Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) traži studente/ice za posao – suradnik/ica u istraživanju (m/ž)

Vijesti


Opis posla

Tražimo studentice i studente za provođenje anketnog upitnika o energetskom siromaštvu. Istraživanjem se nastoji utvrditi situacija vezana uz energetsko siromaštvo u Gradu Zagrebu te odrediti položaj Zagreba u nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Istraživanje se provodi metodom ankete u kućanstvima ispitanika pomoću tableta/pametnih telefona (Computer Assisted Personal Interview – CAPI). Istraživanje koordinira DOOR, u sklopu provedbe tehničke pomoći za Grad Zagreb, koja je osigurana putem poziva Energy Poverty Advisory Hub (https://energy-poverty.ec.europa.eu/index_en). Podaci prikupljeni istraživanjem doprinijet će boljem razumijevanju trenutnog stanja energetskog siromaštva na administrativnom području Grada Zagreba, a time i kvalitetnijoj izradi gradskog Programa za ublažavanje energetskog siromaštva.

Mjesto obavljanja posla: Grad Zagreb

Period trajanja rada: 29. kolovoza – 16. rujna 2022. Studenti će prije odlaska na teren obavezno morati odraditi radionicu s koordinatorom terena.

Radno vrijeme: Fleksibilno (ponedjeljak – subota)

Neto cijena određena je po broju odrađenih anketa te se po anketi plaća (za redoviti rad): 65 kn

Što tražimo?

  • Redovite i izvanredne studente/ice završnih godina (diplomskog studija) sociologije, psihologije i srodnih studija ustrojenih u području društvenih znanosti
  • Motiviranost za rad u području održivog razvoja i klimatskih promjena
  • Iskustvo rada u navedenom području te u provođenju (kvantitativnih) istraživanja u društvenim znanostima je prednost, ali ne i uvjet

Što nudimo?

  • Detaljan trening te osposobljavanje za rad od strane DOOR-ovih stručnjaka prije početka terenskog istraživanja – koji će se održati uživo
  • Rad u interdisciplinarnom timu
  • Tehničku potporu tijekom provedbe terenskog istraživanja i administracije
  • Stjecanje relevantnog radnog iskustva u prepoznatoj organizaciji za bavljenje pitanjima održivog razvoja i klimatskih promjena
  • Fleksibilno radno vrijeme i samoorganizaciju u izvršavanju radnih zadataka
  • Priliku doprinijeti boljem razumijevanju i ublažavanju energetskog siromaštva u Zagrebu i Hrvatskoj

Način prijave:

Prijava mora sadržavati životopis na hrvatskom jeziku

Prijave se dostavljaju na prijave@door.hr najkasnije do 22. kolovoza 2022. godine

Sadržaj prijave mora biti naslovljen: „Studentski posao: Anketiranje kućanstava u Gradu Zagrebu u kolovozu i rujnu 2022.“

 

O DOOR-u

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) je udruga stručnjaka koja kontinuirano djeluje u području energetike s posebnim fokusom na energetiku i okoliš i energetiku i društvo. DOOR aktivno djeluje u strateškim područjima: energetskog siromaštva i energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije s naglaskom na energetske zajednice i obnovljive zajednice energije te osnaživanje građana na tržištu električne energije i klimatskim promjenama s naglaskom na prilagodbu klimatskim promjenama. DOOR-ova misija je promicanje globalnih ciljeva održivog razvoja na području energije i klime te aktivno oblikovanje pravičnog, ugljično neutralnog društva u suradnji s građanima, organizacijama i institucijama na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Navedenu misiju DOOR od svojeg osnutka 2003. godine ostvaruje kroz razne obrazovne, savjetodavne, istraživačke i zagovaračke aktivnosti.

Više o DOOR-u možete saznati na našoj službenoj web stranici i društvenim mrežama: https://door.hr/

Instagram: https://www.instagram.com/door.hr/?hl=en

Twitter: https://twitter.com/DOOR_hr

LinkedIn: https://hr.linkedin.com/company/door.hr

Facebook: https://www.facebook.com/DOOR.hr?ref=hl


5 rješenja studenata za održivu mobilnost Grada Šibenika

Vijesti


U sklopu Ljetne škole: „STEM pristup za gradove budućnosti“ u Šibeniku, koju je organizirao ODRAZ u suradnji s DOOR-om, Fakultetom prometnih znanosti i Fakultetom strojarstva i brodogradnje., od 18. do 22. srpnja 2022. godine, studenti su ponudili gradskim vlastima 5 prometno-prostornih rješenja za klimatski neutralniji grad Šibenik.

Rješenja su izradili timovi koji su činili studenti iz različitih područja poput: arhitekture, građevine, prometa, geografije, strojarstva i informatičkog dizajna. Interdisciplinarni timovi svoje ideje su izradili na temelju terenskog istraživanja dijelova grada i usmjeravanja mentora.

Ideje studenata za održivu mobilnost Grada Šibenika, koje su predstavljene na konferenciji “Prometno-prostorna rješenja za gradove budućnosti” 22. srpnja 2022. u sklopu Dana otvorenih vrata u prostoru novootvorenog Kampusa Tvrđave sv. Ivana, su sljedeće:

1) Inovativno upravljanje gradskim prometom na području stare gradske jezgre i obale

Ciljevi: Destimulirati ulazak motornih vozila u uži centar Grada Šibenika (tranzitna putovanja) i Unaprijediti mobilnost i sigurnost odvijanja prometa.

Dobrobiti rješenja: veća kvaliteta života građana, poticanje uporabe javnog gradskog prijevoza i nemotorizirane vrste prometa, smanjena emisija štetnih ispušnih plinova i manja razina buke, veća sigurnost, financijski prosperitet gospodarskih djelatnosti.

2) Doprinos razvoja EuroVelo rute održivoj mobilnosti Grada Šibenika

Ciljevi: povećanje uslužnosti i atraktivnosti EuroVelo rute, povećanje sigurnosti ranjivih sudionika u prometu, rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove biciklističke infrastrukture, uspostavljanje cikloturističkih ruta, biciklistička odmorišta, povezivanje dijelova grada biciklističkim rutama, stajališta i punionice za Pedalec bicikle.

Dobrobiti rješenja: smanjenje motoriziranog prometa i prometa u mirovanju u području stare jezgre grada i promoviranje aktivne mobilnosti.

3) Integracija svih vrsta javnog prijevoza Grada Šibenika na jedinstvenu lokaciju

Ciljevi: spajanje pomorskog, željezničkog i autobusnog terminala na jedinstvenu lokaciju, revitalizacija prostora (toplinski otoci), povećanje kapaciteta javnog prijevoza, uvođenje jedinstvene prijevozne karte i usklađivanje voznih redova.

Dobrobiti rješenja: olakšan prijelaz s jedne vrste prometa na drugi, poboljšana iskustva putovanja, ponuda novih sadržaja za turiste, dopuna vizuri grada, poticanje korištenja električnih bicikla, romobila i punionica za električna vozila i „kiss and ride” sustav (kratkotrajno parkiranje, najčešće od nekoliko minuta).

4) Revitalizacija i prenamjena Opće bolnice Šibenik

Ciljevi: zeleni održivi prostor s naglaskom na funkcije visokog obrazovanja s pripadajućim javnim ustanovama i inkubatorom za startup-ove uz kulturni – međugeneracijski centar.

Dobrobiti rješenja: nova radna mjesta, viši stupanj obrazovanja, demografska revitalizacija, cirkulacija znanja i međusektorska suradnja, očuvana baština, smanjenje sezonalnosti, teritorijalna kohezija i policentričan razvoj.

5) Klimatska otpornost i aktivna mobilnost.

Ciljevi: stvaranje povoljnijih uvjeta za kretanje minimalnim intervencijama u prostoru, poboljšanje mikroklimatskih uvjeta u gradskog jezgri, povećan broj mjesta za odmor i osvježenje, revitalizacija borove šume oko Tvrđave Barone i Tvrđave sv. Ivana, poticanje aktivne mobilnosti građana i posjetitelja te povećanje svijesti građana o klimatskim rizicima i prednostima aktivne mobilnosti.

Dobrobiti rješenja: povećanje atraktivnosti i posjećenosti lokaliteta, smanjenje rizika od požara, smanjena ovisnost o fosilnim gorivima, povoljan utjecaj na kvalitetu zraka, smanjena emisija stakleničkih plinova, smanjenje utjecaja UV zračenja i temperature, povećanje bioraznolikosti, poboljšanje psihičkog i fizičkog zdravlja te povećana svijest građana o ekološkim rizicima.

Izvor teksta:

https://www.odraz.hr/novosti/odraz-ove-vijesti/ljetna-skola-za-mlade-interdisciplinarni-timovi-mladih-kreirali-izvrsna-prometno-prostorna-rjesenja-u-sibeniku/


Priručnik za STEM edukatore u neformalnom obrazovanju

Vijesti


Objavljen je STEM priručnik koji je primarno namijenjen edukatorima u neformalnom obrazovanju koji se bave STEM područjem, ali i učiteljima osnovnih i srednjih škola, odgajateljima u predškolskim ustanovama, djelatnicima visokoškolskih ustanova te svim ostalim zainteresiranim pojedincima koji žele razvijati svoje kompetencije, znanja i vještine za STEM obrazovanje.

Priručnik je izrađen u okviru projekta „Razvoj mreže STEM ambasadora“ koji udruga Bioteka provodi u suradnji s partnerima Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te udrugama Astronomsko društvo Višnjan, FabLabhr.NET i DOOR,

Priručnik pod nazivom „STEM u neformalnom obrazovanju za zanimanja 21. stoljeća“ je odgovor na nepostojanje kvalitetne i objedinjene metodologije za poučavanje i popularizaciju STEM-a u neformalnom radu s djecom, mladima i općom javnošću.

Priručnik u elektroničkom obliku možete preuzeti na mrežnim stranicama www.stem-ambasadori.bioteka.hr i www.udruga.bioteka.hr te u tiskanoj verziji u nakladi od 2500 primjeraka.

Tiskani primjerci besplatno će biti podijeljeni zainteresiranim osobama i institucijama koje mogu potvrditi da pripadaju jednoj od ciljnih skupina kojima je Priručnik namijenjen.

Priručnik će biti doniran osnovnim školama i knjižnicama diljem RH koje će posredno i neposredno biti uključene u projekt “Razvoj mreže STEM ambasadora”, a preostali dio će biti namijenjen za donacije putem predbilježbi.

Ako ste zainteresirani za vlastiti tiskani primjerak Priručnika, možete se predbilježiti putem adrese e-pošte: kontakt@bioteka.hr.

Priručnik možete preuzeti OVDJE.

O projektu „Razvoj mreže STEM ambasadora“

Cilj projekta je ojačati stjecanje znanja i vještina te metodološke i obrazovne kapacitete, kao i međusektorsku suradnju OCD-a i obrazovnih institucija u RH za provedbu programa popularizacije STEM-a među općom populacijom, s naglaskom na uspostavi održivih STEM aktivnosti za djecu i mlade.

Projekt se provodi u trajanju od 23 mjeseca, od 1. rujna 2021. do 31. srpnja 2023. godine. Projekt ukupne vrijednosti 2.829.663,79 kn sufinancirala je s 2.405.214,22 kn Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, što čini 85 % ukupne vrijednosti projekta, a 15 % ukupne vrijednosti (424.449,57 kn) sufinancirano je iz Državnog proračuna RH.

Izvor teksta: http://www.stem-ambasadori.bioteka.hr/vijest-05/

Izvor slike: Freepik


Je li izbor sveden na štednju nasuprot udobnosti doma?

Vijesti


Europska komisija predstavila je nedavno svoj plan za štednju plina za sigurnu zimu. Zbog ruske invazije na Ukrajinu te međunarodnih sankcija Rusiji, tradicionalnim dobavnim pravcima plina u Europu dolazi sve manje plina te postoji bojazan da bi, ovu zimu, europska kućanstva mogla ostati bez grijanja.

Europska unija, sukladno svojim preporukama nastoji diversificirati izvore pline te se sve više okreće prema dobavljačima s Bliskog istoka, te nabavci LNG-a iz Azije i SAD-a. Iako se te opcije čine prihvatljivima u smislu količina koje se mogu dobaviti, cijena, te ekološke posljedice ovako nabavljenog plina značajno je viša.

Cijena plina izravno utječe i na cijenu električne energije na tržištu, a to ne zaobilazi ni potrošače u Hrvatskoj. Naime, cijena električne energije ovisi o cijeni plina jer se oko petine ukupne proizvodnje električne energije dobiva upravo sagorijevanjem plina. Trend porasta cijena plina i električne energije u Hrvatskoj u proteklih 18 mjeseci vidljiv je na slici 1.

Slika 1. Međuodnos cijene plina i električne energije

Uz to što je za formiranje cijene energenata bitan odnos ponude i potražnje te njihov cjenovni međuodnos, na porast cijena utječe i cijena emisijskih jedinica ugljikova dioksida, ali i smanjenje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Cijena emisijske jedinice CO2 (ETS) porasla je s oko 55 €/tCO2 prije godinu dana na cijenu od oko 90,73 €/tCO2 krajem veljače, da bi do lipnja pala na 83,71€/tCO2. Rastom cijene ETS-a izravno se utječe i na rast cijene plina te time posredno i na rast cijene električne energije. Trendovi rasta cijena ETS-a vidljivi su na slici 2.

Slika 2. Trend kretanja cijene emisijskih jedinica CO2

Kada se u perspektivu stave cijena ETS-a i plina u odnosu na trendove cijena električne energije jasno je vidljiv njihov međuodnos (slika 3).

Slika 3. Međuodnos cijene ETS-a, plina i električne energije

Europa se priprema za potencijalnu plinski krizu ove zime te je donošenjem plana potaknula i države članice da donesu mjere za povećanje učinkovitosti i uštedu energije. Generalni dogovor o prihvaćanju plana postignut je na izvanrednom sastanku Vijeća za energetiku u utorak, 26. srpnja 2022. godine, a uskoro se očekuje i objava nacionalnih smjernica za uštedu energije u Hrvatskoj.

Trend povećanja cijena plina i električne energije je jasno vidljiv, a preporuke za štednju primarno ciljaju na smanjenje temperature grijanja te promjene potrošačkih navika. Pri tom se čini da se zanemaruju ranjive skupine potrošača koje ionako jedva spajaju kraj s krajem i štede na grijanju, narušavajući time udobnost stanovanja i kvalitetu života, zbog čega će teško moći dodatno promijeniti svoje ponašanje i štedjeti više. Nastavi li se trend rasta veleprodajnih cijena električne energije i plina, mnoga kućanstva, ali i poduzeća u Hrvatskoj, i uz mjere štednje, teško će si moći priuštiti grijanje ove zime, posebno ako se s dolaskom hladnijeg vremena u listopadu gornja granica cijene energije ponovno poveća.

Izvori teksta:

https://tradingeconomics.com/commodity/eu-natural-gas

https://ember-climate.org/data/data-explorer/

https://icapcarbonaction.com/en/ets-prices

Izvor slike: Pixabay


Prijedlozi za poboljšanje nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica EU-a do 2030.

Vijesti


Planovi služe kao alat za postizanje klimatske i energetske sigurnosti

U sklopu projekta „UNIFY: Spajanje EU na području klimatskih akcija“ objavljeno je izvješće koje predlaže izradu kvalitetnijih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova (eng. National energy and climate plans, NECPs).

Izvješće je izrađeno jer je konzorcij LIFE Unify, koji je pratio izradu nacrta i ranu provedbu NECP-ova posljednje tri godine, potvrdio da su NECP-ovi koje su države članice EU-a izradile između 2018. i 2019. dramatično neprikladni. Nadolazeća revizija NECP-a, koja će se održati između 2023. i 2024., bit će prilika za države članice EU-a da isprave njihove nedostatke

Izvješće konzorcija LIFE UNIFY možete pročitati ovdje:

https://unify.caneurope.org/wp-content/uploads/sites/2/2022/07/necp-report-taking-stock-planning-ahead.pdf

Prijedlozi za ambicioznije planove su:

  1. Postrožiti ciljeve do 2030. za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti.
  2. Izraditi učinkovitije politike i mjere koje će poduprijeti usvajanje ambicioznijih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. za cijelo gospodarstvo i sektore.
  3. Uključiti informacije koje prikazuju potrebe i načine ulaganja u klimatske i energetske ciljeve te udaljavanje od fosilnih goriva.
  4. Povećati uključivanje javnosti i transparentnost.
  5. Osigurati konzistentnost svih politika prema klimatskoj neutralnosti.

Izvješće uključuje preporuke za Integrirane nacionalne energetske i klimatske planove pojedinih država:

  • Hrvatska
  • Češka
  • Danska
  • Estonija
  • Francuska
  • Njemačka
  • Poljska
  • Portugal
  • Slovenija
  • Španjolska

Preporuke za Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine su sljedeće:

  • potpuno transparentna i participativna revizija Plana,
  • poboljšati nadzor nad provedbom Plana,
  • poboljšati konzistentnost u politikama,
  • pojednostaviti i pojasniti procedura kako bi građani bili više aktivni u energetskoj tranziciji,
  • pojednostaviti građanima procedure odobrenja korištenja obnovljivih izvora energije,
  • češći natječaj za energetsku obnovu zgrada, posebice za obiteljske kuće i
  • veća pozornost i ulaganja u prekvalifikaciju radnika.

Što su integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi?

EU mora smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 65% do 2030. i postići neto nultu stopu emisije do 2040. Kako bi se postigao cilj potrebno je provesti dosad neviđenu razinu klimatskih mjera, pri čemu se napuštaju fosilna goriva i znatno povećava korištenje obnovljivih izvora energije i provedba mjera uštede energije. Nacionalni energetski i klimatski planovi mogu biti moćan instrument kojim bi EU doprinio ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5°C, a istovremeno osigurava energetsku sigurnost i energetsku pravdu diljem EU-a. Stoga, države članice dužne su u svojim NECP-ovima opisati, na integrirani način, nacionalne klimatske i energetske ciljeve, te politike i mjere za njihovo postizanje u razdoblju od 2021. do 2030. godine.


Plan energetske neovisnosti Buševca

Vijesti


U sklopu projekta Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!) DOOR je s Fakultetom strojarstva i brodogradnje izradio „Plan energetske neovisnosti Buševca“.

U Planu je predloženo ukupno 19 mjera za smanjenje potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova te postizanje energetske neovisnosti Buševca.

Sektori kojima su analizirana trenutna stanja i za koje su izrađene mjere su:

  • zgradarstva,
  • obnovljivih izvora energije,
  • prometa i
  • javne rasvjete.

Procjenjuje se da bi se u navedenim sektorima uštedjelo ukupno 2.604,68 MWh energije i smanjilo 710,09 t CO2eq emisija.

Svaka mjera u Planu sadrži sljedeće informacije:

  • tijelo zaduženo za provedbu;
  • dionici uključeni u provedbu mjere;
  • vremenski okvir provedbe mjere;
  • procjena uštede energije;
  • procjena smanjenja emisija CO2;
  • mogući izvori financiranja;
  • kratki opis i način provedbe mjere

U Planu su uz predložene mjere navedene i mogućnosti financiranja definiranih mjera od nacionalnih i europskih do alternativnih i lokalnih.

Zaključeno je da daljnjim razvojem energetske mreže i poticanjem angažmana svih lokalnih dionika u sljedećih nekoliko desetljeća može se postići energetska neovisnost naselja Buševec.

Ukupna vrijednost projekta Buš Eko?! je bila 1.995.864,96 kuna uz sufinanciranje Europskog socijalnog fonda od 85% i 15% iz Državnog proračuna RH. Projekt je završio u travnju 2022. godine. Više o projektu pročitajte ovdje: https://door.hr/portfolio/bus-eko/.


Konferencija u Šibeniku o prometno-prostornim rješenjima za gradove budućnosti

Vijesti


Konferencija “Prometno-prostorna rješenja za gradove budućnosti” održat će se 22. srpnja 2022. s početkom u 10:00 sati u sklopu Dana otvorenih vrata u prostoru novootvorenog Kampusa Tvrđave sv. Ivana (Put Tanaje 29, Šibenik). Konferenciju organizira ODRAZ – Održivi razvoj zajednice u sklopu projekta UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti” kojeg će DOOR kao voditelj projekta predstaviti, a nakon toga Fakultet prometnih znanosti prikazat će prijedlog rješenja održivog javnog gradskog prijevoza za područje Grada Velike Gorice.

Prijavite se za sudjelovanje na konferenciji: https://forms.gle/QcsinX3CY6eYSxrN7

Rok za prijavu: 20. srpnja 2022.

Detaljan program konferencije dostupan je OVDJE.

Na konferenciji će biti predstavljena dva projekta financiranih iz EU fondova:

  • projekt revitalizacije javnog prostora Tvrđave sv. Ivan te
  • projekt integrirane mobilnosti kojim je planirana intenzivna integracija različitih oblika prijevoza na području grada Šibenika.

Ideje studenata za razvoja javnog prostora u Šibeniku

Sudionici će imati prilike upoznati se s idejnim rješenjima za razvoj javnih prostora na području grada Šibenika, a koja  će biti izrađena u sklopu ljetne škole za mlade “STEM pristup za gradove budućnosti” koja se održava neposredno prije konferencije u istom prostoru.

Dvadeset pet odabranih polaznika ljetne škole studenti su studijskih programa u STEM područjima (promet, građevina, urbanizam i arhitektura, geografija, prostorno planiranje, strojarstvo, krajobrazna arhitektura i dr.).

Cilj ljetne škole je pružiti mladima mogućnost izvaninstitucionalne edukacije i rada u manjim grupama na predloženim prometno-prostornim temama/problemima. Interdisciplinarni timovi studenata će tijekom četiri dana, pod vodstvom mentora, izraditi pet idejnih rješenja za razvoj javnih prostora u Šibeniku.

Prijedlozi konkretnih tema na kojima će studenti raditi na ljetnoj školi su:

  • Inovativno upravljanje prometom na području stare gradske jezgre – obala
  • Uspostava i/ili redizajn pomorskih linija (između gradskih četvrti kao i prema kupalištima)
  • Potencijal uvođenja žičara i eskalatora – izazov novih prometnih rješenja
  • Uvođenje i upravljanje mikro mobilnosti na području grada – bicikli i romobili
  • Inovativne usluge prijevoza na zahtjev (za turiste i domaće)
  • Elektrifikacija javnog prometa
  • Uspostava inovativnih usluga dijeljene mobilnosti – Car sharing
  • Uključivanje željeznice u javni gradski promet.

Ublažavanje klimatskih promjena putem održive urbane mobilnosti

Na konferenciji će se predstavit i projekt “CLIMASUM – Ublažavanje klimatskih promjena putem održive urbane mobilnosti”. Projekt stavlja naglasak na plan održive urbane mobilnosti (eng. Sustainable Urban Mobility Plan – SUMP) i smanjivanje razlika u planiranju mobilnosti u zapadnoj i istočnoj Europi. Projektne aktivnosti provode se u Češkoj, Slovačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini.

Na kraju konferencije predstavnici Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) prezentirati će prilike za gradove i industriju koje pruža EIT Urban Mobility Hub, europska inicijativa za budućnost gradske mobilnosti. EIT Urban Mobility Hub u Hrvatskoj od 2021. potiče prijenos i replikaciju dobre prakse te provodi aktivnosti s ciljem poticanja inovacija u urbanoj mobilnosti.

Projekt UrbanSTEM sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Izvor slike i teksta:

https://www.odraz.hr/novosti/odraz-ove-vijesti/pozivamo-vas-na-konferenciju-prometno-prostorna-rjesenja-za-gradove-buducnosti-u-sibeniku/?fbclid=IwAR1yII-2AQOdLv0luHlcXQGgFQmwvttFHYbMestL5mdsfbAaoKjcn1nEzjA


U Budimpešti je održana konferencija na temu energetskog siromaštva i o utjecaju cijena energenata u istočnoj Europi

Vijesti


U Budimpešti je 06 i 07.07.2022. održana konferencija  “Energy poverty and energy prices in Eastern Europe”. Cilj konferencije je bolje razumijevanje trenutnog stanja učinaka mjera energetske učinkovitosti i problema energetskog siromaštva u istočnoj Europi u 2022. godini. Pokušalo se doći do odgovora na pitanje hoće li na trenutno stanje utjecati aktualni planovi europskog zakonodavstva i povećanje cijena energije?

Kao primjer dobre prakse iz zakonodavstva predstavnik DG ENERG naveo je Hrvatski zakon o obnovi nakon potresa koji je povezan s energetskom obnovom.  Na konferenciji su predstavljeni rezultati projekta ComAct i ENPOR. Osim toga, istaknuto je da u Hrvatskoj kao i u većini istočne Europe, veliki udio stambenog fonda iz perioda 60-tih do 90-tih građen za vrijeme komunizma gdje je bio jako mali naglasak na energetskoj učinkovitosti. Nakon “jeftine privatizacije” tog stambenog fonda u 90-tima od strane radničke klase javlja se problem da si današnji vlasnici tih stanova ne mogu priuštiti energetsku obnovu.

Projekt ENPOR spomenut je i u sklopu rasprave kako pokrenuti najmodavce u višestambenim zgradama da pristanu na obnovu te kako da se taj financijski teret najmodavca ne prelije na “leđa podstanara“.

Na inicijativu DOOR-a predložen je sastanak na kojem bi se raspravljalo o metodama prikupljanja podataka o energetski siromašnim kućanstvima na projektu ComAct, EmpowerMed i POWERPOOR pošto ta 3 projekta zajedno obuhvaćaju 12 od 27 EU članica.

Pokrenuto je i pitanje otpornosti Europe na “blackout” ili zamračenje. Koliko smo spremni za predstojeću zimu? Shvaćaju li europski dužnosnici ali i nacionalne vlade ozbiljno problem potencijalnog nedostatka energenata za zimu? Zašto Europa i dalje kupuje naftu  i plin iz Rusije?

Za kraj konferencije održana je mala radionica u grupama u kojoj su DOOR-ovke Anamari Majdandžić i Kristina Godec radile na odgovoru na pitanje: Kako potaknuti cjelovitu obnovu višestambene zgrade do 2030 u situaciji u kojoj nema državnih potpora te postoji samo mala potpora lokalne vlasti? Radna grupa je predložila rješenje da se mala potpora lokalne vlasti iskoristi za izradu projekta, a da vlasnici na ime zgrade podignu kredit kod banke i da se kroz malo povećanje pričuve otplaćuje kredit.

Konferencija je održana u organizaciji Metropolitan Research Institute, Habitat for Humanity International – Europe, Middle East (HFHI EME) i FEANTSA.

DOOR sudjeluje na konferenciji “Energy poverty and energy prices in Eastern Europe”

Novi priručnici Savjetodavnog centra za energetsko siromaštvo za razumijevanje i borbu protiv energetskog siromaštva

Vijesti


Glavna uprava za energiju EU-a objavila je Uvod u “Priručnike Savjetodavnog centra za energetsko siromaštvo (EPAH): Vodič za razumijevanje i borbu protiv energetskog siromaštva”.

Ovaj uvodni priručnik pruža prezentaciju koncepta energetskog siromaštva, s detaljnim osvrtom na njegove glavne uzroke i čimbenike ranjivosti koji mogu dovesti kućanstva ili pojedince u energetsko siromaštvo

U uvodu je objašnjena složenost izazova za lokalne dionike, kako biste mogli istražili više detalja i praktičnih informacija u sljedeća 3 tematska priručnika. Objavit će se tri tematska i praktična priručnika za lokalne vlasti i praktičare kako bi se osiguralo učinkovito rješavanje energetskog siromaštva u lokalnoj energetskoj tranziciji:

1) Dijagnoza energetskog siromaštva:

    • identificiranje energetski siromašnih,
    • procjena ranjivosti stanovništva,
    • mapiranje relevantnih dionika ili
    • procjena utjecaja aktivnosti iz provedenih projekata.

2) Lokalno planiranje: integriranje socijalnog aspekta u lokalne klimatske planove. Informacije o energetskom siromaštvu trebaju biti integrirane s informacijama o npr. kvaliteti zraka, emisijama stakleničkih plinova, riziku od poplava i sl.

3) Implementacija: primjena lokalnih društvenih i klimatskih planova. Ova faza prvenstveno podrazumijeva:

    • standardno upravljanje projektnim aktivnostima kako bi se osigurala uspješna i pravovremena provedba aktivnosti i iskorištavanje proračuna, te organiziranje uključenih dionika,
    • procjenu utjecaja akcija jedinica lokalnih samouprava na ublažavanje energetskog siromaštva. Procjena utjecaja provedenih aktivnosti i planova trebala bi uključivati pozitivne rezultate i konstruktivne povratne informacije za učinkovitije planiranje sljedećih koraka.

Uvod je važan vodič za jedinice lokalne samouprave kako bi razumjeli različite pristupe koji mogu biti korisni za dobivanje opće slike energetskog siromaštva u njihovom lokalnom kontekstu, kao i početni uvod u metodologiju za rješavanje energetskog siromaštva. Otkrijte ga na web stranici EPAH-a: OVDJE.

Izvor teksta: https://energy-poverty.ec.europa.eu/discover/publications/publications/introduction-energy-poverty-advisory-hub-epah-handbooks-guide-understanding-and-addressing-energy_en


Nakon ukidanja mjera za COVID-19 zabilježen porast emisija CO2 u EU

Vijesti


Razlog porasta emisija je povećanje korištenja fosilnih goriva

Emisije ugljičnog dioksida (CO2) nastale izgaranjem fosilnih goriva u EU-u (uglavnom nafte i naftnih proizvoda, prirodnog plina, ugljena i treseta) porasle su za 6,3 % u 2021. godini u odnosu na prethodnu godinu.  U Hrvatskoj je porast emisija bio ispod prosjeka EU-a i iznosio je 4,9%.

Uzroci povećanja emisija

Emisije su porasle iste godine kada su ukinute mjere za suzbijanje pandemije COVID-19. Uzrok povećanja emisija CO2 u 2021. je uglavnom upotreba krutih fosilnih goriva koja su pridonijela povećanju emisija s više od 50%, dok su tekuća fosilna goriva odgovorna za povećanja preko 29%, a 21% može se pripisati prirodnom plinu. Smanjena upotreba treseta donekle je ublažila povećanje emisije CO2.

Emisije CO2 koje su nastale korištenjem energije čine oko 75% svih emisija stakleničkih plinova koje je uzrokovao čovjek u EU i jedan su od glavnih razloga porasta globalne temperature. Na globalno zagrijavanje mogu utjecati:

  • klimatski uvjeti (npr. hladna/duga zima ili vruće ljeto),
  • gospodarski rast,
  • broj stanovništva,
  • promet i
  • industrijske aktivnosti.

Pregled emisija po državama članicama EU-a

Uz to, potrebno je naglasiti da uvoz ugljena za proizvodnju električne energije dovodi do povećanja emisija CO2 u zemljama koje su uvoznici, dok uvoz električne energije ne utječe na emisije zemlje uvoznice, budući da su one prijavljene u zemlji koja izvozi i u kojoj je električna energija proizvedena.

Najveće povećanje emisija CO2 zbog korištenja energije je u Bugarskoj (18,0%), Estoniji (13,1%), Slovačkoj (11,4%) i Italiji (10,6%), a smanjenje je zabilježeno samo u Portugalu (-5,5%) i Finskoj (-1,5%).

Povećanje i smanjenje emisija CO2 od korištenja energije u EU za navedeno razdoblje za sve države članice možete vidjeti na grafu 1.

Graf 1. Procijenjene emisije CO2  od korištenja energije u EU 2020. – 2021.

Izvor teksta i podataka: https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-eurostat-news/-/ddn-20220624-1

Izvor slike: Pixabay