Održan treći sastanak uže radne skupine za izradu standarda kvalifikacija u sklopu provedbe HKO-ELE projekta

U ponedjeljak 7.12.2020. s početkom u 11.15 sati održan je online 3. radni sastanak uže radne skupine za izradu standarda kvalifikacija. Na sastanku su definirani voditelji radnih skupina za izradu pojedinog prijedloga standarda kvalifikacija te su dogovoreni zadaci za naredno razdoblje. Sljedeći sastanak radne skupine održat će se 21.12.2020. u Osijeku.


Analiza 6 nacionalnih planova otkriva da u EU nedostaju mjere za suzbijanje energetskog siromaštva

„Rješavanje energetskog siromaštva putem nacionalnih energetskih i klimatskih planova: prioritet ili prazno obećanje?“

Nova analiza Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, politika i mjera u šest zemalja srednje i istočne Europe otkriva da rastući problem energetskog siromaštva i dalje nije adekvatno pokriven ključnim dokumentima u području klimatskih i energetskih javnih politika. Izvještaj, koji su pripremile nevladine organizacije i istraživači iz cijele Europe, otkriva da Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija nisu uspjele pružiti jasnu definiciju energetskog siromaštva u svojim nacionalnim planovima, što je minimum koji zahtijeva EU.

Europska komisija je prepoznala energetsko siromaštvo kao jedan od tri ključna prioriteta u strateškom okviru za obnovu zgrada, stvaranja novih zelenih mjesta i podizanje kvalitete života, čiji su sastavni dio i Smjernice o energetskom siromaštvu. A sve kako bi potaknula države članice na povećanje aktivnosti u području borbe protiv energetskog siromaštva. Sukladno odredbama postojećeg pravnog okvira Europske unije  države članice moraju u okviru svojih Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) i dugoročnih strategija razvoja (NLTS) utvrditi definicije i pokazatelje, rokove i mjere  za smanjenje energetskog siromaštva [1].

Ovo izvješće pokazuje da alati, politike i mjere, ni u jednom  analiziranom Nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, ne uspijevaju riješiti temeljne uzroke energetskog siromaštva u Europi. Uz to, ni jedna od zemalja obuhvaćenih izvještajem, osim Češke, nije usvojila svoje konačne dugoročnu strategiju razvoja. Pri tom je ključno naglasiti da ni češka strategija dugoročnog razvoja ne uključuje pregled mjera za suzbijanje energetskog siromaštva koje ozbiljno pogađa regije koje najviše ovise o ugljenu.

Energetsko siromaštvo je kontinuirani problem svih šest zemalja. Procjenjuje se da u Sloveniji oko 22,7% građana živi u neadekvatnim – vlažnim i loše izoliranim domovima. U 2017. godini u Hrvatskoj 17,5% građana zbog financijskih poteškoća nije bilo u mogućnosti na vrijeme platiti račune za komunalne usluge. Za usporedbu prosjek EU iznosi 6,6%.

Izvješće poziva države članice da hitno počnu raditi na suzbijanju  problema energetskog siromaštva i  podizanju kvalitete života svojih građana s obzirom da globalna zdravstvena pandemija prisiljava milijune  građana  da više borave u svojim domovima koji nisu prikladni za kvalitetan život.

Cilj preporuka u okviru Izvješća je potaknuti Europsku komisiju da osigura financijska sredstva za obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, te  da predloži mjere kojima će se najmanje utrostručiti trenutna stopa obnove. Pritom je istovremeno potrebno prilagoditi zakonodavne okvire država članica te uključiti jasne definicije i kriterije za energetsko siromaštvo a kako bi se što je prije moguće pomoglo najugroženijim građanima pogođenim energetskim siromaštvom.

 

Direktor CAN Europe, Wendel Trio rekao je:

„Jasno je da čelnici zemalja članica srednje i istočne Europe moraju odmah započeti s razvojem nacionalnih politika i mjera za zaštitu najugroženijih građana i povezati te politike s mjerama energetske učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije, obnovom zgrada i zaštitom ranjivih potrošača. Usvajanjem proračuna Europske unije i povećanjem klimatskih ciljeva do  2030. na razini EU, u prosincu, Europsko vijeće neće samo d podržati razvoj i provedbu ovih mjera već će pomoći EU-u da dođe korak bliže postizanju ciljeva Pariškog sporazuma. "

Martha Myers-Lowe, aktivistica za energetsko siromaštvo, Friends of the Earth Europe, rekla je:
„Dok Covid-19 kriza tjera milijune europskih kućanstava na rub, građani pogođeni energetskim siromaštvom iznevjereni su kontinuiranim nedjelovanjem. Ova analiza pokazuje da se svaka zemlja koju smo analizirali ne uspijeva uhvatiti u koštac sa široko rasprostranjenim energetskim siromaštvom - nisu ni blizu minimumu EU-a. Pozivamo države članice da preispitaju svoje planove u svjetlu Vala Obnove EU-a koji daje prednost energetski siromašnima i priliku državama članicama da uvedu rješenja tako da nitko ne ostane u mraku i hladnoći. "

Wojciech Szymalski, ISD Foundation, Poljska:
“Energetsko siromaštvo veliki je problem u Poljskoj te je u snažnoj korelaciji s razinom onečišćenja zraka.  Onečišćenju zraka u Poljskoj doprinose u velikoj mjeri peći na ugljen koje se koriste u privatnim kućama i stanovima. Štednjake treba mijenjati, ali mnogi ljudi to sebi ne mogu priuštiti. U Poljskoj energetsko siromaštvo predstavlja dublji problem. Ono nije problem samo na razini potrošnje energije ili visine računa za energiju. Unatoč činjenici da su nacionalne vlade problem počele rješavati kroz program „Čist zrak“, još uvijek treba proučiti i učiniti mnogo više. Jedinice lokalne samouprave i organizacije civilnog društva trebale bi biti aktivnije u pružanju podrške provedbi mjera. Stoga je ključno djelovati na lokalnoj razini. "

Miljenka Kuhar, DOOR, Hrvatska:
„Energetsko siromaštvo nije samo goruće pitanje za milijune europskih građana, već i pitanje koje zahtijeva pristup  višesektorski pristup. Njegovi su uzroci duboko ukorijenjeni u osobnom socioekonomskom statusu, ali posljedice nadilaze financijske aspekte i uzrokuju značajan emocionalni teret kao i utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca. Područja poput zdravlja, rodnog aspekta ili kvalitete života  se često zanemaruju kada se govori o energetskom siromaštvu. Ali za građane koji žive u energetski siromašnim kućanstvima to su vrlo važna  pitanja. I to je samo jedan od razloga zašto je ključno raditi na povezivanju i jačanju međusektorske  suradnje kada govorimo o energetskom siromaštvu. Ključno je započeti otvorenu i uključivu raspravu ne samo o energetskim aspektima energetskog siromaštva, već i o njegovim financijskim, etičkim, rodnim i zdravstvenim aspektima. "

Dušana Dokupilová, Institut za predviđanje, Slovačka akademija znanosti, Slovačka:
“Energetsko siromaštvo se čini kao veliki problem  u čijem se rješavanju državne institucije boje sudjelovati. To može biti uzrokovano vrlo niskim razumijevanjem problema energetskog siromaštva zbog nedostatka duboke nacionalne analize. U tom kontekstu, slovački NECP pokazuje vrlo mali interes za rješavanje problema energetskog siromaštva. Slovačka akademija znanosti jedna je od prvih institucija u Slovačkoj koja je započela s aktivnostima koje nastoje objasniti i približiti ovaj složeni problem donositeljima odluka u Slovačkoj. "

Tomislav Tkalec, FOCUS Udruga za održivi razvoj / Prijatelji Zemlje Slovenija:

„Slovenski NECP ne uključuje jasnu definiciju energetskog siromaštva, niti bilo koje kvantificirane ciljeve, pa se napredak i učinkovitost mjera ne može pratiti. Iako NECP navodi da će definicija energetskog siromaštva s pokazateljima i ciljevima biti usvojena do 2021. godine, vlada bi trebala ubrzati proces. U okviru projekta EmpowerMed koji se financira sredstvima osiguranim iz Obzor 2020 programa, FOCUS će i dalje nastojati poticati bolja politička rješenja te pružati praktične mjere protiv energetskog siromaštva. Srećom, postoje i državni programi za suzbijanje energetskog siromaštva, poput potpore za ulaganja u energetsku učinkovitost i energetsko savjetovanje u kućanstvima, koje vodi Eko fond."

 

Izvještaj „Rješavanje energetskog siromaštva putem nacionalnih energetskih i klimatskih planova: prioritet ili prazno obećanje?“ je predstavljen na Right to Energy Forumu. Predstavnici Europske komisije, istraživači i predstavnici nevladinih organizacija koji su doprinijeli izvješću raspravljali  su o potrebnim sljedećim koracima za ubrzavanje politika i mjera za zaštitu Europljana pogođenih energetskim siromaštvom.

 

NAPOMENA

[1] EU direktiva o energetskoj učinkovitosti i direktive o zgradama zahtijevaju od država članica da ponude definicije, pokazatelje i rješenja za rješavanje energetskog siromaštva u svojim Dugoročnim strategijama obnove i NECP-ovima


Održan Kick-off sastanak u sklopu projekta METAR do bolje klime

Nakon dvije i pol godine čekanja da se završe svi administrativni koraci, dočekali smo i taj dan - METAR je napokon krenuo. Prvi projektni sastanak održan je 23.11. 2020. online, no to ga nije učinilo ništa manje uzbudljivim.

Zajedno s deset partnerskih organizacija, dogovorili smo prve korake u uspostavi tematske mreže u kojoj ćemo okupiti organizacije koje će zajednički istraživati, podučavati i povesti promjene koje su potrebne da bismo se prilagodili klimatskim promjenama i ublažili ih te naučili kako se ponašati u novim okolnostima.

Rad na projektu započet ćemo razrađivanjem metodologije za ispitivanje kojim ćemo utvrditi kako građani ocjenjuju ozbiljnost klimatskog problema, njegovu opasnost po stabilnost okoliša, natjecanje s gospodarskim razvojem te učinkovitost politike Europske unije i Hrvatske u borbi protiv klimatskih promjena. I ovom, prvom objavom na našim društvenim mrežama i webu. Ostanite s nama!

Više informacija o projektu pročitajte ovdje: https://door.hr/portfolio/metar/.
Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Poziv na radionicu: Mala škola kompostiranja za školarce!

U sklopu projekta "Odgovornom potrošnjom do bolje klime" održat će se radionica "Mala škola kompostiranja za školarce!" - u subotu, 21. 11. 2020., od 11 do 12:30 sati ispred udruge Vestigium, Rudeška 142 (s dvorišne strane).

Radionica je besplatna za sve polaznike, no zbog situacije s pandemijom COVID-19 broj polaznika je ograničen. Obavezna je prijava putem online obrasca u nastavku: https://forms.gle/h1a3yvohn2PRKk3Z8.

Projekt je financiran iz natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz područja zaštite potrošača iz Proračuna Grada Zagreba za 2020.


Europska komisija objavila preporuke o energetskom siromaštvu

Europska komisija u 14. listopada 2020. objavila je svoje preporuke o energetskom siromaštvu u kojima navodi da je energetsko siromaštvo situacija u kojoj kućanstva nemaju mogućnosti pristupa osnovnim energetskim uslugama. Osnovnim energetskim uslugama smatra osiguravanje adekvatne topline, hlađenja, rasvjete i energije potrebne za napajanje kućanskih uređaja. Ove usluge smatraju se osnovnima jer su neophodne za socijalnu inkluziju.

U svojim preporukama Europska komisija (EK) dalje navodi da suzbijanje energetskog siromaštva sa sobom nosi brojne koristi za cijelo društvo: smanjuju se izdaci za zdravstvo, smanjuje se zagađenje zraka, poboljšava se ugoda stanovanja i blagostanje, povećavaju se budžeti kućanstava, a sve skupa dovodi do gospodarskog rasta.

Pravedna tranzicija prema klimatsko-neutralnoj EU do 2050. je okosnica Europskog zelenog plana čija je okosnica „Val obnove za Europu“ . „Val obnove“ je velika inicijativa osmišljena s ciljem da se potaknu strukturne energetske obnove u privatnom i javnom sektoru s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i suzbijanja energetskog siromaštva. Iz tog razloga smatra se ključnim da se „Val obnove“ i ove preporuke o energetskom siromaštvu zajedno usvoje kako bi međusobno osnažile poziv da se suzbija energetsko siromaštvo.

EK također navodi kako Članak 29. nove inačice Direktive o električnoj energiji stavlja obvezu na zemlje članice da procijene broj kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom te da javno objave kriterije. Također, u onim slučajevima kada se utvrdi značajan broj takvih kućanstava, zemlje članice dužne su u svoje nacionalne energetsko-klimatske planove uključiti ciljeve smanjenja energetskog siromaštva zajedno s vremenskim planom realizacije zadanih ciljeva i skicom relevantnih javnih politika. Nova inačica Direktive o energetsko učinkovitosti navodi kako se dio mjera energetske učinkovitosti treba prioritetno provesti među ranjivim kućanstvima, uključujući kućanstva pogođena energetskim siromaštvom, a sličan zahtjev javlja se prema zemljama članicama i u Uredbi o upravljanju.

Kriza prouzročena COVID-19 pandemijom istaknula je urgentnost suzbijanja energetskog siromaštva. S povećanim stopama nezaposlenosti za očekivati je i produbljivanje problema energetskog siromaštva te je stoga ključno postići ciljeve Europskog zelenog plana te iskoristiti prednosti Next Gen EU instrumenta za oporavak i njime potvrđenog „Vala obnove“ koji se smatra jednim od glavnih mehanizama za suzbijanje energetskog siromaštva.

Nacionalne dugoročne strategije obnove i drugi instrumenti s ciljem postizanja ciljeva zadanih za 2030. i 2050. trebaju biti usmjereni ka zaštiti kućanstva i osnaživanju ugroženih potrošača pomažući građanima da troše manje na račune za energiju, pružajući zdravije uvjete stanovanja i smanjujući energetsko siromaštvo.

Europska komisija preporučuje da države članice:

  1. Razviju sustavan pristup liberalizaciji energetskih tržišta u cilju podjele koristi među svim segmentima društva, posebno onima kojima je to najpotrebnije.
  2. Posebno obrate pozornost na priloženi radni dokument, u kojemu su navedene smjernice o pokazateljima energetskog siromaštva te o definiciji kojom pojma „znatnog broja energetski siromašnih kućanstava“. Važno je napomenuti da bi države članice trebale primjenjivati Komisijine smjernice pri provedbi i ažuriranju svojih postojećih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.
  3. Upotrebljavaju pokazatelje iz Priloga u svojim procjenama energetskog siromaštva.
  4. U skladu s uvodnom izjavom Direktive o električnoj energiji, izrade integrirana rješenja u okviru svojih energetskih i socijalnih politika. Ona bi trebala uključivati uzajamno komplementarne mjere socijalne politike i poboljšanja energetske učinkovitosti, posebno u području stanovanja.
  5. Procijene distribucijske učinke energetske tranzicije, a posebno mjere za postizanje energetske učinkovitosti u nacionalnom kontekstu, te izrade i provode politike kojima se rješavaju povezani problemi. Odgovarajuću pozornost treba posvetiti preprekama ulaganjima u energetski učinkovito stanovanje i profilu stambenih objekata kojima je obnova najpotrebnija, u skladu s nacionalnim dugoročnim strategijama obnove.
  6. Sve politike za borbu protiv energetskog siromaštva razviju na temelju konstruktivnih procesa preuzimanja odgovornosti koji uključuju sudjelovanje javnosti i angažman širokog spektra dionika.
  7. Razviju mjere za rješavanje problema energetskog siromaštva koje se temelje na uskoj suradnji svih razina uprave, posebno omogućavajući usku suradnju regionalnih i lokalnih vlasti s jedne strane te organizacija civilnog društva i subjekata iz privatnog sektora s druge strane.
  8. U potpunosti iskoriste potencijal EU programa financiranja, uključujući kohezijsku politiku, kako bi se energetsko siromaštvo ublažilo na temelju analize distribucijskih učinaka projekata energetske tranzicije i prioritetne provedbe mjera namijenjenih ugroženim skupinama kojima se osigurava pristup potpori.
  9. Pri dodjeli javnih sredstava, a posebno bespovratnih sredstava, usmjeravaju se na kućanstva s niskim prihodima i kategorije korisnika s vrlo ograničenim vlastitim resursima i ograničenim pristupom komercijalnim zajmovima. Istraže ulogu poduzeća za energetske usluge (ESCO) i ugovora o energetskom učinku u pružanju financijskih rješenja za obnovu energetski siromašnih kućanstva kako bi se tim ugroženim kućanstvima omogućilo da se nose s visokim početnim troškovima.

 

Preporuka broj 7. stavlja naglasak na međusektorsku suradnju u kojoj posebnu ulogu imaju i organizacije civilnog društva, poput DOOR-a koji ima dugu tradiciju rada na ovoj temi. S ciljem doprinosa kako Hrvatskom tako i EU naporu borbe protiv energetskog siromaštva, DOOR trenutno provodi tri projekta financirana putem EU programa Obzor 2020

  • Empowermed - Osnaživanje žena da djeluju protiv energetskog siromaštva na Mediteranu
  • ENPOR - Osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica
  • Powerpoor - Osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica

Te uz podršku grada Zagreba i višegodišnju suradnju na tebi DOOR trenutno provodi projekt „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“.

Osim toga u okviru projekta METAR do bolje klime (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj) jedna od ključnih tema kojima će se baviti je energetsko siromaštvo u kontekstu pravedne tranzicije i klimatskih promjena, a upravo u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje požar izrađivat će narednih mjeseci za potrebe Energetske zajednice analizu energetskog siromaštva u njenim zemljama potpisnicama.

DOOR je i financijski nositelj ENGAGER (Europsko energetsko siromaštvo: Agenda za su-kreaciju i inovacije) mreže gdje je izvršna direktorica Slavica Robić i zamjenica predsjedavajućeg.


Održana EU konferencija u sklopu projekta Compete4SECAP

Dana 3. studenoga 2020., tim projekta Compete4SECAP-a održao je završnu EU konferenciju online. Predstavnici gradova i suradnici iz Hrvatske, Cipra, Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Latvije i Španjolske podijelili su svoja iskustva u promjeni načina na koji upravljaju energijom.

Program je obuhvatio prezentacije Radoša Horáčeka, iz Odjela za energetsku učinkovitost, DG ENER, Giulie Pizzini, iz H2020 Energetskog odjela, EASME, te glavno obraćanje Tine Fawcett, s Instituta za promjene u okolišu na Sveučilištu u Oxfordu.

Tim Compete4SECAP-a također je podijelio uvide o:

  • Metodama i alatima za praćenje korištenja energije u jedinicama lokalne samouprave, kao dio provedbe Sustavnog upravljanja energijom;
  • Vođenju kreativne i nadahnjujuće kampanje za uštedu energije;
  • Načinima kako gradovi koji su potpisnici Sporazuma gradonačelnika mogu bolje integrirati mjere ublažavanja klimatskih promjena s provedbom mjera prilagodbe na klimatske promjene.

Konačno, događaj je završen kratkim predstavljanjem pobjednika natjecanja za uštedu energije, projektne aktivnosti, koja je trajala tijekom 2019. godine, sa sudjelovanjem 92 javne zgrade iz 31 jedinice lokalne samouprave širom Europe. Glavni cilj bio je motivirati zaposlenike zgrada da postignu uštedu energije kroz promjene u svom svakodnevnom ponašanju. Za svaku zgradu koja je sudjelovala formirao se tim koji se ‘vodio primjerom’ potičući ostale da slijede njihov primjer. Natjecanje je poslužilo i kao dodatni poticaj za potporu uspješnoj provedbi sustava upravljanja energijom. Na konferenciji su proglašeni pobjednici iz kategorija „najveća ušteda energije“ i „uspjeh u primjeni sustava upravljanja energijom“. U prvoj kategoriji na nacionalnoj razini ukupno 6 gradova je odnijelo pobjedu, a među njima i zgrada Odjela gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeka. U drugoj kategoriji pobijedio je Grad Bauska u Latviji.


Održana radionica o participativnom upravljanju u Buševcu

Jučer smo u Buševcu predstavili projekt Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!), uključujući i dosadašnji napredak na projektu. Na radionici nam se pridružila i Kadri-Mai Kuldkepp koja je stigla u DOOR u sklopu Climate-KIC programa Pioneers into Practice. Kadri je održala predavanje na temu Participativnog upravljanja s primjerima dobre prakse iz Estonije.
Nastavljamo s aktivnim radom na projektu.

Svjetski dan hrane: Smiješna vam je vjeverica iz Ledenog doba? Ponašamo se jednako!

Kaže se da ljubav ide kroz želudac, no meni se čini da tim putem učinkovito razgrađujemo i neke znanstvene činjenice. Najsnažniji dojam na one koji pokušavaju probaviti klimatska saznanja ostavlja informacija da je zbog klimatskih promjena ugrožena – Nutella! Godinama pokušavam naći najbolji način da objasnim građanima što nam se to doista događa s klimom i kakve će to posljedice imati na našu svakodnevicu. Služila sam se jurećim olujama, razarajućim plimama, vjetrušinama koje skidaju krovove kuća, nesnosnim vrućinama… Vjerujte, ništa ne ostavlja tako gorak okus u ustima kao činjenica da nam prijeti izumiranje najpopularnijeg čokoladno-orašastog namaza na svijetu.

Obrazloženje je zapravo vrlo jednostavno i odnosi se prije svega na osnovni sastojak ove poslastice – lješnjake. Više od dvije trećine svjetskih lješnjaka raste u turskoj sjevernoj pokrajini Ordu na obali Crnog mora koja je izravno ugrožena od postupnog dizanja razine mora. Zbog porasta temperature u tom je kutku Zemlje i sve vlažnije pa su sve češće oluje s obilnim kišama. U kolovozu 2018., primjerice, oluje su uništile nekoliko desetaka tisuća tona već obranih lješnjaka i ugrozile opstanak 4 tisuće obitelji koje žive od ove grane poljoprivrede, a šteta koju će osjetiti do 2026. godine procijenjena je na 9,5 milijardi Eura. 80 % lješnjaka u svojoj proizvodnji Ferrero nabavlja upravo odavde pa je jasno da će nestašicu lješnjaka itekako osjetiti.

Drugi i još stariji problem je palmino ulje koji se adresira uglavnom kroz naglašavanje da krčenje šuma Indonezije za plantaže uništava staništa sumatranskih slonova, nosoroga, tigrova i orangutana. 1985. godine Indonezija je imala 6,5 tisuća kvadratnih kilometara pokrivenih plantažama, 2025. imat će ih oko 260. Uz to, rafinerije u kojima nastaje palmino ulje izrazito su veliki zagađivači. One ispuštaju ogromne količine metana koji može zadržati znatno više Zemljine topline od ugljikovog dioksida, a u razdoblju od 100 godina skoro je 30 puta učinkovitiji. Golema industrija omiljene poslastice, kao i druge koji palmino ulje koriste u hrani i kozmetici, doskočila je ovom globalnom problemu i danas je jedan od predvodnika uzgoja palminog ulja koji ne ugrožava ni prirodu ni ljude. Za ulje se, dakle, ne trebamo brinuti, no problem s lješnjacima nam ostaje. Pošumljavanje bismo doduše mogli riješiti sadnjom lješnjaka no to nije baš tako jednostavno.

Podsjeća me sve ovo na dobro poznatog lika iz franšize Ledeno doba, prethistorijsku vjevericu s natruhama štakora nazvanog Scrat, i to ne zato što frustriran naganja orašasti plod, nego zbog činjenice da se uopće ne obazire na prirodne katastrofe koje se na njega nemilice obrušavaju. Zbog njega.

Znanstvenici u svojim istraživanjima pokazuju da će se uslijed klimatskih promjena smanjiti urod brojnih namirnica puno važnijih od sastojaka Nutelle. Izračunali su tako, recimo, da će bi se urod krumpira u Kanadi do 2055. godine mogao prepoloviti. U Južnoj Americi prinos riže s malih gospodarstava bit će polovinom 21. stoljeća za četvrtinu manji nego što je sada. Proizvodnja tjestenine u Europi već sada trpi velike štete zbog sve ranijih i sve snažnijih toplinskih valova kao što je, primjerice, bio onaj 2003. godine. Nadalje, sa svakim stupnjem porasta globalne temperature, procjenjuje se, broj bakalara će se smanjiti za otprilike pola posto što znači da će svaka dvadeseta obitelj ostati bez Badnje poslastice. Zbog vrućine je 2011. godine stradalo 4 tisuće krava u američkoj saveznoj državi Iowi.

Studije koje procjenjuju ranjivosti proizvodnje hrane u Hrvatskoj na klimatske promjene iznimno su zabrinjavajuće. Porast razine mora naročito će pogoditi dolinu Neretve. Zasoljavanje tla i povremeno plavljenje jednog njezinog dijela nanijelo bi ogromne štete tom izuzetno važnom voćarsko-povrtlarskom području, koje proizvodi preko 95 % hrvatskih mandarina. Predviđanja hrvatskih znanstvenika je da će do 2050. godine, uslijed klimatskih promjena prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj biti smanjen za 3 do 8 posto. Samo na kukuruzu, procjenjuje se, štete će biti 116 milijuna kuna na godinu. Vrlo su slikovita predviđanja koja kažu da će grožđe biti sve slađe, a vino imati sve veći sadržaj alkohola. Masline bismo za pola stoljeća mogli brati pola mjeseca ranije. Pod uvjetom da uopće imamo što za obrati.

S grijanjem mora, trlja i oslić migriraju prema sjeveru i u dubine. I za škampe ćemo uskoro morati posezati još dublje u more. A samim tim i dublje u džepove! Logično, zapravo, jer glavni uzrok gladi u svijetu nije nestašica hrane nego činjenica da si je sve veći broj ljudi ne može priuštiti. Strašan je podatak da se čak trećina uzgojene i proizvedene hrane, vrtoglavih 1,8 milijardi tona godišnje, ne pojede nego se pokvari u transportu, trgovinama, hotelima, kućanstvima... No, nije to samo društveni problem.

Prema podacima organizacije Our world in data, proizvodnja hrane odgovorna je za četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova. Usput, i u ovom slučaju najveći zagađivač je metan koji nastaje probavom trave u želucima stoke. E, da, unatoč općem vjerovanju, metan se samo manjim dijelom oslobađa kroz crijeva. Čak 95 % metana kojega napravi procesom koji se profinjeno zove enterična fermentacija, krava izbacuje manje profinjenim podrigivanjem. Probava čini 20 % ukupnih emisija metana, više čak i od spaljivanja fosilnih goriva.

Nadalje, četvrtina od te četvrtine emitira se u proizvodnji nikad konzumirane hrane što znači da smo čak 8 % stakleničkih plinova izbacili u atmosferu sasvim nepotrebno. Time smo dodatno pogoršali klimatsku krizu koja je pak uzrok nedostupnosti hrane onima kojima je najteže dostižna. Čini vam se da se vrtimo u krug?

Izlaz postoji. Proračuni pokazuju da bismo, smanjenjem količine bačene hrane za 50 do 75 %, do 2050. godine izbjegli emisiju 10,3 do 18,8 gigatona ugljičnog dioksida. Budući da ne bismo trebali novo poljoprivredno zemljište i ne bismo morali dodatno krčiti šume, uštedjeli bismo još oko 75 gigatona. A to je količina jednaka dvogodišnjim ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova. Slikovito, imalo bi to isti učinak kao da maknemo pola milijarde automobila s ulice.

A kako bi bilo da napravimo i jedno i drugo?

Tekst je napisala DOOR-ovka Dunja Mazzocco Drvar, možete ga pronaći i na portalu RTL.hr.


Prijavite se za online konferenciju projekta Compete4SECAP

EU konferencija projekta Compete4SECAP "Zajedno za klimatske akcije! Poboljšanje upravljanja energijom u gradovima i prilagodba klimatskim promjenama" održat će se online 3. studenoga 2020. Na ovom će događaju predstavnici gradova i akademske zajednice razgovarati o ključnoj ulozi lokalnih vlasti u poboljšanju energetske učinkovitosti.

Događaj uključuje i dodjelu nagrade. Tijekom 2019. godine 92 zgrade u  osam europskih zemalja sudjelovale su u natjecanju za uštedu energije - kako bi motivirali korisnike zgrada da štede energiju na poslu ili u školi, te kako bi podržali provedbu sustava upravljanja energijom. Sada će se saznati tko je postigao najveći uspjeh u primjeni Sustava upravljanja energijom u tri kategorije:

  1. Najveće uštede energije na razini zgrade
  2. Uspjeh u primjeni Sustava upravljanja energijom na razini grada
  3. Najbolja država

Prisustvujte konferenciji kako biste čuli:

  • Kako razviti i implementirati sustav upravljanja energijom;
  • Kako voditi kreativnu kampanju za uštedu energije
  • Kako gradovi koji su potpisnici Sporazuma gradonačelnika mogu bolje integrirati akcije ublažavanja klimatskih promjena s napornima prilagodbe.

Compete4SECAP predan je promicanju ponašanja uštede energije, ne samo u poslovnim zgradama i školama, već i kod kuće. Kako bi spriječili širenje COVID-19 mnogi su se odlučili na rad od kuće.  Pogledajte C4S savjete kako biste uštedjeli energiju dok provodite više vremena u zatvorenom, radite u školi ili u kućnom uredu: https://compete4secap.eu/resources/energy-savings/.

Na poveznici se možete registrirati za online konferenciju: https://us02web.zoom.us/meeting/register/tZEtf-yvqjorH9YO7m3B2lFr8T_2LJRHgbqp?fbclid=IwAR127nP31KdMOWv1GV_lrepxbwSOZe5xaeRyMtIS0RIZc4zP_fieVwr0zpw

Program konferencije možete pogledati ovdje: https://compete4secap.eu/fileadmin/user_upload/C4S_final_event_program_online_public_version_201005.pdf.

Posjetite i web stranicu projekta: https://compete4secap.eu/home/.


Svjetski dan stanovanja

Prvi ponedjeljak u listopadu rezerviran je za Svjetski dan stanovanja koji se obilježava svake godine, a svakih 20 godina održava se konferencija Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju. UN HABITAT je program Ujedinjenih naroda za gradove i ljudska naselja, nadležan za održivi urbani razvoj i važan nositelj aktivnosti usmjeren na razvijanje globalne razvojne strategije urbanizacije. 2016. godine u Quitu, Ekvador, održana je Treća konferencija Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju (HABITAT III, http://habitat3.org/) koja je završila usvajanjem Nove urbane agende (http://habitat3.org/the-new-urban-agenda).

Prema statistici Ujedinjenih naroda čak 55 % svjetske populacije danas živi u urbanim područjima. 1950. godine u gradovima je živjela jedna trećina stanovništva, a do 2050. godine se očekuje da će u gradovima živjeti čak dvije trećine ukupnog stanovništva (https://population.un.org/wup/Publications/Files/WUP2018-Report.pdf).

Urbana područja i gradovi, kao generatori razvoja, ali i najveći potrošači dobara, s najviše ekoloških problema, ističu se kao ključna tema planiranja održivog razvoja i rasta. Globalno zatopljenje, ali i druge vezane klimatske promjene sve su više izražene u današnje vrijeme, a njihove posljedice pojačane su upravo u urbanim prostorima zbog specifičnih efekata koji se tamo razvijaju uslijed specifičnih okolnosti. To su, primjerice, efekt toplinskog otoka, usmjeravanje vjetra uslijed utjecaja umjetnih kanjona visokih zgrada, ubrzano otjecanje oborinske vode i ostali. Negativne promjene i efekti ne utječu samo na pad kvalitete života ljudi u gradovima, nego i na povećanje rizika od širenja požara otvorenih prostora u gradove te nastanka materijalne štete lomovima stabla i sl. Zbog navedenih izazova potrebno je društveno odgovorno, održivo i efikasno upravljati urbanom infrastrukturom.

Hrvatska je zemlja brojnih i malih naselja - suvremena mreža još je uvelike odraz organizacije prostora u tradicionalnom agrarnom društvu, iako porast broja gradskog stanovništva te izumiranje naselja i prorjeđivanje naseljske mreže ukazuju na njenu rekonfiguraciju. Gotovo 40 % svih naseljenih mjesta ima manje od 100 žitelja (39,3 %), no u njima živi samo 113.914 stanovnika ili 2,7 % ukupne populacije. Istovremeno u četiri velika gradska naselja s više od 80.000 stanovnika (u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku) živi gotovo četvrtina Hrvatske (1.067.772, odnosno 24,92 %). Iako četvrtina stanovnika živi u četiri najveća gradska naselja, brojem se ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Godine 2011. u Hrvatskoj je bilo 6.756 (statističkih) naselja od kojih je 40 % imalo manje od 100, odnosno 60 % manje od 200, te 90 % manje od 1.000 stanovnika. Dakle, samo 10 % naselja u Hrvatskoj ima više od 1.000 stanovnika (https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/StrategijaPR//Regionalni_razvoj.pdf).

Primjenom Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_106_2423.html) ukazuje se na prioritete u kojima važnu ulogu ima – poticanje urbanog razvoja, ujednačeni razvoj, kvaliteta stanovanja, građenja i oblikovanja javnih sadržaja i prostora.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Stanovni%C5%A1tvo_Hrvatske

Covid-kriza je na svjetskoj razini u prvi plan dovela problem neadekvatnih uvjeta stanovanja siromašnih građana u urbanim sredinama i njihovu nemogućnost održavanja adekvatnih higijenskih uvjeta, a upravo zbog izraženijih nejednakosti među građanima mnogi ovu krizu vide kao poticaj za promicanje politika smanjenja nejednakosti i siromaštva u gradovima i šire. Pogledajte video kojim glavni tajnik UN-a u sklopu Svjetskog dana habitata poziva na suradnju i ulaganje dodatnih napora s ciljem poboljšanja uvjeta života u gradovima i postizanja ciljeva energetske učinkovitosti - https://www.youtube.com/watch?reload=9&v=xu2lBbLa6ZI.

Tekst su napisale DOOR-ovke Marija Horvat i Iva Vrankić.

Izvor: https://www.eu-startups.com/2020/08/british-startup-planet-smart-city-partners-with-un-habitat-on-slum-upgrading-initiatives-in-kenya/