Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je izvješće pod nazivom Energetska učinkovitost 2021. prema kojem je potrebno udvostručiti povećanje energetske učinkovitosti u odnosu na trenutnu razinu kako bi se uskladilo sa scenarijem Međunarodne agencije za energiju koji je nužan za postizanje neto nultih emisija do 2050. godine.

Prema Izvješću se očekuje da će se zbog gospodarskog oporavka globalna potražnja za energijom povećati za oko 4% u 2021., vraćajući se na razinu prije COVID 19 pandemije. Godina 2020. je bila loša za energetsku učinkovitost, zbog pada potražnje i cijena energije, dok se tehnički napredak usporio.

Uz poremećaje zbog pandemije Covid-19 koji oblikuju globalne energetske i gospodarske trendove u 2020. i 2021., još uvijek je nejasno hoće li ovogodišnji poboljšani energetski intenzitet utjecati na početak održivog oporavka. Međutim, povećani trendovi ulaganja, porast državne potrošnje na energetsku učinkovitost, nove najave većih klimatskih ambicija i druge mjere politike nude ohrabrujuće signale.

Također, očekuje se da će politike vlada pomoći u povećanju ulaganja u energetsku učinkovitost za 10% u 2021., što je gotovo 300 milijardi USD. Međutim, s obzirom na razine predviđene u scenariju za postizanje neto nultih emisija do 2050., ukupna godišnja ulaganja trebala bi se utrostručiti do 2030. Nedavni rast ulaganja koncentriran je uglavnom u Europi, što ukazuje potrebu za politikama u drugim regijama svijeta za postizanje globalnih klimatskih ciljeva.

U 2020. „jači“ programi povećanja energetske učinkovitosti zgrada u Europi nadoknadili su smanjenje ulaganja u energetsku učinkovitost u prometu zbog COVID pandemije. U međuvremenu, ulaganja u učinkovitost prometa su se počela povećavati, dok ulaganja u zgrade dosežu rekordne vrijednosti. Dodatni i stroži standardi i propisi, veća javna potrošnja, strukture poticaja i pojednostavljeni zakoni i procedure planiranja mogu pomoći u povećanju ulaganja i učiniti učinkovitije projekte privlačnijima za privatno financiranje.

Ulaganja država u energetsku učinkovitost su regionalno neuravnotežena, jer se većina ulaganja događa u razvijenim zemljama. Zbog toga, ostale zemlje čine značajan potencijal za korištenje paketa oporavka, stvaranje radnih mjesta te promicanje gospodarskog rasta. Ulaganja u energetsku učinkovitost čine oko dvije trećine od ukupno 400 milijardi USD godišnje koje su vlade mobilizirale svojim mjerama oporavka za sljedeće tri godine. To uključuje ulaganja države, kao i ulaganja privatnog i drugog javnog sektora za razdoblje od 2021. do 2023.

Prema scenariju neto nulte emisije do 2050., rani fokus politike na energetsku učinkovitost utrostručio bi broj radnih mjesta do 2030. kroz povećana ulaganja za obnovu zgrada, učinkovitije uređaje i druge mjere. Time bi se stvorili mnogi poslovi u građevinarstvu, te poslovi u instalaciji sustava grijanja, hlađenja i potrošne tople vode.

Gospodarski oporavak 2021. povećao je potražnju za robom, stvarajući pritisak na lance opskrbe i stvarajući nestašice robe i usluga bitnih za ulaganja u energetsku učinkovitost. To je podiglo cijene gotovo svega, od osnovnih građevinskih materijala do poluvodiča koji se koriste u elektronici i vozilima. U nekim zemljama se zbog nedostatka ključnih zaliha usporila gradnja.

U scenariju Međunarodne agencije za energiju, energetski intenzitet globalnog gospodarstva poboljšava se (odnosno pada) za 35% do 2030. godine potaknuto energetskom učinkovitošću u kombinaciji s elektrifikacijom i promjenom u ponašanju. To omogućuje rast proizvodnje električne energije iz „čistih“ izvora energije, kao što su vjetar i sunce, čime bi se nadmašila ukupnu potražnju za energijom. U ovom scenariju, globalno gospodarstvo će porasti za 40% do 2030., potaknuta većim brojem stanovnika i razinama prihoda, ali će se pri tome koristiti 7% manje energije.

Elektrifikacija prijevoza, grijanja prostora i vode, kao i industrije, rezultiralo bi povećanjem energetske učinkovitosti i nižim razinama emisija, ali bi također doprinijelo proizvodnji električne energije za 40% do 2030. u scenariju neto nulte emisije do 2050.

Ciljevi za energetsku učinkovitosti u ovom scenariju uključuju povećanje broja zgrada s nultom neto emisijom ugljika do 2030. od manje od 1% na 20%, bez novih prodaja kotlova na ugljen i lož ulje na globalnoj razini od 2025. Prodaja plinskih kotlova također bi bila zabranjena od 2025., osim ako je predviđena dekarbonizacija opskrbe plinom bojlerima koji mogu sagorijevati 100% vodika ili drugi plin s niskim udjelom ugljika.  Udio toplinskih pumpi u potražnji za energijom za grijanje povećao bi se za 20% u 2025. od današnjih 7%.

Izvor slike: Pixabay