Pripremamo novu radionicu o solarnim sustavima u sklopu Empowermed projekta

Održat ćemo radionicu u sklopu projekta Empowermed na kojoj će polaznici sudjelovati u sklapanju jednostavnog otočnog solarnog sustava. Radionica će se održati 19.5.2021. te će biti pod vodstvom nastavnika i učenika Strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru, koji imaju bogato iskustvo sa fotonaponskim sustavima.

Sustav koji izradimo kroz radionicu donirat ćemo kućanstvu koje sudjeluje u projektu EmpowerMed na području Zadarske županije, a koje nije spojeno na elektroenergetski sustav.

Time će se kućanstvu omogućiti napajanje manjih potrošača u kućanstvu: rasvjeta, TV, elektronički uređaji, hladnjak…

Glavni cilj ovog projekta je doprinijeti dokidanju energetskog siromaštva na Mediteranu: implementacijom niza mjera koje doprinose energetskoj učinkovitosti, procjenom njihove učinkovitost i učinka, kako bi se formulirale preporuke za oblikovanje javnih politika, promocijom policy rješenja za stimulaciju aktivnosti usmjerenih protiv energetskog siromaštva na lokalnoj i EU razini.


Dodjela nagrada za najbolje dobre, loše i ružne mjere predviđene u novom programskom razdoblju

Dugoročni proračun Europske unije za razdoblje 2021. – 2027. zajedno s instrumentima za oporavak (Next Generation EU Program) predstavlja do sada najveći financijski paket u okviru EU proračuna (1.8 bilijuna eura). Tim bi se sredstvima primarno trebala poduprijeti implementacija mjera koje bi vodile ispunjavanju ciljeva Europskog zelenog plana čije je  osnovno načelo “ne čini štetu“ a osnovni cilj povećanje klimatskih ambicija.

I dok države članice razvijaju planove za potrošnju osiguranih sredstava, članice CAN Europe ocijenile su nacrte planova 16 država članica koji bi se trebali financirati iz Fonda za oporavak, Europskih strukturnih i investicijskih fondova i Fonda za pravednu tranziciju. Više od 50 dobrih, loših i ružnih mjera predviđenih u planovima oporavka i operativnim programima stavljeno je na javno glasovanje u vremenu od 12. do 24. travnja 2021. godine

Europski građani glasovali su za najbolje “dobre” mjere koje bi trebalo provoditi, najgore “loše” mjere koje naglašavaju propuštene prilike o kojima je potrebno javno govoriti i najgore “ružne” mjere koje bi trebalo izbaciti iz konačnih planova.

Rezultati javnog glasovanja bit će objavljeni na svečanoj dodjeli nagrada 29. travnja 2021. godine od 10:30.  do 11:30. Dodjelu možete pratiti javno na sljedećoj poveznici https://us06web.zoom.us/j/87933594379?pwd=NDVHY1BqeHQwY0IyckdzZmZERGN6Zz09

Ova “dodjela nagrada” bit će ključni trenutak da se čuju glasovi europskih građana, a prije nego što države članice predaju svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, za koji je rok 30. travnja 2021. godine.


Prijave za online konferenciju “Klima se mijenja – promijenimo se i mi! – Konferencija za obalne županije, gradove i općine” su otvorene!

Dana 11. svibnja 2021. godine, u online formatu održat će se konferencija “Klima se mijenja – promijenimo se i mi! – Konferencija za obalne županije, gradove i općine”.

Konferencija će okupiti predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, razvojnih agencija i relevantnih centara i institucija te zainteresiranu javnost. Sudionici će imati priliku upoznati se s načinima na koje donositelji odluka mogu (o)jačati oporavak i prilagodbu svojih područja na utjecaje klimatskih promjena. Osim ideja i uspješnih inicijativa, prezentirat će se i različite mogućnosti financiranja.

Prijava na konferenciju je obavezna putem poveznice: https://us02web.zoom.us/meeting/register/tZEvc-mprz8sHt23OzQVujH7SUZgkXEvsnhx. Broj sudionika je ograničen.

Ova nacionalna konferencija održat će se u okviru projekta #ADRIADAPT. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Partneri organizatori: PAP/RAC, Državni hidrometeorološki zavod, Grad Vodice, Šibensko-kninska županija i Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Poveznica na dnevni red: https://door.hr/wp-content/uploads/2021/05/Adriadapt-nacionalna-konferencija-program.pdf

Poveznica na platformu AdriAdapt: https://adriadapt.eu/
Poveznica na mrežnu stranicu projekta Adriadapt: https://www.italy-croatia.eu/web/adriadapt


Europski klimatski zakon: postignut privremeni sporazum

Članovi Vijeća i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički sporazum o Europskom klimatskom zakonu. Europski klimatski zakon pretvara ključne ciljeve Europskog zelenog plana u zakonske obveze:

  • obavezu EU-a u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine
  • smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine, u odnosu na razine emisija iz 1990. godine.

Ostali elementi privremenog sporazuma uključuju uspostavu Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, sastavljenog od 15 znanstvenih stručnjaka različitih nacionalnosti s najviše dva člana koji imaju državljanstvo iste države članice na mandat od četiri godine. Ovaj će neovisni odbor imati zadatak, između ostalog, pružiti znanstvene savjete i izvještavati o mjerama, klimatskim ciljevima i okvirnim proračunima stakleničkih plinova EU-a te njihovoj usklađenosti s Europskim klimatskim zakonom i međunarodnim obvezama EU-a prema Pariškom sporazumu.

Pregovarači su se složili da će Komisija predložiti posredni klimatski cilj za 2040. godinu, najkasnije u roku od šest mjeseci nakon prvog globalne analize stanja izvršenog prema Pariškom sporazumu. Istodobno će objaviti predviđeni okvirni proračun Unije za stakleničke plinove za razdoblje 2030. – 2050., zajedno s temeljnom metodologijom. Proračun je definiran kao okvirni ukupni volumen neto emisija stakleničkih plinova (izražen kao ekvivalent CO2 i pruža zasebne informacije o emisijama i uklanjanju) za koje se očekuje da će se emitirati u tom razdoblju, a da se ne dovedu u opasnost obveze Unije prema Pariškom sporazumu.

Osim toga, složili su se da će se Komisija surađivati sa sektorima gospodarstva koji odluče pripremiti indikativne dobrovoljne smjernice za postizanje cilja klimatske neutralnosti EU do 2050. Komisija će pratiti razvoj takvih planova, olakšati će dijalog na razini EU-a te će dijeliti informacije o najboljim praksama među relevantnim dionicima.

Privremeni sporazum također postavlja novi cilj za EU da nastoji postići negativne emisije nakon 2050. godine.

Privremeni politički sporazum mora odobriti Vijeće i Parlament, prije nego što prođe kroz formalne korake postupka usvajanja. Privremeni sporazum postigli su portugalsko predsjedništvo Vijeća i predstavnici Europskog parlamenta na temelju mandata njihovih institucija.


Objavljen e-natječaj za fotografije "Kroz objektiv proviri i prilagodbu nam uokviri"

Na Dan planeta Zemlje objavljen je natječaj za fotografije pod nazivom “Kroz objektiv proviri i prilagodbu nam uokviri!” koji se provodi u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Cilj natječaja je prikupiti najoriginalnije i najljepše fotografije koje pokazuju utjecaj koji na naš život, okoliš i društvo imaju klimatske promjene, ali i načine prilagodbe na klimatske promjene.

Autor najljepše i najoriginalnije fotografije bit će nagrađen!

Više informacija i pravila natječaja možete pronaći ovdje: Pravila-E-natječaja.pdf (prilagodba-klimi.hr).

Svi profesionalni i amaterski fotografi su pozvani da dostave svoje fotografije na mail: prilagodba@prilagodba-klimi.hr uz ispunjenu prijavnicu.


Organizirali smo radionicu “Fotonaponski sustavi za kućanstva” u Domu kulture Buševec

U subotu 17.04.2021. DOOR i Ogranak Seljačke sloge Buševec organizirali su radionicu “Fotonaponski sustavi za kućanstva” u Domu kulture Buševec. Razgovarali smo o tehničkim, regulatornim i financijskim aspektima fotonaponskih sustava za samoopskrbu.

Stanovnici Buševca su imali priliku razmijeniti vlastita iskustva: vlasnici postojećih fotonaponskih sustava opisali su proces kroz koji su prošli pri instalaciji, troškove i stvarnu proizvodnju energije; oni koji već ozbiljno razmišljaju o vlastitom sustavu su podijelili iskustva u dobivanju ponuda, dok su se neki prvi put susreli s osnovnim pojmovima. Kao jedna od prepreka istaknuta je nejasna komunikacija s instalaterima solarnih sustava i otkupljivačima energije.

Na kraju radionice smo napravili nekoliko proračuna procjene proizvodnje fotonaponskih sustava ovisno o nagibu i orijentaciji panela, te smo demonstrirali rad malog otočnog (off-grid) solarnog sustava.

Nadamo se da je radionica bila korisna i da su neki Buševčani bliže postavljanju vlastite fotonaponske elektrane.

Radionica je održana u sklopu projekta Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!).


Pogledajte novi promotivni video Adriadapt projekta

U okviru projekta Adriadapt izrađen je promotivni video koji ukazuje na važnost izrade i provedbe lokalnog plana prilagodbe koji se, uz uključivanje dionika, sastoji od pet prepoznatih koraka: pokretanje procesa – procjena ranjivosti – dogovor o viziji – izrada plana – provedba plana. Set informacija bit će dostupan na projektnoj informacijskoj platformi o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice AdriAdapt, adriadapt.eu.

Video pogledajte ovdje.


Glasajte za DOBRE, LOŠE I RUŽNE prakse planirane u novim nacionalnim planovima za razdoblje 2021.-2027.

EU je postigla konsenzus oko financijskog paketa do 2030. u iznosu od 1,8 milijardi eura, a koji se sastoji od redovnog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021.-2027. (Višegodišnji financijski okvir – vrijedan 1.074  milijardi eura) i sredstva namijenih oporavku (NGEU – Next Generation EU – vrijedan 750 milijardi eura).

S obzirom na raspoloživa sredstva države članice sada moraju isplanirati na koje projekte i u koje investicije će u narednih 7 godina uložiti ova sredstva.

Države članice složile su se da bi 1,8 milijardi eura trebalo biti namijenjeno  implementaciji “Europskog zelenog plana” te da bi sredstva trebalo potrošiti u skladu s načelom “nečinjenja štete” (do no harm principle).

30 % sredstava (oko 540 milijardi eura) mora se iskoristiti za projekte koji pomažu u rješavanju klimatske krize.

Prilikom planiranja svojih ulaganja iz dostupnih EU sredstava države članice moraju izraditi nekoliko planova u kojima obrazlažu svoja buduća ulaganja: Plan oporavka i otpornosti za korištenje sredstava za oporavak, Sporazum o partnerstvu i operativne programe za korištenje strukturnih fondova u okviru proračuna za razdoblje 2021. i 2027. (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond plus, u vrijednosti od 330 milijardi eura), te Teritorijalne planove za pravednu tranziciju (za korištenje Mehanizma za pravednu tranziciju, koji se djelomično financira iz redovnog proračuna i sredstava za oporavak).

I dok države članice još uvijek razvijaju planove potrošnje EU-a sredstava, CAN Europe je zajedno sa svojim partnerima pokrenuo  kampanju EU Cash Awards kako bi razotkrili mjere koje su štetne za klimu i okoliš u planovima potrošnje iz sredstava strukturnih i investicijskih fondova EU-a (“Sporazum o partnerstvu” i “Operativni programi”), fondova za  pravednu tranziciju (“Teritorijalni planovi za pravednu tranziciju”) i fonda za oporavak (“Planovi oporavka i otpornosti”).

Prikupljene mjere objavljene su na internetskoj stranici cashawards.eu, a građani Europske unije su pozvani da javno glasaju kako bi se identificirale dobre, loše i ružne mjere, a koje države članice pokušavaju financirati iz EU sredstava.

Kako glasati:

Na internetskoj stranici cashawards.eu vidjet ćete “DOBRE, LOŠE I RUŽNE” mjere iz nacionalnih planova potrošnje koje su stavljene u format “glasačkog listića”.

Glasanje je vrlo jednostavno:

  • Glasanje za rubrike “DOBRO, LOŠE i RUŽNO” podijeljeno je u 12 tematskih područja.
  • Imate po jedan glas za svako tematsko područje.
  • Svoj glas možete dati samo za jedno, za neka ili sva tematska područja.
  • Nakon što ste glasali, kliknite na gumb za slanje (submit) i to je to.


Podcast epizoda o stambenim politikama i energetskoj ranjivosti

Iako energetsko siromaštvo i ranjive skupine dobivaju sve više i više pozornosti, mnogi čimbenici ostaju posve neistraženi. To je posebno slučaj za privatni sektor najma. Marine Cornelis snimila je epizodu podcasta kako bi o tom pitanju razgovarala s Manon Burbidge i profesorom Stefanom Bouzarovskim.

Oni raspravljaju o nalazima svog Izvješća o energetskom siromaštvu u privatnom sektoru najma izrađenog u sklopu provedbe projekta ENPOR.


Potreban nam je plan za otpornost, a ne otpor promjenama!

U sažetku Vladina Plana oporavka nema inovativnosti niti ambicije te je on trenutno skup mjera koje više sliče na osnovnoškolski kolaž, nego na ozbiljan plan koji znači oporavak i niskougljični razvoj za Hrvatsku.

Povodom informiranja Sabora o sažetku Plana oporavka, udruge Zelena akcija, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Centar za mirovne studije (CMS) održale su akciju kojom su još jednom ukazale na potpuni izostanak sudjelovanja javnosti u procesu izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ujedno su upozorile na sadržajne nedostatke ovog dokumenta koji će odrediti razvoj RH ne samo u narednih pet godina, već će značajno utjecati i na život generacija koje dolaze. “Nacionalni plan oporavka, dokument kojim RH dobiva mogućnost pristupa proračunu od 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava, je možda i jedina prilika za pravi zaokret u pravednije niskougljično društvo. No, iz objavljenog sažetka vidljivo je da nas ovakav Plan neće provesti kroz ovu krizu niti će nas učiniti otpornijima za buduće krize”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Prošle je godine više od sto organizacija civilnog društva, predstavnika malih poduzetnika te raznih strukovnih agencija uputilo javni apel za zeleni oporavak. “Vlada ne samo da nije poslušala i usvojila naše prijedloge, nego je u potpunosti ignorirala javnost te još uvijek skriva cijeli dokument koji za dva tjedna treba biti poslan u Brisel. Ono što želimo vidjeti u planu je ulaganje u kolektivni imunitet i otpornost na buduće krize, a ne financiranje neodrživih praksi te starih modela i projekata”, dodao je Tomac.

Miljenka Kuhar iz udruge DOOR je istaknula kako sažetak Plana ne pokazuje ni minimum ambicioznosti u pogledu mjera iz područja energetike te se iz njega ne može iščitati snaga da se reforme i mjere uistinu provedu. Najbolji primjer je da se kao očekivani rezultat u području reforme dekarbonizacija zgrada očekuje usvojeni program suzbijanja energetskog siromaštva, koji se Vlada obvezala donijeti do kraja 2019. pa potom do 2020. “Za 6,6 posto hrvatskih građana, koji prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2019.) žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, donošenje programa, koji ne prate jasne mjere pomoći, praćenja i prikupljanja podataka, neće donijeti ništa novo. Ali Vlada nije zaboravila samo na najsiromašnije građane koji si ne mogu priuštiti podmirivanje računa za troškove grijanja, već i građane koji bi proizvodnjom vlastite energije iz obnovljivih izvora željeli pridonijeti razvoju niskougljičnog društva”, pojasnila je Kuhar. Nacionalni zakonodavni okvir i dalje ne omogućuje da se građani, primjerice, unutar višestambene zgrade, organiziranju u zajednice održive energije i time pridonesu smanjenju vlastitih troškova, ali i emisija stakleničkih plinova. Prema sažetku Plana se čini da Vlada s građanima i proizvodnjom energije iz sunčanih elektrana ne računa ozbiljno jer do 2026. godine predviđa priključenje svega 800 MW električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. “Za državu koja se obvezala da će do 2030. godine najmanje 36,6 posto energije proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, ovaj plan ne samo da nije ambiciozan, već njegova niska razina uključivanja građana i lokalnih zajednica u sustav proizvodnje energije iz obnovljivih izvora ozbiljno zabrinjava. Hrvatskoj je potrebno više, a ne manje sunčanih elektrana u vlasništvu građana”, dodala je Kuhar.

Nije potreban samo ekonomski, već i društveni oporavak, a otpornost treba biti utkana u dugoročnu viziju napretka ovoga društva. No, oporavak i otpornost ozbiljno su ugroženi nedostatkom koherentne vizije razvoja društva i njegovih pojedinih segmenata, ali i štetnim idejama koje bi mogle usporiti oporavak i ugroziti otpornost.

“Sažetkom Plana najavljuje se rasprodaja državne imovine, odnosno da će do 2023. biti objavljena prodaja barem 150 poduzeća za koje Vlada smatra da nisu od posebnog interesa. Rasprodaja i privatizacija nisu upravljanje. Dobro upravljanje u 21. stoljeću podrazumijeva participaciju građana te građanski nadzor nad trošenjem javnog novca i to želimo vidjeti u ovom Planu. Kako država koja rasprodaje svoju imovinu i loše njome upravlja te u nju ne investira može biti doista otporna na krize”, komentirala je Sara Lalić iz Centra za mirovne studije. Dodaje i da iako je Vlada prepoznala potrebu za reformom obrazovanja i u Planu navela potrebu investiranja u infrastrukturu, čime bi se ostvario jedan od preduvjeta za uvođenje jednosmjenske i cjelodnevne nastave te ujednačavanje uvjeta i pristupa obrazovanju u Hrvatskoj, ali nažalost to nije dovoljno. Umjesto tradicije pojedinačnih parcijalnih intervencija u obrazovanje, za doista kvalitetno i svima dostupno obrazovanje Hrvatskoj su potrebni dugoročni, konkretni, međusobno usklađeni i koherentni zahvati u obrazovnom sustavu i šire, a ovakvim Planom propuštamo još jednu priliku da se to ostvari”, dodala je Lalić.

Iz sažetka se također mogu iščitati nejasni planovi za izmjene radnog zakonodavstva kojima se cilja na poticanje zapošljavanja na neodređeno, ali i navodi nejasne termine poput inovativnih oblika rada i fleksibilnosti tržišta rada, što je do sada bio sinonim za smanjenje opsega radničkih prava. Nevjerojatno je i da mirovinska reforma uključuje izmjene zakonodavstva kako bi se omogućio rad nakon navršene 65. godine života, unatoč tome što su građani ovakvu inicijativu već odbili 2019. godine.

S obzirom na ovakvu skandaloznu proceduru u kojoj ključni dionici i šira javnost nisu vidjeli cjeloviti dokument, a kamoli imali priliku sudjelovati u javnoj raspravi, udruge su ovim putem objavile nacrt cijelog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz prosinca prošle godine koji su dobile od inozemnih izvora. “Možda je verzija koju posjedujemo u ovom trenutku zastarjela, no pozivamo Vladu da nas demantira novijom”, zaključio je Tomac.

Kontakti za medije:

Luka Tomac, mobitel 099 314 93 88

Miljenka Kuhar, mobitel 098 1835 441

 

Cijeli nacrt Plana oporavka: https://s3-eu-west-1.amazonaws.com/zelena-akcija.production/zelena_akcija/document_translations/1259/doc_files/original/nrrp.pdf