Otvoreno je javno savjetovanje za izmjenu direktive o energetskoj učinkovitosti

U tijeku je javno savjetovanje za izmjenu Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti koje će trajati od 6. srpnja do 16. studenog 2021. godine. Prema europskom zelenom planu Komisija se obvezala na ambicioznije djelovanje protiv klimatskih promjena. Cilj je procijeniti koje su mogućnosti za odgovorno smanjenje emisije stakleničkih plinova u EU za najmanje 50% do 55% do 2030. godine, te da se EU transformira u prosperitetno društvo, s modernim i konkurentnim gospodarstvom koje učinkovito iskorištava resurse s nula neto emisija stakleničkih plinova do 2050. godine.

Budući da je učinkovito korištenje energije ključno za postizanje takvog cilja, javnom raspravom direktive o energetskoj učinkovitosti želi se postići veće smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine i doprinijeti drugim europskim inicijativama zelenog plana.

Komisija će sažeti sve komentare, koje možete dodati OVDJE, i prezentirati Europskom parlamentu i Vijeću. Komentari će biti objavljeni na stranicama EU-a i stoga je bitno pridržavati se pravila za komentiranje tijekom javnog savjetovanja.

Izvor slike: freepik


Priključite se online debati o smanjenju emisija CO2 u cestovnom prometu u Srednjoj i Istočnoj Europi

Dana 22. rujna 2021. godine održat će se online debata, od 11:00 do 13:00 CET, pod nazivom „Kako smanjiti emisije CO2 u cestovnom prometu u zemljama Srednje i Istočne Europe?“. Debata će se održati na engleskom jeziku, a možete joj pristupiti na stranicama:

Iako emisije CO2 u prometu predstavljaju problem diljem Europe, čini se da regija Središnje i Istočne Europe ima veće izazove u postizanje klimatske neutralnosti u transportnom sektoru u odnosu na ostatak Europe. U zemljama tih regija u velikim količinama se koriste uvozni rabljeni automobili koji su odgovorni za emisije čija je razina znatno iznad prihvatljivih granica. Dosada politike su imale ograničen utjecaj na smanjenje korištenja vozila, a niža kupovna moć također je otežala prelazak na električna vozila u odnosu na Zapadnu Europu. U regiji Središnje i Istočne Europe brzo se razvio sektor cestovnog prometa, EU je ulagala u cestovne mreže u posljednjih 15 godina, kao mjera sustizanja razvijenih zemalja. Dodatni problem za navedene regije predstavlja relativno niska kvaliteta javnog prijevoza u usporedbi sa Zapadnom Europom, kao npr. razina integriranih željezničkih mreža, što zemljama Srednje i Istočne Europe daje mogućnost da na drugačiji način dekarboniziraju sektor cestovnog prometa. U skladu s time, na online debati saznajte odgovore na sljedeća pitanja: Koji je model dekarbonizacije primjeren za zemlje Središnje i Istočne Europe? Treba li EU biti proaktivna ili zanemariti specifične probleme regije Središnje i Istočne Europe? Kako bi se u zemljama Središnje i Istočne Europe mogla ostvariti učinkovita prometna politika za postizanje klimatskih ciljeva za 2030. ili 2050. godinu?

Izvor slike: Facebook


Putovanje u Güssing u sklopu projekta BušEko?!

20.09.  DOOR je s projektnim partnerima iz Buševca i Velike Gorice u sklopu projekta BUŠEko?! posjetio Güssing u Austriji koje slovi kao jedan od najboljih europskih primjera energetske neovisnosti na lokalnom nivou.

Cilj studijskog posjeta je prijenos iskustava i kapacitiranje predstavnika lokalne zajednice za provedbu energetske neovisnosti Buševca. Dobri primjeri koje smo vidjeli su toplana na biomasu u naselju Urbersdorf u zadružnom vlasništvu i bioplinsko postrojenje u Stremu koje koristi poljoprivredni otpad (otkos trave, kukuruzna silaža) za proizvodnju električne energije i topline za grijanje kućanstava. Oba primjera koriste lokalno dostupne sirovine – poljoprivredne i šumske ostatke, u vlasništvu su lokalne zajednice, te se većina energije koristi lokalno za opskrbu kućanstava ili manjih poduzeća.
Vidjeli smo uživo kako održiva energetika osigurava lokalna radna mjesta, stabilniji proračun Grada, manje emisije CO2 i održiviji razvoj u cjelini.


Konferencija o održivom poljoprivredno-prehrambenom sustavu

U sklopu projekta “AGROS – AGRofood sustainable gOalS” pripremljena je završna konferencija pod nazivom “Globalni ciljevi održivog razvoja (SDG)”. Konferencija će se održati 28. rujna 2021. (utorak) u terminu od 14:00 – 16:00 sati, uživo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj projekta, kao i spomenute konferencije, prvenstveno je zajedničkom raspravom i dijalogom odrediti smjernice u obrazovanju o održivom poljoprivredno-prehrambenom sustavu. Opći fokus projekta je na povećanju znanja stručnjaka u poljoprivredno-prehrambenom sektoru diljem EU-a, prekvalifikaciji i unapređenju radnika zaposlenih u drugim sektorima i/ili osoba koje su trenutno nezaposlene. To bi se postiglo prijenosom dinamičke metodologije i materijala temeljenih na ciljevima održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals, SDG), te inovativnim pristupima koji se odnose na hranu, jačanje suradnje između industrije i obrazovanja. Osim toga, projektom se želi pružiti profesionalcima/ nastavnicima/trenerima novi alat za ocjenjivanje kojim će provjeriti svoje vještine u odnosu na nove vještine koje su tražene u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i u odnosu na ciljeve održivog razvoja.

Projekt je financiran preko programa Erasmus+, a provodi se u 6 zemalja (Hrvatska, Grčka, Cipar, Španjolska, Litva i Srbija).

Detaljan program konferencije kao i poveznicu za prijavu sudionika možete naći u Pozivu.

Izvor slike: agroshub.eu


Novo izvješće o preprekama koje sprječavaju ulaganje u mjere energetske učinkovitosti u sektoru privatnog najma u Europi

Objavljeno je novo izvješće u sklopu projekta ENPOR pod nazivom „Strukturni čimbenici koji utječu na provedbu politike energetske učinkovitosti u sektoru privatnog najma u Europi“.

U izvješću se ispituju strukturne prepreke koje sprječavaju ulaganje u mjere energetske učinkovitosti u sektoru privatnog najma u Europi. Analiza sadrži osvrt na šire trendove u privatnom iznajmljivanju, trenutni regulatorni okvir i potrebu smanjenja socijalne ugroženosti i siromaštva. Analiza se sastoji od uvoda koji detaljno opisuje povijesne i geografske trendove u Europi, koristeći studije slučaja i elaborirajući istraživanje i analizu politike iz prethodnih izvješća koji su izrađeni u sklopu projekta ENPOR. Partneri iz ENPOR konzorcija također su iznijeli svoja stručna razmišljanja koja su zajedno obuhvaćena kako bi pružili cjelovit pregled čimbenika koji pridonose ključnim preprekama, te nudeći moguća rješenja dopunjena rezultatima istraživanja.

Malo je podataka o sektoru privatnog najma u postkomunističkim zemljama Srednje i Istočne Europe. U Mađarskoj je izrađena studija u 2000. godini koja pokazuje da ne postoje statistički podaci o sektoru privatnog najma, iako su stope bile ispod 10% (Erdosi i sur., 2000.), dok je u Hrvatskoj, prema izvješću “Reforme stambene politike u postsocijalističkoj Europi“, sugerirano da sektor funkcionira u okviru neformalne ekonomije, i to u velikoj mjeri.

Kao rezultat nedostatka podataka o sektoru privatnog najma, nedostatka fokusa nacionalnih politika i općeg jaza u podacima, sektor nastavlja djelovati uglavnom neformalno i s “negativnim atributima aktivnosti na sivom tržištu”. Ako se ne zna koliko ljudi je u privatnom najmu ili ako se politikom ne rješava taj problem, bit će teško definirati ranjive stanare u sektoru privatnog najma ili izraditi politike koje će odgovoriti na njihove posebne potrebe, općenito ili u pogledu energetske učinkovitosti, jer su politički i strukturno nevidljivi.


Predstavljen je Program potpore za mjere ublažavanja energetskog siromaštva u sklopu projekta POWERPOOR

Dana 17.09.2021. u sklopu POWERPOOR projekta održan je Face to face trening (F2F) na kojem  su sudjelovali predstavnici Grada Križevaca, KLIK-a i Crvenog križa-Križevci. Na sastanku je DOOR predstavio Program potpore za mjere ublažavanja energetskog siromaštva predvođen mrežom certificiranih energetskih savjetnika i mentora u Križevcima. U sklopu Programa predstavljene su aktivnosti koje će uključivati građane pogođene energetskim siromaštvom, kao što su: Info dani, Lokalni centri za energetsko siromaštvo (planirani ured u gradu Križevci) i alati informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) koji će biti integrirani u Alate za ublažavanje energetskog siromaštva.

Pratite nas i dalje jer uskoro kreće javni poziv za energetske savjetnike i mentore, te otvaranje Lokalnih centara za energetsko siromaštvo u gradovima Zagrebu i Križevcima!


Nove CAN-ove radionice i webinar u sklopu tjedna javnih rasprava o fiskalnim okvirima EU-a

CAN Europe u rujnu organizira dvije zanimljive radionice i webinar u sklopu tjedna javnih rasprava o fiskalnim okvirima EU-a – FiscalMatters Week of Public Debate. Tjedan rasprave o fiskalnim okvirima od 27. do 30. rujna okuplja stručnjake za podizanje svijesti i poticanje rasprave. Nadograđuje se na široki spektar perspektiva za predstavljanje nedavnog akademskog rada i povezivanje ideja i ljudi koji brinu o budućnosti i prepoznaju važnost fiskalne politike za nju.

U ponedjeljka, 27. rujna 2021. godine, održat će se radionica „Uvod u fiskalnu politiku EU-a“ (15:00 -16:30 CEST). Interaktivan i lagani uvod u bitne koncepte i rasprave o fiskalnoj politici u EU. Radionicu organiziraju CAN Europe i Europski forum mladih. Registrirat se možete OVDJE.

U utorak, 28. rujna 2021. godine, održat će se webinar „Budućnost okvira gospodarskog upravljanja EU: međustranačka rasprava“ (9:00 – 10:00 CEST). Međustranačka rasprava između zastupnika u Europskom parlamentu, razmjena perspektiva o budućnosti okvira fiskalne politike EU-a. Webinar organiziraju CAN Europe i Europski ured za okoliš (EEB). Registrirat se možete OVDJE.

Uz to, u srijedu, 29. rujna 2021. godine, održat će se radionica „Fiskalni okvir EU-a: mitovi i mogućnosti“ (15:00 – 16:30 CEST). Fokus radionice je jačanje kapaciteta pri čemu se istražuju stvarni izazovi i mitovi fiskalnog okvira EU-a. Ovu radionicu organiziraju CAN Europe, Europski forum mladih i Finance Watch. Registrirat se možete OVDJE.


Podizanje svijesti o problemu gubitka i štete zbog klimatskih promjena uoči konferencije COP26

U susret klimatskoj konferenciji COP26, organizira se događaj “Dan svijesti o gubitku i šteti” čiji je cilj podići svijest o problemu gubitka i štete zbog klimatskih promjena te potrebi da se naplati najvećim zagađivačima. Online panel će se održati na Zoomu u četvrtak, 23. rujna 2021. u 15:00 BST / 14:00 GMT.

Gubici i štete uzrokovani klimatskim promjenama su stvarnost za ljude diljem svijeta i svake godine su sve gori. Unatoč tome što su priznate negativne posljedice klimatskih promjena na Pariškom sporazum, nije bilo napretka u pogledu toga odakle bi se trebao osigurati novac za plaćanje gubitka i štete.

U sklopu događaja prikazat će se kratki film s klimatskim aktivistima Vanessa Nakate, Prof Saleemul Huq and Harjeet Singh.

Registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://actionnetwork.org/events/loss-damage-and-cop26-film-launch-and-panel-event?source=direct_link&

Ujedinjeno Kraljevstvo će zajedno s Italijom biti domaćin 26. konferencije stranaka UN-a o klimatskim promjenama (COP26) u Glasgowu 31. listopada – 12. studenoga 2021. Konferencija COP26 okupit će države radi bržeg postizanja ciljeva Pariškog sporazuma i Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama. U Škotskoj se očekuje dolazak više od 190 svjetskih čelnika zajedno s desecima tisuća pregovarača, predstavnika vlade, poduzetnika i građana za raspravu koja će trajati 12 dana.

Prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, zemlje su se obvezale donijeti nacionalne planove u kojima će utvrditi koliko će smanjiti svoje emisije, a poznate su kao nacionalno određeni doprinosi (NDC). Zemlje su se složile da će svakih pet godina ažurirati te planove koji će pokazivati njihove najveće moguće ambicije u smanjenju emisija. Ove godine, godinu dana kasnije zbog pandemije, zemlje će ažurirati svoje planove za smanjenje emisija, iako se još nisu približili ograničenju globalnog zatopljenja na 1,5 oC, a vremena je sve manje. Naredne godine do 2030. bit će ključne, jer koliko god Pariški sporazum bio značajan, zemlje se moraju još više potruditi kako bi održale nadu da će globalno zatopljenje ostati na 1,5 oC.

Dosadašnji napredak:

  • Oko 70% svjetskog gospodarstva sada je predano postizanju neto nulte stope emisija, u odnosu na 30% kada je Ujedinjeno Kraljevstvo preuzela predsjedništvo Konferencije stranaka.
  • Više od 80 zemalja službeno je ažuriralo svoje NDC-ove, a sve zemlje G7 najavile su nove NDC ciljeve koji će ih usmjeriti prema neto nultoj stopi emisija do 2050. godine.
  • S obzirom na polovicu globalnog gospodarstva, sve zemlje koje čine G7 ažurirale su svoje ciljeve za 2030. godinu kako bi postigle neto nultu stopu emisije do 2050. godine.
  • Solarna energija i vjetar sada su jeftiniji od novih elektrana na ugljen i plin, i to u dvije trećine zemalja svijeta.
  • Više od 20 zemalja pridružilo se međunarodnoj koaliciji koja se bavi utjecajima klimatskih promjena (eng. Adaptation Action Coalition) nadovezujući se na Poziv na djelovanje za prilagodbu i otpornost na klimatske promjene iz 2019. (eng. Call for Action on Adaptation and Resilience) koji je potpisalo više od 120 zemalja.
  • Više od 1500 tvrtki, investitora, regija i gradova pridružilo se utrci za otpornost na klimatske promjene, svi su predani poduzimanju mjera prilagodbe za izgradnju otporne budućnosti.
  • Više od 40 zemalja i organizacija pridružilo se partnerstvu Risk-informed Early Action Partnership, koji okuplja veliki broj dionika s ciljem da milijarda ljudi bude sigurnija od katastrofe do 2025. godine.


Objavljen je natječaj za poticanje energetske obnove obiteljskih kuća

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Poziv je vrijedan 300 milijuna kuna, a zaprimanjem prijava kreće 14. listopada od 9 sati, isključivo putem sustava za e-prijavu. Sredstva se dodjeljuju za neposredno sufinanciranje energetske obnove postojećih obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu. Mjere koje se sufinanciraju su:

A1. – cjelovita energetska obnova koja obuhvaća povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije;

A2. – povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće;

A3. – ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije.

Obiteljske kuće moraju biti energetski certificirane te energetskog razreda:

  • D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj, u slučaju provedbe aktivnosti A1 ili A2,
  • C ili boljeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno B ili boljeg u primorskoj Hrvatskoj, u slučaju provedbe aktivnosti A3.

Na Javni poziv Fonda mogu se prijaviti građani, vlasnici ili suvlasnici kuća površine do 600 četvorna metra ili do tri stambene jedinice, u kojima je više od 50 posto površine namijenjeno stanovanju. Obvezan uvjet je i suglasnost ostalih suvlasnika te prebivalište na navedenoj adresi, prijavljeno najkasnije 30 dana prije podnošenja prijave.

Građani za sam postupak prijave mogu potražiti i stručnu podršku, koja se sufinancira s do 500 kuna.

Tehničke uvjete Poziva možete pogledati OVDJE.

Upute za izradu i korištenje korisničkog računa: https://www.fzoeu.hr/docs/165/Upute%20za%20izradu%20i%20kori%C5%A1tenje%20korisni%C4%8Dkog%20ra%C4%8Duna_EnU-2_21.pdf.

Izvor teksta: https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=165

Izvor slike: pixabay


Traže se pojedinci koji su zainteresirani da postanu STEM ambasadori!

U sklopu projekta „Razvoj mreže STEM ambasadora“, kojeg provodi udruga Bioteka s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu te udrugama DOOR , FabLabhr.NET i Astronomskim društvom Višnjan, traže se pojedinci (školarci, studenti, radnici, umirovljenici…) koji su zainteresirani da postanu STEM ambasadori. Pojedinci koji studiraju predmete iz STEM područja ili rade/umirovljenici su, a završili su fakultet iz STEM područja, srednjoškolci s interesom za STEM motivirani i/ili talentirani su za popularizaciju znanosti.

Cilj projekta je jačanja kapaciteta, znanja i vještina te međusektorske suradnje organizacija civilnog društva i obrazovnih institucija za provedbu programa popularizacije STEM-a u 21 županiji Republike Hrvatske.

Projektne aktivnosti su sljedeće:

  • izradu jedinstvene STEM metodologije za obučavanje budućih 20 STEM ambasadora (popularizatora znanosti),
  • studijsko putovanje u svrhu njihovog stručnog usavršavanja,
  • višemjesečni program edukacije prilagođen svakom ambasadoru,
  • provedba dva znanstveno-edukativna kampa za učenike osnovnih i srednjih škola te
  • putovanje STEM kombija i atraktivni STEM nastupi u 20 škola i javnih prostora diljem zemlje.

Više o projektu možete pročitati na sljedećoj poveznici: https://udruga.bioteka.hr/hr/zapoceo-je-projekt-razvoj-mreze-stem-ambasadora/.

Prijavni obrazac za STEM ambasadora možete pronaći OVDJE.

Prijave se zaprimaju do 17. rujna 2021. godine.

Izvor slike: freepik.com