Nacionalna akcija digitalnog čišćenja za smanjenje emisija CO2

Svake godine internet i povezani sustavi proizvedu 900 milijuna tona CO2, što je više od emisija koje stvori godišnja proizvodnja cijele Njemačke. Neke studije procjenjuju da će za deset godina internetska mreža potrošiti 20% ukupne svjetske energije, odnosno da će do 2025. godine spremišta podataka koristiti petinu ukupne proizvedene energije i time postati jedan od najvećih onečišćivača. Već sada, emisije CO2 povezane s internetom veće su od emisija svjetske zrakoplovne industrije. Svake minute pošalje se 240 milijuna e-mailova od kojih se 20% nikada ni ne otvori, a 20 e-poruka dnevno po korisniku tijekom godine stvara jednaku količinu emisija CO2 kao automobil koji putuje 1000 km. Procjenjuje se da jedno Google pretraživanje troši istu količinu energije kao žarulja od 60 W upaljena oko 17 sekundi, te čak 90% online podataka se nakon tri mjeseca nikada više ne upotrijebi / pročita / posjeti.

Prema tome, organizira se Globalna akcija digitalnog čišćenja – Digital Cleanup Day koja se održava diljem svijeta 19. ožujka 2022.. U Hrvatskoj akciju digitalnog čišćenja koordinira Udruga Žmergo u sklopu kampanje Zelena čistka.

Sudjelovati možete na sljedeći način:

  • zabilježite stanje memorije uređaja ili korisničkog računa kojeg ćete čistiti,
  • obrišite nekorištene aplikacije, duplikate i mutne fotografije, videozapise, nepotrebne dokumente koji ispunjavaju uređaje za pohranu, virtualne “oblake” i druge online platforme,
  • obrišite nepotrebnu e-poštu i odjavite pretplatu s mailing lista koje ne čitate redovito,
  • provjerite novo stanje memorije uređaja / računa e-pošte i izračunajte obrisane podatke u MB i/ili GB,
  • rezultate prijavite putem online obrasca https://bit.ly/3K4g6TJ do 1. travnja 2022.

Više o kampanji možete pronaći OVDJE.

Ako izbrišemo sve nepotrebne datoteke, aplikacije, fotografije i videozapise, ne štedimo samo ogromnu količinu CO2, već produžujemo životni vijek naših uređaja, stvaramo nove digitalne navike, te postajemo učinkovitiji i zadovoljniji.

Izvor slike: Pixabay


Vaučeri za popravak stvari koji potiču održivost i smanjuju emisije CO2

U Beču se dijele vaučeri za popravak (eng. Vienna Repair Voucher), subvencija čiji je cilj potaknuti da ljudi češće popravljaju stvari, a ne da učestalo kupuju nove stvari iako postoje mogućnosti za popravak stvari koje već posjeduju. Projekt time potiče ljude da se bave temom održivosti i doprinose kružnom gospodarstvu te smanjuju stvaranje otpada. Uz to, vaučer pomaže osobama s nižim primanjima da poprave svoje pokvarene predmete.

Vaučere za popravak mogu dobiti svi, a ne samo stanovnici Beča. Vaučer pokriva 50% bruto troškova popravka do maksimalnog iznosa od 100 eura. Ako kupac dobije procjenu troškova, ali se ne odluči popraviti artikl, vaučer se također može iskoristiti za pokrivanje naknade za procjenu troškova do maksimalno 45 eura.

Subvencija je započela u rujnu 2020. i do danas je registrirano oko 26.000 popravaka zahvaljujući vaučerima za popravak, čime je ušteđeno oko 620 tona emisije ugljičnog dioksida (svaki popravak štedi u prosjeku 24 kilograma ugljičnog dioksida).

Vaučeri se mogu iskoristiti u servisima i tvrtkama sa sjedištem u Beču koje su članice mreže Vienna Repair Network (njem. Wiener Reparaturnetzwerk).

Izvor teksta: https://innovationinpolitics.eu/showroom/project/vienna-repair-voucher/

Izvor slike: Freepik


Objavljeno je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (eng. United Nations Environment Programme, UNEP) objavio je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva pod nazivom „2021 Global Status Report for Buildings and Construction“.

Izvješće, koje pruža kratki pregled globalnog godišnjeg napretka u građevinarstvu radi postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, izradili su instituti UCL Energy Institute i Buildings Performance Institute Europe (BPIE) za Globalni savez za zgrade i građevinarstvo (eng. Global Alliance for Buildings and Construction, GlobalABC).

Rezultati Izvješća su sljedeći:

  • COVID-19 pandemija imala je neviđen utjecaj na građevinski sektor, što je rezultiralo padom izgradnje novih zgrada i značajnim promjenama u korištenju postojećih. To ujedno objašnjava zašto podaci o emisijama stakleničkih plinova za 2020. godinu pokazuju privremeno poboljšanje u smislu smanjenja emisija, što je uglavnom posljedica smanjenja gospodarske aktivnosti, a ne učinka provedenih mjera. U slučaju da se ne poduzmu mjere smanjenja emisija, procjenjuje se da će se emisije i potrošnja energije u zgradarstvu “oporaviti” te da će se za nekoliko godina približiti razinama iz 2019. godine.
  • Globalna potražnja za energijom u sektoru zgradarstva se smanjila se za 1% u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, ali je relativni udio sektora u ukupnoj potražnji energije porastao na 36%, u odnosu na 35% u 2019. godini.
  • Emisije CO2 u zgradarstvu su se smanjile za 10% u 2020. u odnosu na 2019., kao rezultat promjene u korištenju energije povezane sa zgradama. Unatoč tome, globalni udio emisija CO2 povezane s korištenje energije u zgradarstvu i građevinarstvu, u odnosu na druge sektore, smanjio se samo za 1% (tj. 37% u 2020., u usporedbi s 38% u 2019.).
  • Ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu porasla su za 11,4% u 2020. godini na oko 184 milijardi dolara, uz javnu potporu u EU (odvojeno od bilo kakvih poticaja). Po prvi puta od 2015. godišnja stopa rasta ulaganja u energetsku učinkovitost u tom sektoru prešla je 3%.

Kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma, sektori zgradarstva i građevinarstva moraju se dekarbonizirati do 2050. godine na globalnoj razini. Sve zemlje trebale bi iskoristiti priliku koju nudi oporavak nakon pandemije kako bi ubrzale transformaciju sektora. Istovremeno u sektoru zgradarstva potrebno je zadovoljiti predviđeno udvostručenje globalne potražnje za energijom u zgradama i njihove tlocrtne površine jer gospodarstva u razvoju nastavljaju odgovarati na rastuću potražnju za izgradnjom prostora i za energetskim uslugama. Emisije u zgradarstvu morat će se smanjiti tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa kroz pristup koji sadržava tri aspekta: znatno smanjenje potražnje za energijom, dekarbonizacija sustava opskrbe električnom energijom (npr. korištenjem električne i toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije) i procjena ukupnih emisija CO2 u životnom ciklusu materijala (eng. embodied carbon). Prema tome, emisije iz materijala i one nastale tijekom građevinskih radova moraju se hitno riješiti kako bi se osiguralo da je novogradnja optimizirana za rješenja koja nude niske udjele ugljika tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa.

Više informacija potražite ovdje.