Komisija predlaže da ekološka održivost bude temelj obrazovanja i sustava obuke u EU

Komisija je objavila prijedlog Preporuke Vijeća za učenje o ekološkoj održivosti čiji je cilj podržati države članice, škole, ustanove visokog obrazovanja, nevladine organizacije i sve pružatelje obrazovanja u osposobljavanju učenika za razumijevanje održivosti, klimatskih promjena i okoliša.

Prijedlog Komisije poziva države članice da:

  • omoguće učenicima svih dobnih skupina pristup visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju o klimatskim promjenama, bioraznolikosti i održivosti;
  • uspostave educiranje o održivosti kao prioritetno područje u politikama i programima obrazovanja i osposobljavanja kako bi se podržalo i omogućilo sektoru da pridonese zelenoj tranziciji;
  • potiču i podržavaju cjeloviti institucijski pristup održivosti koji obuhvaća podučavanje, razvoj vizija, planiranje i upravljanje, aktivno uključivanje studenata i osoblja, upravljanje zgradama i resursima te partnerstvo s lokalnim i širim zajednicama;
  • mobiliziraju nacionalna sredstva i sredstva EU-a za ulaganje u održivu i zelenu infrastrukturu, obuku, alate i resurse za povećanje otpornosti i spremnosti u obrazovanju i osposobljavanju za zelenu tranziciju.

Koliko je tema bitna pokazuje upitnik Eurobarometra, u kojem je mladima prvi odgovor na pitanje o tome koji bi bili glavni prioriteti za EU u narednim godinama bio zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena (67%), a zatim poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja (56%).

Uz to, u nedavno objavljenom dokumentu „GreenComp The European sustainability competence framework“ kojeg je objavio Zajednički istraživački centar (eng. Joint Research Centre) ističu se kompetencije potrebne za zelenu tranziciju, poput kritičkog razmišljanja, preuzimanja inicijative, poštivanja prirode i razumijevanje utjecaja kojeg imaju svakodnevne akcije i odluke na okoliš i globalnu klimu.

Također treba istaknuti da je Program Erasmus+ za razdoblje 2021.-2027. dosta fokusiran na zelenu tranziciju u obrazovanju i osposobljavanju. U 2022. godini prioritet će imati projekti koji razvijaju zelene kompetencije i vještine, nastavne planove i programe usmjerene na budućnost i planirane pristupe održivosti od strane pružatelja obrazovanja. Za velike projekte osigurat će se sredstva za identificiranje, razvoj i testiranje inovativnih pristupa u obrazovanju o održivosti okoliša. Komisija će omogućiti obuku za edukatore putem europske internetske platforme za školsko obrazovanje School Education Gateway i putem zajednice odgojno-obrazovnih djelatnika iz predškolskih ustanova eTwinning. Novim portalom European Education Area Portal Komisija omogućuje jednostavan pristup informacijama o obrazovanju i osposobljavanju u EU, uključujući specifične informacije o zelenom obrazovanju.

Izvor teksta: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_327

Izvor slike: Pixabay


Specijalno izdanje biltena u sklopu projekta ENPOR

U specijalnom izdanju novosti možete pomoći u otkrivanju prepreka koje sprječavaju ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti stambenih jedinica u sektoru privatnog najma u Europi ispunjavanjem upitnika koji se provodi u sklopu projekta ENPOR.

Pročitajte dokument pod nazivom „Analiza politika i mjera u sektoru privatnog najma diljem EU-a i šire“, koji analizira postojeće politike i revidira strategije za poboljšanje mjera za suzbijanje energetskog siromaštva među ranjivim kućanstvima.

Međunarodno udruženje vlasnika nekretnina provelo je online upitnik o procijeni kapaciteta i spremnost europskih vlasnika nekretnina za obnovu svojih domova. Više od 10.000 ispitanika u 36 europskih zemalja u odgovorima su naveli kako se sam sektor i kućanstva prilagođavaju i sve više postaju klimatski prihvatljivijima te kako je COVID-19 utjecao na njihove prvotne planove.

Specijalnom izdanju newslettera možete pristupiti OVDJE.


EU planira nova ulaganja u prirodni plin i nuklearnu energiju označiti „održivima“

Grupa investitora The Institutional Investors Group on Climate Change, koja upravlja imovinom vrijednom 50 bilijuna eura, poslala je otvoreno pismo predstavnicima država članica EU-a i članovima Europskog parlamenta, u kojem upozoravaju da se označavanjem prirodnog plina, koje je fosilno gorivo, kao održivo ulaganje riskira usmjeravanje kapitala prema aktivnostima koje nisu u skladu s europskim klimatskim ambicijama. Grupa investitora je reagirala na najnoviji popis održivih ulaganja koji je objavila Europska komisija, a koji je jako kritiziran jer uključuje projekte s nuklearnom energijom i prirodnim plinom. Isti smatraju da bi se fosilni plin trebao ukloniti s europske liste održivih ulaganja, te još uvijek razmatraju hoće li prihvatiti klasifikaciju i nuklearne energije kao održivog ulaganja.

Taksonomija je osmišljena da investitorima bude vodič za održive tehnologije kako bi se izbjegao greenwashing, kada tvrtke tvrde da troše novac na zelene aktivnosti koje su zapravo neučinkovite ili štetne za okoliš. Međutim, u otvorenom pismu grupa investitora tvrdi da bi nacrt za kriterije da fosilni plin dobije zelenu oznaku (prag životnog ciklusa emisija od 270 g C02e/kWh za projekte s dozvolama izdanim prije 2030.) značilo da bi energetske tvrtke mogle biti u skladu s taksonomijom, čak i ako nisu usklađeni s europskim ciljem ostvarivanja neto nultih emisija do 2050. godine.

Investitori također ističu u pismu da fosilni plin može imati prijelaznu ulogu s ugljena, koji je veći onečišćivač od prirodnog plina, na obnovljive izvore energije, ali ne može ispuniti zahtjeve za tranzicijsku aktivnost prema zakonu o taksonomiji, što bi bilo „obmanjujuće“. Uz to, investitori tvrde da bi uključivanjem prirodnog plina EU-ov program održivog financiranja potkopao vjerodostojnost taksonomije, kao i vlastitu predanost EU-a u ostvarivanju klimatske neutralnosti do 2050.

Club of Rome, trust mozgova kojeg čine značajni znanstvenici, ekonomisti, poslovni čelnici i bivši političari, također je kritizirao uključivanje projekata s nuklearnom energijom i prirodnim plinom u spomenuti popis. Iz istog kluba naglašavaju da novi popis održivih ulaganja zanemaruje četiri godine znanstvenih i financijskih analiza te dijaloga dionika, čiji je cilj bio podržati mobilizaciju kapitala i usmjeriti ih u održive i niskougljične ekonomske alternative. Također ističu da je označavanje prirodnog plina i nuklearne energije kao „zelenih“, a ne kao „prijelaznih aktivnosti“, potpuno obmanjujuće, ukazujući pri tome na Kinu, koja je isključila fosilni plin iz svoje taksonomije, i Južnu Koreju, koja je iz svoje taksonomije isključila nuklearnu energiju.

Organizacije za zaštitu okoliša također su kritizirale novoobjavljeni popis, a nevladina udruga Transport and Environment (T&E) izjavila je da je EU „spremna ubiti vlastita pravila održivog financiranja korištenjem plina za greenwashing.“

Iz Greenpeace-a tvrde da se prvo treba naći komercijalno održivo dugoročno rješenje za odlaganje nuklearnog otpada, te da će davanje zelene oznake fosilnom plinu samo pogoršati njegov negativni učinak na klimu.

Međutim, trgovinsko udruženje za nuklearnu energiju u Europi – FORATOM, pozdravilo je uključivanje nuklearne energije, ali je upozorilo da bi dvosmislene formulacije u objavljenom nacrtu mogle dovesti do toga da bi inače prihvatljive nuklearne elektrane izgubile zelenu oznaku.

U Eurogasu naglašavaju da im je cilj potpuna dekarbonizacija mreže prirodnog plina ubrzo nakon 2045., a progresivno smanjenje granica emisija CO2 bi trebalo pomoći u ostvarenju tog cilja. Taksonomija bi trebala uključivati početni prag od 350g CO2/kWh za proizvodnju energije pomoću kombiniranih termoelektrana, a za kogeneracije najbolja tehnologija trenutno emitira oko 270g CO2/kWh, naglašavaju u Eurogasu. Prag od 270 g CO2/kWh je maksimalna vrijednost koja je prihvaćena u taksonomiji, iznad te razine se smatra da tehnologije za proizvodnju energije nanose „značajnu štetu“ okolišu.

Europska komisija prošlog je tjedna produljila rok na 21. siječnja 2022. za davanje komentara stručnjaka o uključenosti nuklearne energije i prirodnog plina u taksonomiji.

Izvor teksta:

https://www.edie.net/news/11/Investors-worth-EUR50-trillion-call-on-EU-to-exclude-gas-from-green-finance-taxonomy/

Izvor slike: Freepik


Besplatne STEM radionice za sve srednjoškolce diljem Hrvatske

Pozvani su svi srednjoškolci koje zanima STEM područje ili žele naučiti više o STEM području jer znaju da je ta tema važna, da se prijave na besplatne radionice koje će se održati u Zagrebu od 21. do 25. veljače 2022. godine.

Radionice će se održavati svaki dan od 10:00 do 16:00 sati a namijenjene su srednjoškolcima od 1. do 4. razreda svih srednjih škola iz cijele Hrvatske. Sudionicima je plaćen put, smještaj u Zagrebu i dnevni obroci tokom trajanja radionica.

Na radionicu se možete prijaviti putem online obrasca, a prijave su moguće do 6. veljače 2022. do 23:59 h. Broj mjesta je ograničen!

U sklopu STEM radionica održati će se četiri modula, a svaki polaznik može pohađati jedan od njih.

Moduli su sljedeći:

  • Unity – izrada videoigara;
  • Android – izrada mobilne aplikacije;
  • Zemlja, čovjek i geotehnologija i
  • Robotika

Više informacija o radionicama možete naći na sljedećim poveznicima: https://stemakademija.hr/stem-radionice/ i https://www.facebook.com/stemakademijahuki.

Ako imate još dodatnih pitanja slobodno se javite i na e-mail tena@huki.hr i katarina@huki.hr.

Organizatori radionica: Algebra, Hrvatski ured za kreativnost i inovacije, Rudarsko geološko naftni fakultet i Institut za razvoj obrazovanja.

Izvor slike: Unsplash


Donesen je paket programa za energetsku obnovu zgrada u Hrvatskoj do 2030.

Sukladno Zakonu o gradnji (članci 47.b. i 47.d), i radi ispunjenja strateškog srednjoročnog cilja postavljenog u Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada, Vlada je donijela paket programa kojima se definiraju pravila energetske obnove zgrada u Hrvatskoj za razdoblje do 2030. godine.

Cilj programa, za koji će se osigurati sredstva iz EU fondova, je dekarbonizacija postojećeg fonda zgrada do 2050. godine tj. postupno povećanje trenutne stope energetske obnove ukupnog fonda zgrada s 0,7% godišnje (1.350.000 m²/god) na 3% 2030. godine, tj. 30 milijuna m² energetski obnovljenih zgrada do 2030. godine.

Programi su sljedeći:

  • Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. godine – procijenjena ukupna vrijednost provedbe mjera i aktivnosti Programa iznosi 4,76 milijardi kuna.
  • Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine – procijenjena investicija provedbe mjere iznosi 17,2 milijardi kuna.
  • Program energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine
  • Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine – Program obuhvaća 387 zgrada od 413 analiziranih stambenih zgrada kojima raspolaže i upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u kojima stanovnici nisu u mogućnosti sudjelovati u financiranju nužnih popravaka, a posebno u energetskoj obnovi.

Primarni izvor sredstava za sufinanciranje energetske obnove zgrada će biti EU fondovi:

  • Mehanizam za oporavak i otpornost za razdoblje 2022. do 2024. godine,
  • ESI fondovi koji će biti na raspolaganju za programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine te
  • sredstva iz drugih izvora, poput Socijalnog fonda za klimu za razdoblje nakon 2024. godine.

Povećanjem energetske učinkovitosti postojećih zgrada smanjit će se potrošnja energije i emisija CO2 te mjesečni troškovi za energente, što bi trebalo rezultirati smanjenjem energetskog siromaštva i povećanjem vrijednosti nekretnina.

Programe možete preuzeti na sljedećoj poveznici:

https://mpgi.gov.hr/vijesti-8/doneseni-programi-energetske-obnove-zgrada-za-razdoblje-do-2030-godine/14136

Izvor slike: Pixabay


Info dani o novim misijama EU-a

Europska komisija je pokrenula pet misija EU-a kojima će se u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor Europe za razdoblje 2021. – 2027. rješavati brojne izazove s kojima se EU zajedno sa ostatkom svijeta suočava.

18. i 19. siječnja 2022. održati će se Info dani o misijama EU-a, na kojima ćete moći saznati detalje o misijama EU-a:

  • Prilagodba klimatskim promjenama,
  • Obnova oceana i voda do 2030.,
  • Plan za tlo za Europu,
  • Borba protiv raka,
  • 100 klimatski neutralnih, pametnih gradova do 2030.

Pozvani su svi, od istraživača i inovatori do građana i svih zainteresiranih dionika.

Prethodna registracija nije potrebna.

Program Info dana možete pronaći na sljedećoj poveznici:

https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/events/upcoming-events/horizon-europe-info-days/eu-missions_en

Više informacija o EU misijama potražite na poveznici: https://door.hr/podrska-u-transformaciji-europe-u-zeleniji-zdraviji-i-otporniji-kontinent-u-obliku-misija/

Izvor slike: Freepik


POWERPOOR webinar za edukaciju energetskih savjetnika i mentora

Dana 4. veljače 2022. započet će prvi od pet webinara u sklopu projekta POWERPOOR na kojem će se educirati budući energetski savjetnici i mentori koji će tijekom projekta pružiti podršku energetski siromašnim kućanstvima. Na webinaru, koji će trajati od 11h do 16:30 h, polaznici će naučiti što podrazumijeva pojam energetskog siromaštva, kako ga je moguće prepoznati koristeći definirane indikatore, te na koji način inovativni planovi financiranja i koncept energetskih zajednica pomažu u borbi protiv energetskog siromaštva.

Nakon webinara, koji će se održati na engleskom jeziku, polaznici će biti pozvani riješiti test od 15 minuta kako bi postali certificirani POWERPOOR energetski savjetnici i mentori. Time će polaznici postati dio zajednice od 400+ POWERPOOR certificiranih energetskih savjetnika i mentora koji rade na terenu, uvođenju promjena i na ublažavanju energetskog siromaštva u svojim regijama.

Registrirajte se za sudjelovanje na webinaru: https://us06web.zoom.us/meeting/register/tZAkdOqqqjwrGtYl5SU1YaIjSxbXdO9WAdtD.

Program webinara je sljedeći:

  1. dio – Razumijevanje pojave energetskog siromaštva, koncepata i politika na nacionalnoj i europskoj razini
  • Projekt POWERPOOR – pristup i ciljevi
  • Uloga energetskih savjetnika i mentora
  1. dio – POWERPOOR set alata
  • Alati POWER-TARGET i POWER-ACT. Detaljan prikaz i primjeri njihovog korištenja

III. dio – Od teorije do prakse. Dobre prakse i studije slučaja

  • Mjere uštede energije, promjene ponašanja, posjete ugroženim kućanstvima
  1. dio – Energetske zajednice i inovativni sustavi financiranja za borbu protiv energetskog siromaštva
  • Metodologija, dobre prakse, prednosti i izazovi
  • Alat POWER-FUND
  1. dio – Uloga jedinica lokalnih samouprava u borbi protiv energetskog siromaštva

Energetsko siromaštvo u SECAP-ima i kako riješiti tu pojavu u lokalnom energetskom planiranju

  • Uredi za ublažavanje energetskog siromaštva u općinama.
  • POWERPOOR kao pomoćni alat za jedinice lokalne samouprave


Klimatske promjene i zdravlje kao izborni kolegij na fakultetu

Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu od ljetnog semestra akademske godine 2021./2022. započet će s izvođenjem izbornog predmeta „Klimatske promjene i zdravlje“.

Studenti koji su upisali VI. semestar upoznat će se s osnovnim pojmovima vezanim uz klimatsku krizu: uzrocima i posljedicama klimatskih promjena te mogućnostima prilagodbe i zaustavljanja klimatskih promjena s posebnim naglaskom na lokalne primjere u Republici Hrvatskoj. Uz to, studenti će naučiti koji su direktni i indirektni mehanizmi kojima promjene u okolišu (promjena klime i smanjenje bioraznolikosti) utječu na ljudsko zdravlje, kako se prilagoditi novonastalim uvjetima i smanjiti učinak na zdravlje ljudi te koji su mehanizmi unaprjeđenja javnozdravstvenog sustava u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama.

Izborni kolegij za studente na studiju „Farmacije“ i „Medicinske biokemije“ vodit će prof.dr.sc. Dubravka Vitali Čepo i doc.dr.sc. Lovorka Vujić.

Izvor teksta:

http://www.pharma.unizg.hr/hr/novosti/obavijest-o-pocetku-izvodenja-novih-izbornih-predmeta-,5803.html

Izvor slike: Pixabay


Otkriven je krovni premaz koji pomaže da stambeni objekt održava optimalnu temperaturu

Znanstvenici iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley otkrili su novu vrstu materijala za krovni premaz koji može održavati kuću hladnom ili toplom ovisno o vanjskoj temperaturi zraka.

Trenutno na tržištu postoje krovni premazi koji reflektiraju sunčevu svjetlost i održavaju kuću hladnom tijekom vrućih ljetnih dana. Međutim, problem je u tome što premaz također reflektira sunčevu svjetlost zimi, zbog čega zimi ukućani moraju trošiti više na grijanje.

U čemu se onda razlikuje novootkriveni krovni premaz?

Novi premaz, kojeg znanstvenici nazivaju temperaturno prilagodljivim radijacijskim premazom (TARC), koristi zanimljivo svojstvo vanadijevog dioksida. Naime, kada vanadijev oksid dosegne temperaturu od 67 °C njegovo stanje se promijeni i prestane apsorbirati toplinsko infracrveno svjetlo. Kako bi postigli da se takva promjena stanja događa na 25 oC, tako da premaz bude prikladan za održavanje sobne temperature, znanstvenici su zamijenili 1,5% vanadijevog dioksida volframom.

Novi premaz reflektira oko 75% sunčeve svjetlosti tijekom cijele godine, ali ima i visoki stupanj zračenja topline koju je apsorbirao (oko 90%) kada je temperatura okoline visoka (iznad 25 oC). Tijekom hladnijeg vremena stupanj zračenja topline automatski se snižava (na oko 20%), pri čemu se zadržava toplina od solarne apsorpcije i omogućuje grijanje zatvorenog prostora.

Znanstvenici su procijenili da bi novi kovni premaz mogao prosječnom kućanstvu u SAD-u uštedjeti do 10% električne energije.

Ovo otkriće će omogućiti velika smanjenja u potrošnji energije i emisija stakleničkih plinova.

Izvor teksta: https://greencitizen.com/new-smart-roof-coating-can-save-energy-all-year-round/

Izvor slike: Pixabay


Otvoreni poziv Europske komisije za iskazivanjem interesa za članstvom u Odboru za misije

Europska komisija ima otvoreni poziv za iskazivanjem interesa za članstvom u Odboru za misije,a koji je otvoren do 2. veljače 2022. godine do 17h.

Područja za misije su sljedeća:

  • Prilagodba klimatskim promjenama i društvena transformacija
  • Rak
  • Zdravi oceani, mora, obalne i unutarnje vode
  • Klimatski neutralni i pametni gradovi
  • Zdravlje tla i hrana.

Svaki odbor za misije sastoji se od najviše 15 neovisnih osoba na visokoj razini te širokog stručnog znanja iz cijele Europe i šire, uključujući stručnjake za društvene i humanističke znanosti i ostale relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Mandat članova odbora za misije traje najviše pet godina i može se jednom produljiti.

Odbori za misije savjetuju Komisiju između ostalog i po pitanju: 

  • utvrđivanja i osmišljavanja jedne ili više misija u odgovarajućem području za misije
  • okvirnih uvjeta koji pomažu u postizanju ciljeva misije;
  • komunikacije o uspješnosti i postignućima misije;
  • koordinacije politika među relevantnim akterima na različitim razinama, posebno u pogledu sinergija s drugim politikama Unije.

Više informacija o uvjetima poziva i potrebnoj dokumentaciji dostupni su na sljedećoj poveznici: Register of Commission expert groups and other similar entities (europa.eu)  potičemo sve zainteresirane da se prijave.

Više informacija o misijama potražite ovdje: https://door.hr/podrska-u-transformaciji-europe-u-zeleniji-zdraviji-i-otporniji-kontinent-u-obliku-misija/