DOOR ima novu e-mail adresu otvorenu za sve kojima su potrebni savjeti i informacije o energetskom siromaštvu

DOOR želi proširiti komunikaciju sa zainteresiranom javnošću i izvan djelovanja u sklopu projekata koje provodi. DOOR trenutačno provodi četiri projekta vezana uz energetsko siromaštvo: Powerpoor, ENPOR, EmpowerMed i Energy Poverty Advisory Hub (EPAH). Radom na projektima DOOR je prepoznao potrebu za daljnjim širenjem informacija zbog interesa javnosti o problemima koji se vežu uz energetsko siromaštvo , ali i o mogućim rješenjima. Prema tome, svi koji imaju pitanja o energetskom siromaštvu, od teorijskih nejasnoća do praktičnih pitanja mogu se obratiti DOOR-u na e-mail adresu energetsko.siromastvo@door.hr.


Izjava Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju (METAR) uoči klimatske konferencije COP26

U tijeku je 26. sastanak konvencije Ujedinjenih naroda o klimi (COP26) na kojem se čelnici iz svih zemalja svijeta dogovaraju o tome kako riješiti klimatsku krizu. Domaćin ovogodišnje konvencije je Ujedinjeno Kraljevstvo u partnerstvu s Italijom. Domaćini iz Ujedinjenog Kraljevstva i UN-a rekli su da žele zadržati nadu u nastojanju da se spriječi porast globalne temperature na ispod 1,5 stupnjeva Celzija. Taj bi se cilj trebao postići preuzimanjem snažnih kolektivnih i pojedinačnih obveza u Glasgowu, između ostalog pomoću ambicioznih nacionalno utvrđenih doprinosa koje stranke trebaju dostaviti.

S obzirom na COP26, članice Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju (METAR), koja okuplja znanstveno-istraživačke organizacije, organizacije civilnog društva i jedinice lokalne samouprave diljem Hrvatske, objavile su Izjavu za pravednu i niskougljičnu tranziciju. Stavovi u Izjavi su sukladni s najvećom klimatskom mrežom sastavljenom od preko 1500 organizacija civilnog društva u preko 130 zemalja – Climate Action Network (CAN).

Izjavu možete pročitati OVDJE.


COP26: Više od 100 svjetskih čelnika obećali okončanje krčenja šuma do 2030.

Više od 100 svjetskih čelnika kasno navečer u ponedjeljak obećalo je da će do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma, obnovi šuma i degradaciji tla. Sporazum je objavljen na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja se održava u Glasgowu. Među zemljama koje sudjeluju u sporazumu su Brazil, Kolumbija i Demokratska Republika Kongo na čijim se teritorijima nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma, te Indonezija, Kanada, Rusija, SAD i Kina.

Sporazum je značajan za klimu jer šume, kada se sijeku ili degradiraju, ispuštaju ugljični dioksid (CO2) u atmosferu, što čini oko 11% ukupnih svjetskih emisija CO2.

Dvanaest zemalja doniralo je 12 milijardi dolara javnih sredstava za zaštitu i obnovu šuma, uključujući  7,2 milijarde dolara iz privatnog sektora. Izvršni direktori više od desetak financijskih institucija obvezali su se na prekid ulaganja u aktivnosti koje uzrokuju deforestaciju.

Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Države, te skupina globalnih dobrotvornih organizacija, obvezali su se i osigurati 1,7 milijardi dolara za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.

Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će šume i takozvana “rješenja temeljena na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.

Izvor teksta: https://edition.cnn.com/2021/11/01/world/cop26-climate-deforestation-deal-intl/index.html

https://hr.n1info.com/svijet/cop26-vise-od-100-svjetskih-celnika-za-okoncanje-krcenja-suma-do-2030/


Novo izvješće Europske agencija za okoliš procjenjuje da je EU ostvarila klimatske i energetske ciljeve za 2020. godinu

U izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Trendovi i projekcije u Europi 2021.“ procjenjuje se da je EU postigla svoja tri klimatska i energetska cilja za 2020. godinu, a to su: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na 20% i povećanje energetske učinkovitost za 20 %. Izvješće se temelji na konačnim klimatskim i energetskim podacima za 2019., te preliminarnim podacima za 2020. godinu.

Glavne točke Izvještaja su:

  • U 2020. godini emisije iz EU 27 pale su za 31% (34% neto emisija), u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što je veliko prekoračenje zadanog cilja od -20% za 2020. godinu. Godišnje smanjenje emisija između 2019. i 2020. iznosilo je nevjerojatnih 10% (u usporedbi s godišnjim smanjenjem od 4% u prethodnoj godini) za što je najveći uzrok COVID-19 pandemija.
  • Ukupno smanjenje emisija sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) je bilo glavni pokretač većine smanjenja emisija i pridonijelo je ostvarenju cilja više od sektora obuhvaćenih Uredbom o podjeli napora.
  • U 2020. godini EU je postigla 21,3% udjela energije potrošene iz obnovljivih izvora.
  • U 2020. potrošnja finalne i primarne energije u EU pala je ispod referentne razine od 20% za 2,6% i 5%, odnosno 22,6% i 25%.
  • 6 država članica EU-a: Bugarska, Cipar Finska, Njemačka, Irska i Malta nisu uspjele postići svoje nacionalne kvote emisija za 2020. godinu i morat će iskoristiti svoju dostupnu fleksibilnost kako bi prikrile svoje nacionalne nedostatke. Njemačka, Irska i Malta nisu uspjeli postići svoj ukupni cilj Uredbe o podjeli napora za 2020. godinu.
  • Irska, Nizozemska i Luksemburg su na vrhu liste s obzirom na povećanje udjela obnovljivih izvora energije između 2019. i 2020. Međutim, ove 3 zemlje iskoristile su mehanizam za ostvarivanje direktive o obnovljivim izvorima energije, tzv. prijenos statističkih podataka iz zemalja poput Danske i Estonije. Osim njih i Belgija je iskoristila statistički transfer. Isključujući statističke transfere, Portugal, Austrija i Švedska bile su države članice koje su imale najveći porast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u 2020.
  • 22 države članice postigle su svoje ciljeve za obnovljive izvore energije za 2020., što znači da 5 nije postiglo svoj cilj. Belgija, Rumunjska i Slovenija su blizu ispunjavanja ciljeva, a Francuska i Poljska su najudaljenije od svojih ciljeva za obnovljive izvore energije za 2020.
  • Italija, Španjolska i Nizozemska su na vrhu po smanjenju konačne potrošnje energije, dok su Italija, Španjolska, Francuska, Njemačka i Rumunjska na vrhu po smanjenju potrošnje primarne energije.
  • Procjenjuje se da je 19 država članica postiglo svoje nacionalne indikativne ciljne za energetsku učinkovitost za 2020., što znači da 8 država članica nije postiglo svoj cilj. Belgija, Bugarska i Nizozemska premašile su nacionalne ciljeve za potrošnju primarne energije za 2020., a Austrija, Belgija, Bugarska, Njemačka, Mađarska, Litva i Slovačka premašile su svoj nacionalni cilj za finalnu potrošnju energije.

Izvor slike: Pixabay


Rasprava o Strategiji uklanjanja ugljičnog dioksida za EU

Rasprava EU-a o uklanjanju ugljičnog dioksida (eng. CDR-carbon dioxide removal) dobiva na zamahu, ali je u mnogim dijelovima još uvijek misterij. Osnove EU za  uklanjanje ugljičnog dioksida ostaju nejasne. Strategija EU mogla bi demistificirati uklanjanje ugljičnog dioksida i pomoći u pokretanju potrebne političke rasprave. Članak Ekološkog instituta govori o CDR strategiji za EU. Ispituje se zašto bi EU trebao imati CDR strategiju i istražuje glavne elemente strategije uklanjanja ugljičnog dioksida.

CAN Europe organizira neformalne edukativne sastanke o uklanjanju ugljičnog dioksida. Sljedeću sesiju Dr. Nils Meyer-Ohlendorf s Ecologic instituta predstavit će njihov novi dokument za raspravu o Strategiji uklanjanja ugljičnog dioksida za EU. Sastanak će se održati 8.11.2021. od 12:30 do 13:15.

Pridružite se putem linka: https://us06web.zoom.us/j/88544097550?pwd=NG9wWFNFa1BJVjdGUkkrc3NOL093Zz09


Kroz natjecanje za vrijedne nagrade učenici su naučili na koje načine mogu pomoći klimi

U sklopu projekta „Moja učinkovita škola 7“ održali smo u utorak, 26. listopada 2021., predavanja učenicima petih razreda OŠ Lovre pl. Matačića. Učenicima smo objasnili što znače klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zagrijavanje te smo im pokazali na koje načine mogu sami mijenjati navike kojima bi smanjili emisije stakleničkih plinova. Zatim su učenici imali priliku sami predložiti na koje načine bi oni ublažili klimatske promjene, pri čemu im je objašnjeno koje su mjere najjednostavnije i najučinkovitije. Uz to, učenici su izradili kartice najvažnijih stakleničkih plinova pri čemu su saznali gdje nastaju i koja im je uloga u prirodi. Oni koji su napravili najbolju karticu stakleničkog plina i ponudili najkreativnije prijedloge ublažavanja klimatskih promjena osvojili su vrijedne nagrade: mikroskop, solarni robot i kompas. Čestitamo pobjednicima te zahvaljujemo i ostalim učenicima na trudu i kreativnom radu!

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba od 1. travnja do 31. prosinca 2021. godine.


Hoće li paket „Fit for 55“ pomoći energetski siromašnim kućanstvima?

Dana 14. srpnja 2021. Europska komisija je predstavila novi klimatski plan za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine, u usporedbi s razinama iz 1990. godine, u novom paketu “Fit for 55“. Ovaj novi prijedlog temelji se na europskom zelenom planu.

Paket “Fit for 55” sastoji se od niza međusobno povezanih prijedloga koji će voditi prema ostvarenju zadanog cilja i osigurati pravednu, konkurentnu i zelenu tranziciju do 2030. i poslije. Paket ojačava osam postojećih zakona i predstavlja pet novih inicijativa u područja politike i gospodarskih sektora,  to su: klima, energija i goriva, promet, zgrade, korištenje zemljišta i šumarstvo.

Uz to, paket “Fit for 55” uključuje značajne mjere za jačanje zakona o energetskoj učinkovitosti kako bi se pomoglo u borbi protiv energetskog siromaštva. Europska komisija planira uspostaviti novi socijalno-klimatski fond (eng. Social Climate Fund) koji će državama članicama osigurati namjenska sredstva za potporu europskim građanima koji su najviše pogođeni energetskim siromaštvom. Fond će osigurat 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. godine u proračunu EU-a iz novog sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Iskoristit će se 25% očekivanih prihoda od novog sustava trgovanja emisijama koji će pokrivati sektor građevinarstva i cestovnog prometa. Tako dobivena sredstva će se kombinirati s nacionalnim doprinosima od najmanje 50%.

Komisija tvrdi da će Fond pomoći u smanjenju troškova za one koji su najizloženiji povećanju cijena fosilnih goriva tijekom tranzicije i omogućiti državama članicama da daju podršku ranjivim kućanstvima s niskim i srednjim primanjima koja su pogođena učinkom proširenja trgovine emisijama na zgrade i transport. Međutim, mnoge organizacije su zabrinute da raspoloživa sredstva neće biti dovoljna za opsežnu obnovu i uvođenje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije za energetski siromašna kućanstva. Dodatna briga je i da sredstva neće uspjeti nadoknaditi utjecaj koji bi novi sustav za trgovanje emisijama mogao imati na povećanje računa za energiju, posebno za Europljane s niskim prihodima kojima bi se računi za energiju drastično povećali.

U novom paketu Komisija predlaže početak primjene sustava trgovanja emisijama od 2026. u cestovnom prometu i zgradarstvu. Europska komisija želi primijeniti trgovanje emisijama na goriva u sektoru zgradarstva kako bi se potaknulo korištenje “čišćih” goriva za grijanje, skratilo razdoblje povrata ulaganja u obnovu i kako bi se ubrzala zamjena goriva za grijanje i hlađenje u postojećim zgradama. S druge strane, mnoge organizacije koje rade sa siromašnim, ranjivim i energetski siromašnim građanima strahuju da će zbog emisija CO2 proizvodnja goriva za grijanje i transport poskupiti jer bi sustav za trgovanje emisijama EU-a mogao imati isti učinak kao porez na ugljik.

Poskupljenje ugljika jedan je od načina poticanja prelaska na “čistu” energiju, no dokazi pokazuju da kućanstva s niskim primanjima koje u Istočnoj Europi većinom čine vlasnici stanova u višestambenim zgradama ili korisnici socijalnih stanova u drugim dijelovima EU-a, na kraju će plaćati više za svoju energiju bez mogućnosti prelaska na “čišći” izvor grijanja.

Prema tome, traži se ravnoteža između energetske učinkovitosti, dekarbonizacije sustava za grijanje i hlađenje te popratnih mjera za stanovnike.

Neprofitna organizacija Habitat for Humanity je, zajedno s 9 partnera, voditelj projekta ComAct u sklopu programa Obzor 2020. Cilj projekta je povećati učinak energetski učinkovitih mjera na kućanstva u višestambenim zgradama u regiji Srednje i Istočne Europe i u republikama bivšeg Sovjetskog Saveza. Mjere moraju biti pristupačne energetski siromašnim zajednicama, te stvoriti potrebne uvjete kojima će se moći suzbiti energetsko siromaštvo.

Područja djelovanja projekta su:

  • osnažiti i aktivirati zajednice udruga vlasnika nekretnina,
  • razviti i prilagoditi financijske alate koji osiguravaju financiranje kućanstava s niskim primanjima,
  • optimizirati tehnička rješenja koja pružaju najpovoljniji omjer troškova i koristi za povećanje energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama.

Na taj način projektom ComAct se želi doprinijeti ostvarenju nacionalnih i EU ciljevima vezanim uz energetsko siromaštvo, smanjenje emisija stakleničkih plinova, uštedu energije i povećana ulaganja u održivu energiju.

Izvor teksta: ENPOR Newsletter


95 milijuna eura dostupno za financiranje vaših projektnih ideja za ubrzanje tranzicije na čistu energiju!

LIFE Clean Energy Transition Call for Proposals 2021. uključuje 18 tema otvorenih za podnošenje prijedloga. Financiranje je dostupno za projektne ideje koje će:

  • izgraditi okvir mjera za tranziciju na čistu energiju na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini
  • ubrzati tržište za tranziciju na čistu energiju uvođenjem tehnologije, digitalizacije, novih usluga i poslovnih modela te poboljšanjem srodnih profesionalnih vještina
  • privući privatna financiranja za ulaganja u održivu energiju i podržati razvoj lokalnih i regionalnih projekata koji ulažu u čistu energiju
  • uključiti i osnažiti građane u tranziciju na čistu energiju.

Pogledajte svih 18 tema i odlučite kako možete pomoći u ubrzavanju tranzicije na čistu energiju! Dodatne upute o svakoj temi kao i o tome kako napisati izvrstan prijedlog objavljene su na namjenskoj stranici za dostavu prijedloga 2021. Započnite svoj prijedlog sada i pošaljite ga prije 12. siječnja 2022., 17:00 prema briselskom vremenu.

Izvor teksta i fotografije: https://cinea.ec.europa.eu/news/eur-95-million-available-funding-your-project-ideas-accelerate-clean-energy-transition-europe_en


Novo predavanje u sklopu DOOR-ove obrazovne akademije

Nastavljamo sa zanimljivim predavanjima! Novo predavanje će se održati 17.11. u 18:00. u online formatu. Tema predavanje je “Stavovi građana RH o klimatskim promjenama, zaštiti okoliša i energetskoj tranziciji”. Predavanje će održati mag.soc. Tomislav Cik.

Registrirajte se za sudjelovanje na predavanju. Nakon registracije link za pristup predavanju bit će vam poslan na mail.

Link za registraciju: https://forms.gle/xEZMwuo5PMRe4Ri78

U sklopu projekta METAR, u lipnju i srpnju 2021. godine provedena je četvrta iteracija modula Okoliš međunarodnog znanstveno-istraživačkog programa International Social Survey Programme. Modul Okoliš ISSP-a u domaćem kontekstu je najopsežniji, nacionalno reprezentativan anketni upitnik o različitim temama koje se tiču ​​stavova i mišljenja o okolišu, klimatskim promjenama, energetskoj tranziciji i energetskom siromaštvu, kao i o određenim motivacijskim i bihevioralnim aspektima zaštite okoliša i pro-okolišnog ponašanja, te odnosa između ekonomije i održivosti. Općenito, modul djeluje u sklopu ISSP-a od 1993. godine. Hrvatska u modulu sudjeluje od 2011. godine, kada je međunarodno implementirana treća iteracija modula Okoliš. Do danas, ISSP-ov modul Okoliš jedini je ponavljajući nacionalno reprezentativni upitnik o stavovima o različitim aspektima okoliša i klimatskih promjena u Hrvatskoj. Predavanje će sadržavati deskriptivni pregled glavnih pokazatelja modula Okoliš, te ponuditi komparativni prikaz kroz usporedbu s rezultatima prethodnog modula Okoliš za RH provedenog 2011. godine.

Tomislav Cik završio je preddiplomski studij filozofije i sociologije, te je 2018. godine diplomirao sociologiju na Fakultetu hrvatskih studija. Od lipnja 2021. godine u DOOR-u radi na poziciji mlađeg stručnog suradnika, u sklopu projekta METAR do bolje klime, pri čemu u sklopu navedenog projekta također radi kao asistent u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).

Ako ste propustili zadnje predavanje možete pronaći snimku na našem youtube kanalu. Pratite nas na društvenim mrežama za informacije o novim predavanjima DOOR obrazovne akademije.


Događaj u sklopu pokretanja centra za savjetovanje o energetskom siromaštvu – Registrirajte se već danas

Događaj u sklopu pokretanja centra za savjetovanje o energetskom siromaštvu – Registrirajte se već danas

Društveno pravedan prijelaz prema klimatski neutralnoj EU do 2050. godine središnji je dio europskog zelenog plana. To, između ostalog, znači rješavanje nejednakosti i energetskog siromaštva pomoću strukturnih mjera. Događaj u sklopu pokretanja Savjetodavnog središta za energetsko siromaštvo (Energy Poverty Advisory Hub – EPAH) koji će se održati online od 22. do 23. studenog 2021. okupit će EU, nacionalne i lokalne dionike kako bi razgovarali o tome kako politike EU -a i EPAH pojačavaju napore u smanjenju energetskog siromaštva, osobito budući da su obveze za pravednu tranziciju pojačane paketom Fit 55 i da trenutno rast cijena zahtijeva posebnu pozornost za potrebe energetski siromašnih i ugroženih potrošača.

Borba s energetskim siromaštvom veliki je dio uspješne energetske tranzicije i obrnuto. Dok bi socijalna politika trebala odigrati svoju punu ulogu gdje je energetsko siromaštvo prvenstveno odraz općeg siromaštva, mjere usmjerene na postizanje energetskih ciljeva, poput veće energetske učinkovitosti kroz obnovu stambenih objekata, mogu uvelike doprinijeti rješavanju strukturnih uzroka energetskog siromaštva.

Komisija je dugo podržavala ideju da općine moraju biti na čelu kada je u pitanju napredovanje u pravednoj tranziciji ciljanim djelovanjem i primjerom. Kao vodeća inicijativa EU-a za lokalno djelovanje u borbi protiv energetskog siromaštva, Savjetodavno središte za energetsko siromaštvo (EPAH) bit će mjesto na kojem će lokalne vlasti i praktičari moći tražiti širok raspon rješenja za smanjenje energetskog siromaštva. Na temelju rezultata istraživanja i prikupljenog iskustva na terenu bit će dostupna izravna podrška i različiti online alati. EPAH se bavi optimizacijom pristupa utemeljenog na akciji, prilagođen različitim potrebama općina diljem Europe. Kroz prezentacije, interaktivne debate i radionice, događaj će stvoriti poticajno okruženje za razmjenu dobrih praksi koje identificiraju prilike i izazove koji se vide na različitim razinama upravljanja.

Prijavite se za sudjelovanje na događaju: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/energypovertyadvisoryhub-launch-event21

Pogledajte okvirni program: https://energy-poverty.ec.europa.eu/document/download/8c3fa717-9040-4dc2-8d0c-0e7827ba0297_en