Čelnici EU-a na sastanku u Bruxellesu složili su se oko prijedloga Europske komisije o povećanju klimatskog cilja za 2030. godinu za smanjenje emisija stakleničkih plinova na 55%, u odnosu na prethodno usuglašeni cilj od 40%. Ovo povećanje dolazi u trenutku približavanja pete godišnjice Pariškog sporazuma 12.12., ali nažalost ni njime se ne doseže razina smanjenja emisija potrebnih da bi EU pridonijela ograničavanju porasta temperature na 1,5 ° C.

U rujnu 2020. godine  Europska komisija je u svom Planu za klimatske ciljeve predložila najmanje 55% smanjenje neto emisija do 2030. godine,  kao prijeko potreban korak za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine.

Iako ovaj pomak predstavlja značajan korak naprijed u odnosu na prethodni cilj, novi cilj također nije u skladu s najnovijim dostupnim rezultatima znanstvenih istraživanja i načelima Ujedinjenih naroda o pravičnosti koji zahtijevaju da se EU obveže na najmanje 65% smanjenja emisija do 2030. godine.

Također, suprotno prethodnom cilju, novi cilj je zapravo „neto“ i uključuje ponore ugljika iz sektora korištenja zemljišta i šumarstva. To znači da će se veliki emiteri, uključujući i promet u kojem emisije još uvijek rastu, morati manje dekarbonizirati kako bi se postigao dogovoreni cilj. Kao što je Komisija naznačila u svom Planu za klimatske ciljeve za 2030., ako EU bude uspješna u provedbi ciljeva vezanih uz biološku raznolikost, uklanjanje ugljika moglo bi predstavljati i do 5% emisija. U tom slučaju novi postavljeni cilj smanjenja emisija iznosi zapravo samo 50%.

Komentirajući ishod Europskog vijeća, Wendel Trio, direktor Mreže za klimatske akcije (CAN) Europe izjavio je:

Postizanje sporazuma o novom klimatskom cilju vitalan je i nužan korak koji će pomoći u ograničavanju eskalacije klimatske krize. Na predstojeću godišnjicu Pariškog sporazuma, EU sada mora uvjeriti druge velike proizvođače emisija da povećaju svoje klimatske ambicije za 2030. uoči COP26 sljedeće godine.

No s obzirom na duboku egzistencijalnu prijetnju s kojom se suočavamo, čelnici EU-a ne mogu dopustiti da se prekomjerne emisije nastave još jedno desetljeće i morat će povećati dogovoreni cilj. Znanost je jasna da je barem 65% smanjenja emisija pravi napredak. Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo institucijama EU da iduće godine nastave s nadogradnjom zakonodavstva EU. Sada je taj predmet u rukama Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se zakonodavstvo EU uskladilo s povećanim ambicijama i ciljevima Pariškog sporazuma.

Žao nam je što su se čelnici složili oko postavljanja ciljeva za smanjenje emisija koji su u suprotnosti od ciljeva zaštite prirode i pozivaju Komisiju da osigura da svi budući zakoni drže strogu podjelu između ova dva procesa.

Zaključke Vijeća možete pročitati ovdje: https://www.consilium.europa.eu/media/47296/1011-12-20-euco-conclusions-en.pdf.

Tekst je preuzet iz javnog priopćenja poslanog od strane Climate Action Network (CAN) Europe. DOOR podupire CAN-ovo stajalište te se slaže s navedenim osvrtom na donesenu odluku o povećanju klimatskog cilja EU 2030 za smanjenje emisija stakleničkih plinova.