Hrvatska pala na 30. mjesto prema Indeksu učinka klimatskih promjena

Vijesti


Trenutna energetska kriza jasno pokazuje kako svijet ostaje ovisan o fosilnim gorivima. Međutim, postoji niz zemalja koje imaju bolji položaj od drugih. Poduzeli su ambiciozne korake u ublažavanju klimatskih promjena i brzo razvili energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Danas su Germanwatch, NewClimate Institute i CAN International objavili Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) 2023. godine s 59 najvećih svjetskih emitera. 

Indeks uspješnosti klimatskih promjena analizira i uspoređuje napore 59 zemalja za ublažavanje klimatskih promjena i Europske unije. Ova skupina ima najveću svjetsku emisiju i zajedno čini više od 90% globalne emisije stakleničkih plinova. Zbog rata, Ukrajina je ove godine izostavljena s ljestvice. Četiri kategorije koje su bile ocjenjivane su emisije stakleničkih plinova (40%), obnovljiva energija (20%), korištenje energije (20%) i klimatska politika (20%). Potonji se temelji na stručnim procjenama organizacija i think tankova iz dotičnih zemalja. Indeks je ove godine podržalo oko 450 stručnjaka. CCPI sastavljaju Germanwatch i NewClimate Institute, dvije nevladine organizacije iz Njemačke, a objavljuju ga zajedno s CAN Internationalom.

Dobra vijest je da su posljednjih godina zemlje poput Čilea, Maroka i Indije (rangirane od 6. do 8. mjesta) stalno imale dobre rezultate u CCPI-ju i približavaju se vodećim zemljama kao što su Danska i Švedska (rangirane 4. i 5). Međutim, Kina kao najveći emiter oštro zaostaje i spustila se za 13 mjesta (sada je na 51. mjestu) u novom indeksu u kategoriju “vrlo niske”, čime se pridružiila drugom najvećem emiteru – SAD-u (na 52. mjestu).

Niti jedan od 59 najvećih emitera još nije na putu od 1,5°C, što znači da prva tri mjesta ostaju nepopunjena. Jedan od autora CCPI-ja, prof. Niklas Höhne (NewClimate Institute) komentirao nalaze.

„Energetska kriza pokazuje da je ambiciozno ublažavanje klimatskih promjena najrazumniji način za gospodarski napredak: sve zemlje trebale bi postati neovisne o ugljenu, nafti i plinu. Obnovljiva energija globalno je jeftinija od bilo koje novoizgrađene elektrane na fosilna goriva, a ulaganja u energetsku učinkovitost bitan su dio na putu ka ugljičnoj neutralnosti. Danska, Švedska i Norveška pokazuju kako može izgledati brzo i održivo širenje obnovljivih izvora energije”, rekao je Niklas Höhne.

“Trenutak je istine: koliko su zemlje ozbiljne u pogledu svojih klimatskih obveza? Danas postaje očito da je sustav fosilnih goriva još uvijek vrlo jak i prisutan – i da nas ne samo klima, već i energetska sigurnost tjeraju na tranziciju. Zemlje bi sada trebale iskoristiti ovaj vanjski šok kako bi se usredotočile na širenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti kako bi brzo smanjile svoju ovisnost o fosilnim gorivima”, rekao je Jan Burck (Germanwatch), jedan od autor CCPI-ja.

Kako stoji Hrvatska?

Hrvatska je pala za jedno mjesto i sada je na 30. mjestu na ovogodišnjoj CCPI ljestvici, te se smatra srednje uspješnom zemljom. Hrvatska dobiva visoku ocjenu u kategoriji obnovljivih izvora energije, ali nisku u kategorijama emisija stakleničkih plinova, korištenja energije i klimatskih politika.

Hrvatska je 2020. godine usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan s općim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova od 43% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 2005. godine. Stručnjaci CCPI-a očekuju se da će cilj biti revidiran 2023. godine. Hrvatska je usvojila nacionalnu dugoročnu strategiju koja ne uključuje cilj nulte neto vrijednosti.

Kina je ozbiljno u obnovljivim izvorima, SAD značajno poboljšale klimatsku politiku

Kina je zabilježila najveći pad u novom indeksu. Dok je zemlja pokazala snažan razvoj obnovljive energije, također je ulagala u nove elektrane na ugljen.

„Kina do sada nije uspjela obuzdati rastuće emisije i preokrenuti loš trend. Ako ekspanziju obnovljivih izvora energije sada prati zatvaranje elektrana na ugljen, Kina bi se ponovno mogla popeti na ljestvici CCPI-ja”, rekao je Niklas Höhne.

“S druge strane, SAD se penje uglavnom zbog promjene politike Bidenove administracije, koja je najavila nove ciljeve i politike za klimatske akcije, te je dostavila impresivan provedbeni paket. Ipak, razina emisija po stanovniku kao i udio obnovljive energije po stanovniku i dalje su ocijenjeni vrlo nisko. Bidenov novi inflacijski paket podupire ekspanziju obnovljive energije koja je hitno potrebna: SAD je tek na 59. mjestu u ovoj kategoriji”, rekao je Jan Burck.

Danska na vrhu u gotovo svim kategorijama

Trenutni predvodnik u ublažavanju klimatskih promjena i dalje je Danska. Danska je jedina zemlja s ‘visokom’ nacionalnom, pa čak i ‘vrlo visokom’ ocjenom međunarodne klimatske politike. Međutim, unatoč usvajanju politika kao što je porez na CO2, Danska trenutno još nije na putu da ispuni svoj cilj smanjenja emisija od 50 % do 2025. godine (u usporedbi s razinama iz 1990. godine).  Kako bi dosegla jedan od prva tri ranga, nova vlada mora poboljšati učinak Danske u energetskoj učinkovitosti.

Čile je također jedan od predvodnika ovogodišnjeg CCPI-ja, napredovao je za tri ranga na šesto mjesto i ostao među zemljama s visokim učinkom. Čile je ove godine usvojio okvirni zakon o klimatskim promjenama koji uključuje obvezu postizanja nulte točke emisija do 2050. godine, kao i politike za provedbu ovog cilja.

Indija se učvrstila u prvoj skupini i čak se popravila za dva mjesta (sada je na 8. mjestu). Iznad svega, Indija ima koristi od niskih emisija po glavi stanovnika i potrošnje energije. Rastući udio obnovljive energije u ukupnom zbroju izvora energije u Indiji također je dobio visoke ocjene u novom CCPI-ju. Indija je ažurirala svoj Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) i najavila cilj nulte neto vrijednosti za 2070. godinu. Međutim, stručnjaci naglašavaju da još uvijek nedostaju mehanizam određivanja cijena ugljika i konkretni akcijski planovi za postizanje ciljeva.

Energetska kriza smanjuje ambicije postupnog ukidanja fosilnih goriva

Na COP26 u Glasgowu, hrvatska vlada je objavila cilj postizanja 37% obnovljivih izvora energije do 2030. godine. To nadmašuje cilj Europske unije od 32%. Iako se Hrvatska pridružila Powering Past Coal Allianceu, stručnjaci ukazuju da ne postoji plan za postupno ukidanje fosilnih goriva za Hrvatsku – za ugljen ili za naftu i plin. No svi planovi trenutno stagniraju zbog tekuće energetske krize.

Stručnjaci žele vidjeti da zemlja dostiže svoj potencijal u klimatskim akcijama i zahtijevaju da vlada postavi jasne ciljeve za postupno ukidanje fosilnih goriva.

Ovo su ključni ishodi dosadašnjih politika i djelovanja:

• Hrvatska je pala za jedno mjesto (na 30. mjeso) i ukupni rezultati su joj srednje rangirani
• Vlada je objavila cilj postizanja 37% obnovljivih izvora energije do 2030. godine
• Ključni zahtjev: jasni ciljevi za postupno ukidanje fosilnih goriva

DOOR je kao nacionalni stručnjak surađivao na ovogodišnjem CCPI-ju.

Od “visokog” do “vrlo niskog”: Širok raspon zemalja EU-a

Europska unija u cjelini popela se s 22. na 19. mjesto, propuštajući “visoku” kategoriju za tijesnu razliku. Glavni razlog napredovanja je poboljšanje u kategoriji klimatske politike zbog provedbenog paketa i poboljšanih ciljeva u paketu Fit-for-55.

Poredak pojedinačnih zemalja EU-a je različit: devet ih je doseglo kategoriju „visoko”, sedam je rangirano kao „nisko”, a dvije čak „vrlo nisko”. Danska, Švedska i Nizozemska (13., šest mjesta gore), na primjer, visoko su rangirane, dok su Poljska (54.) i Mađarska (53.) dio ‘vrlo niske’ kategorije.

Španjolska bilježi jedan od najvećih uspona među zemljama Europske unije i poboljšava svoj učinak u sve četiri CCPI kategorije, popevši se za 11 mjesta na 23. mjesto (‘srednje’). Francuska je, s druge strane, pala za jedanaest mjesta na 28. mjesto. Ocjenjivale su se četiri glavne kategorije CCPI-ja, a učinak u emisijama stakleničkih plinova, korištenju energije i klimatskoj politici ocijenjen je kao “srednji”. Međutim, Francuska je dobila ‘nisku’ kategoriju za obnovljivu energiju.

Zemlje EU-a s najgorim rezultatima, Mađarska i Poljska, ocijenjene su kao “niske” i “vrlo niske” u kategorijama emisija i potrošnje energije, a posebno su loše rangirane u “vrlo niskoj” kategoriji u klimatskoj politici (Poljska 57., Mađarska 61.).


Nacionalna konferencija o volonterstvu u prosincu

Vijesti


Nacionalna konferencija „Razvoj volonterstva – trebaju li nam novi putokazi?“ održat će se 9. prosinca 2022. u Zagrebu, a pruža različite perspektive i mogućnost istraživanja potencijala koje volontiranje ima za društveni razvoj i to kroz panel diskusiju s domaćim stručnjacima, primjere dobre prakse i zajedničko promišljanje aktualnih tema u području volonterstva. Rok za prijavu je 2. prosinca.

U posljednjih nekoliko godina trendovi brzih društvenih promjena, krize, nove tehnologije i digitalizacija utjecali su na volonterstvo. Svjedoci smo povećanog broja neformalnih volonterskih aktivnosti, većeg broja volontera koji riskiraju vlastitu dobrobit i sigurnost (odgovor u kriznim situacijama, zagovaranje ljudskih prava, potpora izbjeglicama, prirodne katastrofe), inkluzivnijih volonterskih programa, porasta volontiranja u velikim događanjima i “volonturizma”. Svi ovi novi razvojni trendovi mogu imati pozitivne, ali i izazovne aspekte.

Stoga je ključno stvoriti poticajno okruženje za razvoj volontiranja kao transformativne snage u desetljeću djelovanja usmjerenog na jačanje naših demokracija, građanskog angažmana, europskih vrijednosti, postizanje ciljeva održivog razvoja, odgovor na krize i proces oporavka za osiguranje otpornih i održivih zajednica.

Kako stojimo s volonterstvom u Hrvatskoj? Je li okruženje u kojem djelujemo poticajno za razvoj volonterstva? Imamo li strateški pristup razvoju volonterstva? Koliko je volonterstvo zastupljeno i podržano kroz javne politike? Što nam nedostaje? Što je potrebno unaprijediti?

Nacionalna konferencija „Razvoj volonterstva – trebaju li nam novi putokazi?“ okuplja razne dionike važne za ovu temu, nudi odgovore na ova, ali i druga pitanja, pruža različite perspektive i mogućnost istraživanja potencijala koje volontiranje ima za društveni razvoj i to kroz panel diskusiju s domaćim stručnjacima, primjere dobre prakse i zajedničko promišljanje aktualnih tema u području volonterstva.

Konferencija je namijenjena volonterskim centrima, organizatorima volontiranja, kao i ostalim relevantnim dionicima i donositeljima odluka u području razvoja volonterstva.

Za sudjelovanje na konferenciji potrebno se prijaviti putem sljedeće poveznice, a prijave za sudjelovanje na konferenciji otvorene su do 2. prosinca 2022. Za sudjelovanje na konferenciji organiziran je i prijevoz autobusom iz Osijeka, Rijeke i Splita.

Organizacija i provedba nacionalne konferencije o volonterstvu sufinancira se sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz projekt “Radius V”.

Izvor: https://www.hcrv.hr/dogadaji/nacionalna-konferencijahcrv.hr


Informativni dani Virtual Horizon Europe održat će se 15. i 16. prosinca

Vijesti


Informativni dani za Horizon Europe Cluster 5 – Klima, energija i mobilnost – sada će se održavati potpuno virtualno umjesto hibridno 15. i 16. prosinca 2022. godine. 

Virtualni Info dani predstavit će teme istraživanja i inovacija predložene za 2023. godinu u okviru Programa rada 2023.-2024. Clustera 5 Horizon Europe – Klima, energija i mobilnost.

Sesije će dati priliku potencijalnim prijaviteljima da saznaju više o mogućnostima financiranja u okviru novog programa rada s fokusom na dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju za postizanje klimatske neutralnosti u Europi do 2050.

Cilj Info dana je kroz plenarnu i četiri paralelne sesije predstaviti 106 otvorenih tema natječaja Horizon Europe Cluster 5 za 2023. godinu.

Za detaljan dnevni red, informacije o sudjelovanju i praktične pojedinosti posjetite web stranicu događaja.

Zasebna virtualna pitching sesija i brokerska sesija u organizaciji Nacionalnih kontaktnih točaka (NCP) održat će se u poslijepodnevnim satima 15. prosinca. Brokerska sesija pružit će budućim projektnim partnerima priliku za umrežavanje putem namjenskih sastanaka organiziranih po sektorima. Više informacija.

Registracija je otvorena i prijaviti se možete do 28. studenog u 12:00.

Izvor: https://cinea.ec.europa.eu/news-events/news/update-save-date-virtual-horizon-europe-info-days-take-place-15-16-december-2022-11-07_en


REPowerEU: Komisija ubrzala zelenu tranziciju s ruskog plina bržim izdavanjem dozvola za obnovljive izvore energije

Vijesti


Europska komisija je predložila novu privremenu hitnu uredbu kako bi se ubrzalo uvođenje obnovljivih izvora energije. Uz diversifikaciju opskrbe i uštedu energije, uvođenje energije iz obnovljivih izvora dio je plana EU-a za okončanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.

Obnovljivi izvori energije kratkoročno i u budućnosti smanjuju potražnju EU-a za fosilnim gorivima u sektorima električne energije, grijanja i hlađenja te industrije i prometa. Zahvaljujući niskim operativnim troškovima, veći udio obnovljivih izvora energije u energetskom sustavu EU-a može pomoći u smanjenju računa za energiju.

Trenutačna energetska kriza zahtijeva hitno i ciljano djelovanje kako bi se ubrzao plan REPowerEU. Europsko vijeće 20. i 21. listopada 2022. pozvalo je na ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola kako bi se ubrzalo uvođenje obnovljivih izvora energije. U planu REPowerEU već su predložene mjere za rješavanje dugotrajnih i složenih administrativnih postupaka koji su prepreka brzom i opsežnom ulaganju u obnovljive izvore energije i povezanu infrastrukturu.

Međutim, stanje na energetskim tržištima pogoršalo se, zbog čega su potrebne hitne mjere. Iz tog razloga Komisija predlaže nove mjere u obliku uredbe Vijeća na temelju članka 122 Ugovora.

Novim se prijedlogom dopunjuju prethodne hitne mjere za rješavanje izvanredne situacije na energetskim tržištima i ubrzavanje prelaska na čistu energiju. Primjenjivat će se godinu dana, a obuhvaćat će vrijeme potrebno za donošenje i prenošenje Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, o kojoj trenutačno raspravljaju zakonodavci, u svim državama članicama. Usmjeren je na posebne tehnologije i vrste projekata s najvećim potencijalom za brzo uvođenje i najmanjim utjecajem na okoliš, čime se doprinosi našoj energetskoj sigurnosti s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu i upotrebu opskrbe energijom kao oružja.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/repowereu-komisija-ubrzala-zelenu-tranziciju-s-ruskog-plina-brzim-izdavanjem-dozvola-za-obnovljive-2022-11-09_hr


EK Hrvatskoj odobrila najveći razvojni program unutar Kohezijske politike vrijedan 5,2 milijardi eura

Vijesti


Europska komisija je u srijedu usvojila je “Program konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.”, financijski najizdašniji program unutar Kohezijske politike za Republiku Hrvatsku u sklopu kojeg je za EU sufinanciranje projekata dostupno 5,2 milijardi eura.

U proces izrade programa bili su uključeni svi relevantni hrvatski dionici, predstavnici svih dijelova hrvatskog društva, stoji na sajtu Strukturnih fondova. Osnovane su radne skupine, prema ciljevima politike Europske unije, poštujući načelo partnerstva, koje se temelji na pristupu višerazinskog upravljanja, a uključuje predstavnike s nacionalne te regionalne i lokalne razine kao i predstavnike gospodarskih i socijalnih partnera, civilnog društva, akademske i znanstvene zajednice, koji su sudjelovali putem četiri održane sjednice te niza sastanaka radnih skupina.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak izrazila je zadovoljstvo odobrenjem Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. te rekla kako je Program uz sve nacionalne prioritete dodatno osnažen i regionalnim pristupom usmjerenim i na potpomognuta i brdsko-planinska područja Hrvatske.

Nakon usvajanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022. godine, kojeg su 29. rujna u Zagrebu potpisale povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministarstvo je Europskoj komisiji poslalo na odobrenje Program Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program, čija se potvrda također očekuje uskoro.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/europska-komisija-hrvatskoj-odobrila-najveci-razvojni-program-unutar-kohezijske-politike-program-konkurentnost-i-kohezija-2021-2027/


Toplinski valovi u Europi: Kako održivo rashladiti zgrade?

Vijesti


Temperature u Europi rastu više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka sa sve više zabilježenih ekstremnih toplinskih valova. Potražnja za održivim hlađenjem u zgradama je u porastu i, prema brifingu Europske agencije za okoliš (EEA), objavljenom u četvrtak, postoji potreba za zgradama koje su energetski učinkovite, koriste rješenja pasivnog hlađenja i mogu zaštititi ljude od toplinskih valova i pridonijeti ljudskim zdravlje i blagostanje.

Novi brifimg koji je izdala EEA „Održivo hlađenje zgrada u Europi” analizira kako najbolje ublažiti toplinski ‘stres’ u zgradama i njegove potencijalne utjecaje na ranjive skupine, zdravlje i nejednakosti te u isto vrijeme smanjiti potrošnju energije.

Promicanje urbanih rashladnih rješenja održivi je pristup rashlađivanju

Toplinski valovi, urbanizacija i starenje stanovništva mogu potaknuti intenzivnu upotrebu aktivnog hlađenja u zgradama, što je neučinkovito, socijalno nepravedno i povećava potrošnju energije. Davanje prioriteta pasivnim rashladnim rješenjima, poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, komuniciranje o pojedinačnim dobrim praksama i promicanje urbanih rashladnih rješenja, kao što su zeleni i plavi javni prostori, održivija su rješenja za rješavanje toplinskog stresa, navodi se u brifingu EEA.

Štoviše, ciljanje na ranjive skupine smanjilo bi negativne učinke toplinskog stresa na zdravlje i smanjilo nejednakosti i energetsko siromaštvo. Kada je potrebno aktivno hlađenje, rashladni sustavi trebaju biti što učinkovitiji, s niskim ugljikom i pravedno dostupni ranjivim i drugim skupinama. Prema brifingu EEA-e, trenutni razvoj politika EU-a i val obnove nude ključne prilike za osiguravanje rješenja za hlađenje s niskom razinom ugljika koja su društveno pravedna i jačaju otpornost društva.

Nedavno izvješće EEA-e pokazuje da će češći toplinski valovi i sve veća ranjivost stanovništva dovesti do znatnog povećanja štetnih utjecaja na zdravlje u Europi ako se ne poduzmu mjere prilagodbe.

Ranija analiza EEA pokazala je da su toplinski valovi uzrokovali između 77.000 i 129.000 smrtnih slučajeva u Europi tijekom posljednjih 40 godina, što predstavlja oko 90% svih smrtnih slučajeva povezanih s klimom.

Novi EEA brifing temelji se na studiji koju je za EEA proveo Ramboll, kao i na dosadašnjem radu EEA i doprinosima mreže EIONET.

Izvor: https://www.eea.europa.eu/highlights/europes-heatwaves-how-to-keep


U sklopu paketa Fit for 55 EU ojačao ciljeve smanjenja emisija za države članice

Vijesti


Vijeće i Europski parlament su postigli privremeni politički dogovor o strožim ciljevima smanjenja emisija za države članice prema takozvanoj uredbi o podjeli napora.

U očekivanju službenog usvajanja, privremeni sporazum podržava cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini EU-a od 40% (u usporedbi s 2005. godinom) do 2030. godine, za sektore koji nisu obuhvaćeni Sustavom trgovanja emisijama EU-a (EU-ETS). Naime, cestovni i domaći pomorski promet, zgrade, poljoprivreda, otpad i mala industrija nisu obuhvaćeni Sustavom trgovanja emisijama. Sporazum zadržava povećane nacionalne ciljeve dodijeljene svakoj državi članici kako je predložila Komisija i prilagođava način na koji države članice mogu koristiti postojeće fleksibilnosti kako bi ispunile svoje ciljeve.

Kako bi uzeli u obzir neizvjesnosti povezane s nepredvidljivim događajima koji utječu na emisije, Vijeće i Parlament dogovorili su ažuriranje linearne putanje emisija postavljene za svaku državu članicu 2025. godine, što bi moglo dovesti do usklađivanja godišnjih emisija naviše ili naniže za razdoblje od 2026. do 2030. godine.

Do 2030. emisije će se moći ‘prebaciti’ u narednu godinu

Privremeni sporazum dopušta državama članicama da ‘bankiraju i posuđuju’ dodjele emisija. Što se tiče 2021. godine, ako su njihove emisije bile niže od njihovih godišnjih dodijeljenih emisija, države članice mogu prebaciti do 75 % svojih godišnjih dodijeljenih emisija za tu godinu u naredne godine – do 2030. Što se tiče perioda od 2022. do 2029. godine, države članice moći će uskladištiti do 25% svojih godišnjih emisija do te godine i koristiti ih u sljedećim godinama do 2030.

Paralelno, u godinama u kojima su emisije veće od godišnjeg ograničenja, države članice će moći posuditi dodjele iz sljedeće godine do 7,5% svojih godišnjih emisija za godine 2021. do 2025. i do 5% kao što se tiče 2026. do 2030.

Privremeni sporazum također omogućuje kupnju i prodaju dodijeljenih emisija između država članica, do 10% njihovih godišnjih dodijeljenih emisija za godine 2021. do 2025. i 15% za godine 2026. do 2030.

Države članice moći će koristiti ograničenu količinu kredita generiranih uklanjanjem stakleničkih plinova u sektoru korištenja zemljišta, promjene korištenja zemljišta i šumarstva (LULUCF) kako bi ispunile svoje ciljeve prema Uredbi o podjeli napora. Ta će fleksibilnost biti podijeljena u dva razdoblja, od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. godine, bez mogućnosti prijenosa između razdoblja.

Privremeni sporazum također održava fleksibilnost ETS-a koja dopušta za devet država članica korištenje ograničene količine ETS emisijskih jedinica za kompenzaciju emisija u sektorima dijeljenja napora od 2021. do 2030. godine.

Suzakonodavci su se složili iz prijedloga ukloniti dodatnu rezervu koja bi bila sastavljena od „neiskorištenih” neto uklanjanja stakleničkih plinova koje su proizvele države članice iznad svojih ciljeva prema Uredbi o LULUCF-u.

Tekst privremenog političkog sporazuma bit će dostupan uskoro.

Što je zapravo cilj ovog dogovora?

Prijedlog uredbe o podjeli napora revidira postojeća pravila, posljednji put izmijenjena 2018. Privremeni politički sporazum postignut u trijalogu sada će morati službeno usvojiti Vijeće i Parlament.

Prijedlog revizije Uredbe o podjeli napora dio je paketa „Fit for 55”. Paket koji je Europska komisija predstavila 14. srpnja 2021. ima za cilj omogućiti EU-u da smanji svoje neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godinu, te da postigne klimatsku neutralnost 2050.

Parlament je usvojio niz izmjena i dopuna prijedloga Komisije na svojoj plenarnoj sjednici 8. lipnja 2022. Vijeće za okoliš postiglo je opći pristup prijedlogu 29. lipnja 2022. godine.

Izvor: https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/11/08/fit-for-55-eu-strengthens-emission-reduction-targets-for-member-states/


Temperature u Europi porasle su više od dva puta u odnosu na svjetski prosjek

Vijesti


Temperature u Europi porasle su više od dva puta u odnosu na globalni prosjek u posljednjih 30 godina – najviše od bilo kojeg kontinenta na svijetu. Kako se trend zagrijavanja nastavlja, iznimna vrućina, požari na otvorenim prostorima, poplave i drugi učinci klimatskih promjena utjecat će na društvo, gospodarstva i ekosustave, navodi se u novom Izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO)

 

Izvješće o stanju klime u Europi, izrađeno zajedno sa Copernicus službom za klimatske promjene Europske unije, usredotočilo se na 2021. Ono daje informacije o porastu temperatura, kopnenih i morskih toplinskih valova, ekstremnijih vremenskih uvjeta, promjene obrasca padalina i povlačenja leda i snijega, prenosi Energetika.net. Temperature u Europi značajno su se zagrijale u razdoblju od 1991. do 2021., prosječnom stopom od oko +0,5 °C po desetljeću. Kao rezultat toga, alpski ledenjaci izgubili su 30 metara u debljini leda od 1997. do 2021.

Otapanje leda

Grenlandski ledeni pokrivač se topi i pridonosi ubrzanom dizanju razine mora. U ljeto 2021. Grenland je bio svjedok otapanja i prve zabilježene padaline na svojoj najvišoj točki, postaji Summit. U 2021. vremenski i klimatski događaji velikog utjecaja doveli su do stotina smrtnih slučajeva, izravno utjecali na više od pola milijuna ljudi i prouzročili ekonomsku štetu veću od 50 milijardi USD. Oko 84% događaja bile su poplave ili oluje.
Nisu sve vijesti loše. Brojne zemlje u Europi bile su vrlo uspješne u smanjenju emisije stakleničkih plinova. Konkretno, u Europskoj uniji emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 31% između 1990. i 2020., s neto ciljem smanjenja od 55% do 2030. godine. Europa je također jedna od najnaprednijih regija u prekograničnoj suradnji u prilagodbi klimatskim promjenama, osobito u transnacionalnim riječnim slivovima. Jedan je od svjetskih lidera u pružanju učinkovitih sustava ranog upozoravanja, s oko 75% zaštićenih ljudi. Akcijski planovi za zdravlje i toplinu spasili su mnoge živote od ekstremnih vrućina.

Veliki toplinski valovi

“Europa predstavlja sliku svijeta koji se zagrijava i podsjeća nas da čak ni dobro pripremljena društva nisu sigurna od utjecaja ekstremnih vremenskih prilika. Ove godine, kao i 2021. godine, veliki dijelovi Europe bili su pogođeni opsežnim toplinskim valovima i sušom, što je potaknulo požare na otvoreni prostorima. U 2021. iznimne poplave uzrokovale su smrt i razaranje”, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
„Što se tiče ublažavanja, dobar tempo u smanjenju emisija stakleničkih plinova u regiji trebao bi se nastaviti, a ambicije treba dodatno povećati. Europa može odigrati ključnu ulogu u postizanju ugljično neutralnog društva do sredine stoljeća kako bi ispunila Pariški sporazum,” rekao je prof. Taalas.


EPAH napravio reviziju indikatora energetskog siromaštva

Vijesti


Europska komisija ističe energetsko siromaštvo u trenutnim zakonodavnim okvirima i političkim strategijama kao ozbiljan društveni problem koji treba hitno riješiti. Kako bi se odgovorilo na ovaj izazov, dijagnoza je jedan od ključnih koraka kružne metodologije koju je potrebno implementirati za rješavanje energetskog siromaštva.

Da bi se dijagnosticirala potencijalna situacija energetskog siromaštva, bitno ju je mjeriti na temelju pokazatelja koji mogu obuhvatiti različite aspekte fenomena.

Dostupnost podataka i odabir odgovarajućih pokazatelja postaju sve relevantniji na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. U novom ENPOR-ovom izvješću se Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo EPAH usredotočuje na pokazatelje na nacionalnoj razini i na to kako oni mogu pomoći državama članicama u njihovom razumijevanju i dijagnozi razina energetskog siromaštva te u njihovim strategijama i politikama za planiranje i provedbu mjera za ublažavanje.

Ovo izvješće istražuje svaki od 21 pokazatelja koji su dostupni za usporedbu zemalja EU-a pružajući pojedinosti i objašnjavajući ograničenja i prijedloge za primjenu ovih pokazatelja u nacionalnim kontekstima.

Nadzorna ploča nacionalnih pokazatelja nudi vam mogućnost kretanja kroz ove pokazatelje i usporedbe podataka između europskih zemalja radi boljeg razumijevanja razina energetskog siromaštva diljem Europe.

Cijelo izvješće možete pronaći OVDJE.


Sigurna zima za sve: Priključite se razmjeni iskustava o lokalnim akcijama uštede energije iz općina EU

Vijesti


Projekt ENPOR sa Sporazumom gradonačelnika i EU-ovim savjetodavnim središtem za energetsko siromaštvo organizira online ‘ručak’ pod nazivom „Sigurna zima za sve: razmjena iskustava lokalnih akcija uštede energije iz EU općina“. 

Silj tog skupa je razgovor o hitnim mjerama koje općine provode u trenutnoj energetskoj krizi.

Ovaj razgovor prilika je da saznate više o iskustvima i praksi općina u EU-u u hitnim energetskim mjerama kako bi se pripremile za zimske ekstremne energetske uvjete, s fokusom na to kako su ranjivi potrošači uzeti u obzir u ovim hitnim mjerama.

Ova bi rasprava trebala dovesti do dobivanja inspiracije o tome kako poduzeti radnje u lokalnim kontekstima u vezi s rastućim energetskim siromaštvom.

Iz ENPOR-a pozivaju da se aktivno uključite u raspravu i podijelite svoje stajalište o ovoj važnoj temi.

Susret se održava online 14. studenog, od 13:30 do 14:30 sati.

Pogledajte dnevni red i prijavite se OVDJE.