DOOR će u petak, 4. ožujka 2022., održati otvorenje Centra za borbu protiv energetskog siromaštva na adresi Slavka Batušića 7, Zagreb. Svi zainteresirani građani su pozvani da nam se pridruže pri otvaranju Centra od 10 do 14 sati kada će imati priliku čuti na koji način je zamišljeno djelovanje Centra, koje aktivnosti će se provoditi te kako se i oni mogu uključiti. Uz to, posjetiteljima ćemo na dan otvaranja dijeliti promotivne poklone udruge DOOR poput rokovnika, majica, platnenih vrećica, USB memorije i dr.

DOOR već godinama radi na podizanju svijesti i aktivnostima za smanjenje energetskog siromaštva, zbog čega je odlučio pokrenuti Centar koji će pomoći građanima u dijeljenju osnovnih informacija o energetskom siromaštvu i savjeta kako povećati energetsku učinkovitost svog kućanstva, kako očitati račun za pojedini energent i kojim jednostavnim mjerama se mogu ostvariti uštede u potrošnji energije u kućanstvu.

Posjetitelje Centra na otvorenju će dočekati DOOR-ovke Anamari Majdandžić, mag. oecl., i Silvija Vočanec, mag. ing. petrol, koje će biti savjetnice u Centru, kao i ostali članovi Udruge, s kojima ćete moći razgovarati o globalnom problemu energetskog siromaštva.

Energetsko siromaštvo rastući je problem u EU i Hrvatskoj. U jeku rasta cijena energenata kao i troškova svakodnevnog života zbog inflacije možemo očekivati daljnji rast i veće posljedice energetskog siromaštva. Energetsko siromaštvo često se opisuje i kao „siromaštvo gorivom“ ili „energetska ranjivost“, a nastaje kada kućanstvo ima neadekvatnu razinu osnovnih energetskih usluga, kao što su: grijanje, hlađenje, rasvjeta i korištenje uređaja zbog nedostupnosti ili cjenovne nepristupačnosti energije. Zbog velikog udjela troškova za energiju u ukupnim troškovima kućanstva, energetski siromašna kućanstva obično su prisiljena smanjiti svoje rashode za zadovoljavanje ostalih potreba (npr. hranu) ili se odluče za smanjenje potrošnje energije (npr. ne griju sve prostorije, ne pale svijetlo osim u nužnim situacijama) što dovodi do opadanja kvalitete života. U različitim dokumentima EU-a najčešće se koristi definicija prema kojoj se kućanstvo može opisati kao kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva ako troškovi za energiju predstavljaju više od 10% prihoda kućanstva.

Prema tome, energetsko siromaštvo smanjuje kvalitetu života i negativno utječe na opće zdravstveno stanje energetski siromašnih građana. Energetsko siromaštvo ostavlja posljedice na fizičko zdravlje te utječe na razvoj respiratornih i kardiovaskularnih bolesti uzrokovanih niskim temperaturama tijekom zime, visokim tijekom ljeta, vlagom i plijesni, ali ostavlja posljedice i na mentalno zdravlje zbog stresa uzrokovanog nemogućnošću podmirivanja troškova energije i kontinuirane briga oko dobrobiti i kvalitete života.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je oko 2 milijarde ljudi energetski siromašno diljem svijeta, a podaci Europskog opservatorija za energetsko siromaštvo procjenjuju da je od 50 do 125 milijuna građana EU – a energetski siromašno. Za ovu zimu, procjenjuje se da je 80 milijuni Europljana ima veliki izazov s održavanjem svojih domova adekvatno toplim zbog naglog porasta cijena prirodnog plina i ostalih energenata

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj te godine iznosila je 18,3 %, dok je 2018. godine iznosila 19,3 %. Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine taj se udio povećava na 41,0% (2019) odnosno 42,9 % u 2018. godini. Stopa materijalne deprivacije u 2019 .godini iznosila je 19.6% Statistički podaci također pokazuju da si 6,6% stanovnika nije moglo priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Kućanstva na kontinentu su u većem riziku od siromaštva u odnosu na Jadransku Hrvatsku, a prema analiziranim stopama rizika prema aktivnosti i dobi, najrizičnije kategorije su nezaposleni i osobe starije od 65 godina (udio žena čini 33,6%, a muškaraca 24,9%).