Poziv na uvodnu konferenciju projekta "Urban STEM - za gradove i zajednice budućnosti"

Udruge DOOR i ODRAZ pozivaju vas na uvodnu online konferenciju projekta “Urban STEM – za gradove i zajednice budućnosti” koja će se održati u srijedu 24. studenoga 2021. od 10 do 13.30 sati na ZOOM platformi. Prijavite se do 22. studenoga te kroz okrugli stol i panel raspravu upoznajte primjere dobre prakse mjera za održivu urbanu mobilnost i saznajte više o pametnim gradovima, inovativnim tehnologijama i politikama.

Svrha projekta “UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti” je povećati zainteresiranost mladih za inovativne pristupe istraživanjima budućih studenata za STEM područja, s naglaskom na promet i energetiku. Projekt provodi udruga DOOR u partnerstvu s ODRAZ-om, Fakultetom strojarstva i brodogradnje te Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Kroz razvoj i provedbu radionica za mlade, te sudjelovanjem u inovativnim radionicama planiranja gradova budućnosti planira se povećati zainteresiranost i posvećenost razvoju projekata znanosti i tehnologije u Hrvatskoj. S druge strane, ulaganjem u znanje i intenziviranje međusektorske suradnje OCD-a s akademskim sektorom promovirat će se inovativni modeli planiranja javnih prostora i upotreba novih tehnologija za širu populaciju, odnosno građane.

U prvom dijelu konferencije bit će predstavljeni primjeri dobre prakse mjera za održivu urbanu mobilnost, s naglaskom na STEM područje:

  • STEM FSB H2LAB, Matej Paranos, Fakultet strojarstva i brodogradnje
  • STEM radionice za djecu i mlade, Anamari Majdandžić, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR)
  • Uloga STEM pristupa u održivom prometnom planiranju, Mario Ćosić, Fakultet prometnih znanosti
  • STEM za održive zajednice, Magdalena Makar, ODRAZ – Održivi razvoj zajednice

U drugom će se dijelu održati panel rasprava pod nazivom “Pametni gradovi – inovativne tehnologije i politike”, nakon čega slijedi kratka rasprava.

PRIJAVA

Svoje sudjelovanje prijavite najkasnije do ponedjeljka 22. studenoga na sljedećoj poveznici: https://forms.gle/d9B3mSJCNMKwUgTa9

Svim prijavljenima, dan prije panel rasprave bit će poslana poveznica na ZOOM.

Detaljan program rada pogledajte OVDJE.

Više o projektu UrbanSTEM saznajte OVDJE.


Hrvatska ispod prosjeka EU-a po udjelu ljudi koji ne može održati svoj dom adekvatno toplim

Rezultati istraživanje Eurostat-a provedenog u cijeloj EU pokazali su da u 2020. godini 8% stanovništva EU-a nije bilo u stanju održavati svoj dom adekvatno toplim. Hrvatska je bila ispod prosjeka EU-a s 5,7%.

Zemlje koje imaju najveći udio ljudi koji nije mogao dovoljno zagrijati svoja kućanstva su Bugarska (27%), Litva (23%), Cipar (21%), te  Portugal i u Grčka (17%).

Najniži udjeli su zabilježeni u Švicarskoj (0,3%), Norveškoj (0,8%), Austriji (1,5%) i Finskoj (1,8%).

Interaktivnoj karti, na kojoj možete provjeriti ostale države članice, možete pristupiti na poveznici:  https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-eurostat-news/-/ddn-20211105-1.

Izvor slike: Pixabay


Objavljeno izvješće Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) za 2022. godinu

Svake godine, počevši od 2005., javno se objavljuje Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI). Radi se o neovisnom alatu koji analizira i uspoređuje učinke zaštite klime u 60 zemalja te Europskoj uniji u cjelini, a koje proizvode najviše emisije stakleničkih plinova. Cilj ovog alata je povećanje transparentnosti u međunarodnoj klimatskoj politici te omogućavanje usporedbe aktivnosti i napretka zaštite klime za svaku pojedinu analiziranu zemlju.

Na konferenciji za novinare u sklopu UN-ove konferencije o klimi COP26, koautori CCPI indeksa (Climate Change Performance Indeks) za 2022. godinu prikazali su novi redoslijed država diljem svijeta rangiranih s obzirom na uspjehe i napretke u borbi protiv klimatskih promjena na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Još uvijek nijedna zemlja nije rangirana na prva tri mjesta.

Niti jedna zemlja nema dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama indeksa da bi postigla vrlo visoku ocjenu u CCPI.Stoga, opet, prva tri mjesta u ukupnom poretku ostaju prazna.

Međutim, postoje zemlje koje su bolje od drugih. Države koje na ljestvici najbolje kotiraju su, već tradicionalno, skandinavske zemlje – Danska (1.), Švedska (2.) i Norveška (3.). Danska je izborila svoje mjesto značajnim smanjenjem korištenja ugljena u posljednjih 20 godina i njegovom zamjenom s obnovljivim izvorima energije koji sada čine 30% u ukupnoj opskrbi energijom. Najveća kritika za Švedsku, prema koautorima, je velika deforestacija koja se trenutno provodi u zemlji.

S druge strane, najgore rangirane države u Europi na ovogodišnjoj ljestvici su Mađarska (53.), Poljska (52.) i Češka (51.) dok je čak i Slovenija na vrlo lošem 50. mjestu. S obzirom na zemlje s najlošijim CCPI indeksom, istaknuta je Australija kao jedna od najvećih izvoznika ugljena u svijetu, koja nije pokazala napredak u nacionalnoj i međunarodnoj plitici, zbog čega joj je dodijeljeno 58. mjesto.

Uspinjući se za 10 mjesta, Nizozemska je jedna od zemalja s najvećim poboljšanjem od prošlogodišnjeg CCPI-a, iako se još uvijek nalazi na srednjoj razini.

Na novoj ljestvici Hrvatska je zauzela 28. mjesto, što je u usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem kada je bila na 18. mjestu, za 10 mjesta lošiji plasman. Naša se zemlja ove godine našla u društvu Indonezije, koja je na 27. mjestu, i Meksika, koji je 29., a razlika u bodovima između te tri države je samo 1,2 boda. No nije samo Hrvatska pala na ljestvici, Europska Unija u cijelosti se, u odnosu na prošlu godinu, u poretku spustila za 6 mjesta te je sada na 22. mjestu iza Egipta i Ukrajine.

Uspješnost u području zaštite klime promatranih zemalja, koje zajedno čine 92 % globalne emisije stakleničkih plinova, procjenjuje se u četiri kategorije: emisije stakleničkih plinova, obnovljivi izvori energije, potrošnja energije i klimatska politika. U dvije od ove četiri kategorije, Hrvatska je dobila lošu ocjenu. Radi se o kategorijama emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije, koje su međusobno generalno vrlo povezane. Naročito je to vidljivo u našim regijama gdje se još uvijek u značajnoj mjeri za proizvodnju električne i toplinske energije, ali i pokretanje vozila koriste fosilna goriva (68,3% prema publikaciji Energija u Hrvatskoj 2019).

Koautori su naglasili da je jako dobro što većina zemalja ima nacionalne ciljeve za nultu neto stopu emisija, no bitno je da se više fokusiraju na zamjenu ugljena obnovljivim izvorima energije a ne prirodnim plinom, kao npr. Japan. Uz to su naglasili da nijedna zemlja koja je analizirana nije na „putu“ za ostvarenje kratkoročnih politika za postizanje dugoročnog cilja od nulte neto stope emisija, time ukazujući na veliku razliku u namjerama i stvarnoj implementaciji.

Obnovljiva energija se širi, unatoč svjetskom gospodarskom padu

Norveška je prva zemlja koja je dobila vrlo visoku ocjenu u kategoriji obnovljive energije.

U kategoriji korištenja obnovljivih izvora energije Hrvatska je dobila visoku ocjenu te zauzela 11. mjesto što je u skladu s generalnim trendom povećanja instalacije sustava koji koriste OIE u javnom i privatnom sektoru posljednjih nekoliko godina. Ovaj pozitivan trend ponajprije možemo zahvaliti dostupnim financijskim mehanizmima koje su korisnici u svim sektorima koristili za sufinanciranje svojih projekata u energetici kroz prošlu financijsku perspektivu (2014.-2020.). Trenutno dostupne informacije i predviđanja govore da će se taj trend nastaviti i u novom razdoblju (2021.-2027.) te su u nekim programima financiranja na nacionalnoj i EU razni već jasno izdvojene mjere koje se odnose na povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Kao i prošle godine, niti jedna zemlja EU-a nije imala vrlo slab učinak. Češka, Poljska i Francuska ostaju zemlje EU s najlošijim rezultatima u ovoj kategoriji.

Posljednja kategorija u kojoj se vršilo bodovanje je klimatska politika pojedine analizirane zemlje. Ovdje je Hrvatska dobila srednju ocjenu te se po tome smjestila na 26 mjesto, blizu Italije, Austrije i Grčke. Posljednjih godina, a prateći inicijative iz Europske komisije,  naročito donošenje Europskog Zelenog Plana, Hrvatska je izradila i prihvatila nekoliko bitnih strateških dokumenata. Tu je ponajprije potrebno izdvojiti Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Integrirani nacionalni i klimatski plan za RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP) te Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

Iako su ti dokumenti s pojedinih razina bili kritizirani kao nedovoljno ambiciozni, već je samo njihovo donošenje korak u pravom smjeru za smanjenje i prilagodbu klimatskom promjenama. Regionalna i lokalna razina ove dokumente koristi kako bi i za svoja područja i zajednice odredili ciljeve i smjer daljnjeg niskougljičnog razvoja, a to rade kroz Akcijske planove energetske učinkovitosti (županije) ili Akcijske planove energetski i klimatski održivog razvitka, SECAP (gradovi i općine).

Kako ne bi sve ostalo samo na djelovanju javne uprave ili kontroli emisija industrije i privatnog sektora, novim Zakonom o tržištu električne energije definirane su energetske zajednice građana, dok se novim prijedlogom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji predlaže uvođenje  zajednica obnovljive energije. Osnivanjem jedne od te dvije nove pravne osobe, lokalne zajednice mogu aktivno doprinositi energetskoj tranziciji i postizanju klimatske neutralnosti koristeći princip odozdo prema gore (bottom-up).

Kombinacijom dobrog strateškog planiranja, dostupnih financijskih mehanizama i sredstava, institucionalne podrške te uključivanjem građana u pripremu i provedbu projekata vezanih uz energiju i klimu, smanjenje emisija stakleničkih plinova u budućnosti može biti značajno što za sobom povlači bolje uvjete života, gospodarsku konkurentnost te povećanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama. Sve će to, naravno, utjecati i na poziciju Hrvatske na budućim ljestvicama CCPI, što samo za sebe ne bi trebao biti cilj već motivacija za djelovanjem u pravom smjeru, smjeru energetske tranzicije cijelog društva.

Hrvatska je ostvarila veliki pad na ljestvici

Kao i prethodnih godina, Hrvatska ima visoke rezultate u kategoriji obnovljivih izvora energije. Ipak, zemlja pokazuje srednju uspješnost u kategoriji klimatske politike i nisku u korištenju energije i emisijama stakleničkih plinova.

Hrvatska je svoje nacionalne dugoročne strategije usvojila u lipnju 2021. Zemlja se i dalje oslanja na fosilna goriva i jedina je članica EU-a bez jasnog plana postupnog ukidanja ugljena. Općenito, stručnjaci CCPI ne vide hrvatske ciljeve kao dovoljne.

Upitnik za izradu indeksa ispunjava 460 stručnjaka u zemljama koje sudjeluju, a indeks se sastoji od četiri kategorije: 40% emisija stakleničkih plinova, 20% obnovljivi izvori energije, 20% potrošnja energije i 20% klimatske politike. Suradnik za ovogodišnji CCPI je Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Interaktivnu kartu s obzirom na CCPI indeks, kao i objašnjenje dodijeljenog mjesta na ljestvici za svaku zemlju, možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://ccpi.org/countries/


Održana je radionica o porijeklu hrane i prednostima kupovine od lokalnog i ekološkog proizvođača

U sklopu projekta „Održivom potrošnjom do ublažavanja klimatskih promjena“, kojeg DOOR provodi u suradnji s udrugom Vestigium, u subotu, 6. studenog 2021., održana je prva od četiri tematske radionica za djecu na temu održive potrošnje. Djeca će na radionicama naučiti što je kompostiranje i zašto je važno, odakle dolazi hrana i kako se može uzgojiti na malim gradskim površinama, koje su nam namirnice dostupne tijekom godine ako hranu nabavljamo od malih, lokalnih i ekoloških proizvođača, te na koje sve načine možemo pripremati hranu i kako iskoristiti biootpad.

Na prvoj radionici u udruzi Vestigium djeci je bilo objašnjeno odakle dolazi hrana koju jedemo, koja je razlika od jabuke kupljene u trgovini i direktno od malog, lokalnog i ekološkog proizvođača. Uz to, djeca su naučila kako nastaje sir koji kupujemo u trgovini, a kako onaj na malom obiteljsko poljoprivredno gospodarstvu.

Na drugoj radionici, koja će se održati 20. studenog 2021., djeca će imati prilike naučiti više o uzgoju i pripremi hrane, te što je kompostiranje i zašto je važno.

Na radionicu se možete prijaviti preko e-mail adrese: udruga.vestigium@gmail.com

Projekt je financiran iz proračuna Grada Zagreba za 2021. godinu u sklopu Javnog poziva za podnošenje prijava za dodjelu jednokratnih financijskih potporama udrugama za 2021.


Komisija je objavila tri nova izvješća o djelovanju EU-a u području klimatske politike za 2020. godinu

Europska komisija je uz godišnje izvješće o stanju energetske unije objavila i tri izvješća o djelovanju EU-a u području klimatske politike za 2020. godinu: izvješće o djelovanju EU-a u području klime, izvješće o tržištu ugljika i izvješće o kakvoći goriva.

Izvješće o djelovanju EU-a u području klime

U izvješću je prikazano da su se u odnosu na 2019. emisije stakleničkih plinova u EU-27 tijekom 2020. godine smanjile za gotovo 10 %. Takav, dosad nezabilježen pad emisija se pripisuje pandemiji bolesti COVID-19. Isto tako, u Izvješću stoji da su se emisije u odnosu na 1990. ukupno smanjile za 31 %. To znači da je EU premašio svoj cilj iz Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) prema kojima je bilo potrebno do 2020. smanjiti emisije za 20 % u odnosu na 1990. godinu.

U usporedbi s 2019. emisije u sektorima u sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS) naglo su pale 2020. godine. Emisije iz proizvodnje električne energije i najvećeg dijela industrijske proizvodnje pale su za 11,4 %, a emisije iz zračnog prometa za 63,5 %. Emisije u sektorima izvan ETS sustava: promet, zgrade, poljoprivreda i otpad, smanjile su se za 6 %.  Od uvođenja ETS sustava 2005. emisije su se smanjile za oko 43 %, čime je premašen cilj od 21 % iz zakonodavstva EU-a o ETS-u. U sektorima koji trenutačno nisu uključeni u ETS sustav emisije su bile 16 % niže nego 2005., čime je premašen cilj iz Odluke o podjeli napora. Ako se izuzme smanjenje emisija iz prometa 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, od 2005.  emisije iz prometa i poljoprivrede ostat će uglavnom nepromijenjene, zbog čega su potrebne dodatne mjere za njihovo smanjenje.

Također, države članice planiraju, usvajaju i provode politike i mjere za postizanje svojih trenutačnih ciljeva u podijeli napora do 2030. u okviru Uredbe o podijeli napora. Ako se objedine nacionalne politike koje se trenutno provode, u odnosu na 2005. EU-27 bi smanjio emisije obuhvaćene Odukom o podijeli napora za 22% do 2030. To je znatno ispod trenutačnih 30% ukupnog cilja smanjenja emisija i ambicioznijeg cilja od 40% predloženog u srpnja 2021. Čak i ako se provedu sve dodatne politike koje su prijavile države članice, ostvario bi se samo cilj od 30%. To ukazuje na potrebu država članica da planiraju i provedu dodatne mjere za ostvarivanje klimatskih ciljeva u sektorima obuhvaćenima Odukom o podijeli napora.

Neto uklanjanje stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u posljednjem desetljeću bilježio zabrinjavajući silazni trend. Razlog je sve veći udjel šuma koje sazrijevaju, sve češće prirodne nepogode, porasta potražnje za drvom i smanjena stopa pošumljavanja. Naime, sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (eng. Land-use, Land Use Change and Forestry, LULUCF) može stvarati emisije stakleničkih plinova, ali i uklanjati CO2 iz atmosfere. Između 2013. i 2020. države članice obvezale su se osigurati da se emisije stakleničkih plinova i uklanjanje CO2 iz dodatnih aktivnosti uračunaju u cilj smanjenja emisija prema Kyotskom protokolu.

Izvješće o kakvoći goriva

U izvješću je istaknuta potreba za poduzimanjem daljnjih mjera kako bi se postigao cilj Direktive o kakvoći goriva da se intenzitet stakleničkih plinova u gorivima za promet smanji za najmanje 6% do 2020. u odnosu na 2010. 2019. godine je utvrđeno da je prosječni intenzitet stakleničkih plinova u gorivima pao za 4,3% u odnosu na 2010., dok je od 2018. postignuto godišnje smanjenje od samo 0,6 postotnih bodova. Uz to, u izvješću je naglašeno da su velike razlike u napretku među državama članicama te da gotovo sve moraju brzo djelovati kako bi se ostvario cilj za 2020.

Izvješće o tržištu ugljika

U izvješću je naglašeno da je sustav EU-a za trgovanje emisijama izdržao gospodarski pad uzrokovan pandemijom, te je i dalje stabilan. Cijena emisijskih jedinica ETS sustava povećala se od 2018., zbog čega su prihodi od prodaje na dražbi, namijenjeni državama članicama, porasli s 3,2 milijarde eura u 2013. na 14,4 milijarde eura u 2020. godini. Iste godine 76% tih prihoda iskorišteno je ili se planira iskoristiti za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva. Osim toga, sve veći broj projekata u području klime financiranih sredstvima EU-a financira se monetizacijom emisijskih jedinica u okviru programa NER 300, Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju.

Komisija je za predstojeće godine predložila jačanje i proširenje uloge određivanja cijena ugljika, kao dio paketa za ostvarivanje ciljeva Europskog zelenog sporazuma usvojenog u srpnju 2021., kako bi EU mogla ostvariti svoje još ambicioznije klimatske ciljeve.

Izvor slike: Pxabay


Više od 40 zemalja obećale su napustiti korištenje ugljena

Na konferenciji o klimi COP26 više od 40 zemalja obećale su prekinuti sva ulaganja u novu proizvodnju energije iz ugljena, koji najviše doprinosi klimatskim promjenama od svih fosilnih goriva. Uz to, potpisnici sporazuma, koji je neobvezujući, složili su se da će bogatije zemlje postupno odustati od korištenje ugljena do 2030-ih, a siromašnije zemlje do 2040-ih.

Zemlje koje u velikim količinama koriste ugljen poput Poljske, Vijetnama i Čilea su se također obvezale napustiti korištenje ugljena, no najveće zemlje koje su ovisne o ugljenu poput Kine, SAD-a i Indije nisu pristale na takav dogovor. Međutim, u drugom sporazumu se 20 zemalja obvezalo, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Novi Zeland, da će ukinuti javno financiranje projekata u kojima se  koriste fosilna goriva bez tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida u inozemstvu do kraja 2022. godine.

Zemlje poput Južne Afrike, Poljske i Indije trebat će velika ulaganja kako bi svoj energetski sektor učinili „čišćim“. S obzirom na to, pitanje je koliko će sredstava razvijene zemlje trebati izdvojiti kako bi se ostvarili planovi za prestanak korištenja ugljena u zemljama u razvoju. Velika Britanija, Njemačka i SAD dodijelile su Južnoj Africi 8,5 milijardi dolara kako bi napustila korištenje ugljena. Druge zemlje su također zainteresirane slijediti primjer Južne Afrike.

Iako je postignut napredak u smanjenju upotrebe ugljena na globalnoj razini, u 2019. godini se iz njega proizvelo oko 37% električne energije u svijetu.

Izvor teksta: https://www.bbc.com/news/science-environment-59159018

Izvor slike: Pixabay


DOOR će održati predavanje o energetskom siromaštvu u sklopu online radionica s vizijom – Zeleni Zagreb

U sklopu projekta UNIC Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova pozivamo vas na jednu ili više online radionica u sklopu drugog ciklusa gradskog laboratorija koji će se 2021. i 2022. godine baviti vizijom Zagreba kao ZELENOG ZAGREBA. Sudjelovanjem na radionici sudionicima će se objasniti: u kojoj mjeri su građani izloženi rizicima poput toplinskih otoka, poplavama ili potresima, koji rizici su mogući za siromašne građane u daljnjem procesu obnove nakon razornih potresa, u kojoj mjeri starije osobe i druge deprivirane skupine mogu podmiriti troškove stanovanja i osigurati pristup energentima čija cijena raste, na koji način je potrebno riješiti probleme pristupa kvalitetnoj prehrani za sve građane, koje su posljedice masovne proizvodnje hrane u velikim institucijama, kao i mogu li građani jednako koristiti blagodati zagrebačkih zelenih površina.

Ovom prilikom DOOR će održati predavanje u sklopu radionice pod nazivom  „Stanovanje i energetsko siromaštvo“, 10. studenog 2021. od 13:00 do 15:00 sati, na kojoj će objasniti problem energetskog siromaštva (definicija, uzroci, pogođene skupine, stanje u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu) i što se poduzima kako bi spriječilo ili ublažilo energetsko siromaštvo u Hrvatskoj i radu Zagrebu. Uz to, DOOR će imati priliku pojasniti zašto je važan pristup električnoj energiji, kakvo je stanje energetskog siromaštva s obzirom na električnu energiju u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu te koje se mjere poduzimaju za rješavanje tog problema.

Događaj je otvoren za sve članove akademske i društvene zajednice, uključujući studente, nastavnike, zaposlenike Sveučilišta, znanstvenike, predstavnike građana i medija, predstavnike gradske samouprave i lokalne vlasti, stručnjake iz javnog, privatnog ili civilnog sektora.

Online radionice će se održati tijekom 9. i 10. studenoga 2021., a prijave se zaprimaju do 5. studenog 2021. putem online obrasca.

Popis i raspored održavanja radionica je sljedeći:

  • „Ekološki rizici i prirodne katastrofe iz perspektive ranjivih skupina“ – utorak, 09. studenog 2021., 12:00 – 14:00 sati;
  • „Glad i pristup hrani“, utorak 09. studenog 2021., 15:00 – 17:00 sati;
  • „Stanovanje i energetsko siromaštvo“, srijeda, 10. studenog 2021., 13:00 – 15:00 sati;
  • „Mobilnost i pristup zelenim površinama“, srijeda, 10. studenog 2021., 15:00 – 17:00 sati.

Izvor slike: Pixabay


Znanstvenici procjenjuju da je 85% svjetske populacije pogođeno klimatskim promjenama

Na njemačkom istraživačkom institutu za klimatske promjene Mercator, pomoću strojnog učenja (eng. machine learning) analizirano je više od 60.000 studija povezanih s klimatskim promjenama. Rezultati su otkrili da je 80% kopnene površine diljem svijeta, gdje živi 85% svjetskog stanovništva, pogođeno klimatskim promjenama. Rezultati istraživanja, koje se usredotočilo na događaje kao što su neuspjela žetva, poplave i toplinski valovi, omogućili su znanstvenicima uspostavu čvrste veze između sve češćih ekstremnih klimatskih događaja i ljudskih aktivnosti.

Nakon što je softver za strojno učenje pod nazivom BERT analizirao informacije o klimatskim promjenama, algoritam je identificirao studije koje bi mogle pokazati utjecaje klimatskih promjena čak i ako se u tim studijama rezultati ne pripisuju klimatskim promjenama.

Strojno učenje je vrsta umjetne inteligencije koja postaje pametnija kako dobiva više informacija. Callaghan i tim nisu imali za cilj samo istaknuti tešku situaciju planeta kako utjecaji klimatskih promjena postaju sve poznatiji, već i koristiti strojno učenje kako bi otkrili nedostatke u znanstvenim studijama.

Objavljenu studiju možete pregledati OVDJE.

Izvor slike: Pixabay


Webinar o održivoj tranziciji na Sredozemlju

Dana 11. studenog 2021., 15:00 – 16:00 sati po srednjoeuropskom vremenu, održat će se webinar o strateškim preporukama za održivo iskorištavanje resursa na Sredozemlju. Na webinaru će se raspravljati o perspektivi Sredozemlja s obzirom na trenutnu politiku održivog razvoja EU-a, s posebnim naglaskom na plan oporavka (Next  GenerationEU) i Europski zeleni sporazum. Webinar organizira Euro-mediteranski centar za klimatske promjene (CMCC).

Webinar će se moći pratiti preko Zoom platforme, a registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_17-CksLwSvau-iSpmVEFEg

Ako želite saznati na koje načine se obalni gradovi na Sredozemlju prilagođavaju klimatskim promjenama, posjetiti platformu Adriadapt: https://adriadapt.eu/hr/. Informacijska platforma o otpornosti na klimatske promjene za jadranske lokalne zajednice nudi pregled različitih mogućnosti prilagodbe, slučajeve iz prakse, dokumente sa smjernicama, zakonske okvire te druge korisne materijale o prilagodbi na klimatske promjene.

Izvor slike: Pixabay


ENPOR GIS alat za energetsko siromaštvo (Energy Poverty Dashboard)

ENPOR GIS alat za energetsko siromaštvo otkriva geografska područja na kojem se pojavljuje energetsko siromaštvo u sektoru privatnog iznajmljivanja stanova i kuća te pomože u otkrivanju, kvantificiranju i praćenju učinaka politika o povećanju energetske učinkovitosti za sve oblike energetski siromašnih kućanstava.

ENPOR GIS alat energetskog siromaštva sastoji se od 2 elementa:

  1. Online karte za prikaz zemljopisnog položaja energetskog siromaštva u sektoru iznajmljivanja. Karte će pomoći u vizualizaciji podataka na nacionalnoj, regionalnoj i (gdje je moguće) subregionalnoj skali koristeći podatke iz EU-SILC-a, EU EPOV-a i anketa o popisima stanovništva i proračunu kućanstava;
  2. Interaktivne karte politika vezanih uz energetsku učinkovitost u privatnom sektoru iznajmljivanja. Interaktivna karta omogućit će lokalnim agencijama povezivanje ranjivih kućanstava s relevantnim politikama, te će osigurati participativnu platformu za sve dionike, posebno nacionalne REACT grupe, da podijele iskustva s politikama i da se uključe u lokalno donošenje odluka vezanih uz energetsku učinkovitost.

Nadzorna ploča energetskog siromaštva prvi je alat te vrste, koji prostorno identificira energetsko siromaštvo u privatnom sektoru iznajmljivanja diljem Europe. Alat je koristan za nevladine organizacije, civilno društvo i upravna tijela jer imaju pristup informacijama o energetski siromašnom stanovništvu, najboljim praksama i politikama za rješavanje ovog problema, te vizualizirani prikaz poduzimaju li se projekti u područjima najveće potrebe.

Link na alat: https://www.enpor.eu/energy-poverty-dashboard/