DOOR je sudjelovao u edukaciji za STEM ambasadora

DOOR-ovka Silvija Vočanec s predstavnicama ostalih partnerskih organizacija (Bioteka, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu, DOOR, FabLabhr.NET i Astronomsko društvo Višnjan) i volonterima, sudjelovala je na edukaciji „Promoting STEM Education through Teacher Training“ koja se održala u Portu, Portugal, od 28. ožujka do 1. travnja 2022. godine. Edukaciju je održao trener Ivan Kobelev iz DOREA Educational Instituta.

Cilj edukacije bio je usvojiti nova znanja i tehnike kako što bolje pripremiti i održati radionice i predavanja za djecu, učenike, studente ili odrasle osobe na inovativan i zanimljiv način, prilagođen polaznicima određene radionice ili predavanja. Tijekom edukacije polaznici su usavršavali socijalne, komunikacijske i prezentacijske vještine te dijelili međusobno dosadašnja iskustva i razmjenjivali nove ideje.

Edukacija je organizirana u sklopu projekta Razvoj mreže STEM ambasadora čiji je nositelj udruga Bioteka. Više informacija o projektu može doznati na poveznici: https://www.stem-ambasadori.bioteka.hr

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda – Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a.


Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj

U okviru projekta „METAR do bolje klime“ 2021. godine provedeno je anketno istraživanje „Izgubljeno desetljeće: Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj“ na 1.000 punoljetnih građana Hrvatske o temama zaštite okoliša i klimatskih promjena. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s voditeljem projekta Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Istraživanje je provedeno s ciljem uvida u stavove hrvatskih građana o pitanjima klimatskim promjenama, okoliša i energetske tranzicije. Uz to, u sklopu istraživanja usporedili su se stavovi građana s onima od prije deset godina, kako bi se uočile moguće promjene u stavovima.

Neki od zanimljivih rezultata istraživanja su sljedeći:

  • u 10 godina povećao se udio ispitanika koji zdravstvo vide kao najvažniji problem u Hrvatskoj, dok temu okoliša ne doživljavaju važnom, u odnosu na neke druge teme;
  • za razliku od 2011. godine, kada su najvažniji percipirani problemi bili oni povezani s onečišćenjem vode i zraka, ispitanicima su danas uvjerljivo najvažniji problemi povezani s otpadom, to jest odlaganjem smeća iz domaćinstva (20,8%) i klimatskim promjenama (16,3%);
  • oko 70% ispitanika prepoznalo je klimatske promjene kao ozbiljan problem, dok gotovo polovica ispitanika smatra kako su promjene u svjetskoj klimi podjednako uzrokovane prirodnim procesima i ljudskim djelovanjem;
  • u prosjeku gotovo svaki deseti građanin u Hrvatskoj živi u neposrednoj okolini koja je unazad godinu dana bila jako pogođena onečišćenjem zraka i vode;
  • više od trećine ispitanika izjavljuje kako čine dobro za okoliš čak i kada za to moraju izdvojiti više vremena ili novca, što je značajni porast u usporedbi s istraživanjem od prije deset godina kada je to činilo manje od trećine ispitanika;
  • ispitanici su u relativno podjednakoj mjeri nespremni prihvatiti smanjenje životnog standarda i plaćanje puno većih poreza u svrhu zaštite okoliša (više od dvije trećine ispitanika je nespremno za ovakva odricanja), dok su istovremeno relativno spremniji plaćati više cijene, za što je ipak spremno tek manje od jedne petine ispitanika;
  • s obzirom na prioritiziranje ekonomskog rasta nad pitanjima zaštite i budućnosti okoliša, više od polovice (59%) ispitanika smatra da je Hrvatskoj potreban ekonomski rast kako bi uspješno zaštitila okoliš, dok se istovremeno preko 40% ispitanika (u potpunosti) slaže da se previše brinemo oko budućnosti okoliša, a nedovoljno oko trenutnih cijena i radnih mjesta;
  • 74,2% ispitanika se slaže s tvrdnjom da moramo živjeti dobro neovisno o ekonomskom rastu, a 71,8% smatra da ne smijemo konzumirati više resursa nego što je moguće prirodno obnoviti,
  • preko 70% ispitanika u Hrvatskoj smatra važnom energetsku tranziciju;
  • ispitanici su ocijenili da su najvažniji aspekti nadolazeće energetske tranzicije smanjenje potrošnje energije u ekonomiji (86,9%) te povećanje energetske učinkovitosti uz pomoć novih tehnologija (88,6%);
  • ispitanici prepoznaju samo tri aktera kao najvažnije nositelje tranzicije i to u više od 60% ukupnih slučajeva odabiranja, a to su nacionalna i lokalna vlast (24,2%), pojedinac (20,8%) i industrijska poduzeća s visokom potrošnjom energije (15,9%).

Istraživanje možete pogledati na službenoj stranici projekta METAR: https://metar.door.hr/wp-content/uploads/sites/11/2022/01/ISSP-Okolis-IV-izvjestaj_final.pdf.

Na sljedećim poveznicama možete pročitati objavljene članke koje ističu glavne zaključke istraživanja:


Izašao je vodič za ENPOR GIS alat za energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma stanova i kuća

U sklopu projekta ENPOR objavljen je vodič za korištenje ENPOR GIS alata za borbu protiv energetskog siromaštva. Alat otkriva geografska područja na kojem se pojavljuje energetsko siromaštvo u sektoru privatnog najma stanova i kuća te pomože u otkrivanju, kvantificiranju i praćenju učinaka politika o povećanju energetske učinkovitosti za sve oblike energetski siromašnih kućanstava.

Vodič u obliku videozapisa možete pronaći ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=gSJ-qNaWY1s, a u obliku dokumenta ovdje: https://www.enpor.eu/wp-content/uploads/2022/01/D2.5-ENPOR-EPD-User-Guide-Final-1.pdf.

ENPOR GIS alat možete pregledati na sljedećoj poveznici: https://www.enpor.eu/energy-poverty-dashboard/.

ENPOR GIS alat energetskog siromaštva sastoji se od 2 elementa:

  1. Online karte za prikaz zemljopisnog položaja energetskog siromaštva u sektoru iznajmljivanja. Karte će pomoći u vizualizaciji podataka na nacionalnoj, regionalnoj i (gdje je moguće) subregionalnoj skali koristeći podatke iz EU-SILC-a, EU EPOV-a i iz popisa stanovništva što uključuje podatke o proračunu kućanstava;
  2. Interaktivna karta politika vezanih uz energetsku učinkovitost u privatnom sektoru iznajmljivanja. Interaktivna karta omogućit će lokalnim agencijama povezivanje ranjivih kućanstava s relevantnim politikama, te će osigurati participativnu platformu za sve dionike, posebno nacionalne REACT grupe, da podijele svoja iskustva s postojećim politikama i da se uključe u lokalno donošenje odluka vezanih uz energetsku učinkovitost.

Nadzorna ploča energetskog siromaštva prvi je alat te vrste, koji prostorno identificira energetsko siromaštvo u privatnom sektoru iznajmljivanja diljem Europe. Alat je koristan za nevladine organizacije, civilno društvo i upravna tijela jer imaju pristup informacijama o energetski siromašnom stanovništvu, najboljim praksama i politikama za rješavanje ovog problema, te vizualizirani prikaz poduzimaju li se projekti u područjima najveće potrebe.


Prvi meteorološki radar na Jadranu za upozoravanje na opasne vremenske pojave

Postavljen je prvi od tri suvremena C-band Doppler meteorološka radara koji će po prvi puta u povijesti pokrivati hrvatski dio Jadranske obale i kontinuirano pratiti vrijeme, klimu i klimatske promjene te povećati mogućnosti upozoravanja na opasne vremenske pojave. Radarom će se dobivati kvalitetni i pravovremeni meteorološki podaci koji će unaprijediti sustave ranog upozorenja, što će povećati sigurnost i očuvati ljudske živote, doprinijeti zaštiti prirode te održivom gospodarskom razvoju.

Prvi radar je postavljen na lokaciji Debeljak u Općini Sukošan kod Zadra u sklopu Projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH-METMONIC (METMONIC), kojeg provodi Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) i kojim će se osigurati potpuna pokrivenost kopna i teritorijalnog mora Republike Hrvatske meteorološkim te oceanografskim mjerenjima.

C-band Doppler meteorološka radara omogućuju praćenje opasnih oluja pružanjem podataka u realnom vremenu o rasprostranjenosti naoblake iz koje se očekuje oborina,  očekivanom intenzitetu oborine na tlu, brzini i smjeru vjetra te akumuliranoj količini oborine na tlu za određeni period i područje. Uz to, radar će pružati podatke o samoj vrsti oborine u oblaku (snijeg, susnježica, kiša ili tuča) te vertikalnim strujanjima unutar oblaka.

Početkom 2022. godine pušten je u operativni rad novi meteorološki radar na lokaciji Gradište u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a trenutno je u tijeku testni rad na lokaciji Bilogora u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U svibnju 2022. godine započet će postavljanje radarskih uređaja u Istri na lokaciji Goli kraj Labina, dok su na lokacijama Uljenje na Pelješcu i Puntijarka na Medvednici započeli građevinski radovi.

Izvor teksta: https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&param=objave&el=priopcenja&daj=pr28032022

Izvor slike: Pixabay


DOOR je u Križevcima educirao i certificirao energetske savjetnike i mentore

U sklopu POWERPOOR projekta DOOR i Crveni križ Križevci održali su 31. ožujka 2022. godine prvi trening seminar u Križevcima gdje su educirali i certificirali 54 energetska savjetnika i mentora kroz „Program edukacije savjetnika i mentora“. Nakon što su prošli edukaciju savjetnici i mentori će provesti jednostavne energetske preglede u 220 kućanstva na području grada Križevci.

Radi lakše provedbe jednostavnih energetskih pregleda razvijeni su alati za ublažavanje energetskog siromaštva POWER TARGET, POWER ACT i POWER FUND koje možete pronaći na službenoj stranici projekta POWERPOOR: https://powerpoor.eu/toolkit.

Projekt POWERPOOR – Osnaživanje energetski siromašnih građana kroz inicijative energetskih zajednica (eng. Empowering Energy Poor Citizens through Energy Cooperative Initiatives) provodi se od 1. rujna 2020. do 31. kolovoza 2023. godine u Grčkoj, Belgiji, Njemačkoj, Luksemburgu, Mađarskoj, Hrvatskoj, Estoniji, Latviji, Bugarska, Portugalu i Španjolskoj. Kroz projekt educirat će se energetski savjetnici i mentori kroz četiri modula:

  • Modul 1: Uvod u energetsko siromaštvo i POWERPOOR projekt;
  • Modul 2: Popis politika i mjera za pomoć kućanstvima koja su u riziku od energetskog siromaštva;
  • Modul 3: Potpora mjerama ublažavanja energetskog siromaštva;
  • Modul 4: Planiranje mjera za ublažavanje energetskog siromaštva na lokalnoj razini.

Module možete pregledati na internetskoj stranici DOOR-a pod „Rezultati DOOR-ovih projekata“ na sljedećoj poveznici: https://door.hr/rezultati-door-ovih-projekata/.


Europska komisija uvozom ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a zanemaruje glavni problem: fosilna goriva

Mjere Europskog vijeća koje su predstavljene prošlog petka za smanjenje opskrbe fosilnim gorivima iz Rusije i ublažavanje vrtoglavih cijena energije ostaju kratkovidne jer se ne uspijeva riješiti korijen problema, a to je neučinkovita i prekomjerna potrošnja energije EU-a i ovisnost o fosilnim gorivima. Umjesto toga, čelnici bi se trebali fokusirati na ubrzani prijelaz na sustav koji podržava 100% obnovljive izvore energije koji štiti ljude i planet.

LNG sporazum između EU-a i SAD-a skandal je s obzirom na utjecaj  na okoliš koji ima proizvodnja plina frakturiranjem, koja ugrožava ne samo klimatske obveze EU-a već i SAD-a. Uz to, ovaj dogovor daleko je od zaobilaznog puta prema brzom rješenju za trenutnu krizu: to je EU koji se obvezuje na uvoz plina iz SAD-a, plina koji ionako neće biti uskoro dostupan. Izuzetno je uznemirujuće vidjeti da čelnici EU-a žele zamijeniti ruski fosilni plin dobiven frakturiranjem plinom iz SAD-a, umjesto da se snažno zalažu za kratkoročne mjere učinkovitosti i pokrenu elektrifikaciju grijanja u zgradama, naglašava Esther Bollendorff, stručnjakinja za politiku u području prirodnog plina u CAN Europe.

Financijske izvore treba usmjeriti na bržu pravednu energetsku tranziciju, ozbiljno shvaćajući načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu”. Europski javni novac mora se brzo osloboditi kako bi se omogućila veća ulaganja u dizalice topline i primjena obnovljivih izvora energije kao što je navedeno u preporukama CAN Europe za bržu, sigurnu i kompatibilnu energetsku tranziciju, sukladno Pariškom sporazumu u kontekstu invazije na Ukrajinu.

„Ovo je savršen trenutak da EU pošalje prave signale da u potpunosti prihvaća energetsku neovisnost i pobjegne od ovisnosti o fosilnim gorivima. Europa ne može ostati zaglavljena s fosilnim gorivima koja su se pokazala nepouzdanima, dok ista potiču ratove i klimatsku krizu. Ovo je ključan trenutak i ne možemo si više priuštiti spašavanje industrije fosilnih goriva koja tone”, ističe Elif Gündüzyeli, stručnjak za politiku u području energetike u CAN Europe.

To se mora odraziti u planu Europske komisije “REPowerEU“, koji će biti predstavljen u svibnju, za pristupačnu, sigurnu i održivu energiju s ciljem da EU postane neovisan o fosilnom gorivu iz Rusije. Komisija bi tada trebala definirati ambicioznije energetske ciljeve i detaljni akcijski plan s većim financiranjem za provođenje energetske tranzicije i ostvarenje energetski neovisne EU s postignutim klimatskim ciljevima iz Pariškog sporazuma.

Izvor teksta: https://caneurope.org/eu-council-short-sighted-energy-measures-neglect-root-problem-fossil-fuels/

Izvor slike: Pixabay


Naučite kako krenuti u EU projekte na besplatnoj radionici u sklopu projekta Buš Eko?!

Naučite kako krenuti u EU projekte na besplatnoj radionici u sklopu projekta Buš Eko?!

Dana 4. travnja 2022. s početkom u 17:00 sati u Domu kulture Buševec održat će se radionica „EU fondovi – kako osigurati sredstva i ovladati svim pravilima?“ namijenjena svima zainteresiranima, privatnim osobama, udrugama, raznim društvima i organizacijama koji žele naučiti kako pisati EU projekte, na što treba obratiti pažnju te kako realizirati ideje s glavnim ciljem ostvarivanja financijske potpore. Sudionicima radionice bit će dan pregled najavljenih nacionalnih i međunarodnih natječaja te će se raspravljati o glavnim izazovima kod prijave i provedbe projekata financiranih EU sredstvima.

Besplatnu uvodnu radionicu organizirat će Ogranak Seljačke sloge Buševec u sklopu projekta Buš Eko?! – Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice financiranog od strane EU iz Europskog socijalnog fonda i uz sufinanciranje Ureda za udruge Republike Hrvatske zajedno s partnerom REGEA. Radionicu će voditi dr.sc. Slavica Robić, pomoćnica ravnatelja, REGEA.

Više informacija o radionici možete pronaći u POZIVU.


Grad Križevci sufinancira izradu glavnog projekta sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima

Grad Križevci objavio je Javni poziv za sufinanciranje pripreme projektne dokumentacije – izradu glavnog projekta sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima, za vlastitu potrošnju. Javni poziv otvoren je za podnošenje prijava do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 15. lipnja 2022. godine.

Raspoloživa sredstava Grada po Pozivu iznose 200.000,00 kn. Grad će sufinancirati do 80% od ukupnog iznosa, ali ne više od 4.000,00 kuna po prijavi, za opravdane troškove. Opravdani troškovi su: projektna dokumentacija za fotonaponsku elektranu, spremna za izgradnju elektrane i trošak pripreme ostale dokumentacije za prijavu na ovaj natječaj, odnosno trošak konzultantskih usluga ako takav postoji. Troškovi moraju nastati tijekom 2022. godine, a dokazivat će se datumima izdavanja računa.

Cilj ovog Poziva je povećanje obnovljivih izvora energije u postojećoj potrošnji električne energije u kućanstvima na području grada Križevaca te smanjenje emisija stakleničkog plina CO2.

Sva dokumentacija se podnosi na e-mail adresu u PDF obliku pisarnica@krizevci.hr ili donosi osobno u papirnatoj inačici u pisarnicu gradske uprave I.Z. Dijankovečkog 12, 48260 Križevci, odnosno dostavlja poštom na istu adresu, od dana otvaranja Javnog poziva, 21. ožujka 2022.

Više informacija o natječaju i potrebnu dokumentaciju za prijavu možete naći na sljedećoj poveznici: https://krizevci.hr/dokumenti/javni-poziv-za-sufinanciranje-pripreme-projektne-dokumentacije-izradu-glavnog-projekta-suncane-elektrane-za-proizvodnju-elektricne-energije-u-kucanstvima-za-vlastitu-potrosnju/.

Izvor slike: Pixabay


Održana je nova fokus grupa na temu okolišnih i društvenih problema grada Zagreba izazvanih klimatskim promjenama

Koji su to okolišni i društveni problemi grada Zagreba izazvani klimatskim promjenama?

Odgovor na pitanje iz naslova potražili smo zajedno 23. ožujka na fokus grupi projekta METAR u prostorima Zelene akcije u Zagrebu. Voditelji projekta iz DOOR-a i projektni partneri iz Instituta za političku ekologiju, Terra Hub-a i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i ovaj put su uspješno okupili raznoliku skupinu sugovornika iz zagrebačkih akademskih organizacija, istraživačkih instituta, javnih službenika Grada Zagreba te lokalnih organizacija civilnog društva i gospodarskih udruženja. Okupljeni stručnjaci su kroz tematski iscrpan i otvoren dijalog razmijenili svoja iskustva, ekspertizu i stavove o rastućim opasnostima klimatskih promjena, postojećim problemima u okolišu na lokalnoj razini te mogućim rješenjima na uočene opasnosti i probleme.

Mapiranje perspektiva izazova

Sam razgovor započeo je mapiranjem raznolikosti perspektiva o najvećim izazovima klimatske krize danas. Spomenuta raznolikost sugovornika u iskazima o temeljnim uzrocima i posljedicama klimatskih promjena nije u velikoj mjeri utjecala na većinsko slaganje s općeprihvaćenim spoznajama o štetnim učincima klimatskih promjena te s rastućim upozorenjima globalne znanstvene zajednice o posljedicama ne odustajanja od dominantnih makroekonomskih obrazaca s jedne strane te kolektivne inercije s druge. Iz lokalne perspektive, najveća opasnost za Zagreb prepoznata je u nastavku povećanja broja i intenziteta vremenskih ekstrema, posebice povećanja intenziteta kišnih i trajanja sušnih razdoblja te toplinskih valova, s kojima bi se u postojećim uvjetima neprilagođena zagrebačka infrastruktura teško nosila. Kompleksnost same pojave klimatskih promjena i znanstvena komunikacija novih spoznaja o klimatskim promjenama za dio sudionika ipak nastavlja biti otežavajući čimbenik pri razumijevanju opsega i intenziteta različitih opasnosti klimatskih promjena.

Klima i svakodnevnica

Ova rasprava nadovezala se bez prevelikih poteškoća na diskusiju o prepoznatom problemu ekonomske preopterećenosti i otežavajućih socijalnih uvjeta građana koji, iz perspektive sugovornika, teško uspijevaju pronaći poveznicu između promišljanja i borbe protiv klimatskih promjena te poboljšanja vlastitih životnih uvjeta i svakodnevnice. Govoreći o specifičnim problemima iz lokalne perspektive, dio sudionika izrazio je zabrinutost u pogledu nedostatka i kvalitete postojeće zelene infrastrukture, kako iz perspektive zgradarstva i solarizacije krovova, tako i očuvanja javnih zelenih površina, poput zagrebačkih potoka. Samo neki od drugih dotaknutih problema odnosili su se na, između ostalog, sustavni nedostatak strateškog planiranja, nedovoljno ugledanje donositelja odluka na pozitivne prakse u inozemstvu, potkapacitiranost organizacija i/ili sektora sudionika odgovarajućim kadrom itd.

Razgovor o dvije suprotstavljene vizije budućnosti

Kao u dvije prethodno održane fokus grupe, i ovaj put su korištene kreativne metode kako bi se, temeljem dostupnih podataka i klimatskih projekcija za Zagreb, oslikale te sudionicima približile različite vizije budućnosti – one u kojoj pravovremena i primjerena reakcija na trenutne i rastuće izazove klimatske krize u Zagrebu u konačnici izostane, te one u kojoj Zagreb ipak uspije ostvariti željeni zaokret prema održivijoj budućnosti u skorije vrijeme. Na taj način, sudionici su dodatno potaknuti na razgovor o mogućim rješenjima na uočene opasnosti i probleme te na zajedničko promišljanje budućnosti Zagreba iz perspektive nošenja s klimatskom krizom.

U tom smislu, sudionici su u velikoj mjeri jasno istaknuli potrebu za promjenom, prvenstveno kroz dodatno i pojačano naglašavanje hitnosti situacije u kojoj se nalazimo te kroz naglašavanje potrebe za sinergijskim djelovanjem svih sektora koji mogu i žele doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena. Promjena individualnih navika prepoznata je kao važna, ali ne i dostatna strategija željene tranzicije, pri čemu je poseban naglasak stavljen na zaokret prema kolektivnom djelovanju za održivost, od inzistiranja na odgovornosti velikih poduzeća i očekivanja njihove prilagodbe novim uvjetima, do nedostatka programa i strategija, te višegodišnjeg izostanka ambicioznosti struktura vlasti, prvenstveno kroz nedovoljno iskorištavanje postojećih prirodnih potencijala, posebice onih povezanih s obnovljivim izvorima energije. U konačnici, za dostizanje željene budućnosti istaknuta je i važnost prilagođavanja komunikacije o složenosti izazova klimatskih promjena, ali i percipiranih rješenja, kako od strane struke prema široj javnosti, tako i između samih stručnjaka koji se često bave srodnim, ali za suradnju ponekad suviše specijaliziranim područjima unutar vlastitih polja. Promišljanju o sadržaju, načinu i kanalima komunikacije pridružili su se sad već gotovo neizostavni zahtjevi za unaprjeđenjem obrazovnih metoda za podučavanje o temama klimatskih promjena. Pritom, takva promjena u komunikaciji podrazumijeva, s jedne strane, optimistično oslikavanje trenutne situacije kao prilike, kako bi se ekonomske subjekte, ali i one na poziciji moći potaknulo na djelovanje, te, s druge strane, povezivanje diskursa održivosti s opipljivim poboljšanjima u kvaliteti života samih pojedinaca, kao što su smanjeni troškovi za energente i ugodniji životni prostor.

Promjena uloga od sugovornika do partnera dobar je početni korak

Više od tri sata razgovora o navedenim temama zaključio je poziv na daljnju suradnju te izražavanje želje od strane dijela sugovornika za nastavkom povezivanja kroz manje ili više službene radne kanale. Obuhvatna i sadržajna rasprava, ali i nastavak neformalnih razgovora dugo nakon završetka službenog trajanja fokus grupe još jednom su dokazali koliko je povezivanje zainteresirane i društveno aktivne struke, pogotovo onih različitih obrazovnih i profesionalnih pozadina, važno za izgradnju kvalitetnih temelja promjene koja nam predstoji. Pronalaskom otvorenih sugovornika, te, u konačnici, promjenom uloga iz sugovornika u partnere otvara se perspektiva puno šira od one prethodno zamišljene, pogotovo na mjestima gdje se takvi pronalasci i prijelazi nužno i ne očekuju. U takvim kreativnim prostorima razgovor o budućnosti kakvu želimo i očekujemo manje se doima kao čin ohrabrujućeg sanjarenja o nečemu što danas sve češće mogu zamisliti uglavnom nepokolebljivi optimisti, te više nalikuje početnim koracima ka dobro promišljenoj strategiji.


Javno savjetovanje o Nacrtu Pravila za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2022. godinu

U tijeku je javno savjetovanje o pravilima prema kojima se određuju kriteriji i postupak kojim će Ured za udruge izabrati i sufinancirati projekte ugovorene u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova raspoloživih organizacijama civilnoga društva u Republici Hrvatskoj.

Sredstva za sufinanciranje osigurana su u Državnom proračunu iz dijela prihoda od igara na sreću u proračunskom razdjelu Ureda za udruge.

Nacrt Pravila za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2022. godinu možete komentirati do 6. travnja 2022. na sljedećoj poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=20218.

Objava Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2022. godinu očekuje se u travnju 2022. godine.

Izvor slike: Freepik