Grad Graz će u potpunosti dekarbonizirati autobusni gradski prijevoz

dekarbonizacija


Svakim radnim danom za vrijeme radnog vremena svi su dobrodošli po savjet zašto je STEM područje važno i zanimljive ideje kako potaknuti djecu da se zainteresiraju za STEM.

Studijsko putovanje u Graz u sklopu projekta UrbanSTEM

DOOR-ovke Anamari Majdandžić, Silvija Vočanec i Kristina Godec su zajedno s predstavnicima iz partnerskih organizacija na projektu UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti, od 11. do 13. svibnja posjetile Graz kako bi usvojile nova znanja iz primjera dobre prakse u području urbane mobilnosti.

Tijekom obilaska Energie Steiermark, četvrtog pružatelja usluga opskrbe energijom u Austriji, predstavnici tvrtke su kao područje u kojem djeluju istaknuli energetsku učinkovitost i inovativnu ponudu usluga opskrbe električnom energijom, prirodnim plinom, toplinskom energijom. Sudionici su na izlaganju su dobili sažet uvid u teme kojima se tvrtka bavi, a naglasak je bio i na mobilnosti, infrastrukturi za električne automobile, uslugu dijeljenja automobila (tzv. car-sharing), te na nove metode i rješenja za daljnji razvoj mobilnosti.

Dekarbonizacija autobusnog gradskog prijevoza u Grazu

U austrijskom institutu za vodik – HycentA Institute, objašnjen je proces  koji se odvija u lancu dobivanja i ispitivanja kvalitete vodika te priprema za korištenje vodika u autobusima za gradski prijevoz. Uz to, predstavljen je i projekt „move2zero“ čiji je cilj potpuna dekarbonizacija autobusnog gradskog prijevoza u Grazu. Fokus projekta je na niskim faktorima emisije i visokoj ponovnoj upotrebi i recikliranju svih komponenti. Projekt financira Fond za klimu i energiju u okviru programa „Mobilnosti bez emisija“, a provodit će se do lipnja 2025. godine.

Centar grada za pješake i bicikliste

Posjetitelji su imali prilike vidjeti rezultate projekta prenamjene jednog dijela ulice u pješačku zonu i drugog dijela iste ulice u zonu smirenog prometa, koji je završio prošle godine. Time se prednost u prometu u centru grada daje pješacima i biciklistima. Dio parkirnih mjesta uz istu ulicu zauzet je klupama i mjestima za parkiranje bicikala.

Prezentiran je i projekt prenamjene jedne automobilske trake u strogom centru grada Graz, u biciklističku, koji će se realizirati ovo ljeto. Time će se pomaknuti postojeća biciklistička traka koja se nalazi na nogostupu i koja se na dijelovima preklapa s pješačkom stazom. Provedbom ovog projekta pješaci i biciklisti dobit će više prostora.

Virtualna vozila i zaštita klime grada

U Centru za istraživanje i razvoj tehnologije virtualnih vozila (Virtual Vehicle Research GmbH) sudionicima je prezentiran model virtualnog vozila koji se još razvija, s ciljem da se u budućnosti koriste u potpunosti autonomna vozila što bi trebalo doprinijeti povećanju sigurnosti u prometu. Predavači su istaknuli važnost razvoja hardvera i softvera, baterijskih sustava, povezivanje numeričkih simulacija i testiranja cjelokupnih sustava. U simulacijskoj sobi postavljen je video zid u rasponu 270° na kojem se prikazuje cesta, tj. ulica, kako bi simulacija bila vjerodostojna i što stvarnija.


Hoće li paket „Fit for 55“ pomoći energetski siromašnim kućanstvima?

Dana 14. srpnja 2021. Europska komisija je predstavila novi klimatski plan za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine, u usporedbi s razinama iz 1990. godine, u novom paketu “Fit for 55“. Ovaj novi prijedlog temelji se na europskom zelenom planu.

Paket “Fit for 55” sastoji se od niza međusobno povezanih prijedloga koji će voditi prema ostvarenju zadanog cilja i osigurati pravednu, konkurentnu i zelenu tranziciju do 2030. i poslije. Paket ojačava osam postojećih zakona i predstavlja pet novih inicijativa u područja politike i gospodarskih sektora,  to su: klima, energija i goriva, promet, zgrade, korištenje zemljišta i šumarstvo.

Uz to, paket “Fit for 55” uključuje značajne mjere za jačanje zakona o energetskoj učinkovitosti kako bi se pomoglo u borbi protiv energetskog siromaštva. Europska komisija planira uspostaviti novi socijalno-klimatski fond (eng. Social Climate Fund) koji će državama članicama osigurati namjenska sredstva za potporu europskim građanima koji su najviše pogođeni energetskim siromaštvom. Fond će osigurat 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. godine u proračunu EU-a iz novog sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Iskoristit će se 25% očekivanih prihoda od novog sustava trgovanja emisijama koji će pokrivati sektor građevinarstva i cestovnog prometa. Tako dobivena sredstva će se kombinirati s nacionalnim doprinosima od najmanje 50%.

Komisija tvrdi da će Fond pomoći u smanjenju troškova za one koji su najizloženiji povećanju cijena fosilnih goriva tijekom tranzicije i omogućiti državama članicama da daju podršku ranjivim kućanstvima s niskim i srednjim primanjima koja su pogođena učinkom proširenja trgovine emisijama na zgrade i transport. Međutim, mnoge organizacije su zabrinute da raspoloživa sredstva neće biti dovoljna za opsežnu obnovu i uvođenje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije za energetski siromašna kućanstva. Dodatna briga je i da sredstva neće uspjeti nadoknaditi utjecaj koji bi novi sustav za trgovanje emisijama mogao imati na povećanje računa za energiju, posebno za Europljane s niskim prihodima kojima bi se računi za energiju drastično povećali.

U novom paketu Komisija predlaže početak primjene sustava trgovanja emisijama od 2026. u cestovnom prometu i zgradarstvu. Europska komisija želi primijeniti trgovanje emisijama na goriva u sektoru zgradarstva kako bi se potaknulo korištenje “čišćih” goriva za grijanje, skratilo razdoblje povrata ulaganja u obnovu i kako bi se ubrzala zamjena goriva za grijanje i hlađenje u postojećim zgradama. S druge strane, mnoge organizacije koje rade sa siromašnim, ranjivim i energetski siromašnim građanima strahuju da će zbog emisija CO2 proizvodnja goriva za grijanje i transport poskupiti jer bi sustav za trgovanje emisijama EU-a mogao imati isti učinak kao porez na ugljik.

Poskupljenje ugljika jedan je od načina poticanja prelaska na “čistu” energiju, no dokazi pokazuju da kućanstva s niskim primanjima koje u Istočnoj Europi većinom čine vlasnici stanova u višestambenim zgradama ili korisnici socijalnih stanova u drugim dijelovima EU-a, na kraju će plaćati više za svoju energiju bez mogućnosti prelaska na “čišći” izvor grijanja.

Prema tome, traži se ravnoteža između energetske učinkovitosti, dekarbonizacije sustava za grijanje i hlađenje te popratnih mjera za stanovnike.

Neprofitna organizacija Habitat for Humanity je, zajedno s 9 partnera, voditelj projekta ComAct u sklopu programa Obzor 2020. Cilj projekta je povećati učinak energetski učinkovitih mjera na kućanstva u višestambenim zgradama u regiji Srednje i Istočne Europe i u republikama bivšeg Sovjetskog Saveza. Mjere moraju biti pristupačne energetski siromašnim zajednicama, te stvoriti potrebne uvjete kojima će se moći suzbiti energetsko siromaštvo.

Područja djelovanja projekta su:

  • osnažiti i aktivirati zajednice udruga vlasnika nekretnina,
  • razviti i prilagoditi financijske alate koji osiguravaju financiranje kućanstava s niskim primanjima,
  • optimizirati tehnička rješenja koja pružaju najpovoljniji omjer troškova i koristi za povećanje energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama.

Na taj način projektom ComAct se želi doprinijeti ostvarenju nacionalnih i EU ciljevima vezanim uz energetsko siromaštvo, smanjenje emisija stakleničkih plinova, uštedu energije i povećana ulaganja u održivu energiju.

Izvor teksta: ENPOR Newsletter


Objavljeno je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (eng. United Nations Environment Programme, UNEP) objavio je šesto izdanje globalnog izvješća o stanju sektora zgradarstva i građevinarstva pod nazivom „2021 Global Status Report for Buildings and Construction“.

Izvješće, koje pruža kratki pregled globalnog godišnjeg napretka u građevinarstvu radi postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, izradili su instituti UCL Energy Institute i Buildings Performance Institute Europe (BPIE) za Globalni savez za zgrade i građevinarstvo (eng. Global Alliance for Buildings and Construction, GlobalABC).

Rezultati Izvješća su sljedeći:

  • COVID-19 pandemija imala je neviđen utjecaj na građevinski sektor, što je rezultiralo padom izgradnje novih zgrada i značajnim promjenama u korištenju postojećih. To ujedno objašnjava zašto podaci o emisijama stakleničkih plinova za 2020. godinu pokazuju privremeno poboljšanje u smislu smanjenja emisija, što je uglavnom posljedica smanjenja gospodarske aktivnosti, a ne učinka provedenih mjera. U slučaju da se ne poduzmu mjere smanjenja emisija, procjenjuje se da će se emisije i potrošnja energije u zgradarstvu “oporaviti” te da će se za nekoliko godina približiti razinama iz 2019. godine.
  • Globalna potražnja za energijom u sektoru zgradarstva se smanjila se za 1% u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, ali je relativni udio sektora u ukupnoj potražnji energije porastao na 36%, u odnosu na 35% u 2019. godini.
  • Emisije CO2 u zgradarstvu su se smanjile za 10% u 2020. u odnosu na 2019., kao rezultat promjene u korištenju energije povezane sa zgradama. Unatoč tome, globalni udio emisija CO2 povezane s korištenje energije u zgradarstvu i građevinarstvu, u odnosu na druge sektore, smanjio se samo za 1% (tj. 37% u 2020., u usporedbi s 38% u 2019.).
  • Ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu porasla su za 11,4% u 2020. godini na oko 184 milijardi dolara, uz javnu potporu u EU (odvojeno od bilo kakvih poticaja). Po prvi puta od 2015. godišnja stopa rasta ulaganja u energetsku učinkovitost u tom sektoru prešla je 3%.

Kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma, sektori zgradarstva i građevinarstva moraju se dekarbonizirati do 2050. godine na globalnoj razini. Sve zemlje trebale bi iskoristiti priliku koju nudi oporavak nakon pandemije kako bi ubrzale transformaciju sektora. Istovremeno u sektoru zgradarstva potrebno je zadovoljiti predviđeno udvostručenje globalne potražnje za energijom u zgradama i njihove tlocrtne površine jer gospodarstva u razvoju nastavljaju odgovarati na rastuću potražnju za izgradnjom prostora i za energetskim uslugama. Emisije u zgradarstvu morat će se smanjiti tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa kroz pristup koji sadržava tri aspekta: znatno smanjenje potražnje za energijom, dekarbonizacija sustava opskrbe električnom energijom (npr. korištenjem električne i toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije) i procjena ukupnih emisija CO2 u životnom ciklusu materijala (eng. embodied carbon). Prema tome, emisije iz materijala i one nastale tijekom građevinskih radova moraju se hitno riješiti kako bi se osiguralo da je novogradnja optimizirana za rješenja koja nude niske udjele ugljika tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa.

Više informacija potražite ovdje.


Izašla je nova analiza o ulozi vodika u energetskoj tranziciji

Španjolska zaklada Fundación Renovables objavila je novu analizu pod nazivom „Uloga vodika u energetskoj tranziciji. Analiza i pozicioniranje“.

Analiza jasno ističe da bi vodik trebao imati komplementarnu ulogu u elektrifikaciji finalne potrošnje energije. U analizi je naglašeno da je jedino rješenje u energetskoj tranziciji održivi vodik koji nastaje elektrolizom vode kod koje se koristi električna energija koja je 100% proizvedena iz obnovljivih izvora energije, a proizvodnja vodika bi trebala biti što bliže mjestima potrošnje.

Ubrizgavanje vodika u plinsku mrežu trebalo bi se izbjegavati kako bi se izbjeglo korištenje fosilnih goriva te da se izbjegne smanjenje energetske vrijednosti vodika. Analizom se jasno želi pokazati da svaka alternativa vodiku pogoršava problem i usporava stvaranje gospodarstva s nultom stopom emisija stakleničkih plinova.

U analizi je objašnjeno da vodik proizveden iz obnovljivih izvora energije ima budućnost u deskarbonizaciji, ali treba se uzeti u obzir činjenica da se takvo rješenje mora razvijati racionalno u skladu s tehnološkom zrelošću koju međunarodne organizacije pozicioniraju tek nakon 2030. godine, zbog čega prijedlozi energetskih tvrtki o takvim rješenjima i medijska očekivanja nisu koherentna.

 

Izvor slike: Pixabay


Priključite se online debati o smanjenju emisija CO2 u cestovnom prometu u Srednjoj i Istočnoj Europi

Dana 22. rujna 2021. godine održat će se online debata, od 11:00 do 13:00 CET, pod nazivom „Kako smanjiti emisije CO2 u cestovnom prometu u zemljama Srednje i Istočne Europe?“. Debata će se održati na engleskom jeziku, a možete joj pristupiti na stranicama:

Iako emisije CO2 u prometu predstavljaju problem diljem Europe, čini se da regija Središnje i Istočne Europe ima veće izazove u postizanje klimatske neutralnosti u transportnom sektoru u odnosu na ostatak Europe. U zemljama tih regija u velikim količinama se koriste uvozni rabljeni automobili koji su odgovorni za emisije čija je razina znatno iznad prihvatljivih granica. Dosada politike su imale ograničen utjecaj na smanjenje korištenja vozila, a niža kupovna moć također je otežala prelazak na električna vozila u odnosu na Zapadnu Europu. U regiji Središnje i Istočne Europe brzo se razvio sektor cestovnog prometa, EU je ulagala u cestovne mreže u posljednjih 15 godina, kao mjera sustizanja razvijenih zemalja. Dodatni problem za navedene regije predstavlja relativno niska kvaliteta javnog prijevoza u usporedbi sa Zapadnom Europom, kao npr. razina integriranih željezničkih mreža, što zemljama Srednje i Istočne Europe daje mogućnost da na drugačiji način dekarboniziraju sektor cestovnog prometa. U skladu s time, na online debati saznajte odgovore na sljedeća pitanja: Koji je model dekarbonizacije primjeren za zemlje Središnje i Istočne Europe? Treba li EU biti proaktivna ili zanemariti specifične probleme regije Središnje i Istočne Europe? Kako bi se u zemljama Središnje i Istočne Europe mogla ostvariti učinkovita prometna politika za postizanje klimatskih ciljeva za 2030. ili 2050. godinu?

Izvor slike: Facebook