Novo izvješće Međunarodne agencije za energiju o energetskoj učinkovitosti: ključni zaključi i najzanimljiviji izvodi

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je izvješće pod nazivom Energetska učinkovitost 2021. prema kojem je potrebno udvostručiti povećanje energetske učinkovitosti u odnosu na trenutnu razinu kako bi se uskladilo sa scenarijem Međunarodne agencije za energiju koji je nužan za postizanje neto nultih emisija do 2050. godine.

Prema Izvješću se očekuje da će se zbog gospodarskog oporavka globalna potražnja za energijom povećati za oko 4% u 2021., vraćajući se na razinu prije COVID 19 pandemije. Godina 2020. je bila loša za energetsku učinkovitost, zbog pada potražnje i cijena energije, dok se tehnički napredak usporio.

Uz poremećaje zbog pandemije Covid-19 koji oblikuju globalne energetske i gospodarske trendove u 2020. i 2021., još uvijek je nejasno hoće li ovogodišnji poboljšani energetski intenzitet utjecati na početak održivog oporavka. Međutim, povećani trendovi ulaganja, porast državne potrošnje na energetsku učinkovitost, nove najave većih klimatskih ambicija i druge mjere politike nude ohrabrujuće signale.

Također, očekuje se da će politike vlada pomoći u povećanju ulaganja u energetsku učinkovitost za 10% u 2021., što je gotovo 300 milijardi USD. Međutim, s obzirom na razine predviđene u scenariju za postizanje neto nultih emisija do 2050., ukupna godišnja ulaganja trebala bi se utrostručiti do 2030. Nedavni rast ulaganja koncentriran je uglavnom u Europi, što ukazuje potrebu za politikama u drugim regijama svijeta za postizanje globalnih klimatskih ciljeva.

U 2020. „jači“ programi povećanja energetske učinkovitosti zgrada u Europi nadoknadili su smanjenje ulaganja u energetsku učinkovitost u prometu zbog COVID pandemije. U međuvremenu, ulaganja u učinkovitost prometa su se počela povećavati, dok ulaganja u zgrade dosežu rekordne vrijednosti. Dodatni i stroži standardi i propisi, veća javna potrošnja, strukture poticaja i pojednostavljeni zakoni i procedure planiranja mogu pomoći u povećanju ulaganja i učiniti učinkovitije projekte privlačnijima za privatno financiranje.

Ulaganja država u energetsku učinkovitost su regionalno neuravnotežena, jer se većina ulaganja događa u razvijenim zemljama. Zbog toga, ostale zemlje čine značajan potencijal za korištenje paketa oporavka, stvaranje radnih mjesta te promicanje gospodarskog rasta. Ulaganja u energetsku učinkovitost čine oko dvije trećine od ukupno 400 milijardi USD godišnje koje su vlade mobilizirale svojim mjerama oporavka za sljedeće tri godine. To uključuje ulaganja države, kao i ulaganja privatnog i drugog javnog sektora za razdoblje od 2021. do 2023.

Prema scenariju neto nulte emisije do 2050., rani fokus politike na energetsku učinkovitost utrostručio bi broj radnih mjesta do 2030. kroz povećana ulaganja za obnovu zgrada, učinkovitije uređaje i druge mjere. Time bi se stvorili mnogi poslovi u građevinarstvu, te poslovi u instalaciji sustava grijanja, hlađenja i potrošne tople vode.

Gospodarski oporavak 2021. povećao je potražnju za robom, stvarajući pritisak na lance opskrbe i stvarajući nestašice robe i usluga bitnih za ulaganja u energetsku učinkovitost. To je podiglo cijene gotovo svega, od osnovnih građevinskih materijala do poluvodiča koji se koriste u elektronici i vozilima. U nekim zemljama se zbog nedostatka ključnih zaliha usporila gradnja.

U scenariju Međunarodne agencije za energiju, energetski intenzitet globalnog gospodarstva poboljšava se (odnosno pada) za 35% do 2030. godine potaknuto energetskom učinkovitošću u kombinaciji s elektrifikacijom i promjenom u ponašanju. To omogućuje rast proizvodnje električne energije iz „čistih“ izvora energije, kao što su vjetar i sunce, čime bi se nadmašila ukupnu potražnju za energijom. U ovom scenariju, globalno gospodarstvo će porasti za 40% do 2030., potaknuta većim brojem stanovnika i razinama prihoda, ali će se pri tome koristiti 7% manje energije.

Elektrifikacija prijevoza, grijanja prostora i vode, kao i industrije, rezultiralo bi povećanjem energetske učinkovitosti i nižim razinama emisija, ali bi također doprinijelo proizvodnji električne energije za 40% do 2030. u scenariju neto nulte emisije do 2050.

Ciljevi za energetsku učinkovitosti u ovom scenariju uključuju povećanje broja zgrada s nultom neto emisijom ugljika do 2030. od manje od 1% na 20%, bez novih prodaja kotlova na ugljen i lož ulje na globalnoj razini od 2025. Prodaja plinskih kotlova također bi bila zabranjena od 2025., osim ako je predviđena dekarbonizacija opskrbe plinom bojlerima koji mogu sagorijevati 100% vodika ili drugi plin s niskim udjelom ugljika.  Udio toplinskih pumpi u potražnji za energijom za grijanje povećao bi se za 20% u 2025. od današnjih 7%.

Izvor slike: Pixabay


ESI Europe 2.0 - Poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost kroz osiguranje ušteda energije

U rujnu 2021. Baselska agencija za održivu energiju (BASE), DOOR, CRES i SIEA pokrenuli su trogodišnji projekt, s ciljem uvođenja uspješnog modela osiguranja ušteda energije (engl. Energy Savings Insurance – ESI), u Hrvatskoj, Grčkoj i Slovačkoj. Projekt ESI Europe 2.0 dobio je sredstva iz programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020.

Cilj ESI modela je povećati ulaganja u energetsku učinkovitost (EE), olakšati financiranje odgovarajućih tehnoloških rješenja te odgovoriti na veliki neiskorišteni tržišni potencijal. ESI model usmjeren je na mala i srednja poduzeća (MSP) i stvaranje uvjeta za nadogradnju starih neučinkovitih tehnologija novim EE tehnologijama.

Projekt ESI Europe 2.0 nastavlja se na projekt ESI Europe koji se provodi u Italiji, Portugalu i Španjolskoj. ESI model je prethodno uspješno implementiran u Kolumbiji i Meksiku, a također se razvija ili planira u deset drugih zemalja Latinske Amerike i Azije. Globalni inovacijski laboratorij za klimatske financije je prepoznao ESI model kao jedan od najperspektivnijih instrumenata za mobilizaciju ulaganja privatnog sektora u energetsku učinkovitost. ESI model se također nalazi u G20 Priručniku za ulaganja u energetsku učinkovitost i u Švicarskom zborniku instrumenata održivog financiranja za financiranje niskougljične ekonomije.

 

 

GoSafe with ESI: model osiguranja ušteda energije

Potrošnja energije predstavlja značajan dio troškova proizvodnje za mnoga mala i srednja poduzeća, osobito u energetski intenzivnim sektorima. Ulaganja u nove učinkovite tehnologije predstavljaju atraktivne investicije – često stvaraju financijske uštede koje omogućuju investitorima povrat ulaganja u razumnom vremenskom razdoblju, istovremeno povećavajući produktivnost, konkurentnost i smanjujući emisije. Međutim, ta ulaganja se ne odvijaju potrebnom brzinom za postizanje ciljeva klimatske i energetske učinkovitosti.

Postoje prepreke koje sprječavaju poduzeća, posebno MSP koja predstavljaju veliku većinu poduzeća, da ulažu u energetsku učinkovitost. Te prepreke uključuju:

  • Nedostatak povjerenja između različitih aktera.
  • Energetska učinkovitost obično nije prioritet za ulaganja.
  • Nedostatak stabilnih i pristupačnih instrumenata financiranja.
  • Nedostatak iskustva s financiranjem energetske učinkovitosti.

 

ESI model se sastoji od financijskih i nefinancijskih elemenata osmišljenih za prevladavanje navedenih prepreka, stvaranje povjerenja među ključnim akterima te smanjenje percipiranog rizika. Elementi su povezani pod oznakom GoSafe with ESI, kreiranom u sklopu projekta ESI Europe.

 

ESI model se sastoji od četiri glavne komponente i pratećih aktivnosti:

 

Standardizirani ugovor: Standardizirani i pojednostavljeni ugovori nude jasan i transparentan okvir za pregovore između ključnih aktera (MSP-a i pružatelja tehnologije) o tome kako se projektima jamči ušteda energije. Time se smanjuje rizik povezan s projektima energetske učinkovitosti, raspodjeljuje se preostali rizik na odgovarajuće aktere te se potiče povjerenje među njima.
Osiguranje: Proizvod za pokriće rizika koji pruža treća strana s ciljem osiguranja od neispunjavanja ugovornih obveza od strane pružatelja tehnologije u pogledu ušteda energije. Osiguranje stvara povjerenje između MSP-a i pružatelja tehnologije, a također može smanjiti kreditni rizik MSP-a.
Tehnička validacija: Proces tehničke validacije integriran je u projekt kako bi se prevladao percipirani rizik projekata energetske učinkovitosti. Neovisno validacijsko tijelo ocjenjuje kapacitet projekta za ostvarivanje obećanih ušteda energije, provjerava instalaciju i djeluje kao arbitar ako je potrebno.
Financiranje: Struktura financiranja uspostavlja se povezivanjem postojećih financijskih instrumenata kako bi se omogućili projekti energetske učinkovitosti, korištenjem rješenja ESI modela / GoSafe with ESI. Konkurentni kreditni uvjeti mogu pomoći malim i srednjim poduzećima u financiranju EE tehnoloških rješenja. Financijske institucije imaju koristi od ESI modela za mobiliziranje zelenog financiranja u skladu sa Europskim zelenim planom.

 

Popratne aktivnosti: Projekt uključuje dodatne aktivnosti, procjenu tržišta, komunikacijske, promotivne i marketinške aktivnosti, izgradnju kapaciteta za ključne dionike i podršku u implementaciji inicijalnih projekata energetske učinkovitosti koristeći GoSafe with ESI. Također je razvijen upravljački informacijski sustav (MIS) kako bi se olakšala komunikacija i razmjena dokumentacije u GoSafe with ESI projektima između klijenata, pružatelja tehnologije, validacijskog tijela te osiguravajućih društava i financijskih institucija.

Diseminacija u Europi i razvoj alata za obuku: Projekt uključuje aktivnosti s ciljem promocije modela diljem Europe, razvoj alata za obuku, kao što su ESI Europe Toolkit i video, te izgradnju ESI Europe saveza.

 

Projektni partneri

BASE, Švicarska – koordinator: Baselska agencija za održivu energiju (BASE) osnovana 2001. godine je švicarska neprofitna zaklada i specijalizirani partner Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). BASE razvija inovativna i tržišno vođena rješenja za poticanje ulaganja u održivu energiju i suočavanje s izazovima klimatskih promjena. U suradnji s Međuameričkom razvojnom bankom, BASE je razvio ESI model koji je implementiran u raznim zemljama Latinske Amerike. BASE također koordinira implementaciju projekta ESI Europe u Italiji, Portugalu i Španjolskoj (www.energy-base.org).

DOOR, Hrvatska: Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) je organizacija civilnog društva osnovana 2003. godine. Misija DOOR-a je promicanje načela održivog razvoja u svim segmentima društva, na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, prvenstveno u području energije. DOOR-ova vizija je društvo kompetentno u području održive energije, u kojem javnost sudjeluje u donošenju, praćenju i evaluaciji javnih politika, a energija ima važnu ulogu u društvenom, gospodarskom i ekološkom razvoju i smanjenju siromaštva. DOOR je proveo više od 80 projekata, financiranih od strane Europske unije ili drugih donatora, te posjeduje kompetencije, znanja i iskustvo u projektima energetske učinkovitosti te uključivanju relevantnih dionika (www.door.hr).

CRES, Grčka: Centar za obnovljive izvore energije i uštede (CRES), osnovan u rujnu 1987., javna je ustanova pod nadzorom Ministarstva zaštite okoliša i energetike aktivna na području obnovljivih izvora energije (OIE) i energetske učinkovitosti. Primarni cilj CRES-a je promicanje tehnoloških rješenja u područjima OIE/EE kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Tijekom 30-godišnjeg djelovanja CRES je  sudjelovao u više od 1000 projekata financiranih od strane EK ili grčke vlade. CRES usko surađuje s industrijom i malim i srednjim poduzećima, pružajući tehničku pomoć u povećanju energetske učinkovitosti, provodeći energetske preglede, mjerenja i certificiranje proizvoda, te podržava njihovo uključivanje u programe financiranja koji za cilj imaju implementaciju suvremenih tehnologija u području energetike (www.cres.gr).

SIEA, Slovačka: Slovačka agencija za inovacije i energiju (SIEA) osnovana je 1999. godine te djeluje pod Ministarstvom gospodarstva. SIEA je centar kompetentnosti za energetsku učinkovitost, energetske inovacije i OIE te djeluje kao provedbena agencija za strukturne fondove EU-a. SIEA djeluje kao nacionalna energetska agencija, stoga je dobro upoznata s slovačkim energetskim tržištem i njegovim sudionicima. Glavna područja djelovanja  su energetsko planiranje, razvoj pravnog okvira, praćenje energetske učinkovitosti te promocija rješenja energetske učinkovitosti putem umrežavanja s relevantnim dionicima (www.siea.sk).


DOOR će održati predavanje osnovnoškolcima o održivoj potrošnji

U petak, 19. studenog 2021. godine, u OŠ Špansko Oranice DOOR će održati predavanje 6. razredima na temu održiva energetika, ušteda energije i smanjenja ugljičnog otiska. U sklopu projekta „Održivom potrošnjom do ublažavanja klimatskih promjena“ učenici će imati prilike naučiti što je energije, koje sve obnovljive izvore energije imamo i zašto su važni u odnosu na fosilna goriva, kako je povezana ušteda energije s klimatskim promjenama i na koje sve načine oni mogu uštedjeti energije u svojim domovima i smanjiti svoj ugljični otisak. Uz to, učenici će imati prilike ponuditi svoja rješenja za smanjenje ugljičnog otiska i ublažavanje klimatskih promjena koja će se prikazati i drugim učenicima u školi, a objavit ćemo ih i na našoj internetskoj stranici i društvenim mrežama.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. srpnja do 31. prosinca 2021. godine.


Okrugli stol o izazovima vezanim uz vladavinu prava u Hrvatskoj

Dana 1. prosinca 2021. godine, 13:00 – 15:00 sati, preko platforme Zoom održat će se okrugli stol na temu “Vladavina prava u Hrvatskoj – izazovi i preporuke u području pravosuđa i drugim institucionalnim područjima iz perspektive ljudskih prava”.

Cilj događaja je potaknuti javnu raspravu o izazovima vezanim uz vladavinu prava u Hrvatskoj, s posebnim fokusom na izazove za poštivanje vladavine prava u pravosuđu i drugim institucionalnim područjima vezanim uz „checks and balances“ iz perspektive ljudskih prava.

Sudjelovanje možete potvrditi do 24. studenog 2021., odnosno sudjelovanje predstavnika/ce vaše institucije/organizacije, na sljedećoj poveznici: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdcwe49RZcg_4NgYFLoxK9I2hrqID8T1jNJWhEUAimpRw79Sw/viewform

Osiguran će biti simultani prijevod na engleski jezik.

Više o događaju možete pročitati u Pozivu.

Izvor slike: Pixabay


Postignut dogovor o proračun EU-a za 2022.

Vijeće je postiglo dogovor s Europskim parlamentom o proračunu EU-a za 2022., kojim je utvrđeno da ukupna sredstva za preuzimanje obveza iznose 169,5 milijardi eura, a za plaćanja 170,6 milijardi eura.

U proračunu za sljedeću godinu snažno su zastupljeni glavni prioriteti EU-a:

  • gospodarski oporavak,
  • borba protiv klimatskih promjena te
  • zelena i digitalna tranzicija.

S obzirom na to da će sredstva poslužit za poticanje oporavka te podupiranje klimatskih i digitalnih ciljeva, proračun za 2022. će biti dopunjen sredstvima iz instrumenta Next Generation EU.

Također, ostavlja se dovoljno sredstava do gornjih granica rashoda višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. za nepredviđene okolnosti.

Očekuje se da će proračun službeno usvojiti Vijeće Europske unije i Europski parlament 24. studenog 2021.

Sredstva će se rasporediti na sljedeći način:

  • 49,7 milijardi eura u obvezama za potporu oporavku poticanjem ulaganja u gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju;
  • 53,1 milijarda eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 971,9 milijuna eura Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, kao potpora europskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osigurala dostatna sredstava za upravljanje krizama;
  • 12,2 milijarde eura Obzoru Europa, odnosno za potporu istraživanjima EU-a u područjima kao što su zdravstvo, digitalizacija, industrija, svemir, klima, energija i mobilnost i 613,5 milijuna eura Programu jedinstvenog tržišta, kao potporu konkurentnosti te malim i srednjim poduzećima, uključujući i sektor turizma;
  • 839,7 milijuna eura programu EU4Health radi potpore europskoj zdravstvenoj uniji i sveobuhvatnog odgovora na zdravstvene potrebe europskih građana
  • 1,2 milijarde eura u okviru Fonda za pravednu tranziciju kako bi prelazak na klimatsku neutralnost donio koristi svima i 755,5 milijuna eura u okviru programa LIFE za potporu zaštiti okoliša i klime;
  • 2,8 milijarde eura za Instrument za povezivanje Europe radi gradnje suvremene visokoučinkovite prometne infrastrukture koja će poboljšati prekogranične veze;
  • 3,4 milijarde eura programu Erasmus+ za ulaganje u mlade i 406 milijuna eura za kulturni i kreativni sektor u okviru programa Kreativna Europa;
  • 1,1 milijarda eura Fondu za azil i migracije i 809,3 milijuna eura Fondu za integrirano upravljanje granicama radi intenziviranja suradnje u području upravljanja vanjskim granicama, što uključuje i 25 milijuna eura za zaštitu granice s Bjelarusom, te u području migracijske politike i politike azila, što obuhvaća i dodatna sredstva za obveze preseljenja;
  • 227,1 milijuna eura Fondu za unutarnju sigurnost i 945,7 milijuna eura Europskom fondu za obranu radi potpore europskoj strateškoj autonomiji i sigurnosti;
  • 15,2 milijarde eura za potporu našim susjedima i međunarodnom razvoju i suradnji. Sporazum obuhvaća ciljana povećanja za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa (190 milijuna eura), ponajprije za Afganistan i Siriju, te za program humanitarne pomoći (211 milijuna eura) za rješavanje kriznih situacija u svijetu.

Detaljan prikaz odobrenih sredstva po naslovima možete pregledati u sljedećoj tablici:

Proračun EU-a za 2022. (u milijunima eura)
Br. Naslov Preuzimanje obveza Plaćanja
1. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija 21.775,1 21.473,5
2. Kohezija i vrijednosti 56.039,0 62.052,8
2.a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija 49.708,8 56.350,9
2.b Otpornost i vrijednosti 6.330,2 5.701,8
3. Prirodni resursi i okoliš 56.235,4 56.601,8
4. Migracije i upravljanje granicama 3.091,2 3.078,3
5. Sigurnost i obrana 1.785,3 1.237,9
6. Susjedstvo i svijet 17.170,4 12.916,1
7. Europska javna uprava 10.620,1 10.620,2
Tematski posebni instrumenti 2.799,2 2.622,8
UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA 169.515,8 170.603,3

 

Izvor teksta:

https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2021/11/16/eu-budget-for-2022/?utm_source=dsms-auto&utm_medium=email&utm_campaign=Agreement+reached+on+2022+EU+budget

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_21_5942


U Poljskoj su za zelene krovove i fasade građani oslobođeni poreza na nekretnine

U poljskom gradu Kalisz Gradsko vijeće donijelo je 28. listopad 2021. odluku kojom građani mogu biti  oslobođeni poreza na nekretnine ako ozelene svoje krovove ili fasade.

Mjera će stupiti na snagu od 1. siječnja 2022. kada će građani moći posaditi biljke trajnice na svoja krovišta, čime će se nekretnini osigurati višesezonska vegetacija. Uz to, građani mogu ozeleniti barem jedan zid nekretnine vinovom lozom koja ima korijen u zemlji, ili postaviti instalaciju s okomitim vrtom jer su i u tom slučaju oslobođeni od poreza na nekretninu u sljedećoj godini.

Prednost ove vrste vegetacije je što se, za razliku od drveća, može saditi na mnogim mjestima i sredinama, dok poboljšava kvalitetu zraka i života u gradu. Zelene fasade postaju prirodni filteri onečišćenja koje istovremeno reguliraju temperaturu unutar zgrada, štiteći od topline i vjetra, upijajući višak vlage i smanjujući buku.

Mjera se odnosi samo na stambene zgrade, te na one koji ne kasne s plaćanjem poreza.

Osim navedene mjere, u gradu su se u posljednje vrijeme poduzele i druge mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu istima poput: ozelenjavanja autobusnih stajališta, sadnje više stabala, sufinanciranje i kupnje rezervoara za skupljanje kišnice te distribucija hotela za insekte (umjetnih građevina izrađenih od prirodnih materijala za osiguravanje utočišta insektima) po školama.

Izvor teksta:

https://www.themayor.eu/en/a/view/kalisz-in-poland-waives-property-tax-when-greening-roofs-and-fa-ades-9272

Izvor slike: Pixabay


Glasgowski klimatski pakt - prvi klimatski sporazum u kojem se eksplicitno spominju fosilna goriva

Gotovo 200 zemalja sudionika 26. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26), usvojile su 13. studenog 2021. sporazum pod nazivom „Glasgowski klimatski pakt“.

Sporazum poziva potpisnike da ubrzaju razvoj, implementaciju i širenje tehnologija te usvajanje politika za prelazak na energetske sustave s niskim emisijama, uključujući brzo povećanje „čiste“ proizvodnje energije i mjera energetske učinkovitosti. Uz to, poziva se na ubrzanje napora u postupnom ukidanju proizvodnje energije iz ugljena i neučinkovitih subvencija za fosilna goriva, prepoznajući potrebu za poticanjem pravedne tranzicije.

Na ovogodišnjoj konferenciji dovršeni su i tehnički pregovori o tzv. Pariškom pravilniku, koji utvrđuje zahtjeve za transparentnost i izvješćivanje za sve zemlje kako bi se pratio napredak u ostvarenju ciljeva smanjenja emisija, nudeći dogovorene tablice i formate za obračun i izvješćivanje o ciljevima i emisijama.  Postignut je dogovor o temeljnim normama vezanim uz članak 6. o tržištima ugljika, čime će Pariški sporazum biti potpuno operativan. To će dati sigurnost i predvidljivost tržišnim i netržišnim pristupima u potpori ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Trenutni nacionalno utvrđeni doprinosi nisu dovoljni

Zaključeno je da trenutni nacionalni planovi za smanjenje emisija do 2030. godine, poznati kao nacionalno utvrđeni doprinosi (engl. Nationally Determined Contribution, NDC), nisu dovoljni da ograniče porast globalne temperature na 1,5oC. Trenutni NDC-ovi bi doveli do rasta globalne temperature za 1,8 do 2,4oC. Uz to, države imaju različite vremenske okvire za svoje doprinose, neke primjenjuju petogodišnje razdoblje, a neke period od 10 godina. Iako je prioritet konferencije bio sporazum o zajedničkim rokovima za NDC, nije donijeta obvezujuća odluke za to, nego su zemlje pozvane da se pridruže petogodišnjem razdoblju.

Samo je Indija, kao jedan od glavnih proizvođača emisija stakleničkih plinova, tijekom konferencije odredila novi NDC. Izgleda da će se usklađivanja NDC-a drugih zemalja s ciljem od 1,5oC nastaviti nakon konferencije u Glasgowu.

Međutim, prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, države moraju svakih pet godina postaviti novi NDC, a tek 2025. su planirani pregovori o NDC-ima za razdoblje nakon 2030. Stoga, na ovogodišnjoj konferenciji je izrađen plan za bržu reviziju NDC-ova, koja će se dogoditi već sljedeće godine na konferenciji o klimi u Egiptu i na konferenciji nakon nje 2023. godine. Prema tome, zemlje su se složile da će preispitati svoje obveze, prema potrebi, do kraja 2022. za postizanje cilja od 1,5°C.

Fosilna goriva

Na konferenciji je prepoznato da ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C do 2100. zahtijeva brzo, duboko i trajno smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, uključujući smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u odnosu na razinu iz 2010. i na neto nultu stopu emisija oko sredine stoljeća.

Za ostvarivanje cilja od 1,5oC, najmanje 40% od postojećih 8.500 termoelektrana na ugljen u svijetu mora biti zatvoreno do 2030. te se ne smije izgraditi nijedna nova. Hrvatska je najavila prestanak proizvodnje električne energije iz ugljena najkasnije do 2033. godine, sudjelovanje u zajedničkom europskom cilju (smanjenje emisija do 2030. godine za 55%) s vrlo ambicioznih 45%, te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na više od dvije trećine. Uz to, treba naglasiti da Hrvatska u sljedećem razdoblju planira posaditi više od milijun stabala godišnje do 2030. godine, kako bi se anulirale emisije stakleničkih plinova iz vozila kojima na odmor u Hrvatsku dolaze turisti.

Dvostruko više za prilagodbu

Trenutačno financiranje klimatskih prilagodbe nije dovoljno da bi se adekvatno odgovorilo na pogoršanje utjecaja klimatskih promjena u zemljama u razvoju, te se traži od razvijenih država da značajno povećaju novčane iznose.

Razvijene zemlje dogovorile su se 2009. da će za zemlje u razvoju do 2020. izdvajati najmanje 100 milijardi dolara godišnje iz javnih i privatnih izvora, kako bi im pomogle u smanjenju emisija i u suočavanju s utjecajima klimatske krize. No, do 2019., posljednje godine za koju su dostupni podaci, izdvojeno je samo 80 milijardi dolara. Stoga, čelnici zemalja u razvoju su izrazili svoje nezadovoljstvo zbog čega im je obećano da će se za njih u sljedećih pet godina izdvojiti 500 milijardi dolara, s godišnjim ciljem od 100 milijardi dolara za razdoblje 2021. – 2025. EU je predložila da se uloži dodatni napor kako bi se osiguralo da se 100 milijardi dolara osigura već 2022.

Također je dogovoreno je da se udvostruče financijska sredstva za prilagodbu, jer je većina trenutno dostupnih financijskih sredstava za klimu usmjeravana na financiranje projekata smanjenja emisija.

Gubici i štete

Na konferenciji je naglašena hitnost povećanja aktivnosti i pružene potpore, uključujući financiranje, prijenos tehnologije i izgradnju kapaciteta, za provedbu pristupa za sprječavanje, minimiziranje i rješavanje gubitaka i šteta.

Gubici i štete odnose se na uništenja uzrokovana klimatskim promjenama koje zemlje ne mogu spriječiti ili prilagoditi im se, npr. uragani, ciklone ili poplave područja nižih nadmorskih visina zbog olujnih udara. Iako su najranjivije zemlje, male otočne i najmanje razvijene, zatražile od ostalih sveobuhvatnu pomoć za povećanje spremnosti za upravljanje gubicima i štetama, ovogodišnji COP nije pružio daljnje korake prema uspostavi nekog oblika mehanizma financiranja.

Sve izjave i deklaracije donesene na ovogodišnjem COP-u među čelnicima zemalja možete pregledati na sljedećoj poveznici: https://ukcop26.org/the-conference/cop26-outcomes/

Izvor slike: Pixabay


Climate Hero – Male akcije za veliki utjecaj

Igra Climate Hero dio je projekta ClimAlt čiji je cilj podizanje svijesti mladih o klimatskim promjenama. Projekt sadrži resurse za učenje kojima se može pristupiti na www.climaltproject.eu.

Unutar špila karata nalazi se nadahnuće o tome kako jednostavnim radnjama koje imaju veliki utjecaj možete pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Uzgajajte vlastitu hranu, povežite se s prirodom ili postanite aktivisti. Postoji ponešto za svaku vrstu klimatskog heroja. Dovršite svaku akciju i podijelite izazov s drugima. Vaša je misija postati klimatski heroj!

Pravila su jednostavna:

  1. Izaberite karticu i ispunite cilj,
  2. Kada ste gotovi, objavite o tome online s oznakom #climateherogame,
  3. Prenesite izvršeni izazov drugoj osobi,
  4. Odaberite drugu karticu i ponovite.

Kartice se dijele na četiri područja: hrana i poljoprivreda, kružno gospodarstvo, energija i prijevoz te povezivanje s prirodom. Također, nemojte zanemariti linkove na dnu kartice jer tamo možete pronaći objašnjenje zašto je baš ta akcija važna u borbi protiv klimatskih promjena. Kartice možete pronaći ovdje u online formatu i ovdje ako ih želite isprintati i/ili pokloniti nekome.


Projekt koji nudi inovativni odgovor na posljedice klimatskih promjena

Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume i tvrtka Hearth, uz pokroviteljstvo Ureda Europskog parlamenta, u Hrvatskoj organiziraju projekt „CO2MPENSATING BY PLANTING“. Projektom se omogućuje tvrtkama, gradovima, općinama i ostalim zainteresiranima nadoknada proizvedenih emisija CO2 i neutralizaciju vlastitog ugljičnog otiska putem sadnje stabala, te poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica.

Prva akcija pošumljavanja krenula je u petak, 5. studenog 2021., u zagrebačkom naselju Demerje, gdje se umjesto crnogorice koja se posušila sade sadnice hrasta.

Projekt se sastoji od tri faze:

  1. Izračun ugljičnog otiska u suradnji s partnerom na projektu – Energetskim Institutom Hrvoje Požar, što će predstavljati početnu bazu za početak nadoknade emisija CO2.
  2. Nabava ekvivalentnog broja sadnica u svrhu nadoknade emisija CO2. Količina proizvedenih emisija CO2 iz ugljičnog otiska koju tvrtka želi nadoknaditi preračunava se u broj sadnica koje će organizator posaditi u Hrvatskoj. Zatim se odabire vrsta sadnica te lokacija i termin sadnje u suradnji s partnerima programa – Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume. Nakon toga se određuje ukupni period u kojemu će se sukcesivno obavljati sadnja sadnica, a to je od jedne do deset godina.
  3. Sadnja i održavanje sadnica. Sadnja se obavlja u suradnji s volonterima Saveza izviđača Hrvatske i Hrvatskim šumama u sklopu edukativnog programa „Šume dišu, CO2 brišu“. U sadnji stabla će moći sudjelovati i predstavnici tvrtki u sklopu team buildinga ili sličnih aktivnosti, u dogovoru sa Savezom izviđača.

Jedan od ciljeva projekata je i edukacije djece i mladih te osvješćivanje javnosti o ugljičnom otisku koji sami stvaramo, učincima klimatskih promjena, važnosti zaštite okoliša i održivom razvoju. Uz to, provodit će se i interaktivne edukativne radionice u osnovnim i srednjim školama širom Hrvatske kroz edukativni program nazvan „Šumoborci”. Svi sudionici (ove godine se planira uključiti više od 1000 Šumoboraca u akcije pošumljavanja) programa moći će kroz akcije pošumljavanja posaditi svoje sadnice i time nadoknaditi dio emisija CO2 iz vlastitog ugljičnog otiska.

Izvori teksta:

https://www.compensatingbyplanting.com/

https://green.hr/predstavljen-inovativni-projekt-nadoknade-emisija-co2-sadnjom-stabala/

Izvor slike: Pixabay


Otkriveni veliki geotermalni potencijali na sjeveru Hrvatske

Rezultati studije izvodljivosti provedene za geotermalno istražno područje Lunjkovec – Kutnjak, u sjevernoj Hrvatskoj, pokazali su veliki potencijal za proizvodnju električne i toplinske energije iz geotermalnih izvora. Geotermalni bunari s temperaturom vode od 150oC na području Općine Mali Bukovec mogli bi u potpunosti zadovoljiti energetske potrebe Varaždinske županije (čiji je udio 85%, a ostatak pripada Općini) i potaknuti gospodarski razvoj. Geotermalna energija bi se mogla iskoristiti za proizvodnju električne i toplinske energije za grijanje kućanstava i potrebe industrije, kao i za staklenike te izgradnju lječilišnih objekata.

Stoga, Varaždinska županija namjerava projekt izgradnje geotermalne elektrane predložiti za uključivanje u državni Razvojni sporazum Sjever, koji predstavlja plan ulaganja od čak 15 milijardi kuna za Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

U prvoj fazi projekta vrijednog 10 milijuna eura, plan je izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 MW, koja bi trebala biti puštena u rad 2025. godine, kada bi se snaga elektrane povećala do 10 MW.

Geotermalna energija je termalna energija pohranjena ispod površine Zemlje, a njena količina je ogromna i potječe od planetarnih i geoloških procesa. Proces iskorištavanje geotermalne energije je čist i siguran za okolinu pri čemu se smanjuju emisije stakleničkih plinova.

Prema dekanu RGN fakulteta i predsjedniku Hrvatske udruge za geotermalnu energiju (HUGE), Vladislavu Brkiću, u Hrvatskoj postoji više od 4.000 istražnih i proizvodnih naftnih i plinskih bušotina te se dio može koristiti za eksploataciju geotermalnih voda, ali i za skladištenje vodika.

Državna agencija za ugljikovodike (AZU), ističe da je potencijal proizvodnje električne energije u geotermalnim poljima u Hrvatskoj 500 MW. Međutim, trenutno u Hrvatskoj radi samo geotermalna elektrana Velika 1 u Cigleni kod Bjelovara.

Prema nekim procjenama, geotermalna energija mogla bi pokriti potrebe Zagreba za grijanjem.

Izvor teksta:

https://balkangreenenergynews.com/rs/na-severu-hrvatske-potvrdjen-velik-potencijal-iskoriscenja-geotermalne-energije/

Izvor slike: Pixabay