Saznajte što je europski semestar i zašto je važan državama članicama EU-a

Europski semestar jest ciklus koordinacije gospodarske, fiskalne i socijalne politike te politike rada unutar EU-a. Države članice u tom razdoblju usklađuju svoje proračunske i gospodarske politike s pravilima dogovorenima na razini EU-a. Proces se odvija tijekom prvih šest mjeseci u godini pa se stoga zove „semestar”, te je dio okvira Europske unije za gospodarsko upravljanje. Osim toga, u proces europskog semestra uključen je i stup socijalnih prava. U europskom stupu socijalnih prava, kojeg su 2017. proglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija, utvrđeno je 20 ključnih načela za snažnu socijalnu Europu u područjima koja se odnose na jednake mogućnosti, pristup tržištu rada, pravedne radne uvjete, socijalnu zaštitu i uključenost.

Koje se politike koordiniraju tijekom europskog semestra?

Politike koje se koordiniraju tijekom europskog semestra su gospodarske i socijalne politike, a u okviru njih se koordiniraju:

  • strukturne reforme s naglaskom na promicanje rasta i zapošljavanja,
  • socijalne politike i politike rada u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava,
  • strukturne reforme utvrđene u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost,
  • fiskalne politike u cilju osiguravanja održivosti javnih financija u skladu s Paktom o stabilnosti, i rastu, te
  • sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Koji su glavni ciljevi europskog semestra?

Glavni ciljevi su:

  • doprinos osiguravanju konvergencije i stabilnosti u EU-u,
  • doprinos osiguravanju dobrih javnih financija,
  • poticanje gospodarskog rasta,
  • sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u EU-u,
  • koordinacija i praćenje politika zapošljavanja i socijalnih politika te
  • praćenje provedbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost.

Zašto je uspostavljen europski semestar?

Europski semestar se uspostavio zbog potreba za snažnijim gospodarskim upravljanjem i boljom koordinacijom socijalnih politika među državama članicama EU-a kao što se pokazalo tijekom gospodarske krize 2008. godine. Kako se koordinacija gospodarske i socijalne politike do 2010. provodila neovisno jedna o drugome, države članice su uvidjele potrebu za usklađivanjem rasporeda tih postupaka kako bi se pojednostavio proces i bolje uskladili ciljevi nacionalnih proračunskih i socijalnih politika te politika rasta i zapošljavanja, istodobno uzimajući u obzir ciljeve koje su postavile na razini EU-a. Uz to, postojala je i potreba za proširenjem područja nadzora i koordinacije na šire makroekonomske i socijalne politike.

Prema tome, Europsko vijeće je 2010. odlučilo uspostaviti europski semestar, čiji je prvi ciklus pokrenut 2011. godine.

Pregledajte vodič za glavna pravila i dokumente europskog semestra OVDJE.

Europski semestar u 2021. možete pregledati OVDJE.

Vizualni prikaz ciklusa europsko semestra možete pogledati u infografici.

Izvor teksta: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/european-semester/

Izvor slike: Pixabay

Dizajn infografike: Anja Vulinec


Istražite novi alat koji će potaknuti prijelaz na klimatski neutralnu Europu

Istraživačko središte (eng. Joint Research Centre) Europske komisije izradilo je i održava novi alat pod nazivom „The Energy and Industry Geography Lab“ koji sadrži geografske podatke vezane za energetiku, industriju i infrastrukturu pomoću kojih će se moći izrađivati analize i procjene kojima će se poticati cilj klimatski neutralne Europe. Alat nudi mogućnost pronalaska i filtriranja podataka o energiji te izradu i dijeljenje karata koje prikazuju te podatke, a besplatni su za javnu upotrebu. Podaci koji se koriste za alat su uvijek ažurirani, a najnovije podatke i njihove izvore možete uvijek provjeriti na sljedećoj poveznici: https://ec.europa.eu/jrc/en/energy-industry-geography-lab/documentation.

Vodič za brzi početak objašnjava kako prikazati, pronaći i pregledati podatke unutar alata, a možete ga preuzeti OVDJE.

Izvor slike: Pixabay

Informacije o tome kako filtrirati, analizirati i izvoziti podatke možete naći u drugom dijelu vodiča OVDJE.


Korištenje fluoriranih plinova u industriji EU-a nastavlja se smanjivati

Potrošnja hidrofluorougljikovodika (HFC) u europskoj industriji nastavila je opadati u skladu s obvezama EU-a prema sporazumima Ujedinjenih naroda, naglašeno je u novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) pod nazivom „Fluorirani staklenički plinovi u 2021.

Fluorirani plinovi su jedan od uzročnika klimatskih promjena i čine 2,3% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, prema posljednjim podatcima iz 2019. Koriste se u hladnjacima, klima uređajima i toplinskim pumpama. Smatraju se snažnim stakleničkim plinovima i regulirani su u EU od 2006. kako bi se smanjila njihova upotreba i utjecaj na globalno zagrijavanje.

Izvješće prikazuje prijavljene ažurirane podatke tvrtki iz sektora proizvodnje, uvoza, izvoza i podatke o uništavanju fluoriranih stakleničkih plinova u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu za razdoblje 2007.-2020. Također, u Izvješću su prikazani ključni trendovi u opskrbi fluoriranih plinova u EU i prati napredak postupnog smanjivanja hidrofluorougljikovodika u okviru Uredbe EU-a o fluoriranim stakleničkim plinovima, Montrealskog protokola UN-a i Kigalijskog amandmana koji uključuje mjere kontrole za smanjenje hidrofluorugljikovodika (HFC). U industriji se zamjenjuju fluorirani plinovi proizvodima koji su prihvatljiviji za klimu.

U Izvješću su također navedeni podatci za različite količine fluoriranih plinova isporučenih za različite primjene u industriji.

U 2020., stavljanje hidrofluorougljikovodika na tržište diljem EU-a bilo je 4% ispod ukupne tržišne granice za istu godinu koja je postavljena sustavom kvota (2% u 2019.). Iako je potražnja za rashladnim sredstvima i dalje visoka, došlo je do pomaka u zamjeni fluoriranih plinova alternativama s nižim potencijalom globalnog zagrijavanja (GWP).

Ostali ključni zaključci Izvještaja su:

  • U 2020. ukupna opskrba fluoriranim plinovima u EU blago se povećala nakon kontinuiranog smanjenja od 2015. do 2019. Fluorirani plinovi se i dalje najviše koriste u rashladnim i klima uređajima.
  • Unatoč povećanju potrošnje hidrofluorougljikovodika (HFC) od 7% u usporedbi s 2019., potrošnja HFC-a u EU-u 2020. bila je 52% ispod maksimalne granice nametnute Kigalijskim amandmanom Montrealskog protokola.
  • EU je i dalje na putu postupnog smanjivanja HFC-a u okviru Uredbe EU-a o fluoriranim stakleničkim plinovima. Na tržištu diljem EU-a HFC je bio 4% ispod tržišne granice u 2020.
  • Budući da raspoložive kvote HFC-a nisu bile u potpunosti potrebne za pokrivanje potražnje, rezerva odobrenja za korištenje kvota za uvoz opreme za hlađenje, klimatizaciju i dizalice topline u okviru postupnog ukidanja HFC-a nastavlja rasti. Trenutna veličina rezerve odobrenja za korištenje kvota je oko sedam puta veća od količine takve opreme uvezene 2020. ili 111% maksimalne količine HFC-a u EU-u za 2021. godinu.

Izvor teksta: https://www.eea.europa.eu

Izvor slike: Pixabay


Sudjelujte u kreiranju EU politika!

Europska komisija pokrenula je inicijativu Peer Parliaments pozivajući svaku zainteresiranu osobu da organizira raspravu s prijateljima, članovima obitelji, susjedima, kolegama iz škole ili s posla kako bi razmijenili svoja stajališta i ideje o zaštiti klime te da prijedloge koji su proizašli iz rasprave uputi tvorcima politika.

Riječ je o neformalnom okupljanju grupe od 5 do 10 ljudi koje inicijator i domaćin rasprave može organizirati virtualno ili uživo u npr. kafiću, lokalnom parku ili dnevnoj sobi, gdje je ugodnije okruženje. Rasprave mogu biti sljedeće tematike: „Kako se krećemo i putujemo“, „Kako energiju učiniti zelenom i pravednom“ ili „Kako održivije jesti i konzumirati“. Cilj rasprave je podijeliti viđenja i ideje sudionika o nekoj od predloženih tema, pri čemu će im pomoći materijali za vođenje rasprave koje je pripremila Europska komisija. Na kraju rasprave grupa glasa o rezultatima i rješenjima koje predlaže te ih dostavlja Europskoj komisiji.

Koraci koje morate poduzeti za sudjelovanje u inicijativi su sljedeći:

1) Registrirajte se kao domaćin. Pozovite 5 – 10 zainteresiranih ljudi na neformalno druženje.

2) Pošaljite ljudima u grupi materijale za vođenje rasprave te preuzmite ulogu moderatora.

3) Nakon rasprave odaberite najbolja rješenja koja možete poslati Komisiji putem njihove web stranice. Vaše ideje će se prikupiti i unijeti u završno izvješće o kojem će razmotriti europski donositelji odluka i dionici.

Više o inicijativi možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://europa.eu/climate-pact/peer-parliaments_hr

Izvor slike: https://europa.eu/climate-pact/peer-parliaments_hr


Poziv za povećanje kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije

Otvoren je Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Povećanje kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije“ za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“ financiranog iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. u Republici Hrvatskoj.

Pozivom će se financirati projekti koji se odnose na programsko fokusno područje Obnovljivi izvori energije, a koje predlažu subjekti hrvatskog javnog ili privatnog sektora, komercijalne ili nekomercijalne organizacije, kao i nevladine organizacije osnovane kao pravne osobe. Cilj Poziva je povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora povećanjem instaliranog kapaciteta obnovljivih izvora energije i jačanjem kapaciteta za upravljanje i promicanje obnovljivih izvora energije. Također se očekuje da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO2 i povećati sigurnost opskrbe energijom.

Poziv se odnosi na projektne prijedloge kojima se planira razvoj pilot projekata s ciljem povećanja kapaciteta za proizvodnju i korištenje toplinske energije dobivene iz geotermalne energije, a koji mogu uključivati sljedeće aktivnosti:

  • izgradnju ili revitalizaciju proizvodnih i utisnih bušotina u područjima s važećom dozvolom za istraživanje i/ili pridobivanje geotermalnih voda;
  • obnovu i/ili proširenje toplinskog sustava na geotermalnu energiju;
  • izgradnju infrastrukturnih priključaka za integraciju geotermalne topline u postojeći sustav grijanja;
  • implementiranje tehnoloških i infrastrukturnih promjena postojećih sustava grijanja u svrhu integriranja izvora geotermalne energije.

Prijavitelj ili projektni partner koji predlaže projekt morat će imati važeću dozvolu za istraživanje i/ili pridobivanje geotermalnih voda.

Poziv će podržati projekte koji povećavaju instalirani kapacitet geotermalne energije.

Ukupna vrijednost Poziva je  4.956.000,00 eura, a iznos potpore po projektu je od 200.000,00 do 1.300.000,00 eura uz stopu sufinanciranja do 85%. Trajanje projekata je 12 – 24 mjeseca.

Poziv je otvoren od 29. studenoga 2021. do 28. siječnja 2022. (do 12.00 sati po srednjoeuropskom vremenu).

Više o pozivu i potrebnoj dokumentaciju možete pronaći na sljedećoj poveznici:

https://eeagrants.hr/izrada-tehnicke-dokumentacije-za-koristenje-geotermalne-energije-2-2/

Izvor slike: Pixabay


Novo predavanje u sklopu DOOR obrazovne akademije

Posljednje predavanje ove godine održat će se 15.12. u 18:00 u online formatu. Tema predavanja je “Energetsko siromaštvo – problem ili izazov?”, a predavačice su Miljenka Kuhar i Anamari Majdandžić.

Da li je energetsko siromaštvo energetski ili socijalni problem? Kako je energetsko siromaštvo povezano s rodnim pitanjem, a kako sa zdravljem? Što je Europski savjetodavni centar za energetsko siromaštvo i koja je njegova uloga? I kako uopće možemo mjeriti energetsko siromaštvo.

Pridružite nam se na predavanju o energetskom siromaštvu u okviru kojega ćemo vam osim odgovora na ova i mnoga druga pitanja predstaviti primjere dobre prakse i projekte koji se na razne načine bave problemom energetskog siromaštva u Hrvatskoj.

Prijavite se za sudjelovanje na predavanju: https://forms.gle/SFhqWgLNfYHxGKcVA. Na dan predavanja šaljemo vam podsjetnik i link za pristupanje predavanju.


Održan je polugodišnji sastanak i interna radionica za jačanje kapaciteta partnera na projektu POWERPOOR

Dana 29. i 30. studenog 2021. održan je polugodišnji sastanak partnera na projektu POWERPOOR. Na sastanku su predstavljene odrađene aktivnosti te su nagoviještene buduće aktivnosti za narednih šest mjeseci.

DOOR kao voditelj 4. radnog paketa najavio je edukaciju energetskih savjetnika i mentora u Zagrebu i Križevcima, organizaciju info dana za osobe koje imaju poteškoća u opskrbi energije (energetski siromašne) u suradnji s Gradom Zagrebom, te sastanak višesektorske Grupe za suradnju za potrebe implementacije aktivnosti iz projekta POWERPOOR. Također, od iduće godine u sklopu provedbe projekta DOOR će organizirati posjete energetski siromašnim kućanstvima prilikom kojih će se provesti jednostavni energetski pregled i predložiti jednostavne mjere pomoći.

Uz to, 2. prosinca 2021. godine održana je interna radionica za jačanje kapaciteta za partnere na istom projektu. Na radionici su predstavljeni izazovi s kojima se partneri susreću prilikom izvršavanja obveza, te su se zajedničkim snagama ponudila rješenja za glavne izazove. DOOR je kao jedno od inovativnih rješenja ponudio paket pomoći za energetski siromašne „energy box“, a koji sadrži jedan paket brtve za prozore, jednu aluminijska folija za radijatore, dvije LED žarulje, aerator za slavinu za uštedu vode i kabel s prekidačem.

Primjer paketa pomoći za energetski siromašne možete vidjeti na slici dolje:


Novo izvješće EEA: potrebno nam je znanje za ostvarivanje europskih ciljeva za održivi razvoj

Europska agencija za okoliš (eng. European Environment Agency, EEA) objavila je izvješće pod nazivom „Znanje za akciju: Osnaživanje tranzicije za održivu Europu“. Izvješće uzima u obzir 6. izvješće o okolišu Europe iz 2020. godine, u kojem se identificirao značajan jaz između stanja okoliša i europskih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva politike. Osim toga, uzelo se u obzir i kontekst trenutnih europskih ciljeva u području okoliša i klime, te znanje potrebno za postizanje održivosti u skladu s Europskim zelenim sporazumom.

Prema Izvješću nedostaju kvantitativni ciljevi u područjima kružnog gospodarstva i kemikalija, nedostaju integrirani pristupi za okoliš i zdravlje, kao i za poljoprivredu u Europi kako bi postala ugljično neutralna.

U Izvješću se također ističe da su za postizanje europskih ciljeva za održivost potrebni kvalitetni podatci i informacije, a nedostaje znanje o npr. morskim vrstama, nezaštićenim vrstama i staništima, stanju ekosustava, kvaliteti materijala, utjecaju na okoliš i mješavinama kemikalija. Uz to, potrebno je bolje praćenje napretka u određenim područjima, kao što je kružno gospodarstvo.

To je posebno važno jer je potrebna transformacija društva, a takva promjena zahtijeva nove vrste znanja, zbog čega je nužno popuniti praznine u podatcima i informacijama te stvoriti sustav znanja o okolišu, što će omogućiti brzo i mudro djelovanje na odgovarajući način.

Transformacijske promjene neće se postići samo politikama u području okoliša, nego su potrebne aktivnosti u fiskalnim, sektorskim, industrijskim, socijalnim, obrazovnim, regionalnim, inovacijskim i istraživačkim politikama i politikama zapošljavanja. Znanje potrebno za djelovanje mora se integrirati u sva ta područja i uključiti širok raspon dionika u njegov razvoj, naglašeno je u Izvješću.

„Znanje za djelovanje znači jačanje usvajanja znanja i njegovog korištenja u cijelom društvu kako bi se podržale promjene brzinom i razmjerom potrebnim za tranziciju prema održivosti”, izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA.

Izvor teksta: https://www.eea.europa.eu

Izvor slike: Pixabay


Webinar o prevladavanju nedostataka COP26

Dana 8. prosinca 2021. (13:00 – 15:00h CET) održat će se webinar o prevladavanju nedostataka Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja je održana u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog 2021.

Odluke donesene na konferenciji COP26 o potrebi za bržem smanjenju emisija, povećanju financiranja za prilagodbu i otvaranju dijaloga o mehanizmima za rješavanje gubitaka i štete uzrokovanih klimatskim promjenama nisu povećale povjerenje u ostvarivanje potrebnih promjena. Uz to, konferencija je završila sa značajnim nedostacima u dogovorenim suradnjama među zemljama te financijskoj i tehničkoj podršci. Bez značajne suradnje, ovog desetljeća nećemo moći postići klimatski pravedan svijet.

Prema tome, na webinaru će se istražiti način na koji se potencijal EU-a, sa svojom gospodarskom snagom, izvrsnim diplomatskim položajem i postojećim vezama, može iskoristiti kao podrška u prevladavanju nedostataka konferencije COP26.

Na ovo pitanje će se pokušati odgovoriti studijom koju je naručila grupa Greens/EFA u Europskom parlamentu od nezavisnog istraživačkog centra za klimu E3G. U istraživanju se proučilo kako uskladiti vanjsku politiku EU-a s Pariškim sporazumom i Europskim zelenim sporazumom.

Registrirati se možete na sljedećoj poveznici:

https://e3g-org.zoom.us/webinar/register/1716359468213/WN_4xCF56aCRqC6NVwqukBymg

Izvor slike: Pixabay


SUPEUS Case Study 2021 - natjecanje za studente

SUPEUS – Studentska Udruga za Promicanje Energetske Učinkovitosti i Savjetovanje – organizira 11. po redu SUPEUS Case Study. Tema ovogodišnjeg SCS-a je ”Kako projektirati prema nZEB-u?”

U suradnji s projektom “The nZEB Roadshow”, ove godine cilj SUPEUS-a je približiti i promovirati tematiku nZEB-a studentima različitih profesija. Jedna tema podijeljena je na tri modula: Af/Gf, FSB i FER. Iako tematika obuhvaća tri fakulteta, mogu se uključiti studenti iz cijele Hrvatske. Na taj način svaki tim će se upoznati s osnovama projektiranja zgrade gotovo nulte energije s aspekta različitih struka. Budući da predznanje nije potrebno, sve što će biti potrebno za rješavanje zadataka, sudionici će čuti na prethodno održanim predavanjima. Svaki tim imat će mogućnost rješavanja više modula i nastavno tome glavne nagrade će biti dane za najuspješniju interdisciplinarnost, no i najbolja rješenja od pojedinačnih modula bit će posebno vrednovana.

Natjecanje započinje 9.12. online predavanjima stručnjaka iz svijeta energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Nakon toga slijedi period od 2 dana u kojem studenti podijeljeni u timove od dvije do tri osobe, rješavaju zadatak vezan za temu predstavljenu predavanjem. Rješenja se predaju završno s 12.12. Najbolji timovi osvajaju vrijedne nagrade.

Više informacija o projektu i prijave na https://scs.supeus.hr

 

Izvor teksta i fotografije: SUPEUS