Kako države članice namjeravaju koristiti sredstva iz EU-ovog Fonda za oporavak i otpornost u iznosu od 672 milijarde eura i dalje nije poznato. Novi izvještaj mreže ekoloških organizacija Bankwatch pokazuje da u većini država članica koje su obuhvaćene istraživanjem nema javno dostupnih podataka o planovima za oporavak, a dostupni podaci najčešće nisu službene objave nadležnih tijela već medijske spekulacije. U istraživanju Bankwatcha osnovno je pitanje bilo kako su pripremani Nacionalni planovi oporavka i otpornosti u 20 država članica, a rezultati pokazuju da gotovo nijedna država članica svoje Planove nije predstavila javnosti, niti su šire skupine zainteresiranih dionika sudjelovale u radnim skupinama zaduženim za njihovo planiranje. Posebno zabrinjava što se čini da Planovi ne uključuju prethodnu stratešku procjenu utjecaja na okoliš što dovodi do zabrinutosti oko ispunjavanja nacionalnih, ali i europskih dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva.

Uz pomoć Climate Action Network (CAN) Europe i njezinih članica, Bankwatch je razvio interaktivnu vizualizaciju rezultata koju možete pogledati ovdje.

Ugovori poput Aarhuške konvencije zahtijevaju aktivno uključivanje građana i udruga građana u procese donošenja plana, programa ili politike vezane uz okoliš, uključujući financijske i proračunske planove, u što zasigurno spada i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Aarhuška konvencija se odnosi na:

  • pristup informacijama o okolišu – pravo svakoga na informaciju o okolišu koja imaju tijela javne vlasti,
  • sudjelovanju javnosti u odlučivanju u pitanjima okoliša – omogućiti javnosti i nevladinim organizacijama da komentiraju prijedloge mjera, propisa, politika, planova, programa i projekata, koji utječu na okoliš i
  • pristup pravosuđu oko pitanja okoliša – pravo na pravosudni postupak i osporavanja odluke javne vlasti radi dokazivanja povrede prava vezanih za propise iz okoliša i drugih propisa.

Prošli je tjedan Europska komisija izdala smjernice za pripremu Planova kojima se preporučuje državama članicama da se savjetuju s organizacijama civilnog društva oko ulaganja, koji bi trebali biti usvojeni u travnju.

U pismu, koje supotpisuju europske organizacije civilnog društva, a koje je upućeno potpredsjednicima Komisije Timmermansu i Dombrovskisu, organizacije su istaknule kako će brzopleto odbacivanje tih zahtjeva Europske komisije naštetiti cilju EU da se do 2050. postigne neto nula emisija stakleničkih plinova.

Raphael Hanoteaux, službenik za politiku EU fondova u CEE Bankwatch Network, rekao je: „Oporavak ne može doći bez otpornosti. Ulaganja u male obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i društveno-pravična tranzicija prema niskougljičnom gospodarstvu, su one vrste projekata usmjerenih na zajednicu koji Europu mogu pogurati prema naprijed. Europska komisija bi trebala utjecati na države članice da otvore postupak planiranja i uključe glasove koji se zalažu za takvo financiranje. ”

Markus Trilling, koordinator za politiku financija i subvencija u Climate Action Network (CAN) Europe, tvrdi: „Države članice danas donose odluke o ulaganju koje će oblikovati naša gospodarstva desetljećima. Sada je vrijeme da osiguramo da nam ove investicije pomažu u transformaciji prema boljem društvu za sve. To se ne može dogoditi s isključivanjem građana, zbog čega su procesi javnog savjetovanja dio europskog zakonodavnog okvira. ”

Izvor fotografija: bankwatch.org