U srpnju 2020. čelnici EU-a su se složili oko prijedloga sveobuhvatnog proračuna Europske unije za novo sedmogodišnje razdoblje u iznosu od 1824,3 milijarde eura, a koji u okviru višegodišnjeg financijskog okvira vrijednosti 1074,3 milijarde eura predviđa i izvanredni proračun za oporavak od 750 milijardi eura kroz novi financijski instrument Next Generation EU (NGEU).

Dio sredstava potrebnih za rješavanje izazova uzrokovanih pandemijom COVID-19, do 750 milijardi eura, EU će osigurati sredstva posuđivanjem na tržištu kapitala, a Europska komisija će biti ovlaštena u ime Unije djelovati na financijskim tržištima.

EU će posuđena sredstva koristiti isključivo u svrhu rješavanja posljedica krize uzrokovane COVID-19, putem Next Generation EU (NGEU). Dio sredstva iz NGEU, državama članicama će biti dostupan u obliku zajmova (360 milijardi eura), a dio u  obliku bespovratnih sredstava (390 milijardi eura) i to kroz sedam programa. Jedan od programa je Mehanizam za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility). S financijskom omotnicom od 672,5 milijardi eura navedeni je mehanizam okosnica instrumenta za oporavak Next Generation EU.

Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost će se državama članicama pomoći u prevladavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije COVID-19. Mehanizam bi trebao osigurati zelenu i digitalnu tranziciju te izgradnju održivijih i otpornijih gospodarstva država članica. Zelena tranzicija će se poticati ulaganjima u reforme i ulaganjima u zelene tehnologije i izgradnju kapaciteta, uključujući biološku raznolikost, energetsku učinkovitost, obnovu zgrada i kružno gospodarstvo, istodobno doprinoseći klimatskim ciljevima EU, promičući održivi rast, otvaranje radnih mjesta i očuvanje energetske sigurnosti.

Kako bi dobile potporu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice moraju izraditi nacionalne planove za oporavak i otpornost u kojima se utvrđuju njihovi programi reformi i ulaganja do 2026. Pri tome je ključno naglasiti da će se napredak i implementacija mjera pratiti u okviru Europskog semestra, kako bi se osigurala koordinacija i komplementarnost nacionalnih ciljeva razvoja s načelima Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Infografiku možete pogledati ovdje.