Izašla je nova analiza o ulozi vodika u energetskoj tranziciji

Španjolska zaklada Fundación Renovables objavila je novu analizu pod nazivom „Uloga vodika u energetskoj tranziciji. Analiza i pozicioniranje“.

Analiza jasno ističe da bi vodik trebao imati komplementarnu ulogu u elektrifikaciji finalne potrošnje energije. U analizi je naglašeno da je jedino rješenje u energetskoj tranziciji održivi vodik koji nastaje elektrolizom vode kod koje se koristi električna energija koja je 100% proizvedena iz obnovljivih izvora energije, a proizvodnja vodika bi trebala biti što bliže mjestima potrošnje.

Ubrizgavanje vodika u plinsku mrežu trebalo bi se izbjegavati kako bi se izbjeglo korištenje fosilnih goriva te da se izbjegne smanjenje energetske vrijednosti vodika. Analizom se jasno želi pokazati da svaka alternativa vodiku pogoršava problem i usporava stvaranje gospodarstva s nultom stopom emisija stakleničkih plinova.

U analizi je objašnjeno da vodik proizveden iz obnovljivih izvora energije ima budućnost u deskarbonizaciji, ali treba se uzeti u obzir činjenica da se takvo rješenje mora razvijati racionalno u skladu s tehnološkom zrelošću koju međunarodne organizacije pozicioniraju tek nakon 2030. godine, zbog čega prijedlozi energetskih tvrtki o takvim rješenjima i medijska očekivanja nisu koherentna.

 

Izvor slike: Pixabay


U tijeku je natječaj Fonda za sufinanciranje projekata za podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni natječaj za sufinanciranje projekata zaštite okoliša gdje će, između ostalog, sufinancirati i projekte u području provođenja aktivnosti za podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama. Sufinancirat će se trošak izrade informativno-edukativnih materijala na temu prilagodba klimatskim promjenama, koji uključuju jednostavne i interaktivne e-module, animacije i sl., te multimedijske uratke o promjeni klime i njenom utjecaju, rizicima i mogućnostima prilagodbe. Informativno-edukativni sadržaj će se trebati temeljiti na Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, uzimajući u obzir ranjive sektore.

Raspoloživa sredstva Fonda za ovaj Natječaj iznose 2.200.000,00 kuna, a pravo na prijavu imaju organizacije civilnog društva (udruge), samostalno ili u partnerstvu. Odobreni projekti potrebno je završiti u roku od 12 mjeseci.

Organizacije civilnog društva mogu ostvariti sredstva u udjelu:

  1. do 80% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području posebne državne skrbi Republike Hrvatske i u prvoj skupini otoka,
  2. do 60% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području druge skupine otoka, odnosno na području određenom kao brdsko-planinsko područje i
  3. do 40% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na ostalim područjima Republike Hrvatske.

Fond odobrava sredstva donacije, pri čemu je najmanji iznos donacije po pojedinom projektu 20.000,00 kuna, a najveći 80.000,00 kuna.

Rok za prijavu je 30. studeni 2021. godine.

Sva pitanja vezana uz natječaj mogu se postaviti isključivo elektronički, i to najkasnije 15 dana prije isteka roka za prijavu, na sljedeće adrese:

snjezana.mihaljevic@fzoeu.hr

berisla.ratkajec@fzoeu.hr

Svu dokumentaciju potrebnu za prijavu projekta možete naći na stranicama Fonda: https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=166.

 

Izvor slike: freepik


Održali smo prvo predavanje sklopu DOOR obrazovne akademije

Potaknuti iskazanim interesom za našu Ljetnu akademiju, za jesen smo odlučili otići korak dalje i organizirati obrazovnu akademiju u okviru koje ćemo se baviti aktualnim pitanjima koja smo najavljivali tijekom ljeta. U okviru ove obrazovne akademije planiramo jednom mjesečno organizirati online predavanje ili webinar na određenu temu. Neke od tema koje ćeć mo obrađivati vezene su uz održivi razvoj, energetsko siromaštvo, klimatske promjene, novi europski proračun za 2021.-2027.,
praćenje i implementacija NECP-a i mnoge druge.

Prvo predavanje u sklopu DOOR obrazovne akademije odražala je Jelena Puđak na temu “Održivi razvoj”. Jelena Puđak je znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Autorica knjiga „Koga briga za klimu“ i „Kap preko ruba čaše – klimatske promjene: svijet i Hrvatska“. Također je jedna od potpisnica Apela za sustavnu klimatsku akciju.

Ako ste propustili predavanje možete pronaći snimku na našem youtube kanalu. Pratite nas na društvenim mrežama za informacije o novim predavanjima DOOR obrazovne akademije.


Studija koja nudi prijedloge za bolje upravljanje energetskom tranzicijom

Izašla je nova studija pod nazivom „European Governance of the Energy Transition“ o tome na koji način povećati ulaganja i osigurati postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. Ključna otkrića studije koju su izradili neprofitna organizacija Enel Foundation i konzultantska tvrtka European House Ambrosetti u suradnji s tvrtkom Enel, su sljedeća:

Sljedećih 10 godina bit će ključne u ograničavanju globalnog zagrijavanje ispod 1,5 oC, dok je cilj Europe postati globalni predvodnik u energetskoj tranziciji. Komisija je revidirala ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova s 40% na 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Ostvarenje takvog ambicioznog cilja bi omogućilo EU da bude bliže ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050.
Za postizanje ciljeva do 2030. potrebno je zadovoljavanje trenutačnih potreba za ulaganje u sektore (transport, zgradarstvo, obnovljivi izvori energije, elektroenergetska mreža i industrija) koji će biti dio energetske tranzicije. Za EU je potrebno 3564 milijarde eura čime bi se u sljedećih 10 godina akumulirao BDP od preko 8 milijardi eura.
S obzirom na dosadašnji tempo, Europa bi postigla svoj cilj smanjenja stakleničkih plinova za 55% tek u 2051., a ne u 2030. godini, kako je planirano. Osim smanjenja stakleničkih plinova koji bi kasnili 21 godinu, Europa bi kasnila i u postizanju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji za 40% (2043.) i povećanja energetske učinkovitosti za 36% (2053.) koji su također planirani da se ostvare do 2030.
Kašnjenje s postizanjem klimatskih i energetskih ciljeva EU-a je uzrokovano nedostatkom upravljanja energetskom tranzicijom.
U studiji je upravljanje energetskom tranzicijom definirano kao skup uloga, pravila, postupaka i alata (na zakonodavnoj, provedbenoj i nadzornoj razini) čiji je cilj postizanje strateških i operativnih ciljeva koji su:

  • postavljanje klimatskih, energetskih i ekoloških ciljeva te njihovo učinkovito postizanje;
  • maksimalna sinergija između svih uključenih sektora i aktera, uključujući institucije EU-a i države članice te zemlje izvan EU-a;
  • učinkoviti raspored potrebnih ulaganja;
  • osiguravanje jednostavnih procesa i postupaka te postavljanje odredbi o odgovornosti, kontroli i provedbi,
  • osiguravanje provođenja aktivnosti i postizanje rezultata.

Postojeće europsko upravljanje energetskom tranzicijom ima tri izazova:

  • Energija je zajednička i pripada svim državama članicama i EU koji mogu po tom pitanju donositi zakone i pravno obvezujuće akte.
  • Potreba za „neizravnom“ provedbom. Sustav koji se temelji na obvezujućim ciljevima na razini EU-a i neobvezujućim ciljevima država članica (s izuzetkom smanjenja stakleničkih plinova, koji je obvezujući i na razini država članica) usklađen je sa sustavom „neizravne“ provedbe. Planom oporavka EU se postupno okreće prema sustavu u kojem su države članice odgovorne za dobro korištenje golemih sredstava koje je osigurala Komisija. To zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju država članica radi utvrđivanja i provedbe jednog od najvećih investicijskih programa u povijesti, osiguravajući pravodobnu koordinaciju različitih javnih i privatnih aktera, dok se istovremeno rješava neučinkovitost sadašnjeg sustava.
  • Potreba za jačanjem novog mehanizma upravljanja ciljevima politike. Trenutni mehanizam za upravljanje ciljevima politike i njihovog prenošenja u nacionalne planove i dalje se temelji na viziji Plana oporavka koji je uzrokovao neke neučinkovitosti. Ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost utvrđeni u „Okviru za klimu i energiju do 2030.“ nisu obvezujući na razini država članica, već samo na razini EU-a, dok je cilj za smanjenje emisija stakleničkih plinova izravno obvezujući za države članice. Zbog toga, sve države članice ne rješavaju ciljeve EU-a na odgovarajući način, a njihovi su rezultati vrlo neujednačeni i nezadovoljavajući. Ciljevi država članica i njihovo djelovanje u postizanju tih ciljeva moraju se brzo uskladiti s mogućnostima koje nude raspoloživi resursi Plana oporavka.

S obzirom na navedene izazove, u studiji je ponuđeno sedam prijedloga za rješavanje problema upravljanja energetskom tranzicijom, a oni su:

  • provedba jačeg oblika suradnje u upravljanju energetskom tranzicijom, službeno priznajući njezinu ključnu ulogu;
  • usvajanje regionalnog pristupa za poboljšanje integracije tržišta EU-a;
  • poticanje na međunarodnoj razini uspostavu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM);
  • promoviranje učinkovitijeg mehanizma da nacionalno determinirani doprinosi (NDC) budu u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma;
  • pojednostavljenje postupka autorizacije za elektrane na obnovljive izvore energije i davanje prednosti mjerama povećanja energetske učinkovitosti;
  • izrada homogeniziranog i standardiziranog mehanizma interakcije između lokalne vlasti i operatora distribucijskog sustava i sustava skladištenja energije;
  • promoviranje potpune integracije jedinica lokalnih i regionalnih samouprava i klastera tvrtki na lokalnoj razini, ekosustava inovacija i energetskih zajednica s nacionalnom distribucijskom mrežom.

Izvor slike: Pixabay


Održali smo okrugli stol na temu energetskog siromaštva i raznolika predavanja za naše partnere

Okrugli stol na temu energetskog siromaštva u Zadarskoj županiji održan 27. rujna 2021. godine u Hotelu Kolovare okupio je stručnjake iz gradskog društva Crvenog Križa (Nikolina Kučina), Zadarske regionalne agencije Zadra Nova (Ive Surić) i Društva za oblikovanje održivog razvoja (Anamari Majdandžić, Miljenka Kuhar, Anja Vulinec). Cilj okruglog stola je bio da poveže stručnjake koji rade na različitim projektima (Metar do bolje klime, Empowermed, Powerpoor i Enpor) te da ukaže na zajedničke izazove i moguća rješenja. Rasprava je prije svega bila usredotočena na izazove s kojima se lokalni partneri susreću u radu s korisnicima, te na potencijale uključivanje zajednice u rješavanje izazova energetskog siromaštva.

Sugovornici iz Zadarske županije su upozorili da Županija nema na raspolaganju dovoljno svojih sredstava za pružanje pomoći onima koja je ona najpotrebnija, te da u prikupljanju sredstva uvelike ovisi o projektnim sredstvima, te o državnom proračunu. Problem s nedostatnim sredstvima i neredovitim pristupom projektnim sredstvima se posebno očituje u području energetske učinkovitosti – na području Županije veliki dio stambenog fonda bi trebalo obnoviti, što bi dovelo do povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja stope energetskog siromaštva. Osim neredovitih otvaranja poziva, problem niske razine energetske obnove stvaraju i neriješeni imovinsko-pravni odnosi i odgađanje potpune obnove zgrade te prenošenje problema na buduće generacije. Ujedno, nisko povjerenje građana u programe pomoći – odnosno činjenica da dio građana nije dovoljno informiran o različitim programima pomoći dovodi do odbijanja sudjelovanja u programima.

Rasprava tijekom okruglog stola je pokazala da je problem niske energetske učinkovitosti i visoke stope energetskog siromaštva, te visoke stope osobnog siromaštva puno dublji i ne samo da negativno utječe na pojedince već i na cijele zajednice. Stoga je jedan od zaključaka da je potrebno uložiti više truda u radu s lokalnim zajednicama i istaknutim pojedincima koji mogu načelom „iznutra prema van“ utjecati na promjene u svojim zajednicama. Jedino u suradnji sa zajednicom su moguća cjelovita rješenja koja će pridonijeti ne samo obnovi stambenog fonda već i povećanju uključenosti i integracije pojedinaca koji se uslijed vlastite borbe s ekonomskim i energetskim siromaštvom često nalaze na marginama društva.

Osim okruglog stola održali smo i niz predavanja za naše partnere s METAR projekta.

Suradnica na projektu Željka Jurlina predstavila je ukratko rad udruge “Eko-Zadar” te podatke o lokalnim dionicima na zadarskom području koji su prikupljeni preko upitnika provedenog u prvom kvartalu 2021. godine. Interes za sudjelovanje u tematskoj mreži povezanoj s klimatskim promjenama iskazale su Zadarska županija, 4 jedinice lokalne samouprave s područja zadarske županije, 6 javnih institucija te 6 organizacija civilnog društva s područja zadarske županije. Sveobuhvatna analiza dionika se očekuje do kraja 2021. godine.

Zatim je održano predavanje o istraživanju ISSP Okoliš IV (2021): stavovi o okolišu, klimatskim promjenama i energetskom siromaštvu u RH. Predavanje je održao Tomislav Cik (DOOR/IDIZ). Ankentno istraživanje je provedeno u sklopu projekta Metar do bolje klime.

Treće predavanje je održao dr.Brannon Andersen sa Sveučilišta Furman, trenutačno je gostujući professor u Svučilištu u Rijeci. On je školovan u grani geologije, ali je postao znanstvenik za zaštitu okoliša s naglaskom na biogeokemiji i znanosti o održivosti. Tema njegovog predavanje je bila: We cannot build our way out of climate change: the problem of sustainable infrastructure.

Sergio Tirado Herrero, znanstveni suradnik Instituta za znanost i tehnologiju okoliša (ICTA-UAB) na Universitat Autònoma de Barcelona (UAB) održao je predavanje o indikatorima energetskog siromaštva s primjerom Španjolske. UAB je ujedno i jedan od DOOR-ovih partnera na Empowermed projektu.

Posljednje predavanje je održao Ninoslav Holjevac s FER-a s fokusom na znanstveno istraživanje “Adaptacija na klimatske promjene” – AHP metoda koje se također provodi u sklopu projekta Metar do bolje klime.

Na našem youtube kanalu možete pronaći snimke posljednja dva predavanja.


Pogledajte dokumentarni film „Ja sam Greta“ i porazgovarajte s ministrom gospodarstva i održivog razvoja

Pozivamo vas na događaj „Oči u oči s budućnošću“ koji će se održati u velikoj dvorani kina Tuškanac u utorak, 19. listopada 2021. godine, u 15:00 sati.

U sklopu događaja imati ćete priliku pogledati zagrebačku premijeru dokumentarnog filma „Ja sam Greta“ “ koji govori o životu mlade švedske klimatske aktivistkinje Grete Thunberg.

Osim toga, mreža organizacija civilnog društva koje se bave problemom klimatskih promjena organizira razgovor  s ministrom gospodarstva i održivog razvoja na temu Što ti možeš učiniti do 2030?/Koliko si spreman/spremna mijenjati sebe, a povodom premijere dokumentarnog filma i  konferencije o klimi UNFCCC COP26. Cilj razgovora je skrenuti pažnju ministru gospodarstva i održivog razvoja na promišljanja učenika i studenata o rastućem problemu klimatskih promjena. Ujedno, organizacije bi razgovorom ministru željele skrenuti pažnju na činjenicu da su naši učenici ravnopravni dionici čiji se glas mora uzeti u obzir kada govorimo o klimatskim promjenama koje im ostaju u nasljeđete otvoreno porazgovarati s ministrom gospodarstva i održivog razvoja, Tomislavom Čorićem. Stoga, pozivamo srednjoškolce, studente i sve one koji se osjećaju mladima te aktivno promišljaju o svojoj budućnosti na otvoreni razgovor s ministrom.

Svaki student ili učenik može postaviti do 3 pitanja za Ministra, a najbolja pitanja prema odabiru organizatora moći će postaviti Ministru osobno na samoj premijeri filma.Svoja tri pitanja Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja možete poslati putem prijave na događaj do 10. listopada 2021. do 18:00 sati.

Organizatori ovog događaja su: Terra Hub, Zelena energetska zadruga (ZEZ), Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Greenpeace Hrvatska, kao i veleposlanstvo Švedske uz podršku veleposlanstva Velike Britanije te uz medijsku podršku radija yammat.fm i emisije Čuvarkuća. Budi i ti Čuvarkuća!

Događaj se organizira povodom Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja će se održati u Glasgowu 1. – 12. studenog 2021.


Prijavite se na informativno-edukativne radionice o energetskoj obnovi obiteljskih kuća

U tijeku su informativno-edukativne radionice o energetskoj obnovi obiteljskih kuća koje provode djelatnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na radionicama će se predstavit svi uvjeti sufinanciranja te popis potrebne dokumentacije, a građani će na radionici imati priliku postavljati i konkretna pitanja.

Prijavu na radionicu i raspored radionica možete pronaći OVDJE.

Izvor slike: Pixabay


Učenici osnovnih škola uče o klimi i klimatskim promjenama

U srijedu, 29. rujna 2021., DOOR je održao predavanje u OŠ Lovre pl. Matačića u sklopu projekta Moja učinkovita škola 7. Šestim razredima objašnjeno je što su klimatske promjene, globalno zagrijavanje i na koje načine oni mogu biti doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena. Edukativnom vježbom ‘Odjeća čini čovjeka’, koju su učenici odradili s velikim zanimanjem, objašnjeno im je kako kupovina odjeće i obuće ima utjecaj na emisije stakleničkih plinova te na koje načine mogu iste smanjiti odabirom lokalnih proizvođača. Učenici su sudjelovali i u vježbi ‘Debata’ gdje su entuzijastično i međusobnom suradnjom pokušali svojim argumentima pobijediti protivničku ekipu. Vježbom se potaknulo učenike da kritički razmišljaju i samostalno istraže teme koje se odnose na ublažavanje klimatskih promjena. U sklopu projekta planiramo organizirati još dva predavanja do kraja godine, te se veselimo novim edukativnim vježbama koje ćemo zajedno prolaziti s učenicima s ciljem stvaranja čišće, zdravije i ljepše okoline.


Objavljeni su preporuke i smjernice načela „energetska učinkovitost na prvome mjestu”

Možete pregledati nove preporuke i smjernice načela „energetska učinkovitost na prvome mjestu” koji je ključan element energetske unije. Energetska učinkovitost je jedna od najučinkovitijih potpora u prijelazu na niskougljično gospodarstvo i stvaranju gospodarskog rasta, radnih mjesta i prilika za ulaganja.

Preporuke i smjernice dio su novog članka 3. u izmijenjenom prijedlogu direktive o energetskoj učinkovitosti. Člankom 3. se uvodi obveza državama članicama u razmatranju osiguravanja rješenja za energetsku učinkovitost u planiranju u energetskom i neenergetskom sektoru, politikama i odlukama o ulaganjima. Oba dokumenta mogu pomoći u reviziji direktive o energetskoj učinkovitosti, no nisu obvezujuća.

Smjernice su namijenjene donositeljima politika i regulatorima na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te su važne za reviziju Smjernica o državnim potporama za klimu, energiju i zaštitu okoliša koja je u tijeku. Prvi nacrt Smjernica uopće ne spominje načelo “energetska učinkovitost na prvome mjestu”, dok se istovremeno predlažu smjernice za državne potpore za različite tehnologije za opskrbu energijom i dekarbonizaciju.

Ključne točke u Smjernicama su:

  • provedba rješenja za energetsku učinkovitost je jedno od mogućih rješenja za primjenu načela;
  • postavljanje ciljeva i mjerila za energetsku učinkovitost odrediti će prioritete energetski učinkovitim projektima i definirati kriterij prihvatljivosti za financijsku potporu;
  • razmatranje potencijalnih negativnih utjecaja posebnih odluka koje dugoročno sprječavaju energetsku učinkovitost, poput infrastrukture fosilnih plinova;
  • smanjenje potražnje za energijom trebalo bi imati prednost u odnosu na proizvodnju energije iz klimatski neutralnih izvora;
  • primjenu načela “energetska učinkovitost na prvom mjestu” trebaju provjeravati i pratiti relevantni subjekti, kao npr. energetski regulatori;
  • Komisija je osnovala Radnu skupinu u kontekstu Grupe financijskih institucija za energetsku učinkovitost, čiji je cilj analizirati trenutnu praksu u financijskom sektoru s obzirom na održive financije radi izrade preporuka do 2023. godine.

Izvor slike: freepik


DOOR je održao Info dane o energetskom siromaštvu u sklopu festivala „KLIKni na održivo“

U gradu Križevci održan je festival „KLIKni na održivo“ u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja koji se obilježava od 18. rujna do 9. listopada 2021. godine pod motom „Misli globalno, djeluj lokalno“. Cilj je promicanje održivog razvoja u lokalnoj zajednici, regiji, zemlji i Europi. U sklopu festivala DOOR je održao Info dan o energetskom siromaštvu u sklopu POWERPOOR projekta. Info dan je omogućio upoznavanje lokalne zajednice s budućima aktivnostima projekta kao što su otvaranje Lokalnog centra za energetsko siromaštvo te posjet energetski siromašnim kućanstvima s područja grada Križevaca.