U okviru projekta „METAR do bolje klime“ 2021. godine provedeno je anketno istraživanje „Izgubljeno desetljeće: Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj“ na 1.000 punoljetnih građana Hrvatske o temama zaštite okoliša i klimatskih promjena. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s voditeljem projekta Društvom za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Istraživanje je provedeno s ciljem uvida u stavove hrvatskih građana o pitanjima klimatskim promjenama, okoliša i energetske tranzicije. Uz to, u sklopu istraživanja usporedili su se stavovi građana s onima od prije deset godina, kako bi se uočile moguće promjene u stavovima.

Neki od zanimljivih rezultata istraživanja su sljedeći:

  • u 10 godina povećao se udio ispitanika koji zdravstvo vide kao najvažniji problem u Hrvatskoj, dok temu okoliša ne doživljavaju važnom, u odnosu na neke druge teme;
  • za razliku od 2011. godine, kada su najvažniji percipirani problemi bili oni povezani s onečišćenjem vode i zraka, ispitanicima su danas uvjerljivo najvažniji problemi povezani s otpadom, to jest odlaganjem smeća iz domaćinstva (20,8%) i klimatskim promjenama (16,3%);
  • oko 70% ispitanika prepoznalo je klimatske promjene kao ozbiljan problem, dok gotovo polovica ispitanika smatra kako su promjene u svjetskoj klimi podjednako uzrokovane prirodnim procesima i ljudskim djelovanjem;
  • u prosjeku gotovo svaki deseti građanin u Hrvatskoj živi u neposrednoj okolini koja je unazad godinu dana bila jako pogođena onečišćenjem zraka i vode;
  • više od trećine ispitanika izjavljuje kako čine dobro za okoliš čak i kada za to moraju izdvojiti više vremena ili novca, što je značajni porast u usporedbi s istraživanjem od prije deset godina kada je to činilo manje od trećine ispitanika;
  • ispitanici su u relativno podjednakoj mjeri nespremni prihvatiti smanjenje životnog standarda i plaćanje puno većih poreza u svrhu zaštite okoliša (više od dvije trećine ispitanika je nespremno za ovakva odricanja), dok su istovremeno relativno spremniji plaćati više cijene, za što je ipak spremno tek manje od jedne petine ispitanika;
  • s obzirom na prioritiziranje ekonomskog rasta nad pitanjima zaštite i budućnosti okoliša, više od polovice (59%) ispitanika smatra da je Hrvatskoj potreban ekonomski rast kako bi uspješno zaštitila okoliš, dok se istovremeno preko 40% ispitanika (u potpunosti) slaže da se previše brinemo oko budućnosti okoliša, a nedovoljno oko trenutnih cijena i radnih mjesta;
  • 74,2% ispitanika se slaže s tvrdnjom da moramo živjeti dobro neovisno o ekonomskom rastu, a 71,8% smatra da ne smijemo konzumirati više resursa nego što je moguće prirodno obnoviti,
  • preko 70% ispitanika u Hrvatskoj smatra važnom energetsku tranziciju;
  • ispitanici su ocijenili da su najvažniji aspekti nadolazeće energetske tranzicije smanjenje potrošnje energije u ekonomiji (86,9%) te povećanje energetske učinkovitosti uz pomoć novih tehnologija (88,6%);
  • ispitanici prepoznaju samo tri aktera kao najvažnije nositelje tranzicije i to u više od 60% ukupnih slučajeva odabiranja, a to su nacionalna i lokalna vlast (24,2%), pojedinac (20,8%) i industrijska poduzeća s visokom potrošnjom energije (15,9%).

Istraživanje možete pogledati na službenoj stranici projekta METAR: https://metar.door.hr/wp-content/uploads/sites/11/2022/01/ISSP-Okolis-IV-izvjestaj_final.pdf.

Na sljedećim poveznicama možete pročitati objavljene članke koje ističu glavne zaključke istraživanja: