Webinar: Overcoming the COP26 Gaps - A Transformed EU External Action for a Climate-Just World

On 8 December 2021 (13:00 – 15:00 CET) a webinar is organized about overcoming the shortcomings of the UN Conference on Climate Change (COP26) held in Glasgow from 31 October to 12 November 2021.

Decisions made at the COP26 conference to accelerate emission reductions, increase funding for adaptation and open a dialogue on mechanisms to address the losses and damage caused by climate change have barely boosted confidence in change. In addition, the conference ended with significant shortcomings in cooperation between countries and financial and technical support. Without significant cooperation, we will not be able to achieve a climate-just world this decade.

The webinar will explore how the EU’s potential can be exploited to help overcome the shortcomings of COP26 with its economic strength, excellent diplomatic position and existing ties.

A study commissioned by the Greens /EFA group in the European Parliament from the independent climate research center E3G will try to answer this question. The study is about how to align EU foreign policy with the Paris Agreement and the European Green Agreement.

You can register on this link:

https://e3g-org.zoom.us/webinar/register/1716359468213/WN_4xCF56aCRqC6NVwqukBymg

Picture source: Pixabay


Webinar o prevladavanju nedostataka COP26

Dana 8. prosinca 2021. (13:00 – 15:00h CET) održat će se webinar o prevladavanju nedostataka Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja je održana u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog 2021.

Odluke donesene na konferenciji COP26 o potrebi za bržem smanjenju emisija, povećanju financiranja za prilagodbu i otvaranju dijaloga o mehanizmima za rješavanje gubitaka i štete uzrokovanih klimatskim promjenama nisu povećale povjerenje u ostvarivanje potrebnih promjena. Uz to, konferencija je završila sa značajnim nedostacima u dogovorenim suradnjama među zemljama te financijskoj i tehničkoj podršci. Bez značajne suradnje, ovog desetljeća nećemo moći postići klimatski pravedan svijet.

Prema tome, na webinaru će se istražiti način na koji se potencijal EU-a, sa svojom gospodarskom snagom, izvrsnim diplomatskim položajem i postojećim vezama, može iskoristiti kao podrška u prevladavanju nedostataka konferencije COP26.

Na ovo pitanje će se pokušati odgovoriti studijom koju je naručila grupa Greens/EFA u Europskom parlamentu od nezavisnog istraživačkog centra za klimu E3G. U istraživanju se proučilo kako uskladiti vanjsku politiku EU-a s Pariškim sporazumom i Europskim zelenim sporazumom.

Registrirati se možete na sljedećoj poveznici:

https://e3g-org.zoom.us/webinar/register/1716359468213/WN_4xCF56aCRqC6NVwqukBymg

Izvor slike: Pixabay


Glasgowski klimatski pakt - prvi klimatski sporazum u kojem se eksplicitno spominju fosilna goriva

Gotovo 200 zemalja sudionika 26. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26), usvojile su 13. studenog 2021. sporazum pod nazivom „Glasgowski klimatski pakt“.

Sporazum poziva potpisnike da ubrzaju razvoj, implementaciju i širenje tehnologija te usvajanje politika za prelazak na energetske sustave s niskim emisijama, uključujući brzo povećanje „čiste“ proizvodnje energije i mjera energetske učinkovitosti. Uz to, poziva se na ubrzanje napora u postupnom ukidanju proizvodnje energije iz ugljena i neučinkovitih subvencija za fosilna goriva, prepoznajući potrebu za poticanjem pravedne tranzicije.

Na ovogodišnjoj konferenciji dovršeni su i tehnički pregovori o tzv. Pariškom pravilniku, koji utvrđuje zahtjeve za transparentnost i izvješćivanje za sve zemlje kako bi se pratio napredak u ostvarenju ciljeva smanjenja emisija, nudeći dogovorene tablice i formate za obračun i izvješćivanje o ciljevima i emisijama.  Postignut je dogovor o temeljnim normama vezanim uz članak 6. o tržištima ugljika, čime će Pariški sporazum biti potpuno operativan. To će dati sigurnost i predvidljivost tržišnim i netržišnim pristupima u potpori ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Trenutni nacionalno utvrđeni doprinosi nisu dovoljni

Zaključeno je da trenutni nacionalni planovi za smanjenje emisija do 2030. godine, poznati kao nacionalno utvrđeni doprinosi (engl. Nationally Determined Contribution, NDC), nisu dovoljni da ograniče porast globalne temperature na 1,5oC. Trenutni NDC-ovi bi doveli do rasta globalne temperature za 1,8 do 2,4oC. Uz to, države imaju različite vremenske okvire za svoje doprinose, neke primjenjuju petogodišnje razdoblje, a neke period od 10 godina. Iako je prioritet konferencije bio sporazum o zajedničkim rokovima za NDC, nije donijeta obvezujuća odluke za to, nego su zemlje pozvane da se pridruže petogodišnjem razdoblju.

Samo je Indija, kao jedan od glavnih proizvođača emisija stakleničkih plinova, tijekom konferencije odredila novi NDC. Izgleda da će se usklađivanja NDC-a drugih zemalja s ciljem od 1,5oC nastaviti nakon konferencije u Glasgowu.

Međutim, prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, države moraju svakih pet godina postaviti novi NDC, a tek 2025. su planirani pregovori o NDC-ima za razdoblje nakon 2030. Stoga, na ovogodišnjoj konferenciji je izrađen plan za bržu reviziju NDC-ova, koja će se dogoditi već sljedeće godine na konferenciji o klimi u Egiptu i na konferenciji nakon nje 2023. godine. Prema tome, zemlje su se složile da će preispitati svoje obveze, prema potrebi, do kraja 2022. za postizanje cilja od 1,5°C.

Fosilna goriva

Na konferenciji je prepoznato da ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C do 2100. zahtijeva brzo, duboko i trajno smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, uključujući smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u odnosu na razinu iz 2010. i na neto nultu stopu emisija oko sredine stoljeća.

Za ostvarivanje cilja od 1,5oC, najmanje 40% od postojećih 8.500 termoelektrana na ugljen u svijetu mora biti zatvoreno do 2030. te se ne smije izgraditi nijedna nova. Hrvatska je najavila prestanak proizvodnje električne energije iz ugljena najkasnije do 2033. godine, sudjelovanje u zajedničkom europskom cilju (smanjenje emisija do 2030. godine za 55%) s vrlo ambicioznih 45%, te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na više od dvije trećine. Uz to, treba naglasiti da Hrvatska u sljedećem razdoblju planira posaditi više od milijun stabala godišnje do 2030. godine, kako bi se anulirale emisije stakleničkih plinova iz vozila kojima na odmor u Hrvatsku dolaze turisti.

Dvostruko više za prilagodbu

Trenutačno financiranje klimatskih prilagodbe nije dovoljno da bi se adekvatno odgovorilo na pogoršanje utjecaja klimatskih promjena u zemljama u razvoju, te se traži od razvijenih država da značajno povećaju novčane iznose.

Razvijene zemlje dogovorile su se 2009. da će za zemlje u razvoju do 2020. izdvajati najmanje 100 milijardi dolara godišnje iz javnih i privatnih izvora, kako bi im pomogle u smanjenju emisija i u suočavanju s utjecajima klimatske krize. No, do 2019., posljednje godine za koju su dostupni podaci, izdvojeno je samo 80 milijardi dolara. Stoga, čelnici zemalja u razvoju su izrazili svoje nezadovoljstvo zbog čega im je obećano da će se za njih u sljedećih pet godina izdvojiti 500 milijardi dolara, s godišnjim ciljem od 100 milijardi dolara za razdoblje 2021. – 2025. EU je predložila da se uloži dodatni napor kako bi se osiguralo da se 100 milijardi dolara osigura već 2022.

Također je dogovoreno je da se udvostruče financijska sredstva za prilagodbu, jer je većina trenutno dostupnih financijskih sredstava za klimu usmjeravana na financiranje projekata smanjenja emisija.

Gubici i štete

Na konferenciji je naglašena hitnost povećanja aktivnosti i pružene potpore, uključujući financiranje, prijenos tehnologije i izgradnju kapaciteta, za provedbu pristupa za sprječavanje, minimiziranje i rješavanje gubitaka i šteta.

Gubici i štete odnose se na uništenja uzrokovana klimatskim promjenama koje zemlje ne mogu spriječiti ili prilagoditi im se, npr. uragani, ciklone ili poplave područja nižih nadmorskih visina zbog olujnih udara. Iako su najranjivije zemlje, male otočne i najmanje razvijene, zatražile od ostalih sveobuhvatnu pomoć za povećanje spremnosti za upravljanje gubicima i štetama, ovogodišnji COP nije pružio daljnje korake prema uspostavi nekog oblika mehanizma financiranja.

Sve izjave i deklaracije donesene na ovogodišnjem COP-u među čelnicima zemalja možete pregledati na sljedećoj poveznici: https://ukcop26.org/the-conference/cop26-outcomes/

Izvor slike: Pixabay


Objavljeno izvješće Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) za 2022. godinu

Svake godine, počevši od 2005., javno se objavljuje Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI). Radi se o neovisnom alatu koji analizira i uspoređuje učinke zaštite klime u 60 zemalja te Europskoj uniji u cjelini, a koje proizvode najviše emisije stakleničkih plinova. Cilj ovog alata je povećanje transparentnosti u međunarodnoj klimatskoj politici te omogućavanje usporedbe aktivnosti i napretka zaštite klime za svaku pojedinu analiziranu zemlju.

Na konferenciji za novinare u sklopu UN-ove konferencije o klimi COP26, koautori CCPI indeksa (Climate Change Performance Indeks) za 2022. godinu prikazali su novi redoslijed država diljem svijeta rangiranih s obzirom na uspjehe i napretke u borbi protiv klimatskih promjena na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Još uvijek nijedna zemlja nije rangirana na prva tri mjesta.

Niti jedna zemlja nema dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama indeksa da bi postigla vrlo visoku ocjenu u CCPI.Stoga, opet, prva tri mjesta u ukupnom poretku ostaju prazna.

Međutim, postoje zemlje koje su bolje od drugih. Države koje na ljestvici najbolje kotiraju su, već tradicionalno, skandinavske zemlje – Danska (1.), Švedska (2.) i Norveška (3.). Danska je izborila svoje mjesto značajnim smanjenjem korištenja ugljena u posljednjih 20 godina i njegovom zamjenom s obnovljivim izvorima energije koji sada čine 30% u ukupnoj opskrbi energijom. Najveća kritika za Švedsku, prema koautorima, je velika deforestacija koja se trenutno provodi u zemlji.

S druge strane, najgore rangirane države u Europi na ovogodišnjoj ljestvici su Mađarska (53.), Poljska (52.) i Češka (51.) dok je čak i Slovenija na vrlo lošem 50. mjestu. S obzirom na zemlje s najlošijim CCPI indeksom, istaknuta je Australija kao jedna od najvećih izvoznika ugljena u svijetu, koja nije pokazala napredak u nacionalnoj i međunarodnoj plitici, zbog čega joj je dodijeljeno 58. mjesto.

Uspinjući se za 10 mjesta, Nizozemska je jedna od zemalja s najvećim poboljšanjem od prošlogodišnjeg CCPI-a, iako se još uvijek nalazi na srednjoj razini.

Na novoj ljestvici Hrvatska je zauzela 28. mjesto, što je u usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem kada je bila na 18. mjestu, za 10 mjesta lošiji plasman. Naša se zemlja ove godine našla u društvu Indonezije, koja je na 27. mjestu, i Meksika, koji je 29., a razlika u bodovima između te tri države je samo 1,2 boda. No nije samo Hrvatska pala na ljestvici, Europska Unija u cijelosti se, u odnosu na prošlu godinu, u poretku spustila za 6 mjesta te je sada na 22. mjestu iza Egipta i Ukrajine.

Uspješnost u području zaštite klime promatranih zemalja, koje zajedno čine 92 % globalne emisije stakleničkih plinova, procjenjuje se u četiri kategorije: emisije stakleničkih plinova, obnovljivi izvori energije, potrošnja energije i klimatska politika. U dvije od ove četiri kategorije, Hrvatska je dobila lošu ocjenu. Radi se o kategorijama emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije, koje su međusobno generalno vrlo povezane. Naročito je to vidljivo u našim regijama gdje se još uvijek u značajnoj mjeri za proizvodnju električne i toplinske energije, ali i pokretanje vozila koriste fosilna goriva (68,3% prema publikaciji Energija u Hrvatskoj 2019).

Koautori su naglasili da je jako dobro što većina zemalja ima nacionalne ciljeve za nultu neto stopu emisija, no bitno je da se više fokusiraju na zamjenu ugljena obnovljivim izvorima energije a ne prirodnim plinom, kao npr. Japan. Uz to su naglasili da nijedna zemlja koja je analizirana nije na „putu“ za ostvarenje kratkoročnih politika za postizanje dugoročnog cilja od nulte neto stope emisija, time ukazujući na veliku razliku u namjerama i stvarnoj implementaciji.

Obnovljiva energija se širi, unatoč svjetskom gospodarskom padu

Norveška je prva zemlja koja je dobila vrlo visoku ocjenu u kategoriji obnovljive energije.

U kategoriji korištenja obnovljivih izvora energije Hrvatska je dobila visoku ocjenu te zauzela 11. mjesto što je u skladu s generalnim trendom povećanja instalacije sustava koji koriste OIE u javnom i privatnom sektoru posljednjih nekoliko godina. Ovaj pozitivan trend ponajprije možemo zahvaliti dostupnim financijskim mehanizmima koje su korisnici u svim sektorima koristili za sufinanciranje svojih projekata u energetici kroz prošlu financijsku perspektivu (2014.-2020.). Trenutno dostupne informacije i predviđanja govore da će se taj trend nastaviti i u novom razdoblju (2021.-2027.) te su u nekim programima financiranja na nacionalnoj i EU razni već jasno izdvojene mjere koje se odnose na povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Kao i prošle godine, niti jedna zemlja EU-a nije imala vrlo slab učinak. Češka, Poljska i Francuska ostaju zemlje EU s najlošijim rezultatima u ovoj kategoriji.

Posljednja kategorija u kojoj se vršilo bodovanje je klimatska politika pojedine analizirane zemlje. Ovdje je Hrvatska dobila srednju ocjenu te se po tome smjestila na 26 mjesto, blizu Italije, Austrije i Grčke. Posljednjih godina, a prateći inicijative iz Europske komisije,  naročito donošenje Europskog Zelenog Plana, Hrvatska je izradila i prihvatila nekoliko bitnih strateških dokumenata. Tu je ponajprije potrebno izdvojiti Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Integrirani nacionalni i klimatski plan za RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP) te Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

Iako su ti dokumenti s pojedinih razina bili kritizirani kao nedovoljno ambiciozni, već je samo njihovo donošenje korak u pravom smjeru za smanjenje i prilagodbu klimatskom promjenama. Regionalna i lokalna razina ove dokumente koristi kako bi i za svoja područja i zajednice odredili ciljeve i smjer daljnjeg niskougljičnog razvoja, a to rade kroz Akcijske planove energetske učinkovitosti (županije) ili Akcijske planove energetski i klimatski održivog razvitka, SECAP (gradovi i općine).

Kako ne bi sve ostalo samo na djelovanju javne uprave ili kontroli emisija industrije i privatnog sektora, novim Zakonom o tržištu električne energije definirane su energetske zajednice građana, dok se novim prijedlogom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji predlaže uvođenje  zajednica obnovljive energije. Osnivanjem jedne od te dvije nove pravne osobe, lokalne zajednice mogu aktivno doprinositi energetskoj tranziciji i postizanju klimatske neutralnosti koristeći princip odozdo prema gore (bottom-up).

Kombinacijom dobrog strateškog planiranja, dostupnih financijskih mehanizama i sredstava, institucionalne podrške te uključivanjem građana u pripremu i provedbu projekata vezanih uz energiju i klimu, smanjenje emisija stakleničkih plinova u budućnosti može biti značajno što za sobom povlači bolje uvjete života, gospodarsku konkurentnost te povećanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama. Sve će to, naravno, utjecati i na poziciju Hrvatske na budućim ljestvicama CCPI, što samo za sebe ne bi trebao biti cilj već motivacija za djelovanjem u pravom smjeru, smjeru energetske tranzicije cijelog društva.

Hrvatska je ostvarila veliki pad na ljestvici

Kao i prethodnih godina, Hrvatska ima visoke rezultate u kategoriji obnovljivih izvora energije. Ipak, zemlja pokazuje srednju uspješnost u kategoriji klimatske politike i nisku u korištenju energije i emisijama stakleničkih plinova.

Hrvatska je svoje nacionalne dugoročne strategije usvojila u lipnju 2021. Zemlja se i dalje oslanja na fosilna goriva i jedina je članica EU-a bez jasnog plana postupnog ukidanja ugljena. Općenito, stručnjaci CCPI ne vide hrvatske ciljeve kao dovoljne.

Upitnik za izradu indeksa ispunjava 460 stručnjaka u zemljama koje sudjeluju, a indeks se sastoji od četiri kategorije: 40% emisija stakleničkih plinova, 20% obnovljivi izvori energije, 20% potrošnja energije i 20% klimatske politike. Suradnik za ovogodišnji CCPI je Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Interaktivnu kartu s obzirom na CCPI indeks, kao i objašnjenje dodijeljenog mjesta na ljestvici za svaku zemlju, možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://ccpi.org/countries/


Više od 40 zemalja obećale su napustiti korištenje ugljena

Na konferenciji o klimi COP26 više od 40 zemalja obećale su prekinuti sva ulaganja u novu proizvodnju energije iz ugljena, koji najviše doprinosi klimatskim promjenama od svih fosilnih goriva. Uz to, potpisnici sporazuma, koji je neobvezujući, složili su se da će bogatije zemlje postupno odustati od korištenje ugljena do 2030-ih, a siromašnije zemlje do 2040-ih.

Zemlje koje u velikim količinama koriste ugljen poput Poljske, Vijetnama i Čilea su se također obvezale napustiti korištenje ugljena, no najveće zemlje koje su ovisne o ugljenu poput Kine, SAD-a i Indije nisu pristale na takav dogovor. Međutim, u drugom sporazumu se 20 zemalja obvezalo, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Novi Zeland, da će ukinuti javno financiranje projekata u kojima se  koriste fosilna goriva bez tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida u inozemstvu do kraja 2022. godine.

Zemlje poput Južne Afrike, Poljske i Indije trebat će velika ulaganja kako bi svoj energetski sektor učinili „čišćim“. S obzirom na to, pitanje je koliko će sredstava razvijene zemlje trebati izdvojiti kako bi se ostvarili planovi za prestanak korištenja ugljena u zemljama u razvoju. Velika Britanija, Njemačka i SAD dodijelile su Južnoj Africi 8,5 milijardi dolara kako bi napustila korištenje ugljena. Druge zemlje su također zainteresirane slijediti primjer Južne Afrike.

Iako je postignut napredak u smanjenju upotrebe ugljena na globalnoj razini, u 2019. godini se iz njega proizvelo oko 37% električne energije u svijetu.

Izvor teksta: https://www.bbc.com/news/science-environment-59159018

Izvor slike: Pixabay


Izjava Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju (METAR) uoči klimatske konferencije COP26

U tijeku je 26. sastanak konvencije Ujedinjenih naroda o klimi (COP26) na kojem se čelnici iz svih zemalja svijeta dogovaraju o tome kako riješiti klimatsku krizu. Domaćin ovogodišnje konvencije je Ujedinjeno Kraljevstvo u partnerstvu s Italijom. Domaćini iz Ujedinjenog Kraljevstva i UN-a rekli su da žele zadržati nadu u nastojanju da se spriječi porast globalne temperature na ispod 1,5 stupnjeva Celzija. Taj bi se cilj trebao postići preuzimanjem snažnih kolektivnih i pojedinačnih obveza u Glasgowu, između ostalog pomoću ambicioznih nacionalno utvrđenih doprinosa koje stranke trebaju dostaviti.

S obzirom na COP26, članice Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju (METAR), koja okuplja znanstveno-istraživačke organizacije, organizacije civilnog društva i jedinice lokalne samouprave diljem Hrvatske, objavile su Izjavu za pravednu i niskougljičnu tranziciju. Stavovi u Izjavi su sukladni s najvećom klimatskom mrežom sastavljenom od preko 1500 organizacija civilnog društva u preko 130 zemalja – Climate Action Network (CAN).

Izjavu možete pročitati OVDJE.


COP26: Više od 100 svjetskih čelnika obećali okončanje krčenja šuma do 2030.

Više od 100 svjetskih čelnika kasno navečer u ponedjeljak obećalo je da će do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma, obnovi šuma i degradaciji tla. Sporazum je objavljen na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja se održava u Glasgowu. Među zemljama koje sudjeluju u sporazumu su Brazil, Kolumbija i Demokratska Republika Kongo na čijim se teritorijima nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma, te Indonezija, Kanada, Rusija, SAD i Kina.

Sporazum je značajan za klimu jer šume, kada se sijeku ili degradiraju, ispuštaju ugljični dioksid (CO2) u atmosferu, što čini oko 11% ukupnih svjetskih emisija CO2.

Dvanaest zemalja doniralo je 12 milijardi dolara javnih sredstava za zaštitu i obnovu šuma, uključujući  7,2 milijarde dolara iz privatnog sektora. Izvršni direktori više od desetak financijskih institucija obvezali su se na prekid ulaganja u aktivnosti koje uzrokuju deforestaciju.

Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Države, te skupina globalnih dobrotvornih organizacija, obvezali su se i osigurati 1,7 milijardi dolara za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.

Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će šume i takozvana “rješenja temeljena na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.

Izvor teksta: https://edition.cnn.com/2021/11/01/world/cop26-climate-deforestation-deal-intl/index.html

https://hr.n1info.com/svijet/cop26-vise-od-100-svjetskih-celnika-za-okoncanje-krcenja-suma-do-2030/


Pročitajte novo izvješće Međunarodne agencije za energiju o trendovima u globalnoj energetici

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je novo izdanje izvješća pod nazivom „World Energy Outlook 2021“.. Izvješće ističe da smo još daleko od ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 °C.

Izvješće sadrži i detaljan pregled koliko su zemlje napredovale u svojim tranzicijama prema čistoj energiji, te koliko još daleko od postizanja globalnog cilja ograničavanja rasta temperature za 1,5 °C. Pružajući više scenarija Izvješće objašnjava rizike, u vrijeme kada je informirana rasprava o energiji i klimi važnija nego ikad.

Izvor slike: Pixabay


Uskoro počinje Europski forum za urbanu otpornost

S obzirom na nedavne ekstremne klimatske događaje koji se istodobno događaju u različitim zemljama i da je više od 2000 gradova u 35 zemalja diljem svijeta od 1. listopada proglasilo klimatsku krizu, što zahtjeva hitno osmišljavanje novih načina prilagodbe i otpornosti na klimatske promjene, 19. i 20. listopada 2021. održat će se Europski forum za urbanu otpornost (eng. European Urban Resilience Forum, EURESFO). Forum će okupit stručnjake, predstavnike gradova i dionike koji će raspravljati o Strategiji prilagodbe EU-a. Događaj će se održati uživo u gradu Malmö u Švedskoj i online.

Cilj Strategije prilagodbe klimatskim promjenama EU-a, koju je Komisija predstavila 24. veljače 2021., je pripremiti Europu za suočavanje s utjecajima klimatskih promjena ukazujući na potrebne strategije za jačanje kapaciteta prilagodbe, otpornosti i smanjenja ranjivosti gradova. Strategijom se želi uspostaviti dugoročna vizija prilagodbe, koja prepoznaje potrebu za sustavnim pristupom i prepoznaje međuovisnost između stabilne klime i održavanja usluga ekosustava, poput biološke raznolikosti, hrane, čistog zraka, pitke vode i zaštite od poplava.

Komisija je pokrenula misiju prilagodbe klimatskim promjenama i društvene transformacije, pri čemu će se usredotočiti na rješenja i pripremljenost za utjecaje klimatskih promjena s ciljem zaštite života, imovine i brzih promjena. Na Forumu će se razmotriti misija i ponuditi će se koraci u povećanje otpornosti Europe na klimatske promjene do 2030., a organizator događaja, Lokalne vlasti za održivost (eng. Local Governments for Sustainability, ICLEI) i partneri raspravit će o tome kako prilagoditi takva rješenja na lokalnu razinu.

Program možete pregledati OVDJE.

Registrirat se možete na sljedećoj poveznici: https://urbanresilienceforum.eu/registration/.

 

Izvor slike: https://urbanresilienceforum.eu/


Pogledajte dokumentarni film „Ja sam Greta“ i porazgovarajte s ministrom gospodarstva i održivog razvoja

Pozivamo vas na događaj „Oči u oči s budućnošću“ koji će se održati u velikoj dvorani kina Tuškanac u utorak, 19. listopada 2021. godine, u 15:00 sati.

U sklopu događaja imati ćete priliku pogledati zagrebačku premijeru dokumentarnog filma „Ja sam Greta“ “ koji govori o životu mlade švedske klimatske aktivistkinje Grete Thunberg.

Osim toga, mreža organizacija civilnog društva koje se bave problemom klimatskih promjena organizira razgovor  s ministrom gospodarstva i održivog razvoja na temu Što ti možeš učiniti do 2030?/Koliko si spreman/spremna mijenjati sebe, a povodom premijere dokumentarnog filma i  konferencije o klimi UNFCCC COP26. Cilj razgovora je skrenuti pažnju ministru gospodarstva i održivog razvoja na promišljanja učenika i studenata o rastućem problemu klimatskih promjena. Ujedno, organizacije bi razgovorom ministru željele skrenuti pažnju na činjenicu da su naši učenici ravnopravni dionici čiji se glas mora uzeti u obzir kada govorimo o klimatskim promjenama koje im ostaju u nasljeđete otvoreno porazgovarati s ministrom gospodarstva i održivog razvoja, Tomislavom Čorićem. Stoga, pozivamo srednjoškolce, studente i sve one koji se osjećaju mladima te aktivno promišljaju o svojoj budućnosti na otvoreni razgovor s ministrom.

Svaki student ili učenik može postaviti do 3 pitanja za Ministra, a najbolja pitanja prema odabiru organizatora moći će postaviti Ministru osobno na samoj premijeri filma.Svoja tri pitanja Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja možete poslati putem prijave na događaj do 10. listopada 2021. do 18:00 sati.

Organizatori ovog događaja su: Terra Hub, Zelena energetska zadruga (ZEZ), Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Greenpeace Hrvatska, kao i veleposlanstvo Švedske uz podršku veleposlanstva Velike Britanije te uz medijsku podršku radija yammat.fm i emisije Čuvarkuća. Budi i ti Čuvarkuća!

Događaj se organizira povodom Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja će se održati u Glasgowu 1. – 12. studenog 2021.