Rodna nejednakost energetskog siromaštva

Energetsko siromaštvo ima veći učinak na žene nego na muškarce, a takva nejednakost se povećava s godinama. Studije su pokazale da su žene, zbog svoje fiziologije, osjetljivije na toplinu i hladnoću od muškaraca zbog čega je veći rizik za žene da će osjetiti posljedice energetskog siromaštva. Veća ranjivost žena na energetsko siromaštvo povezana je i s nizom ekonomskih razloga, kao što je razlika u plaćama i mirovinama u odnosu na muškarce te neplaćeni rad u ulozi majke odgajateljice. Muškarci su u prosjeku plaćeni 16% (2017.) više od žena u EU, a žene starije od 65 godina su u prosjeku primile 30% (2018.) manju mirovinu od muškaraca. Također, treba naglasiti da od ukupnog broja samohranih roditelja njih 85% čine žene. Uz to, veća je vjerojatnost tijekom zimskih mjeseci da će žene dobiti infekciju, respiratornu i kardiovaskularnu bolest, glavobolju, mučninu i vrtoglavicu zbog kuhanja ili zagrijavanja kućanstva krutim gorivom (poput ugljena ili ogrjevnog drva), a postoji opasnost od trovanja i smrti.

Prema tome, projekt EmpowerMed pomaže u poboljšanju zdravlja ljudi pogođenih energetskim siromaštvom u obalnim područjima mediteranskih zemalja, a posebno pomaže u osnaživanju žena u borbi protiv energetskog siromaštva organiziranjem javnih rasprava s građanima, kućnih posjeta, radionica o zdravlju i izradom „uradi sam“ rješenja za kućanstvo.

Prihod, rod, rasa i geografski položaj mogu utjecati na osjetljivost osobe na energetsko siromaštvo zbog čega ti čimbenici trebaju biti dio rješenja, kao i integriranje rodne perspektive u politike, programe i projekte kako bi se izradile mjere koje rješavaju problem rodne nejednakosti i zadovoljavaju različite potrebe žena i muškaraca.

Osim promicanja indikatora za mjerenje energetskog siromaštva u EU-u, bilo bi primjereno promicati i analizu podataka razvrstanih po rodu s intersekcijskom perspektivom. Zbog toga bi izrada rodno i intersekcijalno osjetljivih indikatora za energetsko siromaštvo bio važan korak u informiranju politika za borbu protiv energetskog siromaštva da budu rodno osjetljivije.

Revizija nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica EU-a, koja se očekuje 2024. godine, mogla bi biti dobra prilika za usvajanje indikatora energetskog siromaštva koji su rodno osjetljivi.

Cijeli članak dr. Lidije Živčič iz organizacije Focus, društvo za sonaraven razvoj, potražite na poveznici:

https://www.enpor.eu/guest-article-women-are-highly-affected-by-energy-poverty-but-strong-in-fighting-it/


E-savjetovanje za nacrte ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga koji će biti objavljeni u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“

Završeno je e-savjetovanje za nacrte tri poziva na dostavu projektnih prijedloga „Proizvodnja energije iz mora”, „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije ” i „Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije”.

Pozivi se planiraju objaviti u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“ koji ima za cilj povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Hrvatskoj. Svrha ovog Programa je podizanje svijesti i znanja o nužnosti i prednostima povećanja energetske učinkovitosti te sufinanciranje kvalitetnih projekata iz područja obnovljivih izvora energije. Područja programskog fokusa su:

  • obnovljiva energija,
  • energetska učinkovitost,
  • energetska sigurnost,
  • ublažavanje efekata klimatskih promjena i
  • prilagodba na klimatske promjene.

Pozivima će se financirati projekti koji se odnose na programsko područje: Obnovljiva energija, a očekivani ishod projekata bi trebala biti povećana proizvodnja obnovljive energije, dok se za očekivane neposredne rezultate očekuje povećanje ugrađenih kapaciteta obnovljive energije i ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije. Također se očekuje da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO2 i povećanoj sigurnosti opskrbe.

Cilj Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Proizvodnja energije iz mora” je pružiti potporu pilot projektima i pred-investicijskim studijama za ugradnju sustava grijanja i hlađenja pomoću toplinskih pumpi putem energije iz mora. Projektima bi se analizirale mogućnosti zamjene energenata koji se koriste za grijanje i hlađenje u gradskim središtima u obalnim područjima i na otocima. Uspješno provedeni pilot projekti također bi povećali kapacitete i vještine dobavljača i programera te posljedično pridonijeli nižim troškovima instalacija sustava dizalica topline s morskom vodom u budućnosti.  Iznos alokacije za ovaj Poziv iznosi 1.534.000 eura, pri čemu minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000 eura, a maksimalni iznos 1.300.000 eura.

Cilj Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije” je podržati više pilot projekata integriranih fotonaponskih elektrana koje bi povećale instalirane kapacitete za korištenje sunčeve energije. Veći broj projekata također bi povećao kapacitete i vještine komunalnih poduzeća, dobavljača i programera te posljedično doprinio nižim troškovima integriranih fotonaponskih instalacija u budućnosti. Poziv će podržati projekte koji povećavaju instalirane  kapacitete solarne energije, a instalirani kapaciteti za proizvodnju solarne energije moraju biti povezani na elektroenergetsku mrežu. Osim proizvodnje energije, prijavitelji se također mogu prijaviti za financiranje kapaciteta skladištenja. Iznos alokacije za ovaj Poziv iznosi 7.400.000 eura, pri čemu minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000 eura, a maksimalni iznos 1.300.000 eura.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije” podržat će projekte koji planiraju razviti tehničku dokumentaciju za geotermalnu energiju. Prijavitelji se mogu prijaviti za financiranje studija i tehničke dokumentacije kao što su koncept, pred-izvedivost, izvedivost i inženjering i dizajn potrebni za sazrijevanje projekata potrebnih za pripremu potencijalne buduće investicijske odluke. Iznos alokacije za ovaj Poziv iznosi 3.000.000 eura, pri čemu je minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000 eura, a maksimalni iznos 1.300.000 eura.

Rok za podnošenje projektnog prijedloga za sva tri Poziva bit će najviše 3 mjeseca od objave istih.

Izvor teksta:

https://eeagrants.hr/u-tijeku-postupak-e-savjetovanja-na-nacrt-kljucnih-elemenata-prva-tri-poziva-na-dostavu-projektnih-prijedloga-programa-energija-i-klimatske-promjene/

Izvor slike: pixabay


Solarna energija EU-a ovog ljeta postiže novi rekord

Analiza energetskog think-tanka Ember pokazuje da su solarni paneli proizveli gotovo 10% električne energije u EU u razdoblju ljetne vršne proizvodnje (lipanj i srpanj 2021). U ovom razdoblju 2021 proizvedeno je 39 TWh energije za u usporedbi sa 28TWh u 2018. godini.

Kao dio paketa klimatskih politika, Europska komisija predložila je reviziju pravila o obnovljivoj energiji koja odlučuju koliko brzo blok mora povećati upotrebu izvora poput energije vjetra, sunca i biomase proizvedenih izgaranjem drvenih peleta. Postavila je privremeni cilj EU -a da poveća udio takve obnovljive energije na 40% konačne potrošnje do 2030., u odnosu na otprilike 20% u 2019. godini.

Ipak, analiza pokazuje da je potreban dvostruko brži rast od trenutnog trenda kako bi se postigli EU ciljevi smanjenja emisija do 2030.

Od država za koje su prikazani podaci, Hrvatska je na uvjerljivo zadnjem mjestu unatoč vrlo dobrom solarnom potencijalu i značajnom padu cijena fotonaponskih panela.

Suprotnost Hrvatskoj predstavlja sedam zemalja EU-a jer su proizveli više od desetine svoje električne energije iz solarnih panela u lipnju-srpnju 2021. godine. Među tim zemljama predvode Nizozemska (17%), Njemačka (17%), Španjolska (16%), Grčka (13%) i Italija (13%).

Izvor teksta i fotografije: https://ember-climate.org/commentary/2021/08/18/eu-solar-power-hits-new-record-peak-this-summer/


Interaktivna karta koja prikazuje projekcije globalnog porasta razine mora

NASA je izradila kartu koja pokazuje koliki će biti porast razine mora u svijetu u narednim desetljećima na temelju Šestog izvješća o klimi Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC).

Karta omogućuje korisnicima da odaberu bilo koju lokaciju na globalnim oceanima i obalama te izaberu bilo koje desetljeće između 2020. i 2150. godine. Nakon toga dobit će uvid u detaljno izvješće o odabranoj lokaciji na temelju projekcija u Šestom izvješću. Na karti tako možete pronaći podatke za Grad Split (gradska luka), Općinu Sućuraj i Grad Dubrovnik.

Uz prikaz porasta razine mora u narednim desetljećima, korisnici mogu vidjeti i učinke različitih procesa koji potiču porast razine mora. Ti procesi uključuju otapanje ledenih ploča i ledenjaka, promjene u obrascima cirkulacije oceanskih voda ili njihovo širenje uzrokovano zagrijavanjem, što može utjecati na visinu oceana.  Prema karti, do 2150. godine gradovi na našoj obali mogu očekivati porast razine mora između 60 i više od 150 centimetara. Navedena projekcija ovisi o mogućim različitim scenarijima.

Karta prikazuje buduću razinu mora prema nekoliko scenarija temeljenim na projekcijama emisija stakleničkih plinova i socioekonomskim scenarijima. Prvi scenarij projekcija uzima u obzir niske razine emisija stakleničkih plinova s ograničenjem globalnog zagrijavanja na 1,5 oC, drugi scenarij do dva stupnja, a treći scenarij između 2,7 i 3,4 oC. Četvrti scenarij u obzir uzima visoke emisije aerosola a peti, ujedno i najgori scenarij je onaj bez promjena u klimatskim politikama (eng. “business as usual”).

Prema analizi NASA-e  između 1901. i 2018. godine globalna srednja razina mora porasla je za oko 20 centimetara, što predstavlja najbrži porast u posljednjih 3000 godina, a više od 600 milijuna ljudi (oko 10% svjetske populacije) živi u obalnim područjima koja su niže od 10 metara nadmorske visine.

Globalno zagrijavanje iznad 2 oC moglo bi biti dovoljno da se otopi ledena ploča Grenlanda, što bi uzrokovalo globalni porast razine mora za više od 2 m. Predviđa se da će porast razine mora raseliti oko 267 milijuna ljudi diljem svijeta, povećati rizik od poplava, uzrokovati eroziju plaža i gubitak staništa za životinje i biljke koje žive na obali ili u blizini.

Uz to, možete pregledati i interaktivni atlas Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koji prikazuje promjene temperature i oborina na globalnoj razini prema scenarijima klimatskih promjena koji se koriste za modeliranje porasta razine mora.

Izvor slike: pixabay


Analiza energetskog siromaštva u Hrvatskoj

DOOR je objavio Analizu energetskog siromaštva u sklopu provedbe projekta UNIFY. Cilj analize je pregled zakonodavstva u Republici Hrvatskoj u području energetike, ali i socijalne skrbi, kako bi se utvrdile postojeće mjere za suzbijanje energetskog siromaštva i smjer budućeg razvoja javnih politika u području energetskog siromaštva.

Energetsko siromaštvo nije primarno energetski problem, već duboko zadire i u druga područja poput sustava socijalne skrbi, zdravstva i sl. Stoga rješavanje problema energetskog siromaštva ne može biti isključivo u nadležnosti energetskog sektora, već je potreban interdisciplinarni pristup kako pri definiranju problema tako i pri njegovom rješavanju.

Prema analizi veliki problem u rješavanju problema energetskog siromaštva predstavlja nedostatak nacionalne definicije energetskog siromaštva te jasnih kriterija za određivanje energetskog siromaštva i metodologije za praćenje. U Hrvatskoj se za praćenje energetskog siromaštva mogu koristiti statistički podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti. Međutim, za jasniji prikaz energetski siromašnih kućanstava potrebni su podaci o energetskoj učinkovitosti kućanstava, prisutnosti vlage i plijesni, stanju krova, stolarije i sl. te subjektivne kvalitativne procjene npr. socijalnih radnika.

Osim toga, do dodatnog problema dolazi na razini implementacije mjera za suzbijanje energetskog siromaštva predviđenih postojećim zakonodavnim i strateškim okvirom, te na razini edukacije i širenja informacija o energetskom siromaštvu među građanima, ali i relevantnim službama koje bi trebale biti uključene u pripremu i/ili implementaciju pojedinih mjera.

Mapiranje i korištenje postojećih tehničkih i financijskih resursa na lokalnoj i nacionalnoj razini, te edukacija javnih i državnih službenika uvelike može olakšati implementaciju mjera za suzbijanje energetskog siromaštva, ali i prikupljanje podataka i praćenje učinka mjera.

Cijelu analizu potražite ovdje.


Počeli su građevinski radovi u Domu kulture Buševec u sklopu projekta Buš Eko?!

Projekt Buš Eko?! – Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice financiranog od strane EU iz Europskog socijalnog fonda i uz sufinanciranje Ureda za udruge Republike Hrvatske napreduje s provedbom svojih aktivnosti.

Počeli su građevinski radovi na obnovi Doma kulture Buševec u sklopu kojih bi se trebalo djelomično riješiti curenje krovišta, strop na pozornici i u hodniku, saniranje vlage u podrumu / hodniku, postavljanje pločica, knaufa, vrata te stavljanje tih prostora u funkciju. Sam Dom kulture su izgradili mještani još 50-ih godina prošlog stoljeća, svojim dobrovoljnim radom i donacijama te je razumljivo da nakon toliko godina Dom vapi za obnovom. Iako Dom neće dobiti potpunu renovaciju, provedbom projekta Buš Eko?! će se uspjeti poboljšati uvjeti za rad članova OSS Buševec kao i ostalih udruga u Buševcu.


Energija kao osnovno pravo

Jedan od osnovnih prava Europskog stupa socijalnih prava je mogućnost pristupa osnovnim uslugama među kojima su pristup vodi, sanitarijama, zdravstvenoj zaštiti, energiji, prijevozu, financijskim uslugama i digitalnim komunikacijama. U izvještaju Pristup osnovnim uslugama za osobe niskih primanja za 2020. godinu Bežovan, Šućur i Babić pišu da u Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija osnovnih usluga, ali da se one smatraju onim uslugama koje pokriva zajamčena minimalna naknada koju definira Zakon o socijalnoj skrbi. Uz zajamčenu minimalnu naknadu osnovu za čiju izračun određuje Vlada, Zakonom o socijalnoj skrbi građanima Republike Hrvatske  određena su i sljedeća prava: naknada za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja, socijalne usluge te naknada za ugroženog kupca energenata.

U Vodiču za socijalnu uključenost koji je pripremio Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, Zagreb, socijalna isključenost se opisuje kao nesudjelovanje u društvu pri čemu se ona razlikuje u stupnju sudjelovanja jer „pojedinci mogu sudjelovati u većoj ili manjoj mjeri, a to ovisi o društvu o kojem se radi.“ Ujedno Bejaković naglašava da se „protagonisti razlikuju prema tome koji aspekti društva su bitni i na čemu se temelji odgovornost za nesudjelovanje.“ Ali i da se uzroci koji pogoduju nastanku socijalne isključenosti „mogu javljati na više razina: individualnoj (osobnoj, pojedinačnoj), u kućanstvima, zajednici i institucijama.“ Kada govorimo o mjerljivim pokazateljima socijalne isključenosti referiramo se na četiri dimenzije koje obuhvaćaju financijsko siromaštvo (dohodak), zaposlenost (tržište rada), zdravlje i obrazovanje pri čemu svaka pojedinačno, a najčešće u kombinaciji, doprinose većem stupnju socijalne isključenosti. Pojednostavljeno moglo bi se reći da niska razina obrazovanja, niska konkurentnost na tržištu rada ili nedostatak specifičnih i generičkih vještina doprinose nezaposlenosti koja dovodi do financijskog siromaštva te posljedično do narušenog zdravstvenog stanja uzrokovanog niskom kvalitetom života uslijed života u neadekvatnim građevinama izloženim plijesni, vlazi, nedostatku pitke vode ili sanitarnih čvorova, lošoj energetskoj učinkovitosti i tako u krug – loši životni uvjeti doprinijet će manjem stupnju obrazovanja, lošijem zdravstvenom stanju, većoj nezaposlenosti… Bejaković napominje da „u spirali koja doprinosi socijalnoj isključenosti isključenost se najčešće poima kao začarani krug koji ima tri sastavnice: isključenost iz tržišta rada zbog nezaposlenost i/ili niske zapošljivosti (marginalizacija na tržištu rada), siromaštvo, socijalna izolacija.“

Usprkos činjenicama da je pristup vodi, zdravstvenoj zaštiti ili energiji definiran kao pristup osnovnim uslugama, u Republici Hrvatskoj i dalje žive građani koji nemaju pristup ovim osnovnim uslugama. Jedan od njih je i korisnik usluga Gradskog društva Crvenog križa Zadar, koji stanuje svega 10-ak kilometara od centra Zadra, a koji istovremeno već godinama stanuje u građevini koja nema sanitarni čvor, pristup elektroenergetskoj mreži ili javnom vodovodu, iako su stupovi javne rasvjete i cijevi javnog gradskog vodovoda samo nekoliko metara od građevine kojoj stanuje. U okviru projekta Empowermed koji se financira sredstvima osiguranim iz Europskog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020, korisniku je instaliran fotonaponski sustav čime mu je osigurana električna energija dovoljna za napajanje dviju sijalica i nekoliko kućanskih aparata manje snage. Iako osiguravanje proizvodnje i pohrane ograničene količine električne energije preko ovog sustava za korisnika ne znači izlazak iz stanja teške materijalne deprivacije i socijalne isključenosti, u nekoj mjeri zahvaljujući Empowermed projektu korisniku je osigurano pravo na energiju. U našem intervju-u s Gradskim društvom Crvenog križa Zadar možete saznati dodatne informacije o korisnicima projekta Empowermed i stvarnom stanju na terenu.

Korisnik usluga Gradskog društva Crvenog križa Zadar se sasvim sigurno uklapa u spiralu socijalne isključenosti po statusu na tržištu rada, po stupnju obrazovanja, financijskom siromaštvu i zdravstvenom stanju. Dio razloga koji je doprinio njegovoj isključenosti zasigurno leži u vlastitom stupnju sudjelovanja koje se pokazuje kao nisko, međutim veće je pitanje koji dio odgovornosti leži na društvu – na obrazovnom sustavu – sustavu cjeloživotnog obrazovanja; tržištu rada – mogućnosti prekvalifikacije; zdravstvenom sustavu, sustavu socijalne skrbi. Može li se u situaciji socijalne isključenosti i/ili teške materijalne deprivacije očekivati isključivo državna intervencija preko više ili manje uređenih sustava ili je odgovornost ipak podijeljena između različitih dionika – vlade, jedinica lokalnih samouprava, organizacija civilnog društva, privatnog sektora i građana?


Nove smjernice Europske komisije za osiguravanje otpornosti budućih infrastrukturnih projekata na klimatske promjene

Klimatske promjene nastavit će povećavati učestalost i ozbiljnost niza klimatskih i vremenskih ekstrema, stoga se EU treba fokusirati na cilj da postane društvo otporno na klimu, potpuno prilagođeno neizbježnim utjecajima klimatskih promjena, izgrađujući svoje sposobnosti prilgodbe i minimiziranje ranjivosti u skladu s Pariškim sporazumom, Europskim klimatskim zakonom i Strategijom EU -a o prilagodbi klimatskim promjenama. Prema tome, potrebno je jasno identificirati – i posljedično ulagati u-infrastrukturu koja je neutralna prema klimi i otporna na klimu.

Kako bi to ostvarila, Europska komisija je objavila nove tehničke smjernice za osiguravanje otpornosti infrastrukturnih projekata na klimatske promjene za razdoblje 2021. – 2027.

Te će smjernice pridonijeti redovitom uključivanju klimatskih aspekata u buduća ulaganja i razvoj infrastrukturnih projekata, od zgrada i mrežne infrastrukture do niza izgrađenih sustava i imovine. Tako će institucionalni i privatni europski ulagači moći donositi utemeljene odluke o projektima koji se smatraju usklađenima s Pariškim sporazumom i klimatskim ciljevima EU-a.

U donesenim tehničkim smjernicama utvrđena su zajednička načela i prakse za utvrđivanje, klasifikaciju i upravljanje fizičkim klimatskim rizicima tijekom planiranja, razvoja, provedbe i praćenja infrastrukturnih projekata i programa. Postupak je podijeljen u dva stupa (ublažavanje i prilagodba) i dvije faze (pregled i detaljna analiza), a dokumentiranje i provjera otpornosti na klimatske provjere smatraju se ključnim elementima u donošenju odluka o ulaganju.

Sukladno tome, kada se prijavljuje za potporu u okviru određenih instrumenata, predlagač projekta priprema, planira i dokumentira postupak zaštite od klime koji obuhvaća procese ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene.

Te su smjernice prvenstveno namijenjene nositeljima projekata i stručnjacima uključenima u pripremu infrastrukturnih projekata. Mogu biti korisne i javnim tijelima, partnerima u provedbi, ulagačima, dionicima i drugima.


Objavljen je Javni poziv za neposredno sufinanciranje radnih podloga

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je objavio Javni poziv za neposredno sufinanciranje radnih podloga za izradu Programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja ili radnih podloga za izradu akcijskih planova energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP) i/ili izvješća o njihovoj provedbi.

Javni poziv namijenjen je jedinicama lokalne i područne samouprave, a iznos sufinanciranje se kreće do 40, 60 ili 80% prihvatljivih troškova. Prijavitelj može ostvariti najviše do 120.000 kn po ovom pozivu dok je ukupna vrijednost poziva 4 milijuna kuna.

Svrha ovog Javnog poziva je potaknuti i dati podršku lokalnoj i regionalnoj samoupravi da prihvati klimatske ciljeve smanjenja emisije stakleničkih plinova i cilj prilagodbe klimatskim promjenama. Svrha je potaknuti dionike na lokalnoj i regionalnoj razini da sagledaju utjecaj klimatskih promjena na njihovom području, da ocjene stupanj ranjivosti i rizika od klimatskih promjena za ključne sektore na njihovom području. Ta ocjena će poslužiti kao podloga za određivanje prioritetnih mjera za tu lokalnu i regionalnu samoupravu. Podloga tj. ocjena je bitan preduvjet za izradu kvalitetnih Programa ili SECAP-ova.

Program i SECAP predstavljaju ključne dokumente lokalne i regionalne razine koji na bazi izvješća o stanju okoliša ocjene utjecaj ranjivosti i rizika na klimatske promjene kao i socio-gospodarskih kretanja te identificiraju prioritetne mjere ublažavanja klimatskih promjena poput energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te mjere prilagodbe klimatskim promjenama

Izvor: https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=163


3 milijarde stabala za bolju prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u EU

Prema Europskom zelenom planu, Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godinu rješavat će se problem zaštite i obnove prirode, a jedna od obveza će biti sadnja najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU do 2030. godine. Nova Strategija EU-a za šume za 2030., koju je u lipnju ove godine objavila Komisija, sadrži putokaz za postizanje tog cilj. Svake godine između 2010. i 2015. godine naraslo je 300 milijuna novih stabala u EU, a ovim planom cilj je udvostručiti taj broj kojim će se povećati površina pokrivenosti šumom u EU i otpornost šuma. Uz to, povećat će se uloga šuma u sprječavanju gubitka bioraznolikosti te će se ostvariti veliki doprinos u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Plan će se financirati programom LIFE, fondovima kohezijske politike i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.

Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal drveća u prilagodbi klimatskim promjenama plan je posaditi i uzgajati stabla sukladno ekološkim principima, što znači da će se stabla prvo morati posaditi na pravom mjesto i s pravom svrhom. To će zahtijevati dugoročno planiranje i praćenje jer će se trebati posaditi odgovarajuća mješavina vrsta drveća ne samo u šumama, već i u agrošumarstvu te poljoprivrednim i urbanim područjima. Na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su močvare, bare, tresetišta i travnjaci neće se smjeti posaditi drveće.

Osim velike koristi u prilagodbi, drveće će pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena pohranom ugljika smanjujući emisije stakleničkih plinova, a krošnje mogu stvoriti mikroklimu koja može ograničiti evaporaciju vode iz tla.

U sklopu projekta ForestaMi u gradu Milanu cilj je posaditi 3 milijuna stabala do 2030. godine. Projekt podržava Grad Milano, a započeo je na temelju istraživanja Milanskog politehničkog sveučilište koje nakon završetka projekta predviđa sniženje temperature u gradu za 2 – 8 °C i povećanje pokrivenosti krošnji drveća za 10% što će u prosjeku smanjiti temperaturu površine za 1,4 °C. Također, strateškom sadnjom drveća na određenim lokacijama u gradu predviđa se smanjenje potrebe za klima uređajem za 30% i ušteda 20 – 50% energije koja se koristi za grijanje.

Uz to, stablo dnevno filtrira do 450 litara vode, a svake godine može ukloniti oko 19 kg onečišćivača iz zraka.

Izvor slike: Pixabay