupiti ovdje.


Vijeće EU je donijelo konačno stajalište o paketu Obzor Europa te je postignut dogovor predsjedništva Vijeća s Europskim parlamentom

Obzor Europa okvirni je program EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. Njime se utvrđuju ciljevi, proračun, oblici financiranja EU-a i pravila za osiguravanje takvih sredstava u području istraživanja i inovacija. Vijeće je 29.09.2020. donijelo konačnu odluku o predloženoj Uredbi o uspostavi Obzor Europa paketa (Uredba o Obzoru Europe) i o predloženoj odluci o posebnom programu za provedbu Obzora Europe (Odluka o posebnom programu za provedbu Obzora Europa).  U okviru Njemačkog predsjedanja Vijećem, 11. prosinca 2020. postignut je privremeni politički dogovor s Europskim parlamentom  o predloženoj Uredbi o uspostavljanju Obzor Europa programa, okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Usuglašene su i odredbe koje reguliraju međunarodnu suradnju i pridruživanje trećih zemalja Obzoru Europa, kao i o odredbe o sinergijama s drugim programima financiranim iz  proračuna EU.

Glavni elementi sadržani u privremeno dogovorenom tekstu 11.prosinca 2020. uključuju:

  • Proračunska pitanja: odnose se na unutarnju raščlambu cjelokupnog proračuna programa, uključujući dodatna sredstva koja proizlaze iz marži prema gornjim granicama Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) i na novčane kazne za konkurenciju.
  • Sinergije s drugim programima EU-a: postignut je dogovor da će se većina odredbi povezanih sa sinergijom povezati u jedan članak, te je usuglašeno kako bi različiti drugi EU- programi trebali podržavati i dopunjavati program Obzor Europa;
  • Međunarodna suradnja i udruživanje trećih zemalja: privremeni sporazum uspostavlja ravnotežu između otvorenosti i atraktivnosti u odnosu na međunarodne partnere, s jedne strane, i uzajamnosti i zaštite strateških interesa EU, s druge strane. Pri čemu je poštovanje ljudskih prava jedan od specifičnih kriterija za pridruživanje trećih zemalja programu.

Sporazumom o dva zakonodavna akta dogovorena  u rujnu otvoreni je put finalizaciji pregovora s Europskim parlamentom  i za  brzo usvajanje paketa do kraja godine. Privremeno dogovoreni tekst s Europskim parlamentom dostavit će se odboru stalnih predstavnika Vijeća na analizu 18. prosinca 2020. Nakon političke potpore Vijeća i Europskog parlamenta, on će biti osnova za buduće usvajanje predložene uredbe u drugom čitanju.

Naslovna fotografija je preuzeta s web stranice Obzor 2020

Preliminarna struktura Obzor Europa programa, izvor slike: https://ec.europa.eu/info/horizon-europe_en#proposal.

Čelnici Europske unije postigli dogovor o povećanju klimatskog cilja EU 2030 za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Čelnici EU-a na sastanku u Bruxellesu složili su se oko prijedloga Europske komisije o povećanju klimatskog cilja za 2030. godinu za smanjenje emisija stakleničkih plinova na 55%, u odnosu na prethodno usuglašeni cilj od 40%. Ovo povećanje dolazi u trenutku približavanja pete godišnjice Pariškog sporazuma 12.12., ali nažalost ni njime se ne doseže razina smanjenja emisija potrebnih da bi EU pridonijela ograničavanju porasta temperature na 1,5 ° C.

U rujnu 2020. godine  Europska komisija je u svom Planu za klimatske ciljeve predložila najmanje 55% smanjenje neto emisija do 2030. godine,  kao prijeko potreban korak za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine.

Iako ovaj pomak predstavlja značajan korak naprijed u odnosu na prethodni cilj, novi cilj također nije u skladu s najnovijim dostupnim rezultatima znanstvenih istraživanja i načelima Ujedinjenih naroda o pravičnosti koji zahtijevaju da se EU obveže na najmanje 65% smanjenja emisija do 2030. godine.

Također, suprotno prethodnom cilju, novi cilj je zapravo „neto“ i uključuje ponore ugljika iz sektora korištenja zemljišta i šumarstva. To znači da će se veliki emiteri, uključujući i promet u kojem emisije još uvijek rastu, morati manje dekarbonizirati kako bi se postigao dogovoreni cilj. Kao što je Komisija naznačila u svom Planu za klimatske ciljeve za 2030., ako EU bude uspješna u provedbi ciljeva vezanih uz biološku raznolikost, uklanjanje ugljika moglo bi predstavljati i do 5% emisija. U tom slučaju novi postavljeni cilj smanjenja emisija iznosi zapravo samo 50%.

Komentirajući ishod Europskog vijeća, Wendel Trio, direktor Mreže za klimatske akcije (CAN) Europe izjavio je:

Postizanje sporazuma o novom klimatskom cilju vitalan je i nužan korak koji će pomoći u ograničavanju eskalacije klimatske krize. Na predstojeću godišnjicu Pariškog sporazuma, EU sada mora uvjeriti druge velike proizvođače emisija da povećaju svoje klimatske ambicije za 2030. uoči COP26 sljedeće godine.

No s obzirom na duboku egzistencijalnu prijetnju s kojom se suočavamo, čelnici EU-a ne mogu dopustiti da se prekomjerne emisije nastave još jedno desetljeće i morat će povećati dogovoreni cilj. Znanost je jasna da je barem 65% smanjenja emisija pravi napredak. Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo institucijama EU da iduće godine nastave s nadogradnjom zakonodavstva EU. Sada je taj predmet u rukama Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se zakonodavstvo EU uskladilo s povećanim ambicijama i ciljevima Pariškog sporazuma.

Žao nam je što su se čelnici složili oko postavljanja ciljeva za smanjenje emisija koji su u suprotnosti od ciljeva zaštite prirode i pozivaju Komisiju da osigura da svi budući zakoni drže strogu podjelu između ova dva procesa. "

Zaključke Vijeća možete pročitati ovdje: https://www.consilium.europa.eu/media/47296/1011-12-20-euco-conclusions-en.pdf.

Tekst je preuzet iz javnog priopćenja poslanog od strane Climate Action Network (CAN) Europe. DOOR podupire CAN-ovo stajalište te se slaže s navedenim osvrtom na donesenu odluku o povećanju klimatskog cilja EU 2030 za smanjenje emisija stakleničkih plinova.


Indeks učinka klimatskih promjena 2021: EU je na raskrižju

Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) analizira i uspoređuje zaštitu klime u 57 zemalja (plus EU u cjelini) s najvišim emisijama, koje zajedno čine 90 posto globalnih emisija. Trenutni indeks analizira količinu emisija prije krize s koronavirusom i ne odražava smanjenje emisija uzrokovano ovom neuobičajenom situacijom.

Danas je objavljena nova ljestvica 57 zemalja s najvišim emisijama:

- Nijedna zemlja nije na putu koji je kompatibilan s ciljevima Pariškog sporazuma
- Emisije se smanjuju u više od polovice analiziranih zemalja
- Sedam država EU-a i EU u cjelini dobivaju "visoku" ocjenu za zaštitu klime, ali pet zemalja EU-a nalazi se u kategoriji s “vrlo niskom” ocjenom
- Portugal i Novi Zeland su među zemljama koje brzo napreduju, ali Švedska se nalazi vrhu ljestvice
- Drugi put zaredom SAD je na dnu ljestvice, ispod Saudijske Arabije
U ukupnom poretku, EU se popela s 22. mjesta od prošle godine na 16. mjesto ove godine, gotovo isključivo zahvaljujući boljoj ocjenom za klimatsku politiku.

"Najnoviji indeks učinka klimatskih promjena jasno pokazuje da se EU nalazi na raskrižju", tvrdi Jan Burck, jedan od autora Indeksa. Indeks i izvješće je objavila njegova organizacija Germanwatch u suradnji s NewClimate Institute i Climate Action Network (CAN).

Ovo izvješće objavljeno je danas, nekoliko dana prije summita EU-a o klimatskim ciljevima za 2030. i UN-ovog summita o klimatskim ambicijama povodom 12. godišnjice Pariškog sporazuma. EU može postati uzor u zaštiti klime koristeći zelene mjere oporavka i postavljanjem ambicioznog klimatskog cilja za 2030. godinu

Treba uzeti u obzir da su prva tri mjesta i ove godine prazna, jer niti jedna od zemalja nije postigla “vrlo visok” ukupni rezultat.

Hrvatska je prema sveukupnom rezultatu na 18. mjestu od ukupno 61. zemlje koja je ocijenjena CCPI indeksom, što je pomak prema gore u odnosu na prošlogodišnje 20. mjesto.

Prema kategorijama Hrvatska je:

- na 14. Mjestu - Emisije stakleničkih plinova

- na 13. Mjestu - Obnovljivi izvori energije

- na 32. Mjestu - Potrošnja energije/energetska učinkovitost

- na 38. Mjestu - Klimatska politika

Iz rezultata je vidljivo da postoji veliki prostor za poboljšanje energetsko-klimatske politike kao i načina potrošnje energije tj. povećanje energetske učinkovitosti.

Cjelokupan izvještaj možete pročitati ovdje.


Održana EU konferencija u sklopu projekta Compete4SECAP

Dana 3. studenoga 2020., tim projekta Compete4SECAP-a održao je završnu EU konferenciju online. Predstavnici gradova i suradnici iz Hrvatske, Cipra, Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Latvije i Španjolske podijelili su svoja iskustva u promjeni načina na koji upravljaju energijom.

Program je obuhvatio prezentacije Radoša Horáčeka, iz Odjela za energetsku učinkovitost, DG ENER, Giulie Pizzini, iz H2020 Energetskog odjela, EASME, te glavno obraćanje Tine Fawcett, s Instituta za promjene u okolišu na Sveučilištu u Oxfordu.

Tim Compete4SECAP-a također je podijelio uvide o:

  • Metodama i alatima za praćenje korištenja energije u jedinicama lokalne samouprave, kao dio provedbe Sustavnog upravljanja energijom;
  • Vođenju kreativne i nadahnjujuće kampanje za uštedu energije;
  • Načinima kako gradovi koji su potpisnici Sporazuma gradonačelnika mogu bolje integrirati mjere ublažavanja klimatskih promjena s provedbom mjera prilagodbe na klimatske promjene.

Konačno, događaj je završen kratkim predstavljanjem pobjednika natjecanja za uštedu energije, projektne aktivnosti, koja je trajala tijekom 2019. godine, sa sudjelovanjem 92 javne zgrade iz 31 jedinice lokalne samouprave širom Europe. Glavni cilj bio je motivirati zaposlenike zgrada da postignu uštedu energije kroz promjene u svom svakodnevnom ponašanju. Za svaku zgradu koja je sudjelovala formirao se tim koji se ‘vodio primjerom’ potičući ostale da slijede njihov primjer. Natjecanje je poslužilo i kao dodatni poticaj za potporu uspješnoj provedbi sustava upravljanja energijom. Na konferenciji su proglašeni pobjednici iz kategorija „najveća ušteda energije“ i „uspjeh u primjeni sustava upravljanja energijom“. U prvoj kategoriji na nacionalnoj razini ukupno 6 gradova je odnijelo pobjedu, a među njima i zgrada Odjela gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeka. U drugoj kategoriji pobijedio je Grad Bauska u Latviji.


Započinje trogodišnji projekt Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj (METAR do bolje klime)

U četvrtak, 29. listopada 2020. godine, a usred epidemije i bez uobičajenih svečanih elemenata, izvršna direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Slavica Robić, potpisala je u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta „METAR do bolje klime (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj). Projekt je izabran u sklopu poziva Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada, a financiran je iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Posredničko tijelo razine 1 za ovaj poziv je Ured za udruge Vlade RH, a Posredničko tijelo razine 2 je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Ukupna vrijednost projekta je 3.599.995,32 kune, a provodit će se tijekom tri godine.

Nositelj projekta je DOOR, a u provedbi će mu se kao partneri pridružiti Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“, Brodsko ekološko društvo-BED, Udruga Zelena Istra, Forum za slobodu odgoja, Institut za političku ekologiju, Terra Hub, Zelena akcija, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Grad Zagreb.

Radeći na projektu „METAR do bolje klime“, partneri će kroz inovativne metode i znanstvena istraživanja pokušati pronaći rješenja za suzbijanje najvećeg globalnog problema današnjice, klimatske krize, vodeći pritom brigu o energetski siromašnim građanima na koje će klimatske promjene ostaviti još veće posljedice, a mjere adaptacije bit će za njih teško priuštljive.

Organizacije civilnog društva, jedinice lokalne samouprave i znanstveno-istraživačke institucije koje već godinama blisko surađuju, kroz ovaj će projekt uspostaviti trajnu formalnu mrežu za razmjenu informacija i znanja kao i za snažniji zajednički utjecaj na razvoj javnih politika. Time METAR postaje jedinstvena platforma za tranziciju u nisko-ugljično društvo postavljeno na pravednom socio-ekonomskom razvoju prilagođeno na klimatske promjene.

Djelatnici i članovi organizacija civilnog društva partnera, ali i onih koje će se tijekom projekta uključiti u mrežu, jačat će svoje kapacitete za zagovaranje i uključivanje u procese donošenja odluka. Predstavnici akademske zajednice i znanstveno-istraživačkih institucija podučit će predstavnike ostalih članova mreže o stručnoj pozadini problematike kojom se organizacije civilnog društva bave pri zagovaranju na području klimatske krize.

U sklopu projekta razradit će se mjere za suzbijanje klimatskih promjena i prilagodbu na one koje se ne mogu izbjeći te suzbijanje energetskog siromaštva na području Hrvatske, ali i s posebnim naglaskom na lokalne politike u Zagrebu, Puli, Zadru i Slavonskom Brodu. Ovi će gradovi postati primjer dobre prakse koji će se prenositi dalje.

METAR ima i edukativan karakter i uključuje niz seminara za ravnatelje i nastavnike te natjecanja za djecu i mlade koji će preuzimajući ova znanja i iskustva postati nosioci promjena koje promiče ova mreža.

 

Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Društva za oblikovanje održivog razvoja.


Svjetski dan hrane: Smiješna vam je vjeverica iz Ledenog doba? Ponašamo se jednako!

Kaže se da ljubav ide kroz želudac, no meni se čini da tim putem učinkovito razgrađujemo i neke znanstvene činjenice. Najsnažniji dojam na one koji pokušavaju probaviti klimatska saznanja ostavlja informacija da je zbog klimatskih promjena ugrožena – Nutella! Godinama pokušavam naći najbolji način da objasnim građanima što nam se to doista događa s klimom i kakve će to posljedice imati na našu svakodnevicu. Služila sam se jurećim olujama, razarajućim plimama, vjetrušinama koje skidaju krovove kuća, nesnosnim vrućinama… Vjerujte, ništa ne ostavlja tako gorak okus u ustima kao činjenica da nam prijeti izumiranje najpopularnijeg čokoladno-orašastog namaza na svijetu.

Obrazloženje je zapravo vrlo jednostavno i odnosi se prije svega na osnovni sastojak ove poslastice – lješnjake. Više od dvije trećine svjetskih lješnjaka raste u turskoj sjevernoj pokrajini Ordu na obali Crnog mora koja je izravno ugrožena od postupnog dizanja razine mora. Zbog porasta temperature u tom je kutku Zemlje i sve vlažnije pa su sve češće oluje s obilnim kišama. U kolovozu 2018., primjerice, oluje su uništile nekoliko desetaka tisuća tona već obranih lješnjaka i ugrozile opstanak 4 tisuće obitelji koje žive od ove grane poljoprivrede, a šteta koju će osjetiti do 2026. godine procijenjena je na 9,5 milijardi Eura. 80 % lješnjaka u svojoj proizvodnji Ferrero nabavlja upravo odavde pa je jasno da će nestašicu lješnjaka itekako osjetiti.

Drugi i još stariji problem je palmino ulje koji se adresira uglavnom kroz naglašavanje da krčenje šuma Indonezije za plantaže uništava staništa sumatranskih slonova, nosoroga, tigrova i orangutana. 1985. godine Indonezija je imala 6,5 tisuća kvadratnih kilometara pokrivenih plantažama, 2025. imat će ih oko 260. Uz to, rafinerije u kojima nastaje palmino ulje izrazito su veliki zagađivači. One ispuštaju ogromne količine metana koji može zadržati znatno više Zemljine topline od ugljikovog dioksida, a u razdoblju od 100 godina skoro je 30 puta učinkovitiji. Golema industrija omiljene poslastice, kao i druge koji palmino ulje koriste u hrani i kozmetici, doskočila je ovom globalnom problemu i danas je jedan od predvodnika uzgoja palminog ulja koji ne ugrožava ni prirodu ni ljude. Za ulje se, dakle, ne trebamo brinuti, no problem s lješnjacima nam ostaje. Pošumljavanje bismo doduše mogli riješiti sadnjom lješnjaka no to nije baš tako jednostavno.

Podsjeća me sve ovo na dobro poznatog lika iz franšize Ledeno doba, prethistorijsku vjevericu s natruhama štakora nazvanog Scrat, i to ne zato što frustriran naganja orašasti plod, nego zbog činjenice da se uopće ne obazire na prirodne katastrofe koje se na njega nemilice obrušavaju. Zbog njega.

Znanstvenici u svojim istraživanjima pokazuju da će se uslijed klimatskih promjena smanjiti urod brojnih namirnica puno važnijih od sastojaka Nutelle. Izračunali su tako, recimo, da će bi se urod krumpira u Kanadi do 2055. godine mogao prepoloviti. U Južnoj Americi prinos riže s malih gospodarstava bit će polovinom 21. stoljeća za četvrtinu manji nego što je sada. Proizvodnja tjestenine u Europi već sada trpi velike štete zbog sve ranijih i sve snažnijih toplinskih valova kao što je, primjerice, bio onaj 2003. godine. Nadalje, sa svakim stupnjem porasta globalne temperature, procjenjuje se, broj bakalara će se smanjiti za otprilike pola posto što znači da će svaka dvadeseta obitelj ostati bez Badnje poslastice. Zbog vrućine je 2011. godine stradalo 4 tisuće krava u američkoj saveznoj državi Iowi.

Studije koje procjenjuju ranjivosti proizvodnje hrane u Hrvatskoj na klimatske promjene iznimno su zabrinjavajuće. Porast razine mora naročito će pogoditi dolinu Neretve. Zasoljavanje tla i povremeno plavljenje jednog njezinog dijela nanijelo bi ogromne štete tom izuzetno važnom voćarsko-povrtlarskom području, koje proizvodi preko 95 % hrvatskih mandarina. Predviđanja hrvatskih znanstvenika je da će do 2050. godine, uslijed klimatskih promjena prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj biti smanjen za 3 do 8 posto. Samo na kukuruzu, procjenjuje se, štete će biti 116 milijuna kuna na godinu. Vrlo su slikovita predviđanja koja kažu da će grožđe biti sve slađe, a vino imati sve veći sadržaj alkohola. Masline bismo za pola stoljeća mogli brati pola mjeseca ranije. Pod uvjetom da uopće imamo što za obrati.

S grijanjem mora, trlja i oslić migriraju prema sjeveru i u dubine. I za škampe ćemo uskoro morati posezati još dublje u more. A samim tim i dublje u džepove! Logično, zapravo, jer glavni uzrok gladi u svijetu nije nestašica hrane nego činjenica da si je sve veći broj ljudi ne može priuštiti. Strašan je podatak da se čak trećina uzgojene i proizvedene hrane, vrtoglavih 1,8 milijardi tona godišnje, ne pojede nego se pokvari u transportu, trgovinama, hotelima, kućanstvima... No, nije to samo društveni problem.

Prema podacima organizacije Our world in data, proizvodnja hrane odgovorna je za četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova. Usput, i u ovom slučaju najveći zagađivač je metan koji nastaje probavom trave u želucima stoke. E, da, unatoč općem vjerovanju, metan se samo manjim dijelom oslobađa kroz crijeva. Čak 95 % metana kojega napravi procesom koji se profinjeno zove enterična fermentacija, krava izbacuje manje profinjenim podrigivanjem. Probava čini 20 % ukupnih emisija metana, više čak i od spaljivanja fosilnih goriva.

Nadalje, četvrtina od te četvrtine emitira se u proizvodnji nikad konzumirane hrane što znači da smo čak 8 % stakleničkih plinova izbacili u atmosferu sasvim nepotrebno. Time smo dodatno pogoršali klimatsku krizu koja je pak uzrok nedostupnosti hrane onima kojima je najteže dostižna. Čini vam se da se vrtimo u krug?

Izlaz postoji. Proračuni pokazuju da bismo, smanjenjem količine bačene hrane za 50 do 75 %, do 2050. godine izbjegli emisiju 10,3 do 18,8 gigatona ugljičnog dioksida. Budući da ne bismo trebali novo poljoprivredno zemljište i ne bismo morali dodatno krčiti šume, uštedjeli bismo još oko 75 gigatona. A to je količina jednaka dvogodišnjim ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova. Slikovito, imalo bi to isti učinak kao da maknemo pola milijarde automobila s ulice.

A kako bi bilo da napravimo i jedno i drugo?

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr.


Prijavite se za online konferenciju projekta Compete4SECAP

EU konferencija projekta Compete4SECAP "Zajedno za klimatske akcije! Poboljšanje upravljanja energijom u gradovima i prilagodba klimatskim promjenama" održat će se online 3. studenoga 2020. Na ovom će događaju predstavnici gradova i akademske zajednice razgovarati o ključnoj ulozi lokalnih vlasti u poboljšanju energetske učinkovitosti.

Događaj uključuje i dodjelu nagrade. Tijekom 2019. godine 92 zgrade u  osam europskih zemalja sudjelovale su u natjecanju za uštedu energije - kako bi motivirali korisnike zgrada da štede energiju na poslu ili u školi, te kako bi podržali provedbu sustava upravljanja energijom. Sada će se saznati tko je postigao najveći uspjeh u primjeni Sustava upravljanja energijom u tri kategorije:

  1. Najveće uštede energije na razini zgrade
  2. Uspjeh u primjeni Sustava upravljanja energijom na razini grada
  3. Najbolja država

Prisustvujte konferenciji kako biste čuli:

  • Kako razviti i implementirati sustav upravljanja energijom;
  • Kako voditi kreativnu kampanju za uštedu energije
  • Kako gradovi koji su potpisnici Sporazuma gradonačelnika mogu bolje integrirati akcije ublažavanja klimatskih promjena s napornima prilagodbe.

Compete4SECAP predan je promicanju ponašanja uštede energije, ne samo u poslovnim zgradama i školama, već i kod kuće. Kako bi spriječili širenje COVID-19 mnogi su se odlučili na rad od kuće.  Pogledajte C4S savjete kako biste uštedjeli energiju dok provodite više vremena u zatvorenom, radite u školi ili u kućnom uredu: https://compete4secap.eu/resources/energy-savings/.

Na poveznici se možete registrirati za online konferenciju: https://us02web.zoom.us/meeting/register/tZEtf-yvqjorH9YO7m3B2lFr8T_2LJRHgbqp?fbclid=IwAR127nP31KdMOWv1GV_lrepxbwSOZe5xaeRyMtIS0RIZc4zP_fieVwr0zpw

Program konferencije možete pogledati ovdje: https://compete4secap.eu/fileadmin/user_upload/C4S_final_event_program_online_public_version_201005.pdf.

Posjetite i web stranicu projekta: https://compete4secap.eu/home/.


Svjetski dan zaštite životinja

Danas je Svjetski dan zaštite životinja!

Prvi Svjetski dan životinja odvio se 24. ožujka 1925. u Sportskoj palači u Berlinu u Njemačkoj. Događaju je prisustvovalo više od 5000 ljudi. Osnovao ga je književnik i aktivist za životinje Heinrich Zimmermann, autor knjige Mensch und Hund (Čovjek i pas).

Svoj planet dijelimo s milijunima vrsta raznolikih divljih životinja koje na toliko načina obogaćuju naš život. Dokazi su jasni - prirodu mijenjamo i uništavamo sve većom brzinom. Globalni Living Planet Index za 2020. godinu pokazuje prosječni pad populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba za 68% između 1970. i 2016. godine.

Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN) sastavila je crveni popis ugroženih vrsta kako bi se poduzele mjere za njihovo spašavanje. Prema IUCN-u više od 32.000 vrsta u riziku je od izumiranja. Razlog je najčešće gubitak i degradacija staništa, ali i onečišćenje te klimatske promjene.

Klimatske promjene negativno utječu na genetsku varijabilnost, bogatstvo vrsta i populacija te na ekosustave. Kako se temperature mijenjaju, neke će se vrste morati prilagoditi promjenom staništa kako bi pratile prikladnu klimu. Učinci klimatskih promjena na vrste često su neizravni. Promjene temperature mogu zbuniti signale koji pokreću sezonske događaje poput migracije i razmnožavanja, uzrokujući da se ti događaji dogode u pogrešno vrijeme (na primjer neusklađeno razmnožavanje i razdoblje veće dostupnosti hrane u određenom staništu). Stoga je ključno da se pitanja gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena rješavaju zajedno.

Prepoznavši da kontinuirano pogoršanje i propadanje prirodnih ekosustava svijeta imaju velike utjecaje na živote i egzistenciju, svjetski čelnici pozvali su na veću odlučnost u zaštiti biološke raznolikosti na summitu o biološkoj raznolikosti u UN-u koji se održao 30. rujna ove godine. Svijet mora povećati ambiciju da zaustavi gubitke u prirodi i da pomogne u rješavanju klimatskih promjena.

Čineći izbor oko toga što jedete, što nosite ili kakve proizvode kupujete i vi pokazujete brigu za životinje.

Tekst je napisala DOOR-ovka Anja Vulinec.