Sudjelujte u online događaju: Prema transformacijskim politikama lokalnog razvoja

Vijesti


Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) ugostit će ECOLISE-ov događaj “Inicijative koje pokreću zajednice i Europski zeleni dogovor: prema transformacijskim politikama lokalnog razvoja”, gdje će se govoriti o ulozi zajednica i politika EU na putu transformacijskih promjena sustava.

Ovaj će događaj održava se u ponedjeljak 28.11.2022. godine od 14.30 do 17.30 sati. Cilj je potaknuti razgovore o tome kako bi mogle izgledati istinske transformacijske politike lokalnog razvoja i kako se ekološke i klimatske akcije koje predvode zajednice mogu ojačati kroz Europski zeleni dogovor, s fokusom na različite inicijative kao što su Ruralni pakt i Europski Klimatski pakt, kao i postojeće metode i okviri kao što je LEADER/ Razvoj koji pokreće zajednica (CLLD).

Ovaj događaj predstavit će rezultate procesa savjetovanja o politici koji je omogućila mreža ECOLISE zajedno sa svojim ključnim partnerima, a koji je započeo početnom sesijom 28. rujna i bit će početna točka šire kampanje zagovaranja 2023. godine.

Prijave za sudjelovanje možete podnijeti putem OVOG linka.

Ciljevi ovog događaja su:

– Predstaviti rezultate procesa pozicioniranja politike inicijativa koje vodi zajednica prema Europskom zelenom planu;

– Omogućiti široko rasprostranjen odgovor zajednice na klimatsku i ekološku krizu kroz transformacijske politike regionalnog i lokalnog razvoja;

– Osnažiti ulogu lokalnih zajednica i politika za transformacijske promjene sustava;

– Olakšati razgovore za bolje razumijevanje potencijala i potreba inicijativa koje vodi zajednica kao pokretača promjena.

Od lipnja 2022. ECOLISE je, zajedno s brojnim partnerima, započeo proces utvrđivanja smjerova i pozicija inicijativa koje vodi zajednica prema Europskom zelenom planu. Ova inicijativa izgrađena je oko središnjeg pitanja – “Europski zeleni dogovor: što u njemu se tiče inicijativa koje pokreće zajednica?” te poziva različite dionike da sudjeluju u procesu konzultacija o politikama. Cilj je omogućiti bolje razumijevanje potencijala i potreba inicijativa koje vodi zajednica kao pokretača promjena.

Osnažujuća i inspirativna uloga inicijativa koje pokreže zajednica u zajedničkom odgovoru na klimatsku i ekološku krizu predstavljena je u Zajednicama za budućnost, integriranom europskom programu pokrenutom 2020. godine zajedno s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EESC), RIPESS-om i RURENER-om , te uz nazočnost i potporu povjerenika EU-a, zastupnika u Europskom parlamentu i članova ECOLISE-a. Zajednice za budućnost pokazuju kako lokalne zajednice i mreže diljem Europe mogu ponuditi konkretne korake i rješenja prema transformativnim promjenama, uključujući energetske zajednice, poljoprivredu koju podržava zajednica i lokalno vođeno ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu.

Izvor: https://communitiesforfuture.org/civicrm/event/register/?reset=1&id=30


Dekarbonizacija zgrada i grijanja: Kratkoročnih popravci kao dio dugoročnog pristupa

Vijesti


Energetsko siromaštvo nije nova pojava. U Europskoj uniji 2019. godine jedno od četiri kućanstva, što znači više od 50 milijuna pojedinaca, nije si moglo priuštiti odgovarajuće grijanje, hlađenje ili osvjetljenje svojih domova. COVID-19, rat u Ukrajini, cijene energije koje doista divljaju i kriza troškova života dodatno su pogoršali ovu situaciju, piše Can Europe.

Europska komisija i države članice usvajaju hitne mjere kako bi podržale kućanstva i poduzeća u suočavanju s visokim cijenama energije. Kratkoročna potpora kućanstvima koja bi im pomogla u plaćanju računa za energiju (npr. smanjenje cijena i izravna potpora dohotku) svakako je potrebna. Međutim, kratkoročne mjere moraju otvoriti put ka dugoročnim rješenjima koja će svima osigurati pristup održivom obnovljivom grijanju u bliskoj budućnosti.

Ako se to ne dogodi, financijska potpora kućanstvima mogla bi dovesti do sljedećih posljedica:

  • Novac će završiti u rukama industrije fosilnih goriva koja je profitirala od trenutne krize cijena energije, jer većina ljudi u Europi još uvijek ovisi o fosilnom plinu i ugljenu za grijanje svojih domova
  • Dugotrajno ‘osuditi’ ta kućanstva na korištenje fosilnih goriva, te ih destimulirati u prelasku na obnovljivu energiju. Kratkoročna potpora za plaćanje računa za energiju mora biti dio dugoročnog pristupa za okončanje ovisnosti energetski siromašnih građana o fosilnim gorivima
  • Mjera snažno opterećuju javne proračune, posebno kada potpora nije usmjerena na one kojima je (zaista) potrebna. Osim pomoći u rješavanju energetskog pitanja, građanima su nužno potrebna i odgovarajuća sredstva za zdravstvo, obrazovanje, usavršavanje i prekvalificiranje ili jamstva za posao.

Dekarbonizacija grijanja i obnova zgrada imaju ključnu ulogu u rješavanju problema

Povećanje plaća kako bi se građani mogli nositi s inflacijom, odgovarajuće mjere određivanja cijena energije i snažna socijalna zaštita dio su odgovora na problem. Ono što se često podcjenjuje je ključna uloga koju obnova zgrada i dekarbonizacija grijanja imaju u borbi protiv energetskog siromaštva.

Utjecaj politika EU-a mora se osjetiti u domovima ljudi, ističe Can Europe. Potrebno je ubrzati obnovu europskih zgrada, s posebnim naglaskom na zgrade s najlošijim performansama, kao i na energetski siromašne i ljude kojima prijeti energetsko siromaštvo.

Kako bismo ispunili svoje energetske i klimatske obveze, a istodobno osigurali poštenu i pravednu tranziciju, vlade bi trebale osigurati odgovarajuće financiranje i tehničku podršku za ambicioznu obnovu (tzv. dubinsku obnovu) kako bi domove ljudi učinili energetski učinkovitijima. Također, važno je usmjeriti napore da se dopre do ranjivih kućanstava. Kada temeljna obnova nije izvediva u jednom koraku (zbog visokih početnih troškova ili vremenskih ograničenja), obnova se može izvršiti postupno. Cilj je svakako brzo poboljšanje kvalitete života u ranjivim kućanstvima i smanjenje računa za energiju.

Početna investicija mora osigurati visoku razinu učinkovitosti, kombinirajući toplinsku izolaciju s djelovanjem na sustav grijanja/ventilacije zgrada. Budući da energetski siromašna kućanstva ne mogu uživati ​​u dovoljnoj temperaturnoj udobnosti u svojim životnim prostorima (kao što često govorimo o zgradama s najgorim performansama), ovi će pristupi osigurati visoku razinu unutarnje udobnosti (a time i zdravije životne uvjete), što je posebno relevantno za zgrade s najlošijim performansama, uz uštedu energije i smanjenje emisije CO2. Međutim, konačni cilj kroz ograničen broj koraka u procesu obnove trebao bi ostati dubinska obnova koja značajno poboljšava energetsku učinkovitost.

Važno je praćenje učinaka proveđenih akrivnosti

Organizacije civilnog društva i javna uprava trebaju imati odgovarajuće resurse za podršku energetski siromašnim građanima, te za povezivanje relevantnih aktera za uspješnu provedbu obnove zgrada i integraciju obnovljivih rješenja za grijanje (financijske institucije, vlasnike stanova, građevinske tvrtke, socijalno stanovanje, arhitekte, općine, socijalne službe itd.).

Praćenje građane prije, tijekom i nakon obnove (u cilju što bolje uštede energije) od ključne je važnosti da bi se bilo sigurno da će imati koristi od obnove. Također je važno da organizacije civilnog društva ili javna tijela koja su zadužena za programe usmjerene na energetski siromašne građane surađuju sa socijalnim službama, te da identificiraju i proaktivno dopiru do ljudi kojima je potrebna podrška. To se također može učiniti putem odabranih medijskih kanala (na primjer, lokalne radio postaje).

Suradnja s organizacijama koje se fokusiraju na ženska prava ili podršku ženama, kućanstvima koja vode žene i organizacijama usmjerenim na djecu također je ključna kako bi se osiguralo identificiranje ljude kojima je doista potrebna podrška. Pomoćne službe potrebno je kombinirati s terenskim posjetima kućanstvima.

Potpore moraju biti usmjerene, ciljane

Edukacijama o energetskim konceptima i regulaciji (kako uštedjeti energiju i smanjiti račune, kako poboljšati udobnost u domovima i kako smanjiti emisije CO2, što su prava potrošača energije itd.) mogu društvene aktere i obitelji (koje mogu imati koristi od potpore pomoći) obrazovati u aktivne čimbenike energetske tranzicije.

U svjetlu činjenice da nemaju svi energetski siromašni ljudi svoj dom, važno je imati učinkovite propise za rješavanje složenosti pitanja stanara-vlasnika. Prikupljanje podataka o spolu prilikom uvođenja programa obnove ili uvođenja obnovljivih izvora grijanja koji su usmjereni na osobe s niskim prihodima omogućit će im i mjerenje utjecaja programa na ravnopravnost spolova.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, financijska potpora bez konkretnog cilja ili financijska potpora bez pravih popratnih mjera neće doprijeti do energetski siromašnih. Važno je prilagoditi sheme financiranja (subvencije, povrat poreza, početni troškovi itd.) ciljanim osobama (uzimajući u obzir njihovu dob, posjeduju li svoj dom itd.).

Izvor: https://caneurope.org/building-and-heating-decarbonisation-for-all-embedding-short-term-fixes-into-a-long-term-structural-approach/


Osvrt stručnjaka na COP27 u sklopu Obrazovne akademije: što je moglo bolje i koji napredak je ostvaren?

Vijesti


Druga ovosezonska DOOR-ova Obrazovna akademija održana je u srijedu 23. studenog, na temu “COP27: Ovogodišnji ključni razgovori o klimi“. Osvrt na COP27 dali su dvoje klimatskih stručnjaka, Dunja Mazzocco Drvar i Luka Tomac.

S obzirom na aktualne teme kojima se bavimo cijelu ovu godinu kao što su ekonomska i energetska kriza, rat u Ukrajini, poremećaji u energetskoj sigurnosti praćeno inflacijom i recesija. Međutim, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti koja je prisustvovala pregovorima u Egiptu tvrdi da ekonomska i energetska kriza nisu utjecale na COP27 nego je glavna tema i prijepor bio globalni sjever i globalni jug.

Panelisti nisu zadovoljni ishodima ovogodišnjeg COP-a. Istaknuli su nekoliko pomaka, ali i glavne nedostatke ovogodišnjeg summita o klimi.

Pregovori su bili iznimno neobični ove godine. Svi ishodi i cjelokupna situacija je rezultat toga što predsjedništvo COPa, ove godine, nije bilo objektivni pregovarač i nego su izrazito vukli na stranu svoje države odnosno Egipta pa onda i svojih partnera u tim grupacijama u kojima se oni nalaze. Tako da je to bila izrazito nezahvalna situacija za pregovore. – Dunja Mazzocco Drvar

Mislim da je Europska unija napravila jako veliki iskorak u smislu Zelenog plana ali da mora i može ići još ambicioznije. Imamo veliku diskrepanciju između onog što smo usvojili kao glavni cilj (1.5 stupnjeva), ali zbrojevi i nacionalne implementacije nas vode na neki drugi put i mislim da onda ključ leži na većim ambicijama na nacionalnim nivoima pa da se onda na same pregovore dođe sa progresivnijim ciljevima. – Luka Tomac

António Guterres, glavni tajnik UN-a rekao je da, iako je fond za gubitke i štetu bitan, nije rješenje ako klimatska kriza spere malu otočnu državu s karte – ili pretvori cijelu afričku zemlju u pustinju. Ponovio je svoj poziv na partnerstva za pravednu energetsku tranziciju kako bi se ubrzalo postupno ukidanje ugljena i povećanje obnovljivih izvora energije.

„Nakon 27 godina pregovora, ako stavimo to u kontekst urgentnosti na koji nas IPCC upozorava godinama ako stavimo i opišemo cijeli proces kao što ga je Guterres opisao da je cilj od 1.5 stupnjeva na aparatima ili na life supportu, onda ovi pregovori sigurno nisu bili uspjeh.“ – Luka Tomac

COP27 ući će u povijest kao konferencija UN-a o klimatskim promjenama na kojoj je dogovoren fond za gubitke i štete. Fond će biti usmjeren prema zemljama u razvoju “koje su posebno osjetljive na štetne učinke klimatskih promjena” – jezik koji je tražila EU. EU se zalagao za formulaciju s ciljem da osigura da bogatije zemlje u razvoju poput Kine, koja je izrasla u drugo najveće svjetsko gospodarstvo, ne budu korisnici fonda.

Uspjeh je što smo uspjeli ispregovarati da se ne radi o praznom fondu nego da se radi o jednom mozaiku financijskih mehanizama koji ćemo onda proširivati i u njega uključiti i neke druge donatore, a ne samo ove deklarirano najrazvijenije zemlje koje u te Fondove već ionako uplaćuju. To je jedan veliki uspjeh pregovora. Tu smo uspjeli dobiti da korisnici tog fonda zaista budu najranjivije zemlje, a da u njega moraju uplaćivati najveći emiteri a to onda uključuje i Kinu i Indiju, Brazil i neke druge zemlje. Osim toga, donatori bi trebali biti i neki drugi sektori, a ne samo nacionalni budžeti. – Dunja Mazzocco Drvar

Klimatske mjere uključuju mjere ublažavanja, prilagodbe te gubitke i štete. Ove je godine postignut napredak u ublažavanju te gubitcima i šteti.

Mi moramo bez obzira na to koliko se intenzivno bavimo dekarbonizacijom energetike, sektora hrane i prometa, u isto vrijeme moramo se ozbiljno pripremat na trenutne i očekivane posljedice. Morat ćemo izgraditi strukturu otpornosti koja će biti utkana u razne nacionalne politike a ne samo u klimatske. – Luka Tomac

Pogledajte snimku Obrazovne akademije i saznajte mnoge druge uvide u ovogodišnje ključne razgovore o klimi: https://youtu.be/T-5UbzHxlOU


Plastične vrećice per capita: Hrvatska u sredini EU-a

Vijesti


Svaka osoba koja živi u Europskoj uniji u 2020. u prosjeku je upotrijebila 87 laganih plastičnih vrećica za nošenje, što je šest vrećica manje per capita u usporedbi s 2019. godinom. 

Ukupno gledajući, radi se o 39 milijardi laganih plastičnih vrećica u 2020. ili 400 milijuna manje u odnosu na godinu prije, pokazuju podaci statističkog ureda Europske unije Eurostata.

Iako se potrošnja laganih plastičnih vrećica ukupno smanjila od 2018. (otkad se prikupljaju podaci), potrošnja vrlo laganih plastičnih vrećica čija debljina ne prelazi 15 mikrometara zapravo se povećala (s 14 milijardi u 2018. na 14,3 milijarde u 2019. ili 14,7 milijardi u 2020. godini).

Međutim, potrošnja laganih plastičnih vrećica debljine od 15 do 50 mikrometara značajno se smanjila između 2018. (22 milijarde) i 2019. (19,8 milijardi) te se potom više-manje uravnotežila u 2020. godini (19,9 milijardi).

Najmanja potrošnja

Uzrok veće potrošnje vrlo laganih plastičnih vrećica može biti i Direktiva o plastičnim vrećicama čiji je cilj smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica tako da ona ne premaši 40 vrećica po osobi do 31. prosinca 2025. godine. Jer, taj cilj ne uključuje vrlo lagane plastične vrećice.

Među članicama EU-a koje su prijavile najveću potrošnju laganih plastičnih vrećica po osobi u 2020. bile su Litva (294 vrećice per capita), Češka (251) i Latvija (229). Pritom se većina potrošnje odnosi na vrlo lagane plastične vrećice.

Naprotiv, zemlje koje su prijavile najmanju potrošnju bile su Belgija (10 vrećica po osobi), Portugal (17) i Poljska (20).

Hrvatska se pak nalazi u sredini EU-a, prijavivši potrošnju 90,2 plastične vrećice po osobi. Od toga, 71,1 je bila vrlo lagana (manja od 15 mikrometara), a 19,1 lagana plastična vrećica (čija se debljina kreće od 15 do 50 mikrometara).

Izvor: http://www.energetika-net.com/vijesti/zastita-okolisa/plasticne-vrecice-per-capita-hrvatska-u-sredini-eu-a-35979


Prijavite se na vikend-radionicu "Aktivistička školica"

Vijesti


Zelena Akcija organizira informativan i interaktivan trening o građanskom aktivizmu i kreativnom neposluhu, kako bi sadašnje i buduće aktivne građane i građanke što bolje pripremili za njihove nadolazeće akcije i pobjede.

Na ovom praktičnom treningu, kojim se zatvara 25. Jesenski eko-seminar, proći će kroz osnove aktivističkog organiziranja kako bi svi sudionici_e bili_e spremi_e sami ili u grupi pokrenuti vlastite inicijative za zaštitu okoliša i ljudskih prava, ili se pridružiti postojećim organizacijama. Kroz teoriju i praksu odgovorit će na pitanja: koja su naša temeljna građanska prava, gdje je granica između zakonitog i nezakonitog djelovanja, koji tip građanskog aktivizma i nenasilne akcije odabrati, koji su ključni koraci u planiranju akcije, kampanje ili prosvjeda, kako skladno funkcionirati kao grupa itd. Sva teorija bit će popraćena primjerima i iskustvenim vježbama.

Ideja je naučiti biti spremniji prepoznati ključne korake koje treba poduzeti do društvene promjene, kao i potencijalne zamke.

Osigurajte svoje mjesto prijavom putem online obrasca najkasnije do nedjelje, 27. studenog.

Odabrane sudionike i sudionice Zelena Akcija će obavijestiti dan nakon isteka roka prijava. Program će oba dana trajati od 9 do 17 sati u prostorijama Zelene akcije (Frankopanska 1, Zagreb). Sudjelovanje na treningu je besplatno i bit će osiguran veganski ručak za sve, oba dana treninga.

**Ova radionica organizirana je u sklopu projekta “EcoFem“ te uz financijsku potporu Europske unije. Njen sadržaj isključiva je odgovornost Zelene akcije i ne odražava nužno stavove Europske unije.

Izvor: https://zelena-akcija.hr/hr/vijesti/prijavi-se-na-vikend-radionicu-aktivisticka-skolica


Priče iz budućnosti četiri grada

Vijesti


U razdoblju od veljače do svibnja u sklopu projekta “METAR do bolje klime” provedene su fokus grupe u četiri grada: Puli, Slavonskom Brodu, Zadru i Zagrebu.

Fokus grupe organizirali su i proveli Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Terra Hub Croatia i u suradnji s lokalnim partnerima (BRODSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO – BED, Eko-Zadar, Udruga Zelena Istra i Zelena akcija).

Fokus grupe, odnosno strukturirani vođeni razgovori uključivale su lokalne predstavnike jedinica lokalne samouprave, znanstveno-istraživačkih institucija i organizacija civilnog društva. U dijalogu s navedenim dionicima pokušali smo saznati više o iskustvu i razumijevanju problema u okolišu i klimatskih promjena iz lokalne perspektive, te saznati nešto više o perspektivama rješenja na uočene probleme.

U tu svrhu u našim razgovorima korištene su vinjete, to jest kratke priče o hipotetskim likovima u hipotetskim situacijama i okolnostima o kojima su sudionici istraživanja bili pozvani izraziti svoje mišljenje. Vinjete, koje su pisali partneri projekta koji u tim gradovima žive i djeluju, predočile su realne, odnosno znanstveno utemeljene, ali dvije različite vizije budućnosti tih područja te su sudionike dodatno potaknule na razgovor o trenutnim opasnostima i mogućim odgovorima na klimatsku krizu. Važno je napomenuti da su sve vinjete fikcija, no bazirane su na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika.

Naših 8 priča iz 4 grada samo su jedna moguća vizija budućnosti, a na vama je da zamislite svoju viziju grada u kakvom želite živjeti i u kojem će budući naraštaji živjeti: https://door.hr/wp-content/uploads/2022/11/Vinjete-2030_compressed.pdf


Komisija predlaže novi instrument EU-a za ograničavanje previsokih cijena plina

Vijesti


U reakciji na energetsku krizu Komisija je danas predložila mehanizam za korekcije tržišta kako bi se poduzeća i kućanstva u EU-u zaštitila od previsokih cijena plina. Taj je mehanizam dopuna mjerama za smanjenje potražnje za plinom i osiguravanje opskrbe diversifikacijom dobavljača energije. Cilj je smanjiti nestabilnost na europskim tržištima plina, a ujedno zajamčiti sigurnost opskrbe plinom.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu i instrumentalizacije opskrbe energijom kao oružja cijene prirodnog plina u cijelom su EU-u bile izuzetno visoke, a u drugoj polovini kolovoza ove godine dosegnule su rekordne razine. Ekstremno povećanje cijena tijekom gotovo dva tjedna u kolovozu bilo je vrlo štetno za europsko gospodarstvo jer su zbog toga porasle i cijene električne energije i ukupna inflacija. Komisija iznosi prijedlog da se takve situacije ubuduće spriječe privremenim i ciljanim instrumentom za automatsku intervenciju na tržištima plina u slučaju ekstremnog povećanja cijena plina. 

Sigurnosna gornja granica cijena plina

Predloženi instrument sastoji se od sigurnosne gornje granice cijene od 275 EUR za izvedenice TTF-a s najkraćim dospijećem. Title Transfer Facility (TTF), koji je najčešće korištena referentna vrijednost za cijene plina u EU-u, ima ključnu ulogu na europskom veleprodajnom tržištu plina. Mehanizam bi se aktivirao automatski ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

  • cijena namire izvedenica TTF-a s nakraćim dospijećem viša je od 275 EUR tijekom dva tjedna
  • cijene TTF-a više su za 58 EUR od referentne cijene za UPP tijekom 10 uzastopnih dana trgovanja unutar ista dva tjedna.

Kad se ispune ti uvjeti, Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) odmah objavljuje obavijest o korekcijama tržišta u Službenom listu Europske unije i obavješćuje Komisiju, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europsku središnju banku (ESB). Sljedećeg dana mehanizam za korekciju cijena stupa na snagu i neće se prihvaćati nalozi za izvedenice TTF-a s najkraćim dospijećem koji premašuju sigurnosnu gornju granicu cijena. Mehanizam se može aktivirati od 1. siječnja 2023. 

Mjere zaštite sigurnosti opskrbe i stabilnosti tržišta

Predložena Uredba Vijeća sadržava zaštitne mjere kako bi se izbjegli poremećaji na energetskom i financijskom tržištu. Kako bi se spriječili problemi s opskrbom, gornja granica cijena ograničena je na samo jedan proizvod kreditne budućnosnice (proizvodi TTF-a s najkraćim dospijećem) kako bi tržišni subjekti i dalje mogli zadovoljiti potražnju i nabaviti plin na promptnim tržištima i na izvanburzovnom tržištu. Kako potražnja za plinom ne bi rasla, u prijedlogu se od država članica zahtijeva da u roku od dva tjedna od aktivacije mehanizma za korekcije tržišta Komisiju obavijeste o mjerama koje su poduzele kako bi smanjile potrošnju plina i električne energije. Kad Vijeće donese današnji prijedlog o upostavi mehanizma za tržišne korekcije, Komisija će predložiti i aktivaciju uzbune na razini EU-a u okviru Komunikacije „Štednja plina za sigurnu zimu” iz srpnja, čime će se uvesti obvezna štednja plina kako bi se smanjila potrošnja. Osim toga, situaciju će kontinuirano pratiti ESMA, ESB, Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER), Koordinacijska skupina za plin i Europska mreža operatora transportnih sustava za plin (ENTSOG).

Kako bi reagirali na moguće neželjene posljedice ograničenja cijena, prijedlogom se predviđa da se mehanizam u svakom trenutku može suspendirati. To se može dogoditi:

  • automatskideaktivacijom ako njegovo funkcioniranje više nije opravdano stanjem na tržištu prirodnog plina, odnosno kad uvjet razlike između cijene TTF-a i cijene UPP-a nije ispunjen 10 uzastopnih dana trgovanja
  • odlukom Komisije o suspenziji kad se utvrde rizici za sigurnost opskrbe Unije, za smanjenje potražnje, za protok plina unutar EU-a ili za financijsku stabilnost.

Postoji i mogućnost da Komisija spriječi aktivaciju mehanizma u slučaju da relevantna tijela, uključujući ESB, upozore na takve rizike.

Predviđeno je da će Prijedlog na snazi biti godinu dana

Današnji prijedlog temelji se na širokom spektru mjera koje je Komisija poduzela kako bi riješila problem visokih cijena energije u protekloj godini. U proljeće 2022. proširila je paket mjera za cijene energije iz listopada 2021. Komunikacijom o kratkoročnim intervencijama na tržištu električne energije i dugoročnim poboljšanjima modela tržišta električne energije i planom REPowerEU. Predložila je i nove minimalne obveze skladištenja plina i ciljeve smanjenja potražnje za plinom kako bi se lakše postigla ravnoteža između ponude i potražnje u Europi, a države članice već su prije ljeta usvojile te prijedloge.

Cijene su dodatno porasle za ljetnih mjeseci, koje su obilježili ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama. Stoga je Komisija u rujnu brzo reagirala predloživši dodatne hitne mjere za smanjenje potražnje za električnom energijom i iskorištavanje neočekivane dobiti energetskog sektora za raspodjelu dodatnih prihoda građanima i industriji.

Komisija je 18. listopada predložila dodatne mjere za rješavanje problema visokih cijena plina i jačanje sigurnosti opskrbe plinom zajedničkom kupnjom, zadanim mehanizmom solidarnosti u slučaju izvanrednog stanja, novom referentnom vrijednošću za određivanje cijena za UPP i privremenim okvirom kako bi se spriječili ekstremni skokovi cijena na tržištima izvedenica. Predložila je i pravnu osnovu za mehanizam za korekcije tržišta kako bi se riješio problem iznimno visokih cijena plina u kratkoročnom razdoblju.

Današnji prijedlog temelji se na člancima 23. i 24. prijedloga Komisije od 18. listopada. To je odgovor na poziv čelnika EU-a od 20. i 21. listopada nakon opsežnih savjetovanja s državama članicama. Komisija je dobila zadatak da hitno podnese konkretne odluke o dodatnim mjerama za rješavanje problema visokih cijena energije, uključujući privremeni dinamički cjenovni koridor za transakcije povezane s prirodnim plinom kako bi se smjesta ograničila pojava previsokih cijena plina, uz potrebne zaštitne mjere. Prijedlog mehanizma za korekcije tržišta sadržava elemente za očuvanje financijske stabilnosti, koje Komisija smatra ključnima.  Današnji Prijedlog uredbe Vijeća temelji se na članku 122. Ugovora, a treba ga donijeti kvalificirana većina država članica. Predviđeno je da će biti na snazi godinu dana, ali to se razdoblje može produljiti nakon preispitivanja koje se treba provesti do studenoga 2023.

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7065


Hrvatska reciklira najviše elektroničkog otpada u Europskoj uniji

Vijesti


Hrvatska je među prvima u Europskoj uniji u recikliranju električnog i elektroničkog otpada s čak više od 80 posto recikliranog otpada takve vrste. Riječ je o nizu kućanskih aparata pa sve do fotonaponskih ploča ili bankomata.

Podatci su to Eurobarometra za 2020. godinu, koji pokazuju da je Hrvatska reciklirala 81,3%. U tom smo pogledu iznad Švedske (47%), Njemačke (38,7%), Francuske (36,6%) te Italije (32,1%),a na dnu ljestvice je, kako navodi HINA, Malta sa svega 20,8 posto.

Zbrinjavanje ove vrste otpada iznimno je važno za okoliš. Njegovim recikliranjem smanjuje se proizvodnja novih materijala koji izazivaju nastanak novih emisija stakleničkih plinova. Ako se ne obradi na propisan način, može doći do ekološke katastrofe, jer u sebi sadrži složene spojeve vrlo toksičnih tvari.

Po direktivi Europske unije, kako je istaknuo načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, Zvonimir Majić, godišnja stopa odvojenog sakupljanja ove vrste otpada mora biti najmanje 65 posto prosječne mase električne opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine. U Hrvatskoj je u 2020. stavljeno na tržište 66.505 tona takvog otpada, od čega je sakupljeno 40.772 tone, a obrađeno 38.145 tona, objasnio je.

“Uspostavom sustava gospodarenja električnim otpadom, Hrvatska je krenula u dobrom smjeru. Ciljevi sakupljanja propisani EU direktivom dostignuti su, te ukazuju na zadovoljavajuće organiziran sustav”, rekao je Majić.  Ipak, ni kod nas nije sve tako bajno. Majić je upozorio da je potrebno više raditi na razvoju mreže recikliranja takvog otpada.

On, naime, može sadržavati i druge važne metale, kao što su bakar, nikal, indij ili paladij. Utvrđeno da je u takvom otpadu otpadu prisutno 49 kemijskih elemenata, od kojih bi se mnogi mogli reciklirati za ponovnu upotrebu u drugim proizvodima. Europska komisija je uvrstila 18 od tih 49 elemenata na popis gospodarski važnih materijala za koje postoji visoki rizik od nestašice.

Izvor: https://green.hr/hrvati-recikliraju-najvise-elektronickog-otpada-bolji-smo-od-svedske-njemacke-i-francuske/


PowerPoor skup o energetskom siromaštvu održava se zadnjeg dana studenog

Vijesti


U srijedu 30. studenog održat će se PowerPoor Brokerage Event  pod nazivom “Pružanje rješenja za energetske izazove – PowerPoor Brokerage Event”. Događaj će se održati na adresi Rue Montoyer 24 u Bruxellesu, a možete ga pratiti i online. 

Energetske krize, energetsko siromaštvo i održiva proizvodnja energije ključna su politička pitanja današnjice. Dugi niz godina europski stručnjaci rade na inovativnim rješenjima i mehanizmima podrške za europske građane. U trenutnoj gospodarskoj i geopolitičkoj klimi, na događaju će se ponovno razmotriti i razgovarati o postojećim rješenjima i mogućnostima razvijenim uz pomoć Europske unije.

Govornike, među kojima je i DOOR-ova Anamari Majdandžić, kao i dnevni red pronađite OVDJE.

Ako ste zainteresirani vidjeti što se može učiniti na polju ublažavanja energetskog siromaštva i kako se inovativnim financiranjem može uhvatiti u koštac s energetskom krizom, dođite i otkrijte različite inicijative i nadahnite se uspješnim pričama.

Ne propustite ovu priliku i otkrijte:

  • Kakva rješenja Europa nudi za trenutne energetske izazove
  • Kako projekte energetskog siromaštva uključiti u lokalne akcije
  • Važnost poticanja sudjelovanja građana u razvoju obnovljivih izvora energije
  • Buduće prilike za postizanje energetske tranzicije

Pridružite se u Bruxellesu ili online

Registracija za događaj “Pružanje rješenja za energetske izazove – PowerPoor Brokerage Event” je dostupna OVDJE.

Ako se na događaj želite uključiti online, možete to učiniti putem Zooma, gdje ćete moći slušati predavanja i postavljati pitanja govornicima. Registracija za praćenje putem Zooma je dostupna OVDJE.

Pridružite nam se i učite od stručnjaka diljem Europe. Što vam ovaj događaj može ponuditi?

  • Višestruke mogućnosti upoznavanja stručnjaka iz energetskog sektora
  • Širenje rezultata vašeg uspješnog projekta financiranog od strane EU
  • Učenje iz različitih ishoda projekata koje financira EU u srodnim područjima
  • Pitching sesije: prilika za predstavljanje projektne ideje/prijedloga i pronalaženje potencijalnih partnera

Cilj ovog događaja je razviti programe podrške i sheme za energetski siromašne građane i potaknuti korištenje alternativnih shema financiranja za rješavanje energetskog siromaštva. Okupit će stručnjake koji će predstavljati rezultate i mogućnosti u energetskom sektoru, razmjenjivati ​​znanja i naučene lekcije. U zasebnoj pitching sesiji sudionici će moći predstaviti svoju projektnu ideju/prijedlog u trajanju od 10 minuta i pronaći potencijalne partnere.

Ne propustite ovu jedinstvenu priliku da saznate više o PowerPooru, Enporu i EmpowerMedu, te o drugim poslovima koji se u energetskom sektoru izvode uz sufinanciranje Europske unije i izgradite potencijalne veze koje će pomoći u ostvarenju vaših ideja.


Vijeće Europske unije dalo zeleno svjetlo proračunu EU-a za 2023. godinu

Vijesti


Vijeće je u utorak odobrilo zajednički tekst općeg proračuna EU-a za 2023. o kojem je postiglo dogovor 14. studenoga u pregovorima s Europskim parlamentom. Kvalificirana većina potrebna za odobrenje postignuta je danas, što znači da Vijeće daje zeleno svjetlo proračunu EU-a za 2023. godinu.

Europski parlament objavit će donošenje proračuna nakon što i on odobri zajednički tekst.

Detaljne informacije o obvezama i plaćanjima po proračunskim linijama sada su dostupne i mogu se pronaći putem poveznica na kraju ovog priopćenja za medije.

Osobrenje se očekuje u srijedu

Preuzete obveze pravno su obvezujuća obećanja o trošenju novčanih sredstava na aktivnosti koje se provode tijekom nekoliko financijskih godina.

Plaćanjima se pokrivaju rashodi koji proizlaze iz preuzetih obveza unesenih u sadašnjoj i prethodnim financijskim godinama.

Pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta 14. studenoga postigli su dogovor o proračunu EU-a za 2023. u roku utvrđenom u Ugovoru. Obje institucije moraju formalno odobriti dogovor. Očekuje se da će ga Europski parlament odobriti 23. studenoga 2022.

Izvor: https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2022/11/22/council-gives-go-ahead-to-eu-budget-for-2023/