Europska komisija povećava svoj trud prema postizanju adekvatne prilagodbe, ali strategija je i dalje nedostatna.

Europska komisija je 24.2. predstavila svoju ažuriranu strategiju prilagodbe na klimatske promjene, a koja je dostupna ovdje. Osim prijeko potrebnih napora na ublažavanju, EU mora pojačati svoje napore usmjerene prema prilagodbi jer posljedice klimatskih promjena već pogađaju  najugroženije zajednice.

“2020. bila je najtoplija zabilježena europska godina s 1,6 ° C iznad predindustrijskog vremena, dok su se ekstremni valovi vrućina, šumski požari i oluje širili diljem Europe. Izvan Europe klimatskim utjecajima su najviše pogođene zemlje u razvoju. Upravo zbog toga se strategija prilagodbe Europske unije mora što prije pretvoriti u snažnije djelovanje na prilagodbu. Osim toga, potrebno je povećati pravu vrstu podrške koja je zemljama u razvoju prijeko potrebna “, izjavio je Wendel Trio, direktor Climate Action Network (CAN) Europe.

Klimatske promjene prepoznate su kao opasnost za naše društvo, gospodarstvo i ekosustav. Međutim, EU se ne bi trebala fokusirati isključivo na jačanje mjera ublažavanja klimatskih promjena kao kratkoročno rješenje nego mora zaštiti zajednice od kontinuiranih i trajnih štetnih učinaka klimatskih promjena.

Unutar Europske unije, Istraživački centar Europske komisije procjenjuje da će ekonomski troškovi klimatskih promjena do sredine stoljeća iznositi više od 175 milijardi eura godišnje. Predložena Strategija prilagodbe prepoznaje da su potrebne mjere prilagodbe koje su sistemske i koje se odnose na sve sektore te da postojeće strategije i planovi prilagodbe moraju biti znatno unaprijeđeni.

Međutim, u predstavljenoj Strategiji nedostaju obvezna financijska sredstva za postizanje postavljenog cilja. EU-a bi trebala biti spremnija za suočavanje i rješavanje posljedica klimatskih promjena, stoga bi od država članica trebala najmanje zahtijevati izradu obveznih planova prilagodbe, procjene klimatske ranjivosti i testove klimatskog stresa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Osim toga, prepoznata je i potreba da se povećaju iznosi financiranja dostupnog iz javnih izvora, ali i da se poveća međunarodno financiranje prilagodbe na klimatske promjene. Cilj strategije je veće financiranje prilagodbe putem instrumenata Europske unije za vanjsko djelovanje. Međutim, strategija ne razjašnjava kako će točno otkloniti postojeće prepreke prema financiranju za najugroženije zajednice i ne uključuje prijedloge za rješavanje nejednakosti. Financijska sredstva za prilagodbu temeljene na bespovratnim sredstvima trebale bi biti ključni dio strategije.

Tekst je preuzet od CAN Europe.


Održali smo sastanak dionika i prezentirali rezultate analize izrađene u sklopu projekta "Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4"

Jučer je održan sastanak dionika na kojem smo prezentirali rezultate provedbe projekta “Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4”.

Projekt naglašava potrebu za jednakim mogućnostima svih građana Grada Zagreba podizanjem kvalitete života ranjivih skupina, s fokusom na osobe s invaliditetom. Kako bi bolje razumjeli njihove potrebe razgovarali smo s osobama koje se skrbe za osobe s invaliditetom. Prema njihovim odgovorima pripremili smo i poslali personalizirane pakete koji su obuhvaćali energetski učinkovitu opremu koja će im pomoći u uštedi energije. Na temelju razgovora izrađena je analiza odgovora koju smo predstaviti na sastanku. Analizu je napisala DOOR-ovka Anja Vulinec.

Tijekom prosinca 2020. godine u okviru projekta razgovarali smo s 10 sudionika koji su pristali dati informacije o svojim kućanstvima. Sudionici su članovi različitih udruga za osobe s invaliditetom koji se skrbe za osobu s određenom vrstom invaliditeta. Tijekom razgovora prikupljeni su osnovni demografski podaci kao i podaci o potrošnji energije, osnovne informacije o energetskoj učinkovitosti zgrade te podaci o zdravlju i o životnim uvjetima ispitanika.

Brojna istraživanja pokazuju da su kućanstva s osobama s invaliditetom ili dugotrajnom bolešću pod povećanim rizikom od siromaštva, međutim odnos između invaliditeta i energetskog siromaštva je nedovoljno istražen. Obitelji s jednim ili više djece s invaliditetom vjerojatno će doživjeti dodatne troškove u usporedbi s onima bez djece s invaliditetom, a suočit će se s poteškoćama u opskrbi energijom i ostalim bitnim troškovima kao što je prikazano u analizi. DOOR-ova kratka analiza pokazuje da se mnoge obitelji s djecom s invaliditetom suočavaju s nizom dodatnih energetskih potreba. Međutim, također ukazuje na to da postoji potreba za boljim razumijevanjem okolnosti i energetskih potreba osoba s invaliditetom. Slijedom toga, opseg i priroda energetskih potreba osoba s invaliditetom zahtijevaju pravilno razumijevanje i hitno prepoznavanje u kreiranju mjera i politika.

Na sastanku su osim rezultata analize, izložene i preporuke za suzbijanje energetskog siromaštva u Gradu Zagrebu. Preporuke su rezultat provedene analize ali i prijašnjeg radnog iskustva DOOR-a na projektima u suradnji s Gradom Zagrebom.

Analizu i preporuke možete pronaći ovdje.

Projekt se provodi uz financijsku podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.


COVID-19: Vijeće je usvojilo zaključke o oporavku temeljenom na ljudskim pravima

Vijeće je jučer odobrilo zaključke kojima se potvrđuje obveza EU-a prema ljudskim pravima u kontekstu oporavka od pandemije COVID-19.

EU prepoznaje da je pandemija COVID-19 stvorila socio-ekonomske posljedice koje sve više imaju negativan utjecaj na ljudska prava, demokraciju i vladavinu zakona. Pandemija produbljuje već postojeće nejednakosti i povećava pritisak na osobe u ranjivim situacijama.

Prema tome, EU se obvezuje osigurati da socio-ekonomski odgovor na COVID-19 održi dostojanstvo i ljudska prava svih bez ikakve diskriminacije. Nitko ne smije zaostati i niti jedno ljudsko pravo ne treba ignorirati.

Ljudska prava, demokracija i vladavina zakona ostat će stoga u središtu odgovora EU-a na pandemiju COVID-19, kako je navedeno u zaključcima Vijeća o Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju 2020.-2024.

Kao jedan od zaključaka je i da je Vijeće zabrinuto zbog nesrazmjernog i negativnog utjecaja pandemije COVID-19 na ljudska prava žena i djevojaka i na ravnopravnost spolova u svijetu. Budući da žene čine oko 70% globalne radne snage u zdravstvu i socijalnom sektoru, one su predvodile borbu s pandemijom i nesrazmjerno su pogođene gubitkom posla i dohotka, eksploatacijom radne snage, zatvaranjem škola, povećanjem neplaćene skrbi.

DOOR-ov projekt EmpowerMed se fokusira na suzbijanje energetskog siromaštva u kućanstvima o kojima se skrbe žene. U usporedbi s muškarcima, žene i kućanstva isključivo sa ženama su u većoj mjeri pogođena energetskim siromaštvom. S druge strane, žene su glavni pokretači i akteri u borbi protiv energetskog siromaštva. Više informacija o projektu potražite ovdje.

Posebna pažnja u zaključcima je usmjerena na osobe s invaliditetom i onima u osjetljivim situacijama. Vijeće je zabrinuto zbog negativnog utjecaja pandemije COVID-19 na prava osoba s invaliditetom koji čine 15% svjetske populacije. EU će intenzivirati svoj rad s partnerima kako bi osobama s invaliditetom osigurao puno uživanje ljudskih prava.

DOOR također kontinuirano radi na temi energetskog siromaštva i utvrđivanja specifičnih energetskih potreba i uvjeta stanovanja osoba s invaliditetom te nastoji shodno rezultatima projekata potaknuti donošenje adekvatnih lokalnih politika i mjera. Jedan od tih projekata je projekt „Zajedno do ugodnijeg stanovanja 4“ koji se provodi uz financijsku podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. U sklopu projekta proveli smo kratko istraživanje na temelju kojeg smo napisali prijedloge mjera za suzbijanje energetskog siromaštva na području Grada Zagreba. Osim toga pripremili smo i poslali personalizirane pakete koji su obuhvaćali energetski učinkovitu opremu koja će sudionicima projekta pomoći u uštedi energije.

Prema tome, slažemo se da bi djelovanje EU-a trebalo voditi prema održivom oporavku, a utemeljenom na ljudskim pravima.

Ovdje možete pročitati sve zaključke.


Učili smo o gamifikaciji u sklopu ClimAlt radionice

U četiri smo dana, tijekom prošlog tjedna i danas, u sklopu ClimAlt-ove radionice učili o gamifikaciji – procesu primjene elemenata igranja igara, odnosno integriranju dinamike igre u aktivnost, sadržaj i sl. Radionica je okupila projektne partnere i vanjske predavače s ciljem razmjene znanja i iskustava u području igara, a da bi se proizvela igra koja će potaknuti igrače na klimatsku akciju. Predstavljanje igre održat će se u periodu svibanj-lipanj 2020. godine – pratite nas kako biste na vrijeme saznali točan datum.

Više o projektu ClimAlt na poveznici: https://www.climaltproject.eu/hr.


ENGAGER Energy Rights Forum

Između 15. i 19. ožujka 2021. održat će se „ENGAGER Forum za pravo na energiju: Bi li pravo na energiju okončalo energetsko siromaštvo?“ i to u potpunosti online. Sastojat će se od pet popodnevnih sesija, od kojih će svaka biti posvećena određenoj temi. Godinu dana se suočavamo s pandemijom i lockdown-om te su na ENGAER mreži intenzivno raspravljali o uvođenju prava na energiju. Napisan je poziv na akciju i sada žele okupiti praktičare, političare i istraživače kako bi nastavili raspravu i stvorili skup resursa i ideja koji će pridonijeti rastućoj raspravi oko prava na energiju. 

Program će uskoro biti objavljen na ENGAGER web stranici.


EU paket za oporavak: Vijeće je usvojilo Mehanizam za oporavak i otpornost

Vijeće Europske unije je 10. veljače 2021. usvojilo Uredbu o uspostavljanju Mehanizma za oporavak i otpornost, čime je uspostavljen zakonodavni okvir Plana oporavka.

Sredstava osigurana iz ovog Mehanizma trebala bi u 27 država članica potaknuti javna ulaganja i potaknuti reforme s ciljem rješavanja utjecaja pandemije COVID-19.

Države članice ostvariti će pravo na sredstva koja se dodjeljuju temeljem nacionalnih planova oporavka i otpornosti, a u okviru kojih bi trebali biti opisani koherentni paket reformi i investicijskih projekata u šest stupova koji određuju područje primjene Mehanizma i to:

  • Zelena tranzicija
  • Digitalna transformacija
  • Pametan i održiv rast te radna mjesta
  • Socijalna i teritorijalna kohezija
  • Zdravlje i otpornost
  • Politike za djecu i mlade, uključujući obrazovanje i razvoj vještina.

Pri tom je ključno istaknuti da se sredstva osigurana iz Mehanizma za oporavak ne smiju koristiti kako bi zamijenila rashode iz nacionalnih proračuna, te da se mogu koristiti kao dodatna sredstva na potpore koje su osigurane u okviru drugih programa i instrumenata Unije, pri čemu se mora poštovati načelo izbjegavanja dvostrukog financiranja. Uredbom se također propisuje da države članice moraju osigurati uspostavu odgovarajućih kontrolnih sustava za sprečavanje i otkrivanje korupcije, prijevare i sukoba interesa.

Europska komisija ima obavezu Vijeću i Parlamentu do 31. srpnja 2022. podnijeti izvješće o preispitivanju provedbe Mehanizma u kojem mora ocijeniti do koje mjere je provedba planova za oporavak i otpornost u skladu s područjem primjene Uredbe, točnije, jesu li države članice implementiranim mjerama doprinijele klimatskom cilju od najmanje 37 i digitalnom cilju od najmanje 20 %, te u kojoj su mjeri doprinijele rješavaju nejednakosti između žena i muškaraca, ali i svakom od 6 područja važnih za daljnji razvoj EU.

Države članice, svoje Nacionalne planove oporavka i otpornosti moraju dostaviti Komisiji do 30. travnja tekuće godine, a svaka država članica u kontekstu europskog semestra dvaput godišnje izvještava o napretku postignutom u ostvarivanju svojeg plana za oporavak i otpornost. Izvješća država članica u tu se svrhu na odgovarajući način uzimaju u obzir u nacionalnim programima reformi, koji služe kao alat za izvještavanje o napretku prema dovršetku planova za oporavak i otpornost.

Kako bi se osiguralo praćenje ispunjenosti mjera i njihov doprinos klimatskom cilju u Prilogu VI Uredbe razvijena je Metoda za praćenje klimatskih mjera. Svako područje intervencije u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost prati koeficijent za izračun potpore za ciljeve povezane s klimatskim promjenama odnosno koeficijent za izračun potpore za okolišne ciljeve kojim bi se u teoriji trebalo mjeriti kolikoj je pojedino područje intervencije doprinijelo klimatskom cilju.

Uredba bi trebala biti objavljena 18. veljače, te bi trebala stupiti na snagu dan nakon objave.


U tijeku su prijave za ENGAGER školu o inovativnim mjerenim podatcima za energetsko siromaštvo

ENGAGER škola 2 o „Uključivanju inovativnih mjernih podataka o energetskom siromaštvu“ održat će se na pet različitih mjesta u Europi (i online) od 26. do 30. travnja. Druga ENGAGER škola osposobljavanja bavi se izazovom integracije inovativnih mjernih podataka o energetskom siromaštvu. Okupit će se male skupine u pet europskih gradova, svaka otvorena za prijavitelje koji mogu provesti tjedan dana na tom mjestu. Također će prihvatiti mali broj zahtjeva za online sudjelovanje sa sjedištem u drugim zemljama. Na trening se mogu prijaviti mladi istraživači te radnici i praktičari iz civilnog društva. Odabrani sudionici dobit će stipendiju za pokrivanje troškova putovanja i smještaja. Registracije su otvorene do 5. ožujka.

Više informacija o prijavi potražite ovdje: http://www.engager-energy.net/wp-content/uploads/2021/01/TrainingSchool.pdf


U sklopu projekta „Odgovornom potrošnjom do bolje klime 2“ učenici su nam poslali svoje prijedloge za spas planeta

Izvor naslovne slike: brands.mx

Inspirirani predavanjem koje smo održali 23. prosinca 2020. godine u sklopu projekta „Odgovornom potrošnjom do bolje klime 2“ na temu „Što ja mogu napraviti za klimu?“, učenici su nam poslali prijedloge u kojima su istaknuli načine na koje oni i drugi mogu umanjiti štetan utjecaj na okoliš i time potaknuti pozitivne promjene. Uvidjevši koliko su važni za budućnost, očuvanje okoliša i klime, učenici su zadatak shvatili ozbiljno te su poslali veliki broj kreativnih prijedloga. Neki od prijedloga su:

  • „Izradila bih mnoge programe kao ‘smeća za neke, blaga za druge’ koje bismo izrađivali od igračaka koje se mogu reciklirati i donirali bismo ih djeci.“
  • „Sva plastična ambalaža u trgovini bila bi zabranjena te bi ju zamijenila kartonska. Bočice bih morao donijeti sam te bi postojali aparati koji bi točili pića u te bočice.“
  • „Kada bih kupovala neke uređaje gledala bih koliko energije troše.“
  • „Uvela bih zabranu vožnje automobila u užem centru grada. Kroz dio grada bez automobila mogli bi voziti mali električni autobusi.“
  • „Ne bih često učila po noći da ne potrošim puno struje.“
  • „… povećala bih broj parkova i livada, tramvajskih linija i bicikala, dopustila bih da svaka obitelj ima maksimalno jedan auto.“
  • „Po gradu bi bilo puno električnih punjača za električne automobile, te bi ljudi vidjeli da im se isplati kupiti električni auto.“

Projekt se provodi uz financijsku potporu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba.


Planiranje mjera iz Fonda za oporavak obavijeno velom tajne ugrožava ispunjavanje dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva

Kako države članice namjeravaju koristiti sredstva iz EU-ovog Fonda za oporavak i otpornost u iznosu od 672 milijarde eura i dalje nije poznato. Novi izvještaj mreže ekoloških organizacija Bankwatch pokazuje da u većini država članica koje su obuhvaćene istraživanjem nema javno dostupnih podataka o planovima za oporavak, a dostupni podaci najčešće nisu službene objave nadležnih tijela već medijske spekulacije. U istraživanju Bankwatcha osnovno je pitanje bilo kako su pripremani Nacionalni planovi oporavka i otpornosti u 20 država članica, a rezultati pokazuju da gotovo nijedna država članica svoje Planove nije predstavila javnosti, niti su šire skupine zainteresiranih dionika sudjelovale u radnim skupinama zaduženim za njihovo planiranje. Posebno zabrinjava što se čini da Planovi ne uključuju prethodnu stratešku procjenu utjecaja na okoliš što dovodi do zabrinutosti oko ispunjavanja nacionalnih, ali i europskih dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva.

Uz pomoć Climate Action Network (CAN) Europe i njezinih članica, Bankwatch je razvio interaktivnu vizualizaciju rezultata koju možete pogledati ovdje.

Ugovori poput Aarhuške konvencije zahtijevaju aktivno uključivanje građana i udruga građana u procese donošenja plana, programa ili politike vezane uz okoliš, uključujući financijske i proračunske planove, u što zasigurno spada i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Aarhuška konvencija se odnosi na:

  • pristup informacijama o okolišu - pravo svakoga na informaciju o okolišu koja imaju tijela javne vlasti,
  • sudjelovanju javnosti u odlučivanju u pitanjima okoliša – omogućiti javnosti i nevladinim organizacijama da komentiraju prijedloge mjera, propisa, politika, planova, programa i projekata, koji utječu na okoliš i
  • pristup pravosuđu oko pitanja okoliša - pravo na pravosudni postupak i osporavanja odluke javne vlasti radi dokazivanja povrede prava vezanih za propise iz okoliša i drugih propisa.

Prošli je tjedan Europska komisija izdala smjernice za pripremu Planova kojima se preporučuje državama članicama da se savjetuju s organizacijama civilnog društva oko ulaganja, koji bi trebali biti usvojeni u travnju.

U pismu, koje supotpisuju europske organizacije civilnog društva, a koje je upućeno potpredsjednicima Komisije Timmermansu i Dombrovskisu, organizacije su istaknule kako će brzopleto odbacivanje tih zahtjeva Europske komisije naštetiti cilju EU da se do 2050. postigne neto nula emisija stakleničkih plinova.

Raphael Hanoteaux, službenik za politiku EU fondova u CEE Bankwatch Network, rekao je: „Oporavak ne može doći bez otpornosti. Ulaganja u male obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i društveno-pravična tranzicija prema niskougljičnom gospodarstvu, su one vrste projekata usmjerenih na zajednicu koji Europu mogu pogurati prema naprijed. Europska komisija bi trebala utjecati na države članice da otvore postupak planiranja i uključe glasove koji se zalažu za takvo financiranje. "

Markus Trilling, koordinator za politiku financija i subvencija u Climate Action Network (CAN) Europe, tvrdi: „Države članice danas donose odluke o ulaganju koje će oblikovati naša gospodarstva desetljećima. Sada je vrijeme da osiguramo da nam ove investicije pomažu u transformaciji prema boljem društvu za sve. To se ne može dogoditi s isključivanjem građana, zbog čega su procesi javnog savjetovanja dio europskog zakonodavnog okvira. "

Izvor fotografija: bankwatch.org


Registrirajte se za sudjelovanje na trećoj konferenciji ENGAGER mreže

Fuel Poverty Research Network, Defesa do consumidor (DECO), Center for Environmental and Sustainability Research (CENSE -FCT NOVA) i ENGAGER-COST mreža (Europsko energetsko siromaštvo: Agenda za su-kreaciju i inovacije je istraživačka mreža) pozivaju sve zainteresirane istraživače, praktičare i kreatore mjera na interaktivnu, četverodnevnu radionicu razmjene znanja od 1. do 4. ožujka 2021.

Događaj će se fokusirati na učenje o važnim pitanjima koja se odnose na pravednost u prijelazu na dekarbonizirane sustave energije. Okupit će ljude iz različitih sektora diljem Europe koji dijele zajednički interes za energiju, stanovanje i pravednost.

Događaj je otvoren za sve te će biti organizirano na online platformi. Događaj nudi niz online sesija za odabir, uključujući:

  • online knjižnicu prezentacija,
  • plenarne sesije usredotočene na Europu i budućnost istraživanja energetskog siromaštva,
  • panel diskusije na kojima sudjeluju istraživači energetskog siromaštva.

Također, održati će se sesije tri interaktivnih podtema:

  • energetsko siromaštvo i spol,
  • inkluzivni društveni pokreti o energetskom siromaštvu,
  • energetsko siromaštvo i transport u Europi.

Fokus događaju su politike dekarbonizacije koje ujedno predstavljaju i rizike i mogućnosti za energetski siromašna kućanstva. Tijekom događaja će razmatrati kako se ove politike mogu osmisliti tako da utječu na ublažavanje energetskog siromaštva.

Za sudjelovanje se možete registrirati ovdje: https://whova.com/portal/registration/makin_202103/

Za program i više informacija: Conference: Making Decarbonisation Fair – FPRN (fuelpovertyresearch.net)