Provedeno je statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj u 2021. godini nad 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, a uključena su bila i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG). Istraživanje je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji EU-a za praćenje otpada od hrane.

Rezultati istraživanja su pokazali sljedeće:

  • U kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku.
  • Oko 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14% u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5% u ugostiteljskoj djelatnosti, 3% u preradi i proizvodnji i 2% u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane;
  • U kućanstvima 60% otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i sl., čiji nastanak je neizbježan. Međutim, 40% čini jestivi dio hrane čije bi se bacanje moglo spriječiti, te bi se u tom slučaju količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta smanjio za 4%.
  • Po masi se u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir.
  • Najčešći razlog bacanja je taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.

Uz to, treba naglasiti da je Ministarstvo poljoprivrede, s ciljem podizanja svijesti o problemu prekomjernog bacanja hrane, te promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom, izradilo sektorske vodiče za sprječavanje nastajanja otpada od hrane. U vodičima se stavlja naglasak na preduvjete i dobre prakse kojima se može spriječiti nepotrebno bacanje hrane po pojedinim fazama lanca opskrbe hranom:

U EU godišnje nastaje oko 88 milijuna tona otpada od hrane. Procjenjuje se da u kućanstvima EU-a nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane (53%). Ako se uz to doda otpad od hrane nastao u trgovinama i u ugostiteljskom sektoru taj udio se povećava na 70%, dok 30% otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini za 50% i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine.

Projekt „Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj“ proveden je u skladu s novim Zakonom o gospodarenju otpadom u koji su prenesene odredbe novih propisa EU-a o otpadu (doneseni tijekom 2018. i 2019.) kako bi se uspostavila zajednička metodologija i minimalni zahtjevi u kvaliteti za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane.

Izvor teksta:

https://mingor.gov.hr/vijesti/predstavljeni-rezultati-statistickog-istrazivanja-o-otpadu-od-hrane-u-republici-hrvatskoj/8560

https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/objavljeni-sektorski-vodici-za-sprjecavanje-nastajanja-otpada-od-hrane-5111/5111

Izvor slike: Freepik